Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2612(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0308/2016

Podneseni tekstovi :

B8-0308/2016

Rasprave :

PV 07/03/2016 - 16
CRE 07/03/2016 - 16

Glasovanja :

PV 10/03/2016 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0089

Usvojeni tekstovi
PDF 352kWORD 111k
Četvrtak, 10. ožujka 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima
P8_TA(2016)0089B8-0308/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2016. o komunikaciji „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (2015/2612(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o Komunikaciji „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (O-000021/2016 – B8-0116/2016),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbor za industriju, istraživanje i energiju,

–  uzimajući u obzir članak 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i članak 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o ostvarivanju potencijala računalstva u oblaku u Europi,(1)

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da IDC (International Data Corporation) u svojoj prognozi za tehnologije velikih podataka i usluge previđa da će od 2013. do 2017. stopa rasta na tržištu velikih podataka biti šest puta veća nego na cjelokupnom tržištu IKT-a te će iznositi ukupno 50 milijardi EUR, što bi prema javno-privatnom partnerstvu Big Data Value moglo rezultirati otvaranjem 3,75 milijuna novih radnih mjesta do 2017.;

B.  budući da obujam podataka raste nezabilježenom brzinom i da će do 2020. postojati 16 trilijuna gigabajta podataka, što je godišnja stopa rasta od 236 % u stvaranju podataka;

C.  budući da odluke donesene zahvaljujući znanju dobivenom iz sustava velikih podataka mogu rezultirati primjetnim povećanjem produktivnosti i konkurentnosti, a prednosti tih sustava doprinijet će dodatnom godišnjem rastu BDP-a od 1,9 % do 2020.;

D.  budući da je razvoj sustava velikih podataka integralni dio novog digitalnog tržišta i njime bi se trebao zajamčiti razvoj inovativnih i kompetitivnih poslovnih modela u skladu s okvirom EU-a za zaštitu podataka jer veliki podaci sa sobom mogu nositi velike rizike i izazove, posebno kada je riječ o temeljnim pravima (uključujući privatnost i zaštitu podataka);

E.  budući da gospodarstvo temeljeno na podacima može biti prilika za rast i nova radna mjesta, i to zahvaljujući, između ostalog, novim poslovnim modelima i uslugama koje će se uvesti te većoj produktivnosti; budući da se mora postići dobra ravnoteža kako bi se osmislio prikladan okvir za gospodarski rast, a njegovim djelotvornim praćenjem, ocjenjivanjem i odgovarajućim mjerama zadržalo povjerenje i promicala prava potrošača, ako zatreba i zakonodavnim mjerama;

F.  budući da sustavi velikih podataka otvaraju nove mogućnosti za potrošače (u smislu pogodnosti, učinkovitosti i ušteda), poduzeća (industrija 4.0) i uprave (e-uprava), pa i kada je riječ o stanovanju (pametni gradovi), znanosti, medicini (m-zdravstvo), pružanju odgovora na katastrofe i suzbijanju kriminaliteta;

Uloga gospodarstva temeljenog na podacima u okviru strategije o digitalnoj Uniji

1.  očekuje da koristi gospodarstva temeljenog na podacima utječu na društvo i sve vrste poduzeća u lancu vrijednosti na nacionalnoj i europskoj razini; stvaranje gospodarstva temeljenog na podacima vidi kao glavni element strategije jedinstvenog digitalnog tržišta i cijeni njegov potencijal u pružanju podrške Europi da ponovno bude konkurentna u tehnološko naprednim sektorima te da ubrza gospodarski oporavak Europe te ulaganja u rast i inovacije u svim sektorima, a to se može postići samo ako postoji odgovarajuće poslovno okruženje i sredstva za pokretanje digitalne transformacije, i pod uvjetom da te tehnologije budu usklađene s pravnim okvirom EU-a za zaštitu podataka kako bi se rješavali i s njima povezani rizici i izazovi, posebno u pogledu temeljnih prava, privatnosti i zaštite privatnosti podataka;

2.  ističe da gospodarstvo temeljeno na podacima iziskuje napredne vještine i da će se, prema očekivanjima, u budućnosti u Europi u njemu otvoriti brojna radna mjesta;

3.  prepoznaje socijalne i ekonomske koristi povezane s integriranim korištenjem podacima u svim sektorima europskog gospodarstva i područjima europskog istraživanja te naglašava važnost transparentnosti u pogledu vrijednosti i uporabe tih podataka, pravila upravljanja njima i načina na koji su prikupljeni i obrađeni; naglašava da bi pojedinci trebali imati ažurirana, konkretna prava na pristup informacijama o obradi podataka; u tom kontekstu ističe potrebu za prikupljanjem točnih statističkih podataka o razini osviještenosti građana, poduzeća i javnih uprava o tome; naglašava da je digitalizacija gospodarstva važna pokretačka sila u razvoju sustava velikih podataka te traži da se u svrhu poticanja rasta gospodarstva temeljenog na podacima usvoji horizontalan pristup;

4.  smatra da su veliki podaci vrijedna imovina za poduzeća, čija bi se vrijednost mogla uvelike povećati razvojem inovativnih i pametnih rješenja na temelju kojih bi se podaci u njihovu vlasništvu mogli integrirali u otvorene podatke (open data); traži da se pokrenu inicijative u svrhu podizanja razine osviještenosti među malim i srednjim poduzećima o vrijednosti njihovih podataka i načinima na koje se mogu koristiti u razvoju novih poslovnih modela radi poticanja rasta i promicanja malih i srednjih poduzeća kao glavnih igrača kada je riječ o velikim podacima;

5.  ističe da je obrada određenih vrsta podataka, posebno osobnih podataka, obuhvaćena zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka; u tom pogledu traži da se smjesta usvoji paket o zaštiti podataka;

6.  ističe da zaštita podataka i mogućnosti koje proizlaze iz integrirane uporabe podataka nisu međusobno isključive jer pametno korištenje tim mogućnostima može ići ukorak sa zaštitom podataka; smatra da bi zadobivanje povjerenja u te tehnologije trebalo biti u samom središtu javne politike i poslovnih modela jer manjak povjerenja može nanijeti golemu štetu rastu i inovacijama u digitalnom sektoru; smatra da postoji krajnja potreba za dugovječnim i uniformiranim pravnim okvirom za zaštitu podataka kako bi se poticalo rast i inovacije te uviđa otvorenu i globalnu narav interneta; prepoznaje da je zakonodavstvo o zaštiti podataka tehnološki neutralno i da se njime već uređuju aktivnosti u okviru sustava velikih podataka u EU-u te ga se stoga treba u cijelosti pridržavati; snažno potiče na to da se u javne politike o generiranju i obradi podataka ugrade odredbe o privatnosti podataka i da u okviru tih politika te odredbe o privatnosti budu zadane i da se pritom iskoristi svaka prilika za poticanje razvoja potencijala sustava velikih podataka;

7.  smatra da je od ključne važnosti razraditi regulatorni okvir za rješavanje ekonomskih, tehnoloških, socijalnih i kulturnih izazova koje sa sobom nosi gospodarstvo temeljeno na podacima, poput pristupa podacima i nadzora nad njima, a posebno kada je riječ o javnim podacima; smatra da su sigurnost i zaštita podataka osnovno polazište za gospodarstvo temeljeno na podacima i rast; ističe da je postizanje sinergije između sustava velikih podataka, zaštite podataka, sigurnosti podataka i otvorenih podataka preduvjet za novi digitalni početak u Europi; traži da se pristupi rješavanju sljedećih izazova: vlasništvo podataka, posjed, upravljanje, pristup i sigurnost, interoperabilnost, ograničavanje podataka i njihovo pohranjivanje, ograničenja pri uporabi i ponovnoj uporabi podataka u Europi, prepreke inovacijama u intelektualnom kapitalu, pristup i infrastruktura, transparentnost pravila o prijenosu podataka, prekogranični mehanizmi, a prema potrebi stvaranje i širenje otvorenih podataka i pristup otvorenim podacima kao i njihova dostupnost javnim upravama i pružateljima usluga;

Ulaganje u gospodarstvo temeljeno na podacima (infrastruktura i istraživanje i razvoj)

8.  prima na znanje da uspjeh gospodarstva temeljenog na podacima ovisi o širem ekosustavu IKT-a, kojim su između ostalog obuhvaćeni internet stvari za prikupljanje podataka, širokopojasne brze mreže za njihov prijenos i računalstvo u oblaku za obradu te stručna radna snaga, pristup podacima i interoperabilnost; ističe da taj sektor iziskuje golema ulaganja u razvoj računalstva u oblaku, super računalstvo i širokopojasni internet velike brzine, a to su preduvjeti za uspješno digitalno gospodarstvo; poziva na donošenje boljeg regulatornog okvira i stvaranje boljeg okruženja za privatni i javni sektor; podsjeća na to da ulaganja privatnog sektora u mrežnu infrastrukturu trebaju i dalje biti od presudne važnosti; u vezi s time potiče Komisiju i države članice da pozitivnim regulatornim okvirom stimuliraju ulaganja u mrežnu infrastrukturu i da nastave pružati podršku širokopojasnoj infrastrukturi u okviru postojećih programa kao što su Instrument za povezivanje Europe, Europski fond za strateška ulaganja (EFSI) i kohezijski fond, ali samo u područjima u kojima je ustanovljeno nefunkcioniranje tržišta;

9.  izražava zabrinutost da bi digitalni jaz, nedovoljna ulaganja te izostanak tehničke standardizacije i dugovječnog zakonodavstva o zaštiti podataka mogli dovesti do toga da Europa tehnološki i gospodarski kaska za drugima u razvoju gospodarstva temeljenog na podacima;

10.  uviđa važnost interoperabilnosti i zajedničkih standarda za davanje zamaha konkurentnosti u sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) i aktivne uloge Komisije u davanju ovlasti tijelima za standardizaciju; traži od Komisije da donese strategiju za razvoj standarda za sustave velikih podataka radi utvrđivanja standardizacijskih praznina u europskoj industriji velikih podataka, pa i u sektorima malih i srednjih poduzeća i europskim sektorima od ključne važnosti; podržava razvoj tržišnih i tržišno relevantnih standarda koji su doneseni na dobrovoljnoj osnovi, tehnološki neutralni, transparentni i međunarodno kompatibilni;

11.  smatra da se programom ISA2 nudi mogućnost za razvoj standarda interoperabilnosti za upravljanje sustavima velikih podataka u javnim upravama i u njihovu radu s poslovnim subjektima i građanima;

12.  pozdravlja prijedlog Komisije o tome da se izradi inicijativa za slobodan protok podataka; pozdravlja najavu o europskoj inicijativi za slobodan protok podataka čija je svrha ukloniti postojeće prepreke uspostavi jedinstvenog tržišta podataka; poziva Komisiju da sastavi opsežan i transparentan pregled stvaranja gospodarstva temeljenog na podacima ne bi li se time anticipirale buduće tehnologije i dokinule prepreke inovativnosti u Europi; traži da se u toj inicijativi povede računa o sljedećim izazovima: sigurnost podataka, interoperabilnost, vlasništvo, ograničenja i pohrana podataka, ograničenja koja se odnose na uporabu i ponovnu uporabu podataka u Europi, pravila o transparentnom prijenosu podataka, prekogranični mehanizmi i otvorena razmjena podataka među administracijama, poduzećima i u civilnom društvu;

13.  napominje da uspjeh sustava velikih podataka ovisi o širem ekosustavu IKT-a, pa i o internetu stvari za prikupljanje podataka, širokopojasnim mrežama za njihov prijenos i računalstvu u oblaku za njihovu obradu;

14.  smatra da institucije EU-a moraju potpomognuti postupke za dodjeljivanje bespovratnih sredstava te povećati sredstva za istraživanja i inovacije u pogledu integrirane uporabe podataka, digitalnih inovacija i tržišnih razvoja u područjima za koje je utvrđeno da donose dodanu vrijednost za građane, društvo i gospodarstvo i u kojima se uspješno potiče komercijalizacija inovativnih proizvoda i usluga; u vezi s time smatra da se mora izraditi zajednički srednjoročni i dugoročni europski plan za države članice i EU i da ga je nužno uklopiti u stabilan okvir kojim će se stvoriti uvjeti za e-istraživanje; smatra da slobodni softver može odigrati važnu ulogu u tom pogledu;

15.  uviđa da su inicijative Komisije za stvaranje javno-privatnih partnerstava koja se zasnivaju na razvoju gospodarstva temeljenog na podacima oblici suradnje između javnog i privatnog sektora koji su presudni za utvrđivanje prepreka razvoju nužnih tehnologija; uviđa da su se Komisija i europska industrija podataka obvezale da će uložiti 2,5 milijarde EUR u javno-privatna partnerstva radi jačanja podatkovnog sektora i promicanja Europe na čelo globalne podatkovne utrke, i pritom u cijelosti iskoristiti potencijal digitalne ekonomije; ističe da je pristup portalima otvorenih podataka i e-infrastrukturi za istraživanje jedan od načina da se uklone prepreke s kojima bi mogli biti suočeni istraživači i mala i srednja poduzeća u najudaljenijim regijama;

16.  pozdravlja stvaranje inovativnih područja koja karakterizira koncentracija, koja se može povećati, poduzeća i kvalifikacija, čime se omogućuje eksperimentiranje s podatkovnim tehnologijama u inovativnim klasterima u kojima nastaju ekosustavi i projekti međusektorskih industrijskih platformi čiji je cilj da se međusobno povežu realno i digitalno gospodarstvo; ističe da ti prostori trebaju poslužiti kao poslovni inkubatori u kojima bi se poduzetnicima trebalo pokazivati na koji se način uporaba tih podataka može pretočiti u poslovne mogućnosti te da bi trebali poslužiti za davanje podrške rastu i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i inovativnih novoosnovanih poduzeća; poziva na to da se radi poticanja inovacija u sklopu sustava velikih podataka sklope tješnja partnerstva između poduzeća, sveučilišta i istraživačkih centara; u tom kontekstu ističe ulaganja u inicijative kao što su Velika koalicija za digitalna radna mjesta (Grand Coalition for Digital Jobs) i Europski tjedan e-vještina (European e-Skills Week);

17.  potiče Komisiju i države članice da uspostave moderni regulatorni okvir otporan na promjene u budućnosti kojim se potiču i podupiru ulaganja u mrežnu infrastrukturu neophodnu za buduće zahtjeve digitalnog povezanog gospodarstva, da usvoje politike koje će omogućiti procvat interneta stvari i da osiguraju adekvatne kapacitete i brzine podataka širenjem mobilne tehnologije i poticanjem širenja IPv6;

18.  ističe da je potrebna veća koordinacija radi primjene otvorenosti prema usvajanju standarda i interoperabilnosti u sustavima i platformama za suradnju;

19.  poziva Komisiju da usvoji mjere kojima će se ukloniti prekomjerne prepreke u inovativnim sektorima, da potakne ulaganja u istraživanje i razvoj te europsku normizaciju i da počne rješavati aktualni problem povreda standardnih nužnih patenata; smatra da je neophodno pobrinuti se za odgovarajuću ravnotežu između onih koji ulažu u istraživanje i inovacije radi razvoja tih patenata i onih koji te patente upotrebljavaju za svoje potrebe; naglašava da su standardni nužni patenti važan element normizacije, a za brojna europska poduzeća u području IKT-a i sastavnica njihova poslovnog modela; poziva na uvođenje mjera za očuvanje visokokvalitetnog sustava normizacije koji može privući najbolje tehnološke doprinose, pružiti interoperabilne i inovativne digitalne usluge i aplikacije i zajamčiti sporazume o licenciranju patenata na pravičnoj i razumnoj osnovi bez diskriminacije (FRAND); međutim, smatra da je nužno uložiti dodatne napore da se olakša pristup osobama s invaliditetom i da im se uklone digitalne barijere;

20.  smatra da bi se, kako bi se ostvarila najveća korist od inovacija u području velikih podataka, utvrđivanje mogućnosti za ubrzavanje ulaska na tržište, posebno za mala i srednja poduzeća, trebalo voditi načelom „odgovorne inovativnosti” iz programa Obzor 2020.;

21.  traži od Komisije da se pobrine za ulaganja u infrastrukturu i dugovječan razvoj usluga u oblaku u Europi tako što će poboljšati pravnu sigurnost u pogledu obveza i odgovornosti svih strana, zajamčiti ispunjavanje zajedničkih sigurnosnih mjera i mjera za zaštitu podataka, omogućiti prelazak podataka preko granice i ojačati dobro poslovno okruženje za razvoj učinkovitog, otvorenog i globalnog tržišta;

Stvaranje gospodarstva temeljenog na podacima za tržište Europske unije

22.  smatra da veliki podaci imaju potencijal jačanja ekonomske produktivnosti i poboljšanja potrošačkih i javnih usluga; priznaje da veliki podaci mogu osigurati veće poslovne mogućnosti i povećati dostupnost znanja i kapitala pod uvjetom da vlade i dionici konstruktivno surađuju; međutim, ističe da postojeće rascjepkano jedinstveno tržište ugrožava razvoj gospodarstva temeljenog na podacima, velikih podataka, računalstva u oblaku, interneta stvari i ostalih tehnologija temeljenih na podacima;

23.  vjeruje da su glavne tehnološke prepreke za razvoj gospodarstva temeljenog na podacima nedostatak interoperabilnosti i okvira za zajedničko sučelje kako bi se olakšala podatkovna komunikacija između senzora i uređaja, kao i komunikacija između virtualnog i fizičkog svijeta, nedovoljna dostupnost otvorenih podataka i nepostojanje tržišnih uvjeta kojima se poduzetnicima omogućuje inoviranje i rast; traži od Komisije da ubrza zajednička istraživanja za rješavanje tih problema;

24.  traži od Komisije da ubrza i potiče zajednička istraživanja o stvaranju okvira za zajedničko sučelje kako bi se smanjili dvostruki standardi i zajamčila tehnička i semantička interoperabilnost radi poštovanja postupka utvrđivanja standarda koji se zasniva na potrebama potrošača i poslovnog sektora;

25.  pozdravlja najavu o europskoj inicijativi za slobodan protok podataka čija je svrha ukloniti postojeće prepreke uspostavi jedinstvenog tržišta podataka;

26.  poziva na stvaranje regulatornog okruženja otpornog na promjene u budućnosti koje se prilagođava ovom sektoru koji se po svojoj prirodi stalno mijenja, okruženja koje je tehnološki neutralno, kojim se potiče osnivanje novih dinamičnih poduzeća i ulazak novih subjekata na tržište, stvaraju jednaki uvjeti i pravično tržišno nadmetanje, ali i izbjegava pretjerano regulatorno opterećenje te osigurava puno poštovanje normi za zaštitu podataka i privatnosti; u tom kontekstu pozdravlja planove Komisije da se revidira Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama; napominje da bi se regulatorne mjere trebale zasnivati na tržištu; smatra da bi jednaki uvjeti na tržištu trebali podrazumijevati da svi subjekti, mali i veliki, mogu ulagati, inovirati i nadmetati se u korist europskih krajnjih korisnika u smislu izbora i dostupnosti;

27.  ističe važnost otvorenih podataka kao visokokvalitetne sirovine za razvoj informacijskih usluga i proizvoda s dodanom vrijednošću; ističe da bi podaci koje generiraju javne institucije i europski programi istraživanja koji se financiraju javnim sredstvima u okviru programa kao što su Copernicus ili Galileo trebali biti dostupni europskim građanima kroz model otvorenog pristupa, ali da bi njima pristup trebali imati i javne uprave i privatna poduzeća kako bi mogli poboljšati kvalitetu usluga poštujući pritom važeće propise o zaštiti intelektualnog vlasništva;

28.  napominje da bi trebalo biti dostupno više podataka radi konkurentnijeg i inovativnijeg gospodarstva temeljnog na podacima, te da bi internetske platforme zbog toga trebalo potaknuti da svoje skupove podataka objavljuju kao otvorene podatke u anonimnom i agregiranom obliku, u skladu s propisima o zaštiti podataka;

29.  smatra da je potrebno uložiti veći napor u pogledu anonimizacije i pseudonimizacije podataka kao preduvjeta za kreativno inoviranje s podacima i veliki korak za smanjenje prepreka za ulazak na tržište novoosnovanih poduzeća i malih i srednjih poduzeća; smatra da će tehnologije velikih podataka, uključujući analize tekstova i podataka, biti važan faktor u stjecanju dodane vrijednosti iz otvorenih skupova podataka; međutim, ističe da je potrebna jasna distinkcija između obrade osobnih podataka i drugih vrsta podataka, te da je potrebno razviti tehnološka rješenja u kojima je zaštita privatnosti njihov neizostavni dio;

30.  naglašava da pružatelji usluga sustava velikih podataka pri obradi osobnih podataka u cijelosti moraju poštovati sva načela utvrđena zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka kao što su pravičnost, zakonitost, ograničenje svrhe, pravna osnova obrade, pristanak, razmjernost, točnost i ograničeno vrijeme čuvanja podataka; u tom smislu podsjeća na mišljenje europskog nadzornika za zaštitu podataka o privatnosti i konkurentnosti u doba velikih podataka;

Poticanje novoosnovanih poduzeća i malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu temeljenom na podacima

31.  prepoznaje potrebu za razvojem čvrste baze pružatelja usluga kako bi se promicale koristi i prednosti integriranog korištenja podataka za gospodarstvo i društvo, a među malim i srednjim poduzećima pojačalo povjerenje u tehnologije povezane s velikim podacima; prepoznaje potrebu da se potakne široka primjena usluga velikih podataka radi povećanja učinkovitosti u raznim gospodarskim granama i podupiranja novih pružatelja usluga; traži da se osnuju punktovi koji funkcioniraju prema načelu „sve na jednom mjestu” da bi se malim i srednjim poduzećima pomoglo u boljem korištenju vlastitih i javnih podataka uz poštovanje zakonodavstva Europske unije o zaštiti podataka;

32.  žali zbog činjenice da mnoge ideje i prilike propadaju ili se realiziraju izvan Europe zbog problema prilagodljivosti, uzrokovanih preprekama poput administrativnih opterećenja i dostupnosti financiranja, a sve to negativno utječe na europsku konkurentnost; traži da se olakša stjecanje privatnog kapitala davanjem odgovarajućih poticaja, što podrazumijeva i napore za rješavanje problema izazvanih različitim nacionalnim, upravnim, regulatornim i poreznim pravilima; poziva na poticanje razvoja ekosustava koji povezuju javne i privatne institucije koje dobavljaju tehnologiju i infrastrukturu dok novoosnovana poduzeća daju ideje za primjenu;

33.  podsjeća da samo 1,7 % poduzeća u potpunosti iskorištava napredne digitalne tehnologije unatoč koristima koje digitalna sredstva mogu imati u svim sektorima gospodarstva; stoga potiče Komisiju i države članice da pokrenu strategiju za digitalno poduzetništvo;

34.  potiče Komisiju i države članice da osnuju europske centre za digitalnu ekonomiju koji bi uključivali upotrebu velikih podataka i drugih podatkovnih tehnologija od strane poduzetnika, malih i srednjih poduzeća i inovativnih poduzeća te obuhvatili istraživače i šire gospodarstvo; poziva Komisiju i države članice da promiču uspostavu inovativnih prostora i klastera kako bi se pomoglo razvijanju vještina, stvaranju kompetitivne prednosti u području intelektualnog kapitala i boljem razumijevanju perspektiva i ograničenja tehnologije velikih podataka;

35.  traži od EU-a i država članica da poboljšaju svoje koordinirane napore u školama i obrazovnim ustanovama da informacijsko-komunikacijske tehnologije postanu atraktivno područje obrazovanja, posebno za žene, djevojke i djevojčice, te smatra da bi ti napori trebali uključivati mjere za jačanje poduzetničkog duha i olakšavanje poduzetništva povezanog s velikim podacima osnivanjem novoosnovanih poduzeća u tom sektoru, čime bi se stvorile nove mogućnosti zapošljavanja; ističe važnost multidisciplinarnog pristupa osposobljavanju stručnjaka i timskog rada;

36.  traži pokretanje inicijativa i preporučivanje modela financiranja kojima se potiču cjeloživotno učenje i prilagođene mjere za sve, što uključuje i starije osobe, te kojima se olakšava pristup obrazovanju kako bi se stručnjacima omogućilo širenje znanja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i obradi podataka, a radi povećanja broja stručnjaka s digitalnim vještinama; poziva na to da se digitalnoj transformaciji poslovanja da veća važnost u stalnom obrazovanju te da se osmisle programi e-vođenja; ističe potrebu za olakšavanjem kretanja kvalificirane radne snage širom EU-a i mjera za rješavanje nedostatka kvalificirane radne snage, što podrazumijeva i konkretne mjere za privlačenje talentiranih osoba;

37.  podržava inicijative da se programiranje i predmeti povezani s obradom podataka uvrste u nacionalne kurikule; ističe višestruke koristi slobodnih softvera u obrazovanju i poziva na to da se posebna pozornost posveti tome da se novim kurikulima djeca motiviraju da otkrivaju vlastite talente i sudjeluju u znanosti o podacima i programiranju;

38.  smatra da bi Europska unija i države članice trebale pojačati napore u sprečavanju odljeva mozgova visokoobrazovanih i visokokvalificiranih stručnjaka u razna područja izvan Europe;

39.  traži podršku razvoju korisničkog sučelja kako bi se običnim krajnjim korisnicima u malim i srednjim poduzećima omogućio razvoj novih poslovnih modela koji se zasnivaju na podacima;

Uključenost društva

40.  poziva na poticanje inicijativa za povećavanje osviještenosti i poticanje javne rasprave u državama članicama i na europskoj i međunarodnoj razini o koristima i vrijednostima digitalnih tehnologija, posebno kad je riječ o skupinama koje njima još uvijek nemaju pristupa ili s njima nisu dovoljno upoznate; poziva na inicijative kojima se daje moć građanima u pogledu upotrebe i vrednovanja vlastitih podataka, posebno kad je riječ o razvoju inovativnih novih usluga, kao i inicijative za podizanje svijesti o koristima i vrijednosti velikih podataka za društvo;

41.  ističe da analiza velikih podataka ima potencijal da znatno ubrza razvoj inovativnih javnih usluga zasnovanih na upotrebi otvorenih podataka tijela vlasti i ponovnoj upotrebi informacija iz javnog sektora; stoga pozdravlja mogućnosti koje digitalna infrastruktura i integrirana upotreba podataka ima za povećanje sudjelovanja i uključivanja javnosti kroz različite oblike e-upravljanja i e-demokracije;

42.  potiče Komisiju i države članice da ubrzaju mjere za razvoj e-upravljanja; posebno priznaje vrijednost interneta stvari i poziva Komisiju da okvir jedinstvenog digitalnog tržišta uskladi s postojećim ciljevima iz programa Europa 2020.; također ističe potrebu da se u cijelosti istraže prednosti ekonomije dijeljenja i participacija civilnog društva i građana;

o
o   o

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0535.

Pravna napomena