Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 25. veljače 2016. - BruxellesZavršno izdanje
Ovlašćivanje Austrije za potpisivanje i ratifikaciju Haške konvencije od 15. studenoga 1965. te Malte za pristupanje toj Konvenciji ***
 Sporazum između Europske zajednice i Republike San Marina o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima *
 Pristupanje Hrvatske Konvenciji o zaštiti financijskih interesa Unije *
 Europska mreža službi za zapošljavanje, pristup radnika uslugama mobilnosti i daljnja integracija tržišta rada ***I
 Uvođenje hitnih autonomnih trgovinskih mjera za Republiku Tunis ***I
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2015/007 BE/Hainaut-Namur Glass
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016.
 Upravljanje jedinstvenim tržištem u europskom semestru 2016.
 Otvaranje pregovora za Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Republike Tunisa
 Rad Europskog ombudsmana tijekom 2014.
 Godišnje izvješće Europske središnje banke za 2014.
 Otvaranje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom
 Uvođenje kompatibilnih sustava za registraciju kućnih ljubimaca u državama članicama
 Humanitarno stanje u Jemenu

Ovlašćivanje Austrije za potpisivanje i ratifikaciju Haške konvencije od 15. studenoga 1965. te Malte za pristupanje toj Konvenciji ***
PDF 248kWORD 63k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o Nacrtu odluke Vijeća kojom se Republika Austrija ovlašćuje za potpisivanje i ratifikaciju Haške konvencije od 15. studenoga 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, a Republika Malta za pristupanje toj Konvenciji u interesu Europske unije (13777/2015 – C8-0401/2015 – 2013/0177(NLE))
P8_TA(2016)0052A8-0018/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (13777/2015),

–  uzimajući u obzir Hašku konvenciju od 15. studenog 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim ili trgovačkim stvarima (13777/15/ADD1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 81. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0401/2015),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.(1),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja (A8-0018/2016),

1.  daje suglasnost za Nacrt odluke Vijeća kojom se Republika Austrija ovlašćuje za potpisivanje i ratifikaciju Haške konvencije od 15. studenoga 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim ili trgovačkim stvarima, a Malta za pristupanje toj Konvenciji u interesu Europske unije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(1)Mišljenje Suda od 14. listopada 2014., 1/13, ECLI:EU:C:2014:2303.


Sporazum između Europske zajednice i Republike San Marina o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima *
PDF 244kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Republike San Marina o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (COM(2015)0518 – C8-0370/2015 – 2015/0244(NLE))
P8_TA(2016)0053A8-0025/2016

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2015)0518),

–  uzimajući u obzir nacrt Protokola o izmjeni uz Sporazum između Europske zajednice i Republike San Marina o mjerama istovrijednim onima koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju (13448/2015),

–  uzimajući u obzir članak 115. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) i stavak 8. podstavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0370/2015),

–  uzimajući u obzir članak 59., članak 108. stavak 7. i članak 50. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0025/2016),

1.  odobrava sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike San Marina.


Pristupanje Hrvatske Konvenciji o zaštiti financijskih interesa Unije *
PDF 239kWORD 62k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o preporuci za odluku Vijeća o pristupanju Hrvatske Konvenciji od 26. srpnja 1995., sastavljenoj na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, Protokolu od 27. rujna 1996., sastavljenom na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, Protokolu od 29. studenoga 1996., sastavljenom na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, o tumačenju Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica putem odlučivanja Suda Europskih zajednica o prethodnim pitanjima i Drugom protokolu od 19. lipnja 1997., sastavljenom na temelju članka K.3 Ugovora o Europskoj uniji, uz Konvenciju o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (COM(2015)0458 – C8-0296/2015 – 2015/0210(NLE))
P8_TA(2016)0054A8-0019/2016

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije Vijeću (COM(2015)0458),

–  uzimajući u obzir članak 3. stavke 4. i 5. Akta o pristupanju Hrvatske, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0296/2015),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0019/2016),

1.  prihvaća preporuku Komisije;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.


Europska mreža službi za zapošljavanje, pristup radnika uslugama mobilnosti i daljnja integracija tržišta rada ***I
PDF 323kWORD 102k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj mreži službi za zapošljavanje, pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada (COM(2014)0006 – C7-0015/2014 – 2014/0002(COD))
P8_TA(2016)0055A8-0224/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0006),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 46. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0015/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskoga i socijalnog odbora od 4. lipnja 2014.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 25. lipnja 2014.(2),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 2. prosinca 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0224/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. veljače 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj mreži službi za zapošljavanje (EURES), pristupu radnika uslugama mobilnosti i daljnjoj integraciji tržišta rada i izmjeni uredaba (EU) br. 492/2011 i (EU) br. 1296/2013

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/589.)

(1) SL C 424, 26.11.2014., str. 27.
(2) SL C 271, 19.8.2014., str. 70.


Uvođenje hitnih autonomnih trgovinskih mjera za Republiku Tunis ***I
PDF 425kWORD 79k
Tekst
Pročišćeni tekst
Amandamani koje je usvojio Europski parlament 25. veljače 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju hitnih autonomnih trgovinskih mjera za Republiku Tunis (COM(2015)0460 – C8-0273/2015 – 2015/0218(COD))(1)
P8_TA(2016)0056A8-0013/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

na prijedlog Komisije
P8_TA(2016)0056A8-0013/2016
---------------------------------------------------------
P8_TA(2016)0056A8-0013/2016

UREDBA (EU) 2016/…
EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o uvođenju hitnih autonomnih trgovinskih mjera za Republiku Tunis
[Amandmani 1 - 4, ako nije drugačije naznačeno]

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnima parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane(2) („Sporazum”) temelj je odnosa Unije i Tunisa.

(2)  Nakon terorističkog napada 26. lipnja 2015. u blizini Soussea, Tunis, Vijeće je u svojim zaključcima od 20. srpnja 2015. navelo da će Unija, u savjetovanju sa svojim državama članicama, istražiti mogućnost poduzimanja izvanrednih i privremenih mjera za potporu tuniskom gospodarstvu.

(3)  Maslinovo ulje je glavni izvozni tuniski poljoprivredni proizvod u Uniju, a industrija maslinovog ulja važan je dio gospodarstva te zemlje, kao i pojedinih regija određenih država članica.

(4)  U skladu s ciljevima utvrđenima u europskoj politici susjedstva i Sporazumu, Unija može najbolje pomoći tuniskom gospodarstvu pružanjem privlačnog i pouzdanog tržišta za tuniski izvoz maslinovog ulja. Pružanje takvog tržišta zahtijeva uvođenje autonomnih trgovinskih mjera kojima se omogućuje uvoz tog proizvoda u Uniju na temelju bescarinske kvote.

(5)  Kako bi se spriječile prijevare i osiguralo da tunisko gospodarstvo ima stvarnu korist od predviđenih autonomnih trgovinskih mjera, te mjere trebale bi biti uvjetovane time da se Tunis pridržava pravila o podrijetlu proizvoda i s time povezanih postupaka predviđenih u Sporazumu, kao i učinkovitom administrativnom suradnjom Tunisa s Unijom.

(6)  Očuvanje stabilnosti tržišta maslinovog ulja u Uniji zahtijeva da dodatna količina uzrokovana autonomnim trgovinskim mjerama postane dostupna tek nakon što se iscrpi količina godišnje bescarinske kvote za neobrađeno maslinovo ulje utvrđena u članku 3. stavku 1. Protokola br. 1 uz Sporazum.

(7)  Člankom 184. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(3) utvrđuju se pravila o upravljanju carinskim kvotama. Ta bi se pravila trebala primjenjivati i na autonomne trgovinske mjere predviđene u ovoj Uredbi.

(8)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kojima joj se omogućuje da privremeno suspendira povlaštene dogovore uspostavljene ovom Uredbom i uvede korektivne mjere u slučajevima kada ova Uredba utječe na tržište Unije. Te ovlasti trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(4).

(9)  Hitne autonomne trgovinske mjere uspostavljene ovom Uredbom namijenjene su olakšavanju teške gospodarske situacije s kojom se Tunis trenutačno suočava zbog terorističkih napada. Te bi mjere stoga trebale biti vremenski ograničene i ne dovoditi u pitanje pregovore između Unije i Tunisa o uspostavi područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine (DCFTA). ▌ [Am. 11 i 15]

(10)  Uzimajući u obzir tešku štetu nanesenu tuniskom gospodarstvu, a osobito njegovom turističkom sektoru, terorističkim napadom u blizini Soussea 26. lipnja 2015. te na potrebu za poduzimanjem hitnih autonomnih trgovinskih mjera radi olakšavanja tuniske gospodarske situacije u kratkom roku, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od razdoblja od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Povlašteni dogovori

Otvara se godišnja uvozna bescarinska kvota od 35 000 tona („godišnja uvozna carinska kvota”) za kalendarske godine 2016. i 2017. za uvoz u Uniju neobrađenog djevičanskog maslinovog ulja podrijetlom iz Tunisa i razvrstanog u oznake KN 1509 10 10 i 1509 10 90, ako je to djevičansko maslinovo ulje u potpunosti proizvedeno u Tunisu i dopremljeno u Uniju izravno iz Tunisa. [Am. 5 i 12]

Članak 2.

Uvjeti za stjecanje prava na godišnju uvoznu carinsku kvotu

Stjecanje prava na godišnju uvoznu carinsku kvotu uvjetovano je time da se Tunis pridržava pravila o podrijetlu proizvoda i s time povezanih postupaka predviđenih u Protokolu br. 4 uz Sporazum.

Članak 3.

Pristup godišnjoj uvoznoj carinskoj kvoti

Godišnja uvozna carinska kvota postaje dostupna tek nakon što se iscrpi količina godišnje bescarinske kvote za neobrađeno maslinovo ulje predviđena u članku 3. stavku 1. Protokola br. 1 uz Sporazum.

Članak 4.

Upravljanje godišnjom uvoznom carinskom kvotom

Komisija upravlja godišnjom uvoznom carinskom kvotom u skladu s člankom 184. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 5.

Privremena suspenzija

Ako Komisija utvrdi da postoji dovoljno dokaza da se Tunis ne pridržava uvjeta navedenih u članku 2., ona može donijeti provedbeni akt kojim se u potpunosti ili djelomično privremeno suspendiraju povlašteni dogovori predviđeni u članku 1. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2.

Članak 6

Preispitivanje u sredini razdoblja

1.  Komisija provodi procjenu učinka ove Uredbe na tržište maslinovog ulja u Uniji u sredini razdoblja nakon njezina stupanja na snagu i iznosi zaključke te procjene Europskom parlamentu i Vijeću .

2.  Ako se utvrdi da odredbe ove Uredbe utječu na tržište maslinovog ulja u Uniji, Komisija je ovlaštena donijeti provedbeni akt radi uvođenja korektivnih mjera s ciljem ponovne uspostave normalne situacije na tom tržištu. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2.

Članak 7.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, osnovan člankom 229. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se do 31. prosinca 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) Pitanje je upućeno natrag nadležnom odboru na ponovno razmatranje u skladu s člankom 61. stavkom 2. drugim podstavkom (A8-0013/2016).
(2)SL L 97, 30.3.1998., str. 2.
(3)Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).
(4)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2015/007 BE/Hainaut-Namur Glass
PDF 346kWORD 84k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2015/007 BE/Hainaut-Namur Glass koji je podnijela Belgija) (COM(2016)0001 – C8-0013/2016 – 2016/2013(BUD))
P8_TA(2016)0057A8-0029/2016

Europski parlament,

—  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0001 – C8-0013/2016),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.(1) (Uredba o EGF-u),

—  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

—  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

—  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

—  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

—  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

—  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0029/2016),

A.  budući da je Europska unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili posljedicama svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o određivanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnoga procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri postupanju sa zahtjevima za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika obuhvaćanjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da je Belgija podnijela zahtjev EGF/2015/007 BE/Hainaut-Namur Glass za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 23 Rev. 2 NACE-a (Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda) u regijama razine NUTS 2 Hainautu (BE32) i Namuru (BE35) u Belgiji te s obzirom da se predviđa da će mjerama biti obuhvaćeno 412 radnika koja su proglašena viškom, kao i 100 mladih iz regije Hainaut koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) te su mlađi od 25 godina; budući da je od tih radnika njih 144 proglašen viškom zbog zatvaranja proizvodnog postrojenja u Rouxu (Hainautu) koje je u vlasništvu poduzeća AGC Europe SA, a 268 zbog zatvaranja proizvodnog postrojenja u Auvelaisu (regija Namur) u vlasništvu poduzeća Saint-Gobain Glass Benelux;

E.  budući da je zahtjev, iako ne ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članka 4. stavka 1. Uredbe o EGF-u, podnesen na temelju intervencijskih kriterija koji u iznimnim okolnostima dopuštaju odstupanje od kriterija prihvatljivosti, i to za otpuštene radnike iz članka 4. stavka 2., odnosno za mlade iz skupine NEET-ova iz članka 6. stavka 2. Uredbe o EGF-u ;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Belgija stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 1 095 544 EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od 1 825 907 EUR;

2.  napominje da su belgijske vlasti 19. kolovoza 2015. podnijele zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a te da je Komisija s ocjenjivanjem tog zahtjeva završila 20. siječnja 2016. i o njoj istog dana obavijestila Parlament;

3.  prima na znanje da su posljednjih godina u sektoru trgovine proizvodima od stakla u Uniji prisutni poremećaji te ističe da se u razdoblju od 2000. do 2010. zaposlenost u cjelokupnom staklarskom sektoru u Europi smanjila za 32 %; ističe da se posljednjih godina nekoliko velikih poduzeća iz Valonije, koja je nadaleko poznata po tradiciji staklarstva, suočilo s poteškoćama, a u razdoblju od 2007. do 2012. broj se radnih mjesta u staklarskom sektoru u regijama Namuru i Hainautu smanjio za 19 %, zbog čega je u Valoniji 2013. izgubljeno 1236 radnih mjesta, a 2014. njih 1878;

4.  ističe da je regija Hainaut posebno pogođena teškom situacijom na tržištu rada, uz stopu zaposlenosti 9,2 postotna boda nižu od nacionalnog prosjeka; napominje da tržišta rada tih dviju regija nadalje odlikuje visok udio nedovoljno kvalificirane radne snage (oko 50 % osoba koje traže zaposlenje u objema regijama nije završilo srednju školu);

5.  prima na znanje da je grupa Saint-Gobain 2013. bila prisiljena zatvoriti još jedno proizvodno postrojenje u deindustrijaliziranoj zoni u Valoniji, za koje je podnesen zahtjev EGF/2013/011 BE/Saint-Gobain Sekurit u pogledu otpuštanja 257 radnika iz istog sektora; napominje da je u okviru tih dvaju zahtjeva predloženo nekoliko sličnih mjera;

6.  pozdravlja činjenicu da su belgijske vlasti otpuštenim radnicima počele pružati usluge prilagođene potrebama 10. rujna 2014., znatno prije donošenja konačne odluke o odobrenju sredstava iz EGF-a za predloženi usklađeni paket;

7.  napominje da je izuzeće iz uvjeta navedenih u članku 4. stavku 1. točke (a) Uredbe o EGF-u u ovom slučaju povezano s brojem otpuštanja koji nije znatno niži od praga od 500 otpuštenih radnika; pozdravlja to što se tim zahtjevom namjerava podržati dodatnih 100 osoba iz skupine NEET;

8.  napominje da Belgija planira uvesti sedam vrsta mjera za otpuštene radnike koji su obuhvaćeni tim zahtjevom: (i) potporu/usmjeravanje/integraciju, (ii) olakšavanje traženja posla, (iii) integrirano osposobljavanje, (iv) prijenos iskustava, (v) potporu za pokretanje poduzeća, (vi) potporu za skupne projekte i (vii) naknade za traženje posla i osposobljavanje;

9.  pozdravlja potporu kolektivnim projektima; poziva Komisiju da procijeni rezultate ove mjere u okviru drugih zahtjeva kako bi se utvrdila korist za njezine korisnike;

10.  pozdravlja činjenicu da zahtjev sadrži mjere s posebnim ciljem pružanja potpore osobama NEET-ovima; napominje da usluge prilagođene potrebama koje će se pružati NEET-ovima obuhvaćaju: (i) mobilizaciju i usmjeravanje za nastavak s obrazovanjem/osposobljavanjem ili za sudjelovanje u posebnoj uvodnoj obuci, (ii) osposobljavanje, (iii) unaprjeđenje vještina prilagođeno potrebama i (iv) naknade za traženje posla i osposobljavanje;

11.  cijeni to što su naknade i poticaji koje treba pružiti u okviru predloženih mjera ograničeni na 5,52 % ukupnih procijenjenih troškova;

12.  napominje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u suradnji sa socijalnim partnerima, poduzećima i javnim službama za zapošljavanje;

13.  podsjeća na to da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama financiranom iz EGF-a trebali predvidjeti budući izgledi na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen s prelaskom na održivo gospodarstvo u kojemu se na učinkovit način gospodari resursima;

14.  podsjeća na važnost povećanja mogućnosti zapošljavanja svih radnika putem prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja sposobnosti i vještina koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere; očekuje da se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okruženju;

15.  naglašava da bi u slučaju uzastopnih zahtjeva iz iste regije Komisija trebala prikupiti i analizirati iskustva u vezi s prethodnim zahtjevima i zajamčiti da se u slučajevima novih zahtjeva uzmu u obzir rezultati te analize;

16.  poziva Komisiju da u budućim prijedlozima preciznije navede sektore u kojima bi radnici mogli naći zaposlenje te je li ponuđeno osposobljavanje u skladu s budućim gospodarskim izgledima i potrebama tržišta rada u regijama pogođenim otpuštanjima;

17.  napominje da su belgijske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da u svojim godišnjim izvješćima predstavi usporednu procjenu tih podataka kako bi se osiguralo potpuno poštovanje postojećih odredbi te kako bi se osiguralo da Unija neće dvostruko financirati usluge;

18.  ponavlja da ti doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

19.  cijeni unaprijeđene postupke koje je Komisija uvela nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje sredstava; napominje da bi vremenski pritisak nametnut novim rasporedom mogao utjecati na učinkovit pregled dokumentacije;

20.  traži od Komisije da omogući pristup javnosti svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

21.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

22.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Belgije ‒ EGF/2015/007 BE/Hainaut-Namur Glass)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2016/407.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016
PDF 368kWORD 132k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016. godinu (2015/2285(INI))
P8_TA(2016)0058A8-0030/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 136. i članak 148.,

–  uzimajući u obzir članak 9. UFEU-a („horizontalna socijalna klauzula”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. ožujka 2010. i 17. lipnja 2010. te Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2015/1184 od 14. srpnja 2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2015/1848 od 5. listopada 2015. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015.(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(11),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(12),

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu čelnika zemalja skupine G20 u Antalyji 15. i 16. studenoga 2015.,

–  uzimajući u obzir ažuriranu Procjenu održivosti osoblja za postupak uzajamne procjene neravnoteža i rasta skupine G20 Međunarodnog monetarnog fonda (listopad 2015.),

–  uzimajući u obzir sporazum COP 21 donesen na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 12. prosinca 2015. godine,

–  uzimajući u obzir jesensku europsku gospodarsku prognozu Komisije za 2015.,

–  uzimajući u obzir studije i temeljite analize o koordinaciji ekonomske politike u europodručju u okviru europskog semestra pripremljene za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (studeni 2015.),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. o Godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0690), Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016. (COM(2015)0691) i Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700),

–  uzimajući obzir prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o poreznim odlukama i drugim mjerama slične prirode ili učinka(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije(14),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća o ekonomskoj politici u europodručju,

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta europskog semestra za 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. prosinca 2015. o javnim financijama u EMU-u 2015. (institucionalni dokument 014),

–  uzimajući u obzir raspravu s Komisijom u Europskom parlamentu o paketu europskog semestra – Godišnji pregled rasta za 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj (A8-0030/2016),

A.  budući da je gospodarski oporavak u Europskoj uniji u tijeku, ali je i dalje slab i neujednačen između i unutar država članica te ga djelomice pokreću privremeni i vanjski čimbenici, uključujući niske cijene nafte;

B.  budući da se određene države članice suočavaju s ustrajnim problemom vrlo niskih stopa rasta;

C.  budući da se svjetski gospodarski rast usporava zbog gospodarskih i financijskih previranja u nekoliko gospodarstava u nastajanju, što dovodi do novih strateških izazova kojima se Europska unija mora na odgovarajući način prilagoditi;

D.  budući da se Europa još uvijek suočava s ozbiljnim nedostatkom ulaganja, čime se znatno oslabljuje potencijal EU-a za dugoročniji rast, dok suficit tekućeg računa bilance plaćanja europodručja raste; budući da je u mnogim državama javni i privatni dug i dalje visok, premda su deficiti tekućeg računa smanjeni; budući da bi nekoliko država članica trebalo uložiti veći napor u provedbu smislenih strukturnih reformi;

E.  budući da se, unatoč tome što je u nekoliko država članica došlo do znatnog smanjenja deficita tekućeg računa i smanjenja jediničnog troška rada, neto vanjski dug u postotku BDP-a u većini država članica nije smanjio;

F.  budući da se stopa zaposlenosti povećava, ali još nije dovoljno visoka da bi se u znatnoj mjeri suzbila nezaposlenost, posebice nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost, kao i siromaštvo;

G.  budući da je Europa gospodarsko područje koje u usporedbi sa svojim konkurentima najviše ovisi o uvezenim resursima; budući da je istinsko kružno gospodarstvo u Europi stoga preduvjet za gospodarski rast u budućnosti;

H.  budući da kriza 2008. godine nije bila samo cikličke prirode, nego i strukturne, što objašnjava njezine dugotrajne učinke;

I.  budući da je slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala temelj održivog gospodarskog rasta na jedinstvenom tržištu Europske unije;

J.  budući da su izbjegavanje plaćanja poreza, utaja poreza i agresivno porezno planiranje uzrokovali gubitak potencijalnog dohotka za javne financije nekoliko država članica koji se može brojati u milijardama, i to u korist velikih korporacija, čime se potkopavaju temelji solidarnosti i pravednog tržišnog natjecanja među poduzećima;

Kombinacija politika

1.  pozdravlja paket Godišnjeg pregleda rasta za 2016. i predloženu kombinaciju politika koja se sastoji od ulaganja, strukturne reforme i fiskalne odgovornosti i čiji je cilj promicati više razine rasta i ojačati europski oporavak i uzlaznu konvergenciju; naglašava da su za postizanje snažnijeg gospodarskog oporavka i održivog, raširenog blagostanja potrebni znatni nacionalni napori u pogledu učinkovite provedbe strukturnih reformi kao i jača europska koordinacija;

2.  pozdravlja napredak postignut u području javnih financija, posebno postupno smanjenje omjera duga i BDP-a u EU-u i europodručju te smanjenje ukupnih proračunskih deficita; napominje, međutim, da omjer javnog duga i dalje raste u nekoliko država članica s niskim rastom nominalnog BDP-a i niskom inflacijom te da se na devet država članica još uvijek primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita; ističe da mnoge države članice imaju ograničene fiskalne mogućnosti za suočavanje s potencijalnim novim gospodarskim šokovima i da bi stoga trebalo razmotriti mogućnost jače europske koordinacije kako bi se podržala fiskalna konsolidacija ne ometajući rast;

3.  napominje da je globalna konkurentnost Europe i dalje važan cilj i ističe važnost strukturnih reformi, ulaganja u istraživanje i razvoj, učinkovite upotrebe resursa, inovacija kojima se povećava produktivnost i smanjenja makroekonomskih neravnoteža; istodobno smatra da sve lošija prognoza na svjetskoj razini također iziskuje jačanje domaće potražnje kako bi europsko gospodarsko postalo otpornijim; izražava zabrinutost posebno zbog mogućeg usporavanja globalne potražnje;

4.  smatra da bi makroekonomske neravnoteže trebalo rješavati koordiniranim naporima svih država članica i na osnovi relevantnih reformi i ulaganja; ističe da svaka država članica u tom kontekstu mora ispuniti svoju individualnu odgovornost; napominje da veliki suficiti tekućeg računa bilance plaćanja podrazumijevaju mogućnost veće domaće potražnje; ističe da visoke razine javnog i privatnog duga predstavljaju značajnu slabu točku te da su potrebne odgovorne fiskalne politike i veći rast kako bi se one brže smanjile;

5.  poziva na ulaganje dodatnih napora u podupiranje oporavka i poticanje konvergencije u smjeru najuspješnijih država te u ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, između ostalog i povećanjem produktivnosti i poticanjem ulaganja;

6.  smatra ohrabrujućim blago poboljšanje pokazatelja tržišta rada, no uviđa da su razlike među državama članica i dalje velike te da je nezaposlenost i dalje na neprihvatljivo visokoj razini; napominje da je potrebno nadovezati se na nedavna poboljšanja povećanjem kvalitete radnih mjesta i njihove produktivnosti; poziva na ulaganje više napora u povećanje ulaganja u vještine, postizanje veće uključivosti tržišta rada, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjenje stope siromaštva, socijalne isključenosti i rastuće nejednakosti u prihodima i bogatstvu, uz zadržavanje proračunske discipline; ističe da bi pokazatelji zaposlenosti trebali imati isti status kao i postojeći pokazatelji, čime bi se omogućila dubinska analiza, kako bi se spriječio dvorazredni pristup, i da bi ih trebalo propisno uzeti u obzir pri oblikovanju politike i smjernica EU-a za države članice;

7.  pozdravlja ažuriranje integriranih smjernica strategije Europa 2020. i poziva na jačanje uloge strategije Europa 2020. u usmjeravanju europskog semestra, u skladu s ciljevima iz Ugovora i s mjerodavnim zakonodavstvom, i u sprečavanju ponovne krize javnog duga; naglašava važnost ambicioznih politika i instrumenata kako bi Europa maksimalno iskoristila energetsku i digitalnu tranziciju, također zahvaljujući odgovarajućem ulaganju u istraživanje, razvoj i inovacije te u vještine, smanjujući zaostajanje Europe za njezinim glavnim svjetskim konkurentima u pogledu ukupne faktorske produktivnosti; smatra da je ključno riješiti problem gospodarskih nejednakosti koje predstavljaju prepreku dugoročnom gospodarskom rastu; poziva Komisiju da se u preporukama za pojedine države osvrne na ekološke fiskalne reforme, među ostalim u kontekstu fiskalne odgovornosti; poziva na sustavno i cjelovito praćenje konvergencije u smjeru najuspješnijih država u pogledu ciljeva strategije Europa 2020.;

Ulaganja

8.  poziva da se na najbolji mogući način iskoriste sredstva iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se poduprli strateški projekti koji se inače ne bi financirali, u skladu sa zadaćom Fonda; poziva države članice i instrument EFSU da u razvoj porftelja projekata i investicijskih platformi u velikoj mjeri uključe lokalne i regionalne vlasti, uz pomoć Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i Europskog portala projekata ulaganja; također ističe važnost postizanja sinergije između EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova;

9.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti i u skladu sa strategijom Europa 2020. iskoriste potencijal europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) radi jačanja kohezije i ublažavanja razlika na jedinstvenom tržištu tako što bi se svim regijama omogućilo razvijanje njihovih konkurentskih prednosti i olakšala dodatna privatna ulaganja; smatra da bi ta ulaganja trebala doprinijeti dosljednoj industrijskoj politici te da bi posebno trebala biti usmjerena na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, osobito za mlade; ističe potrebu za odgovarajućim administrativnim kapacitetom, aktivnom ulogom regija i boljom usklađenošću na svim razinama upravljanja i između njih; poziva na razmatranje mogućnosti daljnjeg potencijalnog političkog djelovanja u cilju smanjenja investicijskog jaza u EU-u;

10.  svjestan je aktualnog postupka razduživanja u privatnom sektoru; naglašava da je stopa ulaganja u Europi znatno niža nego što je bila u razdoblju prije krize; u tom kontekstu upozorava na važnost žurne provedbe bankovne unije i strukturne reforme banaka, kao i na važnost povećanja vlasničkih ulaganja u MSP-ove zahvaljujući uniji tržišta kapitala; poziva na maksimalno iskorištavanje EFSU-a i programa COSME u cilju poboljšanja pristupa financiranju za MSP-ove; smatra da bi se većom regulatornom predvidljivošću na jedinstvenom tržištu povećalo povjerenje ulagača;

11.  ističe potrebu za većim ulaganjem u ljudski kapital, posebno u obrazovanje i inovacije, također u kontekstu reformi tržišta rada; naglašava da je potrebno poboljšati nacionalne obrazovne sustave, sustave strukovne izobrazbe i sustave cjeloživotnog učenja te ih prilagoditi novoj potražnji za vještinama i znanjima na tržištu rada u EU-u; ističe da će sve to omogućiti inovacije kao ključan pokretač rasta, produktivnosti i konkurentnosti; u tom kontekstu poziva države članice da povećaju produktivnost javnih ulaganja;

12.  pozdravlja profile ulaganja izrađene za svaku državu posebno koji otkrivaju neke od glavnih izazova za ulaganja u pojedinačnim državama članicama; poziva Komisiju i države članice da uključe sve razine upravljanja i relevantne dionike u otkrivanje prepreka ulaganjima, s posebnim naglaskom na unutarnjem tržištu, smanjenoj unutarnjoj potražnji i strukturnim reformama kao i na stavljanju na raspolaganje odgovarajućih instrumenata koji ujedinjuju javno i privatno financiranje; upozorava na važnost visoke razine produktivnog ulaganja za proces održivog gospodarskog oporavka u državama članicama; napominje da svaka država treba pronaći odgovarajuću ravnotežu između tekućih rashoda, dugoročne održivosti javnih financija i ulaganja u potencijal gospodarskog rasta, te da jedinstveno tržište i europski instrumenti kao što su EFSU i ESIF imaju važnu ulogu u podupiranju zdrave razine ulaganja; ističe da bi nekoliko država zbog niske razine javnog ulaganja u razvoj i inovacije mogle pasti još dublje u zamku srednjeg prihoda;

Strukturne reforme

13.  smatra da bi se nakon dugog razdoblja makroekonomske prilagodbe naglasak trebao staviti na provedbu strukturnih reformi i ulaganja u cilju jačanja potencijala rasta na temelju kvalitetnih radnih mjesta i produktivnosti, promicanja pravednih, snažnih, učinkovitih i fiskalno održivih sustava socijalne pomoći i poticanja održive tranzicije gospodarstava država članica prema većoj učinkovitosti resursa;

14.  poziva na održive reforme na tržištima proizvoda, usluga i rada, kao i u vezi s mirovinskim sustavima, te na bolju regulativu, kojom se promiču inovacije, otvaranje radnih mjesta i pravedno tržišno natjecanje kojim se povećava dobrobit bez smanjenja zaštite potrošača;

15.  ističe važnost učinkovitijeg korištenja resursima i energijom, između ostalog i uz pomoć razvoja kružnog gospodarstva; naglašava važnost daljnjeg razvoja istinske energetske unije koja se temelji na solidarnosti, učinkovitosti i raznolikosti, bez zanemarivanja domaćih izvora energije, uključujući energiju iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da ta pitanja uvrsti u preporuke po državama članicama u slučajevima u kojima su najrelevantnija za konkurentnost i održivi rast;

16.  snažno poziva na poduzimanje daljnjih koraka u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i stvaranja otpornijih i manje segmentiranih tržišta rada; naglašava važnost održivih i djelotvornih sustava socijalne pomoći; podsjeća da je visoka stopa zaposlenosti važan čimbenik za očuvanje održivosti mirovinskih sustava;

17.  naglašava potrebu za modernom, učinkovitom, demokratskom i građanima pristupačnom javnom upravom na svim razinama upravljanja, kao i za učinkovitim i transparentnim pravilima javne nabave; naglašava važnost poduzimanja daljnjih koraka u cilju stvaranja istinske e-uprave u državama članicama, kao i među njima; traži od Komisije i država članica da otkriju i isprave nedostatke u svojim javnim upravama koji bi se u kriznim situacijama mogli pokazati štetnima;

18.  poziva na daljnje smanjenje oporezivanja rada, o čemu se odlučuje na nacionalnoj razini, pri čemu treba zajamčiti održivost sustava socijalne zaštite;

19.  prima na znanje prijedlog programa potpore strukturnim reformama, namijenjen jačanju provedbe reformi koje pogoduju rastu u državama članicama, o kojem će se odlučivati u okviru redovnog zakonodavnog postupka; ponavlja da je odgovornost za provedbu strukturnih reformi na državama članicama;

Fiskalna odgovornost

20.  ponovno ističe potrebu za odgovornim fiskalnim politikama kojima se potiče rast i osigurava održivost duga, uzimajući u obzir gospodarski ciklus i razlike u razini ulaganja, poštujući pritom socijalna prava građana; podsjeća da vrlo visoka zaduženost nekih država članica predstavlja znatan rizik u slučaju mogućih budućih kriznih situacija u europodručju; naglašava da će u zemljama s visokim omjerom duga i BDP-a biti potrebno pojačati napore za povećanje otpornosti javnih financija i poticanje rasta kako bi se taj omjer počeo na održiv način smanjivati;

21.  inzistira na provedbi Pakta o stabilnosti i rastu uz istodobno potpuno iskorištavanje njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti, u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. siječnja 2015. (COM(2015)0012), kako bi se, među ostalim, poduprlo veće ulaganje i strukturne reforme te kako bi se odgovorilo na sigurnosne prijetnje i priljev izbjeglica;

22.  naglašava potrebu za poboljšanjem ubiranja poreza, suzbijanjem poreznih prijevara i utaja poreza, jačanjem mjera protiv agresivnog poreznog planiranja i poreznih oaza te za boljom koordinacijom porezne politike u EU-u; poziva na uspostavu učinkovitih i transparentnih poreznih sustava kako bi se povećalo ubiranje poreza, spriječilo izbjegavanje plaćanje poreza i suzbio organizirani kriminal; stoga smatra da bi porezna i carinska tijela trebala raspolagati dostatnim ljudskim, materijalnim i financijskim resursima;

23.  podupire racionalne napore specifične za pojedine države usmjerene na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javnih rashoda te njihove pogodnosti za rast, osobito preusmjeravanjem neproduktivne potrošnje u ulaganja kojima se potiče rast, ali ne ugrožavajući pritom osnovno pružanje javnih i socijalnih usluga;

Poseban naglasak na europodručju

24.  pozdravlja preporuku o ekonomskoj politici europodručja, koju je Komisija predložila šest mjeseci prije izdavanja preporuka po državama članicama, kao korak prema većoj usklađenosti politika u okviru daljnjih mjera nakon Izvješća petorice predsjednika i relevantnih rezolucija Europskog parlamenta;

25.  naglašava da je europodručje zbog visokog stupnja međuovisnosti i zbog svoje jedinstvene monetarne politike ekonomski subjekt u kojemu je potrebno promicati konvergenciju u smjeru najuspješnijih država i podupirati je snažnijom usklađenošću nacionalnih politika; ističe da je važno da sve nacionalne vlade pojačano djeluju kako bi u svojim državama članicama provele gospodarske reforme i ulaganja koji su potrebni za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i za sprečavanje prelijevanja negativnih učinaka nacionalnih politika na druge države članice; stoga poziva na detaljnu ocjenu tih makroekonomskih neravnoteža i prelijevanja, kojom bi se nadopunile ocjene osjetljivosti za svaku pojedinu državu i makroekonomski dijalog; inzistira na potpunoj usklađenosti između preporuke za europodručje i preporuka po državama članicama;

26.  pozdravlja veću pozornost koja se pridaje općem smjeru fiskalne politike europodručja, čime se ne odvraća pozornost od odgovornosti pojedinačnih država članica; podsjeća da se fiskalni deficit u jednoj državi članici ne može prebiti fiskalnim viškom u drugoj, barem kada se radi o postupku u slučaju prekomjernog deficita; poziva na redovno praćenje primjerenosti općeg smjera fiskalne politike s obzirom na postojeći manjak ulaganja;

27.  podupire preporuku da se napravi razlika kada je riječ o fiskalnim naporima pojedinačnih država članica uzimajući u obzir njihov položaj u pogledu zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu i potreba za stabilizacijom kao i učinke prelijevanja; napominje da za mnoge države članice to podrazumijeva provođenje fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu; napominje, s druge strane, da neke zemlje imaju sve veći fiskalni prostor s obzirom na zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, koji bi se u ovom trenutku mogao iskoristiti za doprinos potpori domaćem gospodarstvu;

28.  napominje da, iako je visok suficit tekućeg računa bilance plaćanja europodručja dobrodošao znak vanjske konkurentnosti europodručja, njegova trenutačna razina također je odraz manjka unutarnjih ulaganja, što proizvodi negativne učinke na rast i zapošljavanje; smatra da bi snažnija domaća potražnja bila bolja za održivi rast europodručja, a također bi bila poželjna i s globalnog stajališta; svjestan je da je suficit tekućeg računa bilance plaćanja nekih država članica popraćen pozitivnim učincima prelijevanja u cijelom vrijednosnom lancu, od čega druge države članice mogu na različite načine imati koristi; također uviđa ulogu jedinstvene valute u pomaganju konkurentnijim državama da održe visoke suficite u odnosu na ostatak svijeta; pozdravlja zaključak iznesen u zimskoj prognozi Komisije za 2016. prema kojem je gospodarski rast u nekim državama članicama tijekom 2015. potaknut uglavnom domaćom potražnjom; smatra da je važno da države članice s visokim suficitom tekućeg računa bilance plaćanja nastave širiti svoju domaću potražnju za vlastito i opće dobro; istodobno poziva manje konkurentne države članice da učinkovito provedu strukturne reforme i visokokvalitetna ulaganja kako bi modernizirale svoja gospodarstva i stvorile održivo poslovno okruženje za dugoročna ulaganja u skladu sa strategijom Europa 2020.; smatra da je to najbolji način smanjenja makroekonomskih neravnoteža unutar država članica, a ne unutarnja devalvacija, koja slabi potražnju i usporava ekonomski rast u cijelom europodručju;

29.  naglašava da treba poticati istinsku ekonomsku i socijalnu konvergenciju koju pokreću bolja produktivnost i netroškovni čimbenici; ističe važnost učinkovite provedbe strukturnih reformi, poboljšanja kvalitete javnih rashoda te dostatnog kapaciteta za ulaganja u svim državama članicama kako bi se omogućio uravnotežen i održiv rast, koji je ključan i za smanjenje omjera duga i BDP-a; uviđa da visok javni i privatni dug znatno smanjuju kapacitet za ulaganja i time usporavaju rast;

30.  podsjeća da se plaće određuju u okviru autonomnog kolektivnog pregovaranja i poziva relevantne dionike da zajamče odgovorno kretanje plaća koje će pogodovati rastu i koje će biti odraz povećanja produktivnosti; posebno poziva relevantne dionike u državama s deficitom tekućeg računa ili s približnom ravnotežom prihoda i rashoda da nastave ulagati napore u jačanje produktivnosti i očuvanje konkurentnosti; istodobno poziva relevantne dionike u državama s visokim suficitom da prekomjerne uštede iskoriste za potporu domaćoj potražnji i ulaganjima;

31.  poziva na uvođenje mjera kojima će se spriječiti natjecanje u snižavanju oporezivanja i socijalnih standarda, što dovodi do povećanja nejednakosti; podsjeća na potrebu za očuvanjem međunarodne konkurentnosti temeljene na produktivnosti i uzlaznoj konvergenciji; pozdravlja činjenicu da se trima pokazateljima makroekonomske neravnoteže povezanima sa zaposlenošću pridaje veća pozornost i poziva Komisiju da im osigura jednak status kao i drugim pokazateljima; također smatra da pri oblikovanju politika treba propisno uzeti u obzir analizu postojeće ljestvice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja kao i relevantnih pokazatelja učinkovite upotrebe resursa;

32.  prima na znanje zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2015. o ekonomskoj i monetarnoj uniji i poziva Komisiju da što prije počne pripremati dugoročnije mjere;

Učinkovitiji europski semestar s većom demokratskom odgovornosti

33.  izražava žaljenje zbog loše provedbe preporuka po državama članicama i vjeruje da je za poboljšanje provedbe potrebno bolje odrediti jasno definirane prioritete na europskoj razini i pojačati stvarnu javnu raspravu, političku volju i predanost na nacionalnoj razini, što bi dovelo do njihove veće važnosti i odgovornosti nacionalnih vlasti za njihovu provedbu; u tom pogledu pozdravlja posjete članova Komisije državama članicama u svrhu razmatranja procesa europskog semestra i s njim povezanih dokumenata;

34.  poziva na uspostavu odgovarajuće ravnoteže u pogledu izrade preporuka po državama članicama usmjerenih na ključne prioritete te jamčenja da se njima nastoje riješiti svi ključni izazovi, uključujući potrebu da se spriječi ponovna kriza javnog duga te potrebu za povećanjem konkurentnosti, rasta i zapošljavanja, uzimajući u obzir ciljeve strategije Europa 2020.;

35.  pozdravlja plenarnu raspravu održanu 15. prosinca 2015. s predsjednikom Komisije i predsjednikom Euroskupine o nacrtu preporuke koja se odnosi na europodručje i zahtijeva da takve plenarne rasprave postanu sastavno obilježje europskog semestra; smatra da se tim raspravama jača i upotpunjuje postojeći demokratski dijalog, posebno gospodarski dijalog, što doprinosi povećanju odgovornosti izvršne vlasti;

36.  ističe da bi proljetna sjednica Europskog vijeća trebala ostati glavni događaj u sklopu kojeg se određuju prioriteti politike EU-a; pozdravlja raspravu održanu na plenarnoj sjednici s Komisijom o prioritetima godišnjeg pregleda rasta prije i nakon njegova donošenja; podsjeća na to da je uspostava ekonomske politike nakon što Vijeće iznese preporuke državama članicama izvršni akt o kojem treba raspraviti u Europskom parlamentu i koji treba podvrgnuti njegovu demokratskom nadzoru; stoga poziva Vijeće da donese preporuke o europodručju i zaključke o paketu godišnjeg pregleda rasta nakon što Parlament izrazi svoje mišljenje o njima; potvrđuje svoju odlučnost da brzo razmotri te dokumente i zauzme stajalište prije održavanja proljetne sjednice Europskog vijeća; pozdravlja poziv upućen predsjedniku Europskog parlamenta da na proljetnoj sjednici Europskog vijeća iznese stajalište Parlamenta; podsjeća na to da je Ugovorom predviđeno da Europski parlament bude obaviješten o donošenju preporuka nakon što ih donese Vijeće, kao i o rezultatima multilateralnog nadzora;

37.  naglašava važnost rasprave o izvješćima i preporukama za svaku državu članicu u nacionalnim parlamentima i glasovanja o nacionalnim programima reformi, kao i o programima nacionalne konvergencije i stabilnosti; poziva države članice da na strukturirani način uključe socijalne partnere, lokalne i regionalne vlasti te ostale relevantne dionike, i iskoriste rano objavljivanje izvješća za svaku državu članicu; ističe nezamjenjivu ulogu socijalnih partnera u utvrđivanju visina plaća i ključnu ulogu koju bi trebali imati u širim ekonomskim raspravama, posebno kada je riječ o promicanju produktivnosti; nadalje poziva na jaču suradnju nacionalnih parlamenata s Europskim parlamentom;

38.  potiče Komisiju na pokretanje pregovora o međuinstitucijskom sporazumu o gospodarskom upravljanju; ustraje u tome da bi se tim međuinstitucionalnim sporazumom trebalo zajamčiti, u okviru Ugovora, da struktura europskog semestra omogućuje konstruktivan i redovit parlamentarni nadzor postupka, posebno u pogledu prioriteta godišnjeg pregleda rasta i preporuka za europodručje;

Proračunska politika

39.  žali što zbog skromnog razmjera proračuna EU-a, nemogućnosti da se sustav vlastitih sredstava izmijeni te neusklađenosti ekonomskih prognoza, prioriteta ekonomske politike i procesa godišnjeg i višegodišnjeg donošenja proračuna nema odgovarajuće financijske poluge;

40.  napominje da proračun EU-a izravno doprinosi ostvarivanju dvaju od triju ciljeva godišnjeg pregleda rasta za 2016. (ponovno pokretanje ulaganja, nastavak strukturnih reformi, provedba odgovorne i pravedne proračunske politike koja je razmjerna iznesenim političkim obvezama); u tom smislu pozdravlja prijedlog Komisije da se sredstva EU-a za tehničku pomoć koriste u okviru usluga za podršku strukturnim reformama;

41.  smatra da bi se proračunom EU-a moglo rasteretiti proračune država članica i dodatno poduprijeti napore na proračunskoj konsolidaciji uvođenjem vlastitih sredstava i racionalizacijom troškova; uvjeren je da bi se boljim upravljanjem javnim sredstvima na razini EU-a omogućila provedba ekonomije razmjera i time smanjili troškovi, na primjer u diplomaciji i vojnom sektoru, a da se pritom ne bi dovelo u pitanje načelo podijeljenog upravljanja, posebno u pogledu strukturnih fondova;

42.  naglašava da je nezakonito da proračun EU-a bude u deficitu; napominje da države članice proračun EU-a tretiraju kao varijablu prilagodbe svojih nacionalnih proračuna;

43.  ističe da je veća integracija unutar europodručja nužna za dovršetak ekonomske i monetarne unije te da je proračunska unija kamen temeljac za ispravno funkcioniranje eura;

44.  poziva na to da se u pogledu stajališta Parlamenta o europodručju i njegovu proračunskom kapacitetu u obzir uzmu zaključci izvješća o vlastitoj inicijativi o proračunskom kapacitetu europodručja koje će se izraditi u 2016.;

45.  poziva Komisiju da provede reviziju višegodišnjeg financijskog okvira u sklopu sporazuma između Parlamenta, Komisije i Vijeća sklopljenog u lipnju 2013.; ističe da je financijskom i humanitarnom krizom koje su između 2009. i 2014. pogodile EU istaknuta neadekvatnost postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira; nadalje ističe potrebu za dalekosežnom reformom financijskog programiranja EU-a kojom će se na adekvatan način u obzir uzeti ciljevi, financiranje i trajanje dostupnih instrumenata.

Politika okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane

46.  naglašava da je, ako se želi da reforma zakonodavstva o otpadu i akcijski plan za kružno gospodarstvo ubrzaju prelazak europskog gospodarstva na kružni model, veoma važno da se preporuke u vezi s tim uključe u proces europskog semestra kako bi se potakla konkurentnost, otvorila radna mjesta i ostvario održiv rast; preporučuje da se načela kružnog gospodarstva uključe u preporuke po državama članicama;

47.  ponavlja da postoji potreba za fiskalnim okvirom kojim bi se nagrađivao razvoj održivih politika i koji bi bio u skladu s načelom „onečišćivač plaća” te kojim bi se odašiljale prave poruke za ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa, modernizaciju postupaka proizvodnje i proizvodnju proizvoda koji su trajniji i koji se mogu lakše popraviti; ponavlja da je potrebno postupno ukinuti subvencije koje su štetne za okoliš, uključujući one za fosilna goriva, i prebaciti teret oporezivanja s rada uvođenjem plaćanja poreza na onečišćenje okoliša;

48.  smatra da je važno da se u okviru europskog semestra ocijeni uspješnost i održivost zdravstvenih sustava i podupire zaokret prema pristupu zasnovanom na rezultatima te usmjerenost na sprečavanje bolesti i promicanje zdravlja; poziva Komisiju da sa svim dionicima razradi instrumente kako bi se moglo pratiti rezultate u zdravstvu, mjeriti pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i poticati transparentnost troškova medicinskog istraživanja u cilju smanjivanja socijalnih razlika i nejednakosti u zdravstvenim sustavima između država članica i unutar njih; poziva Komisiju da u preporukama po državama članicama uzme u obzir dugoročne zdravstvene i fiskalne učinke mjera usmjerenih na programe prevencije;

49.  ističe važnost održivosti sektora zdravstvene zaštite, koji ima važnu ulogu u cjelokupnom gospodarstvu s obzirom na to da predstavlja 8 % ukupne europske radne snage i 10 % bruto domaćeg proizvoda u EU-u, u okviru kojega se može pružiti jednak pristup zdravstvenim uslugama svim građanima, uzme li se u obzir to da je zdravlje ključan čimbenik stabilnosti, održivosti i daljnjeg razvoja država članica i njihovih gospodarstava.

Regionalna politika

50.  napominje da su ulaganja EU-a važna za manje razvijene regije te da treba zajamčiti da EU i dalje privlači dodatna ulaganja, čime se promiče ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;

51.  napominje povezanost ciljeva procesa europskog semestra i programskog planiranja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., koja se odražava u sporazumima o partnerstvu; stoga smatra da nakon reforme za razdoblje 2014. – 2020. instrumenti kohezijske politike mogu imati vrlo važnu ulogu u provedbi relevantnih preporuka za pojedine zemlje i tako poduprijeti strukturne reforme i pridonijeti ispunjenju strateških ciljeva EU-a, kao i učinkovitoj provedbi sporazuma o partnerstvu; međutim, naglašava višegodišnju i dugoročnu prirodu programa i ciljeva u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u odnosu na godišnji ciklus europskog semestra te potrebu da se usklade prioriteti Europske unije i nacionalne, regionalne i lokalne potrebe;

o
o   o

52.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.
(2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.
(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8.
(4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.
(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.
(7) SL L 140, 27.5.2013., str. 11.
(8) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
(9) SL L 192, 18.7.2015., str. 27.
(10) SL L 268, 15.10.2015., str. 28.
(11) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0469.


Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016.
PDF 540kWORD 194k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016. (2015/2330(INI))
P8_TA(2016)0059A8-0031/2016

Europski parlament,

—  uzimajući u obzir članak 5. Ugovora o Europskoj uniji i članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—  uzimajući u obzir članke 145., 148., 152. i članak 153. stavak 5. UFEU-a,

—  uzimajući u obzir članak 174. UFEU-a,

—  uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a, u kojemu je definiran poseban status najudaljenijih regija,

—  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2016. – Jačanje oporavka i poticanje konvergencije” (COM(2015)0690),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 26. studenoga 2015. pod nazivom „Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016.” (COM(2015)0691),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 26. studenoga 2015. za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2015)0692),

–  uzimajući u obzir nacrt zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju objavljen 26. studenoga 2015. uz komunikaciju Komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0700),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog odluke Vijeća od 2. ožujka 2015. o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2015)0098) i stajalište Parlamenta od 8. srpnja 2015. o istom predmetu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. travnja 2014. o učinkovitim, pristupačnim i otpornim zdravstvenim sustavima (COM(2014)0215),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije” (COM(2013)0690),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje ciklusa prikraćenosti” (C(2013)0778),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Ususret oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. pod nazivom „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. o istom predmetu(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikacijsku strategiju za ravnopravnost žena i muškaraca 2010. – 2015. i kasnije strateško zalaganje za ravnopravnost žena i muškaraca u razdoblju 2016. – 2019. koji se posebno bave zapošljavanjem žena i njihovom ekonomskom neovisnošću,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2008/867/EZ od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o promicanju socijalne ekonomije kao glavnog pokretača ekonomskog i socijalnog razvoja u Europi (13414/15),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za socijalnu zaštitu iz 2014. pod nazivom „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020.(4),

–  uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor Vijeću O-000121/2015 – B8-1102/2015 i povezanu Rezoluciju Parlamenta od 29. listopada 2015. o preporuci Vijeća o uključivanju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. pod nazivom „Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2015.”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020.(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. pod nazivom „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?”(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o strategiji EU-a o beskućništvu(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o socijalnoj ekonomiji(12),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 2. veljače 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada(13),

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o početnom izvješću Europske unije (rujan 2015.),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 pod naslovom „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”(14),

–  uzimajući u obzir publikaciju Eurostata iz travnja 2015. o nezaposlenosti u regijama Europske unije,

–  uzimajući u obzir Tromjesečni pregled stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u iz ožujka 2015.(15),

–  uzimajući u obzir radni dokument Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 9. prosinca 2014. pod nazivom „Trendovi u pogledu nejednakosti prihoda i njihov učinak na gospodarski rast”,

–  uzimajući u obzir peto i šesto izdanje Europskog istraživanja o radnim uvjetima (2010. i 2015.)(16),

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 16. veljače 2016. o ulozi socijalnih partnera u Europskom semestru,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 17. lipnja 2014. pod nazivom „Izmjene mehanizama za utvrđivanje plaća u kontekstu krize i novog sustava gospodarskog upravljanja EU-a”,

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta Europskog semestra za 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0031/2016),

A.  budući da se stopa nezaposlenosti sporo smanjuje od druge polovice 2013., ali nedovoljno da bi se zaustavila nezaposlenost i siromaštvo unatoč nekim poticajnim makroekonomskim politikama i strukturnim reformama; budući da je unatoč tomu nezaposlenost i dalje previsoka u mnogim državama članicama i da trenutno obuhvaća 9,9 % radno aktivnih građana, odnosno 23 milijuna Europljana, od kojih je otprilike polovina dugotrajno nezaposlena, i da u europodručju ta nezaposlenost obuhvaća 10 % građana, što su sve redom brojke nepovoljnije od onih iz 2008.; budući da se time ističe nužnost da se u obzir uzmu specifične makroekonomske prilike i potreba za daljnjim socijalno pravednim strukturnim reformama čiji socijalni učinak treba ocijeniti prije njihova stupanja na snagu;

B.  budući da ekonomski oporavak traje već treću godinu, s prognozom rasta od 2 % za EU-28 u 2016. i 1,8 % na europodručju, ali je i dalje neujednačen među državama članicama i unutar njih, a djelomično ga pokreću privremeni faktori kao što je stalno opadanje cijena energije koje doprinose povećanju potrošačke moći u slučajevima kada to utječe na realno gospodarstvo; budući da to pokazuje da EU može učiniti više da poboljša gospodarski i društveni oporavak kako bi ga učinio srednjoročno održivijim, posebno u trenutnoj situaciji neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu;

C.  budući da se fiskalna konsolidacija u EU-28 poboljšava, uz smanjenje općeg proračunskog deficita s 4,5 % u 2011. na 2,5 % u 2015. godini;

D.  budući da, prema navodima Europske komisije(17), još uvijek postoje razlike u zapošljavanju i socijalne razlike unutar država članica i između njih, a da socijalni trendovi i dalje ukazuju na daljnje razlike diljem EU-a te tako koče rast, zapošljavanje i koheziju; budući da su društva kojima je svojstvena visoka stopa ravnopravnosti i ulaganja u ljude otpornija u smislu rasta i zapošljavanja;

E.  budući da je na razini EU-a stopa nezaposlenosti mladih 22,6 % te da je 2014. udio mladih koji nisu bili uključeni u proces obrazovanja ili osposobljavanja niti su bili zaposleni bio 12,3 % i da toj skupini prijeti isključivanje iz tržišta rada, koje dovodi do gubitka vještina i ljudskog kapitala; budući da to dovodi do gubitka osobne autonomije i ugrožava socijalnu integraciju; budući da primarnu odgovornost za rješavanje nezaposlenosti mladih i nadalje imaju države članice u smislu izrade i provedbe regulatornih okvira za tržišta rada, sustava obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika tržišta rada;

F.  budući da je 2014. stopa zaposlenosti u EU28 porasla za 0,8 %, dok je na europodručju porasla za 0,4 %, a postoje znatne razlike u rezultatima država članica, pri čemu je njih pet smanjilo svoje stope zaposlenosti za najmanje pet postotnih bodova od 2009. do 2014. godine; budući da se 2014. broj samozaposlenih povećavao otprilike istim tempom kao i zapošljavanje, a da je od 2013. povećanje ukupne zaposlenosti uglavnom potaknuto povećanjem broja ugovora na određeno vrijeme, iako to uvelike varira između država članica; budući da se stopa nezaposlenosti i njezine socijalne posljedice razlikuju među europskim državama; budući da mnogi mladi upisuju dodatne diplomske studije u nastojanju da izbjegnu nezaposlenost ili napuštaju svoju matičnu zemlju u potrazi za poslom u drugim državama članicama; budući da ta dva slučaja nisu obuhvaćena nacionalnim statističkim podacima o nezaposlenosti mladih;

G.  budući da je stopa zaposlenosti žena (63,5 % u svibnju 2015.) i dalje daleko ispod glavnog cilja od 75% u sklopu strategije Europa 2020., dok je stopa zaposlenosti žena na nepuno radno vrijeme i dalje visokih 32,2 % u usporedbi sa stopom od 8,8 % kod muškaraca čak i kada se u obzir uzmu pojedinačne slobodne odluke i osobne potrebe; budući da se povećanjem sudjelovanja žena na tržištu rada može pomoći u smanjenju tih razlika i ublažiti veći rizik žena od siromaštva i socijalne isključenosti;

H.  budući da je gubitak ljudskog kapitala zbog nezaposlenosti ogroman, a ukupni trošak nezaposlenosti mladih procjenjuje se na 153 milijarde eura godišnje(18); budući da, osim financijskih i socijalnih učinaka, opća nezaposlenost, nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost negativno utječu na društvenu konvergenciju i u konačnici onemogućavaju održivi gospodarski rast;

I.  budući da je 2014. oko 5 % radne snage u EU-28 bilo nezaposleno duže od godine dana, a 3,1 % duže od dvije godine; budući da je samo polovica ljudi u dobi između 55 i 65 zaposlena, a dugotrajna nezaposlenost prevladava osobito među skupinama mlađih i starijih osoba; budući da je diskriminacija dugotrajno nezaposlenih posloprimaca nažalost vrlo česta; budući da se takve prakse temelje na psihološkoj stigmi povezanoj s nezaposlenošću i da poslodavci mogu smatrati starije nezaposlene kandidate manje sposobnima i manje poželjnim radnicima od zaposlenih osoba; budući da poslodavci trebaju obučiti voditelje službi ljudskih resursa da prevladaju eventualne predrasude protiv nezaposlenih radnika i starijih radnika i da se usmjere na kvalifikacije i iskustvo umjesto trenutačnog radnog statusa;

J.  budući da oko 20 % radno aktivnih građana u EU-u ima samo osnovne vještine i da se 40 % stanovništva EU-a može smatrati nedovoljno digitalno pismenim; budući da, unatoč poteškoćama s kojima se mnogi, uključujući i mlade, suočavaju pri ulasku na tržište rada, u EU-u ima oko 2 milijuna nepopunjenih radnih mjesta, od kojih je gotovo 900 000 u digitalnom sektoru, a 39 % poduzeća još uvijek teško nalazi zaposlenike s potrebnim vještinama iako istraživanja pokazuju da su poduzeća koja ne mogu naći radnike s potrebnim vještinama često nespremna ponuditi dugoročne ugovore o radu; budući da je 2012. svaki treći europski zaposlenik bio prekvalificiran ili nedovoljno kvalificiran za svoj posao; budući da su niska razina obrazovanja i neusklađenost između obrazovanja i potreba tržišta rada neki od glavnih uzroka zbog kojih mladi nisu uključeni u proces obrazovanja ili osposobljavanja niti su zaposleni, što negativno utječe na rast; budući da je važno utvrditi uzroke ranog napuštanja školovanja, a državama članicama se savjetuje da vrate izdatke za obrazovanje na one razine koje će omogućiti postizanje ciljeva strategije Europa 2020.;

K.  budući da se zbog neprijavljenog rada radnicima uskraćuju socijalna i radna prava, potiče socijalni damping i da on ima ozbiljne proračunske posljedice jer rezultira gubitkom prihoda od poreza i doprinosa za socijalno osiguranje te negativno utječe na zapošljavanje, produktivnost i kvalitetu rada, razvoj vještina i cjeloživotno učenje te se kosi s učinkovitim i djelotvornim sustavom mirovinskih prava, između ostalog povećanjem jaza u mirovinama, što također utječe na zdravstvo u nekim državama članicama; budući da su potrebni veći napori da se neprijavljeni rad pretvori u prijavljeni;

L.  budući da unatoč činjenici da netipični ili nestandardni oblici rada sami po sebi ne predstavljaju nesiguran rad, u slučaju ugovora takve vrste veća je vjerojatnost pojave nesigurnog rada, premda su oni u manjini kada je riječ o postojećim radnim odnosima(19); budući da je nesigurnost još jedan element nesigurnog rada, a obuhvaća nesigurnost radnog mjesta, nedovoljan dohodak, nedostatak zaštite od otkaza i nepoznato trajanje radnog odnosa; budući da je u nekim državama članicama porast broja takvih ugovora zabrinjavajuć; budući da se radi izbjegavanja neodgovarajuće primjene takvih ugovora mora uspostaviti učinkovit i djelotvoran mehanizam inspekcije rada na nacionalnoj razini; budući da je važno poticati kvalitetno zapošljavanje koje obiteljima donosi odgovarajući prihod i ekonomsku sigurnost;

M.  budući da je jedan od pet ciljeva strategije Europa 2020. smanjiti broj siromašnih i socijalno isključenih osoba ili pak onih kojima prijeti takvo stanje za najmanje 20 milijuna; budući da je gotovo 123 milijuna osoba u EU-u siromašno i socijalno isključeno; budući da je 26,5 milijuna djece u 28 država članica EU-a 2013. bilo suočeno s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da se u razdoblju od 2009. do 2012. broj Europljana izloženih riziku od siromaštva povećao, ali se situacija stabilizirala prema brojkama iz 2013. i 2014.; budući da se beskućništvo povećalo u mnogim državama članicama EU-a; budući da je 32,2 milijuna osoba s invaliditetom starijih od 16 godina 2012. bilo suočeno s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da ciljevi strategije Europa 2020. još nisu ostvareni i da je stoga tu strategiju potrebno hitno revidirati;

N.  budući da je predviđeno da će udio stanovništva EU-a u dobi od 65 godina naviše u odnosu na osobe u dobi između 15 i 64 godine do 2060. porasti s 27,8 % na 50,1 %, dok se očekuje da će se ukupna stopa ekonomske ovisnosti(20) stabilizirati na više od 120 % do polovine sljedećeg desetljeća i da će se potom do 2060. povećati na više od 140 %; budući da se tim faktorima, kao i drugim demografskim promjenama, kao što su starenje stanovništva, gustoća naseljenosti ili rasprostranjenost stanovništva, naglašava potreba da tijela javne vlasti uvedu sveobuhvatne i socijalno odgovorne politike s ciljevima povećanja nataliteta, omogućavanja visoke stope kvalitetnog zapošljavanja te promicanja samodostatnosti u sustavima socijalne sigurnosti i aktivnog starenja, kao i uvođenja društveno odgovornih reformi na tržištu rada i u mirovinskim sustavima te jamčenja kratkoročne, srednjoročne i dugoročne dostatnosti i primjerenosti prvog mirovinskog stupa;

O.  budući da je rodni jaz u mirovinama u EU-u i dalje na znatnih 40 %, što odražava razlike između muškaraca i žena s obzirom na rad na puno i nepuno radno vrijeme, kao i rodni jaz u plaćama i kraće karijere žena;

P.  budući da sve veći broj ovisnih starijih osoba ima i imat će sve veći utjecaj na zdravstveni sustav i sustave dugoročne skrbi te da će uzrokovati potrebu za formalnim i neformalnim resursima za njegu; budući da se sadašnjim sustavima socijalnog osiguranja ne uzima dovoljno u obzir položaj neslužbenih njegovatelja koji predstavljaju veliki društveni resurs;

Q.  budući da je javni dug u velikom broju država članica i dalje prevelik te umanjuje jačinu gospodarstava EU-a; budući da se niske kamatne stope na europodručju mogu upotrijebiti za povećanje prostora za djelovanje država članica; budući da je potrebno održati detaljnu raspravu o postupanju s dugom u EU-u;

R.  budući da će se, s obzirom na sadašnji trend, u narednih 10 do 15 godina 90 % rasta u svijetu ostvarivati izvan EU-a; stoga smatra da treba nastaviti razvijati i promicati realni rast i strategije za stvaranje radnih mjesta u državama članicama; budući da je nužno provesti inovativne industrijske i tržišne politike kako bi se povećala konkurentnost unutar EU-a i globalna konkurentnost te tako pomoglo da se stvore održive i socijalno uključive prilike za zapošljavanje;

S.  budući da bi se 20 % rashoda Europskog socijalnog fonda trebalo koristiti za rješavanje pitanja siromaštva i socijalne isključenosti u državama članicama;

T.  budući da je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) već odobrio 69 projekata u 18 zemalja i potpisao 56 operacija (pri čemu ukupno financiranje u okviru EFSU-a iznosi oko 1,4 milijarde EUR) te da se očekuje da će se navedenim ostvariti vrijednost veća od 22 milijarde EUR u obliku ulaganja i da će se tim ulaganjima obuhvatiti otprilike 71 000 malih i srednjih poduzeća; budući da su potrebni veći napori da bi se osiguralo financiranje društvene infrastrukture kao što je skrb za djecu, s ciljem ispunjavanja dugogodišnjih obveza iz Barcelone; budući da su sadašnjim projektima uglavnom obuhvaćeni veliki infrastrukturni programi, a mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća obično ne dolaze do takvih sredstava unatoč tome što su važni kao okosnica europskog gospodarstva i tvorac kvalitetnog zapošljavanja;

U.  budući da poduzeća socijalne ekonomije obuhvaćaju 2 milijuna poslovnih subjekata (10 % svih poslovnih subjekata u EU-u) u kojima je zaposleno više od 14 milijuna ljudi, koji predstavljaju oko 6,5 % radnika u EU-u;

V.  budući da se najudaljenije regije suočavaju s ogromnim problemima zbog svojih specifičnosti koje ograničavaju njihov potencijal za rast; budući da se stope nezaposlenosti u tim regijama kreću u rasponu između 15 % i 32,4 %;

W.  budući da 6,9 milijuna građana EU-a trenutačno koristi svoje temeljno pravo slobode kretanja i pravo da žive i rade u drugoj državi članici; budući da ima 1,1 milijun prekograničnih ili pograničnih radnika; budući da je slobodno kretanje ljudi osnova veće konvergencije među europskim državama;

X.  budući da su zbog sve većeg broja izbjeglica u Europi potrebni solidarnost te uravnoteženiji i jači napori država članica i regionalnih i lokalnih vlasti u pogledu mjera integracije poput socijalne pomoći, u skladu s važećim propisima EU-a o azilu, i srednjoročnih do dugoročnih mjera i strategija za prihvat i integraciju izbjeglica u društvo;

Ulaganje u ljude

1.  ističe da potreba za ulaganjem u društveni razvoj nije samo način da se zajamči ostvarivost održivog i uključivog gospodarskog rasta i konvergencije, već da i sama po sebi mora biti zaseban cilj; stoga ističe važnost kvalitete radnih odnosa, siromaštva i pokazatelja nejednakosti; pozdravlja poziv Komisije na ulaganje u usluge kao što su stambene potpore, zdravstvo, skrb o djeci i usluge rehabilitacije; naglašava da ekonomska i socijalna kohezija trebaju ostati primarni cilj svih politika EU-a i da treba uložiti više napora da se provede složenija i objektivnija procjena temeljena na raznolikosti i obilježjima država članica;

2.  pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta Komisije naglašava da je potrebno veću pozornost posvetiti socijalnoj pravednosti u kontekstu novih nacionalnih programa za stabilnost i programa reforme tako što su u postupak za slučaj makroekonomske neravnoteže dodana tri pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem (stopa aktivnosti, nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost); poziva da se te pokazatelje doista izjednači s postojećim pokazateljima kako bi se na osnovi njih mogle provesti detaljne analize u određenim državama članicama i kako bi se zajamčilo daljnje procjenjivanje njihove unutarnje neravnoteže, pri čemu bi se predlagale i pratile gospodarske i socijalne reforme;

3.  pozdravlja to što je Komisija u okviru Godišnjeg pregleda rasta socijalnoj pravednosti dala središnje mjesto u europskom gospodarskom oporavku; ističe što je stvaranjem ekonomske i monetarne unije EU postigao u smislu konvergencije te poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za jačanje uzlazne socijalne konvergencije u Uniji; poziva Komisiju da uzimajući u obzir i politike zapošljavanja i socijalne politike definira i brojčano utvrdi svoj koncept socijalne pravednosti koji treba ostvariti Godišnjim pregledom rasta za 2016. i Europskim semestrom;

4.  smatra da je kvalitetno i uključivo zapošljavanje temelj socijalne pravednosti jer se njime promiče ljudsko dostojanstvo svih; u tom smislu vjeruje da stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanje rasta moraju biti u središtu politika država članica i EU-a, posebno kada je riječ o mladima i „generaciji 55+”, kao način ostvarenja održivijeg socijalnog gospodarstva u EU-u; potiče države članice da usklađivanjem tih politika sa stvarnim potrebama tržišta rada nastave provoditi i osmišljavati politike kojima se potiče zapošljavanje mladih;

5.  poziva Komisiju da na razini država članica podržava suradnju kojom su obuhvaćene vlade, poduzeća, među njima i socijalna poduzeća, obrazovne ustanove, individualizirane službe, civilno društvo i socijalne partnere i koja se temelji na razmjeni primjera dobre prakse, a s ciljem boljeg usklađenja sustava obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama radi borbe protiv neusklađenosti vještina, radi zadovoljavanja potreba tržišta rada i potpore pristupu svih osoba u Europi radnim mjestima i zadržavanja poslova na otvorenom tržištu rada, a posebno dualnim sustavom obrazovanja; potiče države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima pažljivo osmisle i prethodno ocijene sve strukturne reforme nacionalnih obrazovnih sustava kako bi se zajamčilo da građani obrazovanjem steknu potrebne alate; poziva države članice da u svoje programe obrazovanja i osposobljavanja ugrade kulturu poduzetništva i načela socijalne ekonomije; poziva Komisiju da na razini država članica promiče širu strategiju ulaganja u cjelokupnom ciklusu obrazovanja i osposobljavanja kojom bi se obuhvatili svi sektori cjeloživotnog učenja, učenja uz rad i na radnom mjestu te formalnog i neformalnog učenja;

6.  napominje da su obrazovni napori prvenstveno usmjereni na mlađi dio radne snage, ali da se mnoge države članice moraju sveobuhvatnije usmjeriti na edukaciju radne snage, uključujući obrazovanje odraslih i mogućnosti njihova stručnog osposobljavanja; naglašava da nedovoljno ulaganje u obrazovanje, osobito u digitalne vještine, ugrožava europsku konkurentnost i zapošljivost njezine radne snage; stoga potiče države članice da kao prioritet odrede široko obrazovanje iz područja digitalnih vještina; poziva Komisiju da na razini država članica promiče širu strategiju ulaganja u cjelokupnom ciklusu obrazovanja i osposobljavanja kojom bi se obuhvatili svi sektori cjeloživotnog učenja, učenja uz rad i na radnom mjestu te formalnog i neformalnog učenja, uzimajući u obzir potrebu za poboljšanjem obrazovanja odraslih kako bi se na demografske promjene odgovorilo na takav način da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja država članica bolje prilagode potrebama tržišta rada; poziva države članice da podrže naukovanje i da u potpunosti koriste sredstva iz programa Erasmus + raspoloživa za naučnike kako bi se jamčila kvaliteta i atraktivnost ove vrste osposobljavanja;

7.  naglašava potrebu da se što ranije u životnom ciklusu ulaže u ljude kako bi se smanjila nejednakost i potaklo socijalno uključivanje u ranoj dobi; stoga poziva da se svoj djeci u svim državama članicama omogući pristup kvalitetnim, uključivim i cjenovno pristupačnim uslugama odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu;

8.  podsjeća na važnost vještina i sposobnosti stečenih u neformalnim i informalnim obrazovnim okruženjima u pogledu povećanja zapošljivosti mladih i osoba koje su radi preuzimanja skrbi bile izvan tržišta rada; stoga ističe važnost uspostave sustava vrednovanja neformalnih i informalnih oblika znanja i iskustva, posebno onih koji su stečeni u okviru volontiranja; smatra da će usklađeno certificiranje i uzajamno priznavanje kvalifikacija doprinijeti da se premosti jaz između nedostatka vještina na europskom tržištu rada i mladih posloprimaca; ustraje u primjeni okvirnog pristupa temeljenog na cjeloživotnom učenju koji će omogućiti fleksibilno obrazovanje u kojem se priznaje formalno, ali i neformalno te informalno učenje, kako bi se poticala jednakost i socijalna kohezija te stvorile mogućnosti zapošljavanja ranjivijih skupina;

9.  pozdravlja prijedlog Komisije da se poboljša Jamstvo za mlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te ističe njegovu važnost za prijelaz iz škole na posao; međutim, žali što se Jamstvo za mlade ne provodi učinkovito u mnogim državama članicama; naglašava potrebu da se zajamče odgovarajući oblici suradnje između javnih i privatnih službi za zapošljavanje na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te službi socijalne skrbi, kao i općenite i individualizirane usluge podrške; ističe potrebu jamčenja da se Jamstvom za mlade može doprijeti do mladih koji se izloženi višestrukom isključenju i izrazitom siromaštvu; s obzirom na to poziva Komisiju da razmotri ciljanu reviziju Jamstva za mlade i njegovih financijskih instrumenata, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih; smatra da Komisija može igrati ulogu u usmjeravanju pozornosti država članica na potrebu za djelovanjem i olakšavanju razmjene dobre prakse o tome kako se uspješno boriti protiv nezaposlenosti mladih;

10.  pozdravlja inicijativu Komisije da se individualizira pristup dugotrajno nezaposlenim osobama, ali je zabrinut zbog stanja više od 12 milijuna dugotrajno nezaposlenih u Europi; smatra da će ta vrsta pristupa zahtijevati povećanje napora u pogledu ljudskih resursa i da će se od sudionika koji imaju potrebnu razinu obrazovanja očekivati da budu u stanju usmjeriti nezaposlene prema načinima rješavanja pitanja mogućih nedostataka u obrazovanju i osposobljavanju; poziva da se posloprimcima pruži odgovarajuća podrška u obliku integriranog pružanja usluga i da im se omogući pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju kako bi mogli premostiti eventualne nedostatke; ističe da procesi prekvalifikacije zahtijevaju odgovarajuća financijska sredstva koja je potrebno usmjeriti na nezaposlene osobe svih dobi, a da aktivne politike zapošljavanja, kako bi bile učinkovite, moraju sadržavati uvjete koje moraju ispuniti nadležna nacionalna tijela i poslodavci, kao i dugotrajno nezaposlene osobe;

11.  podsjeća na činjenicu da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba od ključne važnosti za njihovo samopouzdanje, dobrobit i budući razvoj te da je neophodna za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i da će doprinijeti jamčenju održivosti nacionalnih sustava socijalne sigurnosti; smatra da treba uzeti u obzir socijalno stanje tih građana i njihove potrebe; međutim, ističe da je 12,7 % ljudi u radnoj dobi siromašno usprkos zaposlenju (prema brojkama iz 2014., što je porast od 11 % u odnosu na 2009. godinu), tako da je potreban pristup koji obuhvaća integrirano aktivno uključivanje i socijalno ulaganje; poziva Komisiju da uključi države članice u strategije i mjere za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti u skladu sa strategijom Europa 2020.; poziva Komisiju da podrži napore za stvaranje inkluzivnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za radnike i tražitelje posla u svakoj dobi te da što prije poduzme mjere za poboljšanje pristupa sredstvima EU-a i za mobiliziranje dodatnih sredstava kad je to moguće, kao što je to učinjeno u slučaju Inicijative za zapošljavanje mladih;

12.  naglašava hitnu potrebu da se naporima EU-a za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti aktivno rješava pitanje sve većeg broja beskućnika koji trenutačno nisu obuhvaćeni pokazateljima za mjerenje razine siromaštva EU-a, ali koji predstavljaju alarmantnu društvenu stvarnost koja pogađa najmanje 4 milijuna ljudi svake godine(21);

13.  ističe potrebu za brzim i učinkovitim reagiranjem na potrebe nezaposlenih osoba u dobi od 55 godina i više; poziva i Komisiju i države članice da za tu skupinu podrže fleksibilna rješenja zapošljavanja (uključujući poslove na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme) koja odgovaraju njihovim posebnim potrebama, čime bi se osiguralo da ne napuste svijet rada prerano; naglašava koliko je na radnom mjestu važna uloga starijih radnika u prenošenju njihova znanja i iskustva na mlađe radnike, npr. njihovim uključivanjem u procese osposobljavanja na radnom mjestu, čime bi se osiguralo da osobe u dobi od 55 i više godina ne ostanu nezaposlene.

Strukturne reforme na socijalan i odgovoran način

14.  napominje da su EU kao cjelina i mnoge njegove države članice i dalje suočeni sa strukturnim problemima koje je potrebno hitno riješiti; zabrinut je zbog društvenog učinka onih politika fiskalne prilagodbe koje su usmjerene na rezanje troškova i ističe da bi ekonomske politike trebale biti u skladu s člankom 9. UFEU-a; naglašava da je i dalje potrebno prednost davati javnim i privatnim ulaganjima te socijalno i ekonomski uravnoteženim strukturnim reformama kojima se smanjuju nejednakosti te da je potrebno promicati održiv rast i odgovornu fiskalnu konsolidaciju (uzimajući u obzir održivost duga, ekonomski ciklus i investicijski jaz), uključujući politike povezane s prihodom, pomoću borbe protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza, čime se pojačava napredak u smjeru veće kohezije i uzlazne socijalne konvergencije; smatra da se tim politikama promiče povoljno okruženje za poduzeća i javne službe u cilju otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, postizanja socijalnog napretka te poticanja ulaganja kojima se postiže i socijalna i ekonomska korist; ističe da će se ti prioriteti ostvariti samo ako se odgovarajućem ulaganju u ljudski kapital i cjeloživotno učenje da prednost kao zajedničkoj strategiji; inzistira na uključivanju socijalnih partnera u osmišljavanje strukturnih reformi i politika tržišta rada;

15.  ističe da se društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana;

16.  naglašava da je potrebno promicati i štititi socijalno tržišno gospodarstvo koje pruža okvir u kojemu tržišno natjecanje i visoki socijalni standardi doprinose socijalnoj pravdi, a socijalna pravda potiče tržišno natjecanje; usto ističe da je potrebno pronaći ravnotežu između razmatranja povezanih s ekonomijom i potrebe za učinkovitom fiskalnom konsolidacijom, održivom ekonomijom, istinskom socijalnom kohezijom i povećanom socijalnom zaštitom; poziva Komisiju da proširi svoj pristup na insolventnost i stečaj poduzeća(22) te da poboljša restrukturiranje duga i sustave za davanje druge prilike;

17.  smatra da bi se godišnjim pregledom rasta trebalo na dosljedniji način ocijeniti razvoj nejednakosti u Europi uz pomoć ekonomskih pokazatelja kao što su Ginijev indeks i Palmin indeks;

18.  poziva države članice da aktivno sudjeluju u platformi za neprijavljeni rad te da njihovoj razmjeni najboljih praksi uslijede konkretna djelovanja kako bi se riješili problemi neprijavljenog rada, fiktivnih poduzeća i lažnog samozapošljavanja jer oni ugrožavaju kvalitetu rada i pristup radnika sustavu socijalne zaštite i nacionalnim javnim financijama, što dovodi do nepoštenog tržišnog natjecanja između europskih poduzeća; poziva države članice da povećaju svoje napore kako bi neprijavljen rad pretvorile u prijavljeni rad i da na odgovarajući način opreme inspekcije rada, kao i da ojačaju mehanizme inspekcije rada i osmisle mjere kojima će se radnicima omogućiti da se iz sive ekonomije prebace u onu formalnu kako bi mogli imat pristup sustavima zaštite prava radnika; apelira na države članice da kao jedan od poticaja za sklapanje stabilnih ugovora uvedu porezne stope povezane sa stupnjem stabilnosti i kvalitetom različitih oblika radnog odnosa;

19.  smatra da se disperzijom plaća povećava nejednakosti te narušava produktivnost i konkurentnost poduzeća; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta rada, zajedno s mjerama namijenjenima povećanju minimalnih plaća na odgovarajuću razinu u skladu s načelom supsidijarnosti te jačanju kolektivnog pregovaranja i položaja radnika u sustavima određivanja plaća kako bi se smanjila disperzija plaća; smatra da bi sve to trebalo napraviti u cilju podržavanja ukupne potražnje i gospodarskog oporavka, smanjenja nejednakosti u plaćama i borbe protiv siromaštva unatoč zaposlenju;

20.  smatra da pažljivo razmotrena fleksigurnost doprinosi izbjegavanju fragmentacije radne snage i promicanju očuvanja održive kvalitete radnih mjesta, ali je zabrinut što u nizu država članica fleksigurnost nije primijenjena na odgovarajući način; poziva države članice i Komisiju da, gdje je to prikladno, osiguraju da se prilikom primjene modela fleksigurnosti poštuju prava radnika i standardi socijalnog osiguranja; poziva države članice da osuvremene svoja zakonodavstva u području zaštite prava radnika kako bi se promicala veća stabilnost u zaposlenju i sigurnost kod prelaska s jednog radnog mjesta na drugo, među ostalim češćom i boljom suradnjom između javnih i privatnih službi za zapošljavanje, kao i socijalna prava radnika; nekoliko država članica provelo je reforme s pozitivnim učincima na, primjerice, povećanje stope zaposlenosti, ali žali što su u pojedinim slučajevima reforme rada pogodovale fleksibilnosti na štetu sigurnosti, što je rezultiralo nesigurnošću radnog mjesta i nedostatkom zaštite prava radnika; poziva Komisiju da i u privatnom i u javnom sektoru pojača nadzor nad malverzacijama u obliku uzastopnih ugovora na određeno vrijeme te drugih netipičnih oblika ugovora;

21.  poziva države članice da na održiv i stabilan način kojim se ne ugrožavaju njihove vlastite kompetencije u obzir uzmu cjelokupni razvoj dohotka radnika u javnim službama te minimalnog dohotka, gdje je to primjenjivo, ne dovodeći u pitanje rast produktivnosti;

22.  pozdravlja inicijativu Komisije o ulaganju u ljudski kapital u cilju obnavljanja razine zaposlenosti i održivog rasta, ali je izrazito zabrinut činjenicom da su javni rashodi za obrazovanje pali za 3,2 %(23) od 2010., a u zadnjoj godini za koju su dostupni podaci (2013.) do smanjenja je došlo u jedanaest država članica;

23.  ističe važnost aktivnih politika u području tržišta rada u sadašnjem kontekstu; poziva države članice da povećaju opseg i djelotvornost aktivnih politika u području tržišta rada;

24.  napominje da je potrebno prihvatiti prelazak na digitalno gospodarstvo u kontekstu stjecanja novih vještina i osposobljavanja, kao i novih oblika zapošljavanja;

25.  poziva države članice da porezno opterećenje postupno prebace s radne snage na druge izvore na način koji neće kočiti ni najugroženije skupine u društvu, posebno radnike s niskim plaćama, ni cjelokupnu konkurentnost, osiguravajući istovremeno dugoročnu održivost javnih mirovinskih sustava i prikladno financiranje sustava socijalnog osiguranja i socijalne zaštite; također poziva države članice da provedu porezne propise kojima se stimulira poticanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta, posebno za mlade, ali i za „generaciju 55+” kako bi se iskoristilo radno iskustvo tih radnika i prenijelo njihovo znanje i iskustvo te kako bi se u europskim poduzećima potaknulo provođenje projekata u području istraživanja i inovacija; potiče države članice da smanje administrativno opterećenje u cilju promicanja poduzetništva mladih;

26.  poziva na to da se u okviru Europskog semestra i Godišnjeg pregleda rasta ocijeni važnost politika u području dohotka, uključujući mirovine, pokazatelja dobiti i fiskalne politike, kako bi se zajamčila socijalna kohezija i preokrenulo trendove nejednakosti;

27.  poziva države članice da procijene i povećaju ulaganja u svoje postojeće sustave socijalne zaštite kako bi oni bili spremni uspješno odgovarati na siromaštvo i jednakost i sprječavati ih, a da istovremeno budu održivi s obzirom na očekivane demografske, ekonomske i nove socijalne izazove te kako bi se povećala otpornost gospodarstava država članica u kriznim razdobljima; ističe da su visokokvalitetni sustavi socijalne skrbi i socijalna ulaganja veoma važni ako Europa želi zadržati svoje glavne konkurentske prednosti u pogledu visokokvalificirane radne snage i produktivnih poduzeća;

28.  u skladu s načelom supsidijarnosti države članice morale bi zadržati punu odgovornost za organizaciju svojih mirovinskih sustava kao i za odluke o ulozi svakog od triju stupova mirovinskog sustava u pojedinačnim državama članicama; smatra da bi mirovinski sustavi trebali pružiti jamstva protiv siromaštva u staroj dobi i da je zbog toga potrebno provesti politike kojima će se omogućiti jak, održiv i adekvatan prvi mirovinski stup;

29.  potiče države članice da povećaju napor u cilju ukidanja razlika u plaćama s obzirom na rod te da poduzmu aktivnije mjere za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada; poziva države članice i Komisiju, uz pomoć socijalnih partnera gdje je to prikladno u skladu s načelom supsidijarnosti, da promiču politike naklonjene obiteljima kojima se poboljšava skrb za druge uzdržavane članove obitelji te sposobnost roditelja kao takva, kao na primjer prikladne odredbe o rodiljnom i očinskom dopustu i dostupnost pristupačne skrbi za dijete kako bi se zajamčila dobrobit djeteta, omogućujući osobama koje moraju skrbiti za nekoga da imaju jednak pristup tržištu rada kako bi mogli postići bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, što je posebno važno za uključenje žena na tržište rada; potiče države članice da ispitaju trajnost niskih stopa rasta u EU-u i da razmotre mogućnost primjene povoljnije fiskalne diferencijacije s obzirom na broj djece u kućanstvu; poziva države članice da obiteljima pruže pomoć ne samo financijskim sredstvima već i u obliku usluga;

30.  napominje da niska gustoća naseljenosti ili veoma raspršeno stanovništvo rezultiraju znatno većim troškovima za pružanje javnih usluga poput zdravstvene skrbi ili obrazovanja; poziva Komisiju i države članice da prilikom analize djelovanja demografske promjene i njezina učinka na održivost javnih financija uzmu u obzir njihove uzroke i posljedice;

31.  ističe činjenicu da, kako bi bila učinkovita, ulaganja EFSU-a moraju biti usmjerena na stvaranje novih ulaganja u područjima u kojima je interes ulagača smanjen, a ne na zamjenu ulaganja koja bi bila proizvedena negdje drugdje ili na visoko profitabilna ulaganja koja bi se ostvarila u svakom slučaju; ponovno ističe važnost ulaganja u ljudski kapital i drugih socijalnih ulaganja, npr. ulaganja u zdravstvenu skrb, skrb o djeci ili pristupačno stanovanje te poziv na potrebu za istinskom provedbom paketa mjera za socijalno ulaganje;

32.  poziva Komisiju i države članice da u postupak otkrivanja prepreka ulaganjima uključe sve razine vlasti i relevantne dionike, fokusirajući se na regije i sektore kojima je najviše potrebna pomoć te na stavljanje na raspolaganje odgovarajućih instrumenata kojima se ujedinjuju javno i privatno financiranje;

Poticanje održivog rasta ponovnim pokretanjem ulaganja

33.  ističe da je potrebno promicati održiv i uključiv rast koji rezultira otvaranjem brojnijih i boljih radnih mjesta i konkretnim izgledima za sve, posebno za mlade, kako bi se odgovorilo na unutarnje i vanjske izazove s kojima se suočava Europska unija; napominje da bi trebalo posvetiti veću pozornost prilagodbi postojećih radnih mjesta, uključujući one ugroženih skupina, tržištu rada koje se brzo mijenja i novim sektorima koji su u nastajanju kako bi se postigla njihova održivost;

34.  poziva Komisiju i države članice da se usredotoče na mikro, mala i srednja poduzeća kao ključ za održiv i uključiv razvoj i otvaranje radnih mjesta te da ujednače postojeće razlike u stopama samozaposlenosti između žena i muškaraca; potiče države članice da uspostave sustave oporezivanja povezane s održivim poslovnim modelima kojima se pogoduje start-up poduzećima i kojima se olakšava otvaranje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima, da nadziru učinak poreznih olakšica na održivi razvoj i da razviju mehanizme koji bi mogli potaknuti ta poduzeća da dostignu međunarodnu razinu ili da posluju na toj razini; stoga ističe da je potrebno provesti sveobuhvatne politike na razini EU-a kako bi se omogućilo državama članicama da se suoče s izazovom konkurenata koji nisu iz EU-a;

35.  poziva Komisiju da u uskoj suradnji s državama članicama poduzme korake kako bi pružila bolje informacije o svim europskim fondovima i programima kojima bi se moglo potaknuti poduzetništvo i ulaganje te olakšati pristup financiranju, poput programa Erasmus za poduzetnike, europskih službi za zapošljavanje (EURES), Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); podsjeća na važnost načela partnerstva, pristupa odozdo prema gore i odgovarajuće raspodjele sredstava;

36.  poziva Komisiju da holističkim pristupom razmotri sve navedene programe kako bi spriječila sukobe između ciljeva i zahtjeva te smanjila birokraciju; smatra da bi u takvu reviziju trebala biti uključena i analiza provedbe u svakoj državi članici, što bi donijelo veću jednakost u pogledu pristupa sredstvima;

37.  Europski socijalni fond trebao bi dodijeliti više resursa financiranju sudjelovanja nezaposlenih radnika u programima osposobljavanja u državama članicama te u programima u njihovim državama podrijetla, čime bi se pojednostavilo njihovo uključivanje na europsko tržište rada koje oni odaberu i osnažilo njihovo europsko građanstvo;

38.  poziva države članice da osmisle politike kojima će se potaknuti poduzetništvo među mladim osobama od rane dobi pružanjem prilika za stažiranja i posjete poduzećima;

39.  poziva države članice da u cilju poticanja poduzetništva među mladim osobama podrže udruge i inicijative koje pomažu mladim poduzetnicima u razvijanju inovativnih projekata pružanjem administrativne, pravne ili organizacijske podrške;

40.  ističe da poduzeća u području socijalne ekonomije, uključujući ona koja pružaju socijalne usluge, imaju čak i više poteškoća od tradicionalnih poduzeća u dobivanju financijskih sredstava iz javnih ili privatnih izvora zbog, među ostalim, nedovoljnog znanja upravitelja financijskih posrednika o pravom stanju tih poduzeća; ističe da je potrebno tim poduzećima pružiti veću podršku, posebno u pogledu pristupa raznim oblicima financiranja, uključujući europske fondove; dodatno ističe potrebu da se smanje administrativna opterećenja kako bi se podržala poduzeća u području socijalne ekonomije; ističe da je potrebno pružiti im pravni okvir, na primjer europskim statutom za zadruge, udruge, zaklade i uzajamna društva kojim bi se priznalo njihovo djelovanje u EU-u i spriječilo nepošteno tržišno natjecanje; poziva Komisiju da podrži ulaganja u socijalnu ekonomiju i pozdravlja činjenicu da je dio sredstava za Program za zapošljavanje i socijalne inovacije namijenjen pružanju pristupa financiranju za poduzeća u području socijalne i solidarne ekonomije;

41.  ističe visoku društvenu i ekonomsku vrijednost ulaganja u socijalnu zaštitu, uključujući socijalne službe;

Bolje korištenje europskim fondovima u cilju zalaganja za socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju

42.  pozdravlja uspostavu EFSU-a u prvoj godini njegove provedbe, kao i njegovu ulogu u podržavanju najboljih projekata na europskoj razini; poziva Komisiju da se pobrine da se EFSU-om omogućuje veća socijalna i ekonomska konvergencija država članica i njihovih regija unutar EU-a i da se sve države članice koriste mogućnošću pristupa tom fondu u skladu s ciljevima kohezijske politike; poziva Komisiju da prati i kontrolira ulaganja u okviru EFSU-a; smatra da je potrebno objaviti izvješće kojim će se revidirati i izmjeriti ekonomski i socijalni učinak dotičnih ulaganja u realnim vrijednostima;

43.  ističe da prioriteti na području ulaganja moraju biti usmjereni na infrastrukturne projekte u slučajevima u kojima je očito da su oni potrebni za jamčenje veće kohezije, socijalne pravednosti ili razvoja ljudskog kapitala ili za povećanje održivog uključivog rasta; poziva Komisiju da zatraži prethodno predstavljanje očekivanih socijalnih i ekonomskih rezultata svih projekata ulaganja koje financira EU te njihovo kasnije praćenje i evaluaciju; ističe potrebu da se izbjegne negativni učinak koji bi ti projekti mogli imati na okoliš;

44.  naglašava, uzimajući u obzir poteškoće država članica da u potpunosti iskoriste europske fondove, da EU mora jamčiti propisnu i bolju uporabu svojih ulaganja koja moraju biti usklađena s njegovim prioritetima i temeljnim vrijednostima navedenima u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima, kao i učinkovito upravljanje svojim sredstvima te mora ukloniti administrativna opterećenja i smanjiti prepreke u pogledu pristupa, provedbe i evaluacije; ističe potrebu da se zajamči da sva poduzeća imaju jednake mogućnosti pristupa financiranju; poziva Komisiju da se pobrine za pomni nadzor upotrebe sredstava EU-a;

45.  pozdravlja poziv Komisije državama članicama da povećaju svoja socijalna ulaganja kako bi potaknula europsku ekonomsku, teritorijalnu i socijalnu koheziju, posebno u (formalnoj i neformalnoj) zdravstvenoj skrbi, dugoročnoj skrbi te socijalnim uslugama, skrbi o djetetu, stambenoj potpori i uslugama rehabilitacije; poziva poduzeća i ostale korisnike koji ispunjavaju uvjete da na učinkovitiji način koriste mehanizme za ulaganje koji postoje u okviru europskih fondova i projekte koji se izravno primjenjuju; nadalje poziva Komisiju da nadzire provode li države članice na odgovarajući način preporuke EU-a;

46.  ističe da formalni njegovatelji, a još više neformalni njegovatelji, predstavljaju važan stup za odgovaranje na sve veću potražnju povezanu s budućnošću sustava skrbi u Europi; ističe potrebu da se poboljša socijalna zaštita za osobe koje skrbe za članove obitelji i koje često moraju odustati od plaćenog zaposlenja kako bi pružile neplaćenu skrb, čime gube socijalna prava;

47.  uviđa napore Komisije uložene u poboljšanje korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova kao potporu primjeni preporuka po državama članicama te prima na znanje prijedlog Komisije državama članicama o financiranju za tehničku pomoć; ističe da se ta sredstva ne bi trebala upotrijebiti isključivo za provedbu preporuka po državama članicama jer bi to moglo rezultirati zanemarivanjem drugih važnih investicijskih područja;

48.  slaže se da je potrebno osmisliti postupak uzlazne ekonomske i socijalne konvergencije kako bi se potaknula socijalna, ekonomska i teritorijalna kohezija unutar država članica i njihovih regija te među njima, ali ističe da se navedeno mora smatrati ciljem zajedničkog projekta u kojem ključnu ulogu imaju socijalni dijalog i sudjelovanje svih relevantnih dionika; ističe da je socijalna politika dio podijeljenih nadležnosti između EU-a i država članica te da je uloga EU-a u tom području ograničena na podupiranje i dopunjavanje djelatnosti država članica u skladu s člankom 153. UFEU-a i načelom supsidijarnosti;

49.  poziva na borbu protiv ekonomskih nejednakosti koje predstavljaju prepreku dugoročnom gospodarskom rastu; ističe da se razlike između najsiromašnijih regija i ostatka EU-a povećavaju te poziva na hitne ciljane napore i na europskoj i na nacionalnoj razini radi promicanja kohezije i rasta u tim regijama; u skladu s time poziva Komisiju i države članice da pojačaju strateška ulaganja kako bi se povećala konkurentnost s obzirom na članak 174. UFEU-a, posebno u onim regijama koje imaju ozbiljne i trajne prirodne ili demografske hendikepe;

50.  poziva Komisiju da poboljša primjenu članka 349. UFEU-a kako bi se najudaljenije regije bolje integrirale u Europu regija i to diferenciranjem politika EU-a kako bi se zajamčila jednakost među regijama i promicala uzlazna konvergencija; ističe da je potrebno zadržati posebnu pozornost koja se daje najudaljenijim regijama ne samo prilikom dodjeljivanja sredstava već i s obzirom na učinak koji europske politike mogu imati na njihovu socijalnu situaciju i razinu zaposlenosti; poziva Komisiju da zajamči da europske odluke i dodjele sredstava budu popraćene odgovarajućim nadzorom radi postizanja znatnog napretka u dobrobiti građana u najudaljenijim regijama;

51.  poziva Komisiju da u okviru revizije sredinom razdoblja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) razmotri mogućnost povećanja sredstava za Europski socijalni fond kako bi se zajamčila prikladnost njegovih ciljeva i uzeli u obzir novi izazovi koji su dodani, poput dugoročne nezaposlenosti ili integracije izbjeglica; također poziva na uspostavu posebnog programa u okviru VFO-a, kako je dogovoreno, za one podregije EU-a u kojima su stope nezaposlenosti veće od 30 %;

Socijalna uključenost kao prilika za društvo

52.  pozdravlja obnovu integriranih smjernica strategije Europa 2020.; ističe da se važnost strategije Europa 2020. povećala od njezina pokretanja te poziva države članice da pojačaju njezinu primjenu u praksi; traži od Komisije i Vijeća da započnu pomni nadzor njezine primjene na globalnoj i nacionalnoj razini; smatra da je potrebno početi s predviđanjem scenarija za Europu nakon 2020. povezanog s ciljevima održivog razvoja;

53.  zabrinut je činjenicom da posao sam po sebi nije više jamstvo izlaska iz siromaštva niti najbolji alat za postizanje socijalne uključenosti, s obzirom na to da je 2014. godine 12,7 % posto ljudi u radnoj dobi bilo siromašno usprkos zaposlenju, što je porast od 11 % u odnosu na 2009. godinu; poziva Komisiju da predloži integriranu strategiju za EU protiv siromaštva kako bi se odgovorilo na višedimenzionalnost siromaštva kod svih skupina, posebno onih najugroženijih, te da promiče integriranu aktivnu uključenost poduprtu pravom na odgovarajuću socijalnu zaštitu; u tom smislu ponavlja poziv Komisiji da predloži inicijativu o promicanju uvođenja minimalne plaće u državama članicama ne kršeći pritom načelo supsidijarnosti;

54.  poziva države članice da uvedu i prate djelotvornije, učinkovitije i uključivije oblike sustava socijalne zaštite i potpore dohotku kako bi se zajamčilo da se u sklopu tih sustava osiguravaju odgovarajući životni standardi za nezaposlene osobe i osobe kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost, istodobno jamčeći da ti mehanizmi ne pogoduju opstanku socijalne ovisnosti i omogućuju pristup obrazovanju, osposobljavanju te prilikama za ulazak na tržište rada; poziva Komisiju i države članice na razmjenu najboljih praksi o učinkovitosti minimalnog dohotka u pogledu smanjenja nejednakosti i socijalne isključenosti u Europi;

55.  potiče države članice da provedu potrebne mjere za socijalnu uključenost izbjeglica, migranata koji zakonito borave u EU-u i tražitelja azila, u skladu s relevantnim zakonodavstvom o azilu; međutim ističe da te mjere mogu biti djelotvorne samo ako su podijeljene i ako ih provedu sve države članice; smatra da bi takav pristup zahtijevao dodjelu odgovarajućih sredstava koja u trenutačnoj nestabilnoj situaciji države članice ne mogu pružiti same; poziva Komisiju da u sklopu revizije sredinom razdoblja VFO-a stavi na raspolaganje financijska sredstva potrebna za razvoj takvog holističkog pristupa migraciji; poziva Komisiju i države članice da poduzmu prikladne mjere kako bi izbjeglicama pomogle da se smjeste i integriraju te kojima se jamči da javne službe imaju dovoljne resurse i da postoji rano predviđanje potreba kako bi se izbjeglicama omogućio neometan prijelaz na tržište rada, uključujući mehanizme za prepoznavanje vještina i kompetencija; lokalna tijela i socijalni partneri trebali bi imati ključnu ulogu u omogućavanju pravilne integracije migranata na tržište rada i prevencije zlouporabe radne snage;

56.  potiče države članice da sve odredbe iz ažuriranog Europskog migracijskog programa u potpunosti prenesu u nacionalno zakonodavstvo; žali zbog činjenice da je Komisija morala donijeti 40 odluka o kršenju propisa protiv država članica, uključujući pisma upozorenja za 19 država članica koje nisu poduzele potrebne mjere kako bi prenijele Direktivu o uvjetima za prihvat; podržava Komisiju u njezinim naporima da osnaži Europski migracijski program;

57.  državama članicama skreće pozornost na socijalni rizik koji proizlazi iz nemogućnosti jamčenja održivosti, sigurnosti, prikladnosti i učinkovitosti sustava socijalne sigurnosti u narednim desetljećima, uzimajući u obzir starenje europskog stanovništva i visoke razine nezaposlenosti među mladima u nekim dijelovima EU-a; stoga potiče države članice da osmisle strategije kojima će zajamčiti da više osoba može ostati aktivno u društvu;

58.  poziva Komisiju i države članice da surađuju na ukidanju prepreka poštenoj mobilnosti radne snage, s obzirom na to da je sloboda kretanja temeljno pravo EU-a te ih poziva da s jedne strane djeluju u cilju povećanja stope zaposlenosti, a s druge strane da djeluju kako bi se pobrinuli da mobilni radnici iz EU-a imaju isti tretman kao i domaći radnici te da ih se ne zlostavlja ili diskriminira i da su im zajamčena radnička i socijalna prava;

59.  poziva Komisiju i države članice da podrže mobilnost radne snage unutar EU-a diljem Unije kao način za stvaranje prilika i za radnike i za poduzeća; poziva države članice da koriste i promiču europske instrumente koji su im dostupni za olakšavanje spomenute mobilnosti radne snage, posebno europsku mrežu za radna mjesta EURES; potiče države članice da u slučaju prekograničnih regija u kojima je mobilnost radne snage zaista velika razvije prekogranična partnerstva EURES-a kako bi pomogla radnicima u njihovim planovima mobilnosti;

60.  poziva Komisiju da razvije konkretan plan o tome kako će se iskoristiti Europski semestar za provedbu načela Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

61.  tvrdi da je socijalni dijalog ključni instrument za poboljšanje radnih uvjeta te da su u tom kontekstu za jamčenje najboljih mogućih uvjeta za dijalog između socijalnih partnera preduvjeti postojanje jakih sindikata, sudjelovanje zaposlenika u poslovima poduzeća i jačanje kolektivnih ugovora; poziva Komisiju i države članice da kvalitetu socijalnog dijaloga povećaju i na europskoj razini, jamčeći pravovremena i svrsishodna savjetovanja sa socijalnim partnerima te omogućujući potrebne analize i integraciju prijedloga u postupke donošenja odluka;

62.  poziva Komisiju i države članice da povećaju svoje napore u pogledu rješavanja problema socijalnog dampinga i dampinga plaća u EU-u, koji uzrokuju znatnu štetu pogođenim radnicima i sustavima socijalne skrbi država članica; nadalje poziva da se u ta nastojanja na svim razinama uključi socijalne partnere;

Veća usklađenost Europskog semestra

63.  pozdravlja preporuku Komisije koja se odnosi na europodručje i kojom se konsolidira zajednička analiza i definicija strategija socijalnih i ekonomskih dimenzija država članica u okviru ekonomske i monetarne unije te ističe potrebu za usklađivanjem tih kriterija; međutim upozorava na mogućnost nastanka EU-a s dvije razine;

64.  smatra da preporuke za europodručje trebaju biti početna točka za jačanje socijalne dimenzije u smislu:

   (a) jačanja mehanizama demokratske odgovornosti i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, koji bi trebali uključivati međuinstitucijski sporazum s Europskim parlamentom i jamčiti da svi nacionalni parlamenti europodručja ispunjavaju uvjete za praćenje svakog koraka u okviru postupka Europskog semestra;
   (b) socijalne dimenzije usmjerene na očuvanje socijalnog tržišnog gospodarstva Europe, u kojoj bi bilo predviđeno donje granice za plaće u obliku, gdje je to primjenjivo te u skladu s načelom supsidijarnosti, minimalnih plaća postavljenih na odgovarajuće razine i uz sudjelovanje socijalnih partnera;
   (c) zajedničkih sastanaka Vijeća EPSCO i Vijeća ECOFIN kako bi se promicale usklađene društveno-ekonomske politike s ciljem jačanja konkurentnosti u Europi, ali i pružio održivi poticaj rastu i kvalitetnim radnim mjestima;
   (d) sastanaka ministara rada i socijalne politike država europodručja u cilju bolje integracije njegove socijalne dimenzije i prikladnog odgovaranja na društvene neravnoteže;

65.  poziva Komisiju da čim prije podnese prijedlog za uspostavu stupa o socijalnim pravima kojim će se moći ostvariti jednaki uvjeti za sve diljem EU-a u okviru napora u cilju postizanja poštenog i uistinu paneuropskog tržišta rada te ujedno kao načina za podupiranje uzlazne ekonomske i socijalne konvergencije kako bi se odgovorilo na ekonomske i socijalne nejednakosti koje postoje unutar država članica i među njima;

66.  poziva Komisiju da pruži odgovarajući nadzor i daljnje djelovanje u vezi s provedbom preporuka po državama članicama te da se pobrine da postoji odgovarajuća usmjerenost na pitanja u vezi sa zaposlenošću i socijalnom uključenošću;

67.  poziva na jaču ulogu strategije Europa 2020. za pametan, uključiv i održiv rast te na to da njezini ciljevi, posebno socijalni ciljevi, budu podjednako odraženi u svim instrumentima Europskog semestra, među ostalim u preporukama po državama članicama;

68.  pozdravlja činjenicu da Komisija u pogledu Europskog semestra jasno razlikuje europsku i nacionalnu fazu; ističe potrebu za većom usklađenošću europskih institucija u pogledu osmišljavanja, provedbe i evaluacije europske strategije za održiv i uključiv rast; poziva Komisiju da u tom pogledu uspostavi jasan program, uz uključivanje socijalnih partnera, nacionalnih parlamenata i drugih relevantnih dionika iz civilnog društva te uz jamčenje da će proljetno zasjedanje Europskog vijeća i dalje biti glavni vremenski okvir unutar kojeg će se definirati politički prioriteti na osnovi doprinosa Komisije, Parlamenta i Vijeća; smatra da bi Komisija mogla započeti nadziranje i izvješćivanje u vezi s time jesu li poslušani prijedlozi za provedbu pojedinih preporuka po državama članicama na osnovi „savjetovanja sa socijalnim partnerima”;

69.  smatra da je za usklađivanje europskih i nacionalnih politika o rastu i jamčenje njihove prikladnosti u praksi ključno ojačati ulogu socijalnih partnera i na europskoj i na nacionalnoj razini; naglašava da se u svim fazama Europskog semestra mora voditi socijalni dijalog kako bi se ostvario napredak u području uzlazne konvergencije i uspostavila ravnoteža između konkurentnosti i pravednosti; u tom pogledu pozdravlja napore Komisije za ponovno pokretanje socijalnog dijaloga i pojednostavljeni pristup uveden Godišnjim pregledom rasta 2015.; međutim ističe da je u mnogim državama članicama situacija na nacionalnoj razini i dalje loša;

70.  smatra da bi Komisija mogla ojačati ulogu službenika zaduženih za Europski semestar boljim definiranjem njihovih ciljeva i funkcija;

o
o   o

71.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0261.
(2)SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.
(3)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0401.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0384.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0389.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0320.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0068.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0060.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0010.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0394.
(11) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0043.
(12) Usvojeni tekstovi, P6_TA(2009)0062.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0033.
(14)http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR15_03/SR15_03_HR.pdf
(15)http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=89⟨Id=en≠wsId=2193&furtherNews=yes
(16)http://www.eurofound.europa.eu/european-working-conditions-surveys-ewcs
(17)Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2016., str. 2.
(18)http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR15_03/SR15_03_HR.pdf
(19)Studija o prekarnom radu i socijalnim pravima (VT/2010/084), str. 164. – 170.
(20)Ukupno neaktivno stanovništvo u odnosu na zaposlene osobe u dobi između 20 i 64 godine.
(21)http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=9770&langId=en
(22)Izneseno u preporukama Komisije od 12. ožujka 2014. (C(2014)1500).
(23)Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2016., str. 19.


Upravljanje jedinstvenim tržištem u europskom semestru 2016.
PDF 355kWORD 114k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2016. (2015/2256(INI))
P8_TA(2016)0060A8-0017/2016

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2015.(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.(3) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim donesen 28. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Provedba prioriteta za 2014.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem(5) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim donesen 8. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. o planu ulaganja za Europu (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 21. listopada 2015. za preporuku Vijeća o osnivanju nacionalnih odbora za konkurentnost u europodručju (COM(2015)0601),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2016. – Jačanje oporavka i poticanje konvergencije” (COM(2015)0690),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije o izazovima država članica u pogledu ulaganja (SWD(2015)0400),

–  uzimajući u obzir strateški dokument centra Bruegel iz studenoga 2015. naslovljen „Ograničenja koordinacije politike u europodručju u okviru Europskog semestra”,

–  uzimajući u obzir Tromjesečno izvješće o europodručju (QREA), svezak 14., br. 2.,

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz rujna 2014. naslovljenu „Cijena neujedinjene Europe na jedinstvenom tržištu”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550) i izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i njegovim državama članicama (SWD(2015)0203),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja unutarnjeg tržišta za 2015.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. o provedbi Direktive o uslugama (COM(2012)0261) u ažuriranom izdanju iz listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. i 25. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0017/2016),

A.  budući da se EU i u svjetskim i u domaćim okvirima suočava s raznim izazovima kao što su spor rast, visoka razina nezaposlenosti i osobito jaka međunarodna konkurencija;

B.  budući da je cilj Europskog semestra bolja koordinacija ekonomskih i fiskalnih politika u svih 28 država članica EU-a kako bi se povećala stabilnost, promicali rast i zapošljavanje i ojačala konkurentnost;

C.  budući da je od najveće važnosti iskoristiti sve moguće putove za jačanje gospodarstva i konkurentnosti EU-a;

D.  budući da je jedinstveno tržište jedan od temelja EU-a i jedno od njegovih najvećih postignuća; budući da Europski semestar, da bi uspješno poticao gospodarski rast i doveo do stabilizacije gospodarstava, mora u jednakoj mjeri obuhvaćati jedinstveno tržište i politike kojima je cilj njegova konačna uspostava;

E.  budući da je uključivo jedinstveno tržište s boljim upravljanjem koje pogoduje boljoj regulaciji i tržišnom natjecanju ključan instrument za jačanje rasta, povećanje zaposlenosti i konkurentnosti te očuvanje povjerenja poslovnog sektora i potrošača;

F.  budući da tekuće tehnološke i društvene promjene te promjene u ponašanju znatno utječu na ponašanje poduzeća i potrošača te pritom stvaraju brojne gospodarske prilike i izazove koji se u okviru jedinstvenog tržišta moraju riješiti;

G.  budući da će ponajprije poštovanje postojećih pravila u okviru Europskog semestra i jedinstvenog tržišta omogućiti uvid u to jesu li prikladna ili manjkava;

Jedinstveno tržište kao važan instrument za jačanje konkurentnosti EU-a, otvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje rasta

1.  ponavlja da je jedinstveno tržište jedan od temelja EU-a; naglašava da Europski semestar, da bi uspješno poticao gospodarski rast i doveo do stabilizacije gospodarstava država članica, mora u jednakoj mjeri obuhvaćati jedinstveno tržište i politike kojima je cilj njegova konačna uspostava;

2.  naglašava da jedinstveno tržište čini okosnicu gospodarstava država članica i projekta europske integracije u cjelini; ističe gospodarske koristi koje stvara jedinstveno tržište, kao što su standardizacija proizvoda i integracija tržišta, ekonomija razmjera, jača konkurencija i jednaki tržišni uvjeti za 500 milijuna potrošača u 28 država članica, što potrošačima donosi u prvom redu veći izbor visokokvalitetnih proizvoda i usluga te niže cijene;

3.  ističe važnost unapređenja jedinstvenog tržišta kako bi se postigao strukturni i održivi gospodarski rast u cilju privlačenja i poticanja ulaganja, u okviru pravila o transparentnosti i učinkovitosti, što će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i promicanju dobrobiti građana u državama članicama; poziva Komisiju da u okviru preporuka za pojedine države članice provodi sustavno praćenje primjene i provedbe pravila jedinstvenog tržišta, osobito ondje gdje ta pravila znatno doprinose strukturnim reformama;

4.  smatra da je nužno doprinijeti stvaranju povoljnog okruženja za gospodarske inicijative i razvoj poduzetništva, poticanjem konkurentnosti i suradnje među malim i srednjim poduzećima čime se iskorištava industrijski potencijal inovacija, istraživanja i tehnologije;

5.  upoznat je s poslom koji su nedavno odradile službe Komisije kako bi utvrdile i prikazale izazove pri ulaganju i izradile profile ulaganja za svaku državu posebno;

6.  zabrinut je zbog toga što je stupanj provedbe preporuka u okviru Europskog semestra za razdoblje 2011. – 2014. bio niži od očekivanog; stoga poziva Komisiju da predloži mehanizam kojim bi se države potaknulo da provode preporuke;

7.  pozdravlja činjenicu da je Komisija pojednostavnila novi proces Europskog semestra i shvaća da se broj preporuka za pojedine države smanjio kako bi se donijele preporuke u kojima je veći naglasak na prioritetima država; napominje da se u Godišnjem pregledu rasta više pozornosti posvećuje pitanjima jedinstvenog tržišta nego preporukama za pojedine države;

8.  ponovno poziva da se u Europski semestar uključi stup jedinstvenog tržišta sa sustavom za redovno praćenje, utvrđivanje prepreka za jedinstveno tržište specifičnih za pojedine države i ocjenjivanje integracije i konkurentnosti jedinstvenog tržišta, pri čemu bi se naglasak trebao staviti na niz prioriteta u području kojih bi djelovanje imalo najveći učinak na rast i radna mjesta, uključujući održiv razvoj poduzetništva, što bi uključivalo i mala i srednja poduzeća; smatra da bi taj sustav trebao obuhvaćati valjanu bazu podataka, niz kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja čiji bi jedan od ciljeva bilo mjerenje utjecaja primjene pravila jedinstvenog tržišta na gospodarstvo, kao i mjerila, stručnu reviziju i razmjenu najboljih primjera iz prakse;

9.  pozdravlja izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i njegovim državama članicama za 2015. godinu; napominje da je to izvješće, koje zamjenjuje i izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta koje se prije prilagalo uz Pregled godišnjeg rasta i izvješće o stanju europskog gospodarstva, objavljeno kao prilog komunikaciji o strategiji jedinstvenog tržišta umjesto da se priložilo Godišnjem pregledu rasta kao što je to prije bio slučaj; traži daljnju razradu izvješća te da ga se uključi u stup upravljanja jedinstvenim tržištem kao temelj za godišnju ocjenu napretka jedinstvenog tržišta; smatra da bi izvješće trebalo uključiti u poseban odjeljak Godišnjeg pregleda rasta koji se tiče jedinstvenog tržišta, u preporuke za pojedine države članice i u redoviti strukturirani dijalog s državama članicama na temu poštovanja pravila jedinstvenog tržišta;

10.  pozdravlja namjeru Komisije da dodatno analizira izazove pri ulaganju koji su za svaku državu posebno utvrđeni u okviru Europskog semestra, osobito u izvješćima država i u okviru tematskih rasprava u Vijeću;

11.  skreće pozornost na činjenicu da se mnogi od utvrđenih izazova pri ulaganju odnose na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i prenošenje propisa o jedinstvenom tržištu u nacionalna zakonodavstva i provedbu tih propisa; poziva Komisiju da strogo nadzire postupanje država članica nakon utvrđivanja izazova i prepreka ulaganju, da se uključi u redoviti strukturirani dijalog s državama članicama na temu poštovanja pravila te da iskoristi svoje ovlasti i, ako je potrebno, poduzme mjere kako bi se uklonile neopravdane i nerazmjerne prepreke za jedinstveno tržište;

12.  ističe da se svakim postupkom revizije Europskog semestra moraju stvoriti preduvjeti za odgovarajuće sudjelovanje Europskog parlamenta, nacionalnih i regionalnih parlamenata i svih relevantnih dionika, uključujući organizacije poslodavaca i sindikate, ne samo kako bi se povećao osjećaj odgovornosti za Europski semestar, već kako bi se povećala razina provedbe preporuka za pojedine države;

13.  ističe važnost sveobuhvatnog transparentnog procesa koji će dovesti do važnih i nužnih reformi u okviru Europskog semestra;

Neiskorišteni potencijal jedinstvenog tržišta

14.  podsjeća na potrebu za provedbom odgovarajućih i pravednih gospodarskih i socijalnih reformi kao i za rješavanjem problema birokracije i protekcionizma u cilju povećanja produktivnosti i konkurentnosti europskog gospodarstva;

15.  naglašava da bez obzira na to što ne postoje jasne carinske prepreke na jedinstvenom tržištu postoji velik broj raznih necarinskih prepreka; potiče institucije EU-a, države članice i sve relevantne dionike da pokrenu konstruktivnu raspravu o tom pitanju u cilju uklanjanja necarinskih prepreka unutar EU-a;

16.  izražava žaljenje zbog činjenice da u nekoliko država članica postoje ozbiljne manjkavosti u pogledu provedbe Direktive o uslugama koja obuhvaća djelatnosti koje čine više od 45 % BDP-a i radnih mjesta u EU-u, među ostalim i zbog brojnih nacionalnih pravila i propisa koji nisu uvijek u skladu s javnim interesom; žali i zbog činjenice što se postupak obavješćivanja ne poštuje uvijek;

17.  pozdravlja osuvremenjivanje Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija u okviru kojeg se predlaže jednostavniji sustav priznavanja kvalifikacija koji podupire mobilnost radne snage; napominje da se sustavi reguliranih profesija i rezerviranih aktivnosti razlikuju među državama članicama;

18.  pozdravlja namjeru Komisije da razmotri mogućnost uvođenja inicijative za putovnicu za usluge i usklađeni obrazac za obavješćivanje pod uvjetom da ta inicijativa doprinese povećanju transparentnosti u pogledu granica ovlasti prekograničnih pružatelja usluga i smanjenja birokracije i administrativnog opterećenja; naglašava da takve inicijative ne bi smjele dovesti do uvođenja načela države podrijetla; međutim, bilo bi prikladno pružiti više pojedinosti o okvirima tog prijedloga; putovnicu za usluge vidi kao privremeno rješenje koje se treba koristiti u prijelazu na potpuno integrirano jedinstveno tržište;

19.  naglašava da tržište javne nabave predstavlja velik dio cijelog jedinstvenog tržišta i da znatno doprinosi rastu poduzetništva, zaposlenosti i konkurentnosti u državama članicama; poziva Komisiju da podupre transparentnost javne nabave u javnom sektoru, prekogranično tržišno natjecanje i bolje iskorištavanje javnih sredstava, kao i socijalne i ekološke standarde;

20.  podsjeća da je EU 2014. donio bitne izmjene okvira za javnu nabavu u EU-u, pojednostavnivši pritom postupke, učinivši pravila fleksibilnijima i prilagodivši ih kako bi bolje služila drugim politikama javnog sektora;

21.  ističe da je javna nabava u svim državama članicama još znatno neučinkovita zbog čega su ograničeni prekogranično širenje i rast na domaćim tržištima; naglašava potrebu za pravilnim i pravovremenim prenošenjem propisa o javnoj nabavi i koncesijama u nacionalna zakonodavstva država članica; smatra da bi ispravna provedba postupka po pravnom lijeku iz 2007. omogućila učinkovitiju, djelotvorniju i transparentniju javnu nabavu;

22.  pozdravlja drugi Program za interoperabilna rješenja za europske javne uprave (program ISA²) koji je pokrenut 1. siječnja 2016. i koji će podupirati razvoj interoperabilnih digitalnih rješenja besplatno dostupnih svim zainteresiranim tijelima javne uprave, poduzećima i građanima u Europi;

23.  ističe da će razvoj i raširena uporaba usluga e-uprave u državama članicama biti ključno sredstvo koje će poduzetnicima omogućiti lakše poslovanje na jedinstvenom tržištu, a potrošačima ostvarivanje njihovih prava; u vezi s navedenim, poziva Komisiju da se zalaže za razvoj e-uprave kao ključnog i hitnog prioriteta;

24.  naglašava da je privatni sektor ključni pokretač održivog rasta i zapošljavanja; ističe da zasebni nacionalni propisi i prakse, u kombinaciji s neodgovarajućom provedbom načela uzajamnog priznavanja, mogu dovesti do nepotrebnih i štetnih prepreka i opterećenja za poduzeća i potrošače; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za pravilnu primjenu i bolju provedbu načela uzajamnog priznavanja i ekonomičnih instrumenata za rješavanje sporova;

25.  poziva Komisiju da se savjetuje s dionicima radi utvrđivanja sektora i tržišta na kojima je primjena načela uzajamnoga priznavanja manjkava ili problematična;

26.  smatra da će jača uloga postojećih kontaktnih točaka za proizvode kao jedinstvenih pristupnih točaka za probleme gospodarskih subjekata na jedinstvenom tržištu pomoći u podizanju razine svijesti i razumijevanju mjerodavnog zakonodavstva;

27.  ističe da stvaranje boljih uvjeta za osnivanje tzv. start-up poduzeća i malih i srednjih poduzeća može pospješiti inovacije, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i ostvariti održiv rast; podsjeća na to da brojne prepreke, od kojih su neke birokratske, ometaju razvoj malih i srednjih poduzeća na domaćoj i međunarodnoj razini; poziva da se utvrde i uklone prepreke koje sprečavaju domaći i međunarodni rast;

28.  ističe da je tempo akumulacije materijalnog i nematerijalnog kapitala u EU-u nakon financijske krize bio niži nego kod konkurenata, što šteti gospodarskom i socijalnom napretku; naglašava da su ulaganja, uključujući ulaganja u području informacijske i komunikacijske tehnologije, od iznimne važnosti za oživljavanje produktivnosti i dugoročnog rasta u EU-u; smatra da je potrebno unaprijediti jedinstveno tržište i smanjiti prepreke za ulaganja kako bi se taj negativni trend obrnuo; zahtijeva da se ulaganja usmjere na financiranje realnog gospodarstva i da se i dalje poduzimaju stalne mjere radi ostvarenja tog cilja;

29.  poziva na hitno ukidanje neopravdanih teritorijalnih ograničenja poznatih pod nazivom „geo-blocking” (uskraćivanje pristupa na temelju zemljopisnog položaja), u prvom redu potpunom provedbom članka 20. Direktive o uslugama, kako bi se privela kraju neopravdana diskriminacija kod pristupa robi i uslugama kao i diskriminacija na temelju zemljopisnog položaja ili državljanstva;

30.  poziva da unapređivanje europskog normizacijskog sustava počne što prije kako bi sustav poslužio kao potpora politikama EU-a u području digitalnih inovacija, povećane kibersigurnosti i bolje interoperabilnosti;

31.  poziva države članice na pravilnu i pravodobnu primjenu i provedbu pravila jedinstvenog tržišta; naglašava važnost provedbe preporuka za pojedine države, uključujući reforme nacionalnih tržišta proizvoda i usluga, kako bi države članice iskoristile svoj potencijal za rast;

32.  smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave pružanjem brojnijih i dostupnijih digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte te kako bi omogućile jednostavniju prekograničnu suradnju i interoperabilnost javnih uprava;

Jedinstveno tržište u 21. stoljeću

33.  naglašava da se pojam modernog gospodarstva zbog digitalnog i tehnološkog napretka, jače međunarodne konkurencije i promjena u obrascima ponašanja ekonomskih subjekata i potrošača ubrzano mijenja;

34.  upućuje na brisanje granice između proizvoda i usluga; ističe sve veću važnost usluga koje se odnose na poslovanje i sustava s integriranim proizvodima i uslugama; smatra da se ti preobražavajući događaji trebaju uključiti u regulatorne okvire za jedinstveno tržište;

35.  pozdravlja nove poslovne modele u okviru ekonomije dijeljenja i priznaje njihov golem potencijal za inovacije koji treba ostvariti u skladu s postojećim pravnim standardima i standardima zaštite potrošača kao i s jednakim uvjetima tržišnog natjecanja; naglašava da je veoma važno stvoriti najbolje moguće uvjete za razvoj i napredak ekonomije dijeljenja; poziva Komisiju da zauzme strateški pristup kako bi se poslovnim subjektima u ekonomiji dijeljenja omogućilo da budu konkurentni tradicionalnim poduzećima u pravednom okruženju;

36.  ističe da su se obrasci prema kojima poduzeća ulažu znatno izmijenili tako što je potrošnja u nematerijalnim sredstvima porasla i postala važnija u usporedbi s ulaganjima u materijalnim sredstvima; naglašava da poduzeća samo 17 % nematerijalnih sredstava ulažu u znanstveno istraživanje i razvoj; poziva tvorce politika da porade na uklanjanju regulatornih prepreka koje onemogućuju ostvarivanje punog potencijala te nove poluge za inovacije;

37.  pozdravlja strategiju jedinstvenog tržišta, navodeći kako su razne mjere Komisije (unija tržišta kapitala, jedinstveno digitalno tržište, energetska unija itd.) usmjerene na glavni cilj, a to je iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta EU-a; naglašava da se u komunikaciji o strategiji jedinstvenog tržišta navodi da bi se u okviru Europskog semestra trebalo više baviti jedinstvenim tržištem;

38.  pozdravlja strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta kao ispravan pristup pripremi EU-a za digitalno doba; poziva na žurno pripremanje i provedbu te strategije kako bi EU vratio izgubljeni položaj u vezi sa sporim usvajanjem i uporabom digitalnih tehnologija u prethodnom razdoblju; smatra da je za to potrebno izdvajanje nacionalnih sredstava i sredstava EU-a kako bi se osigurala nužna infrastruktura, osobito u ruralnim područjima; napominje da je također važno podupirati digitalne inovacije i poboljšanje interoperabilnosti te da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti pitanjima kibersigurnosti;

39.  ističe da su lako dostupne, povoljne, učinkovite i visokokvalitetne usluge poštanske dostave ključan preduvjet za uspješnu prekograničnu e-trgovinu osobito u korist malih i srednjih poduzeća i potrošača;

40.  podsjeća da se integracija jedinstvenog tržišta robe i usluga gotovo uvijek temelji na podacima, pri čemu interoperabilnost učvršćuje umreženost u cijelom lancu opskrbe i omogućuje učinkovitu komunikaciju među digitalnim komponentama; poziva Komisiju da što prije započne s ažuriranjem Europskog okvira interoperabilnosti u kombinaciji s integriranim planom za standardizaciju kojim se utvrđuju i definiraju ključni prioriteti;

41.  ističe da su privatna i javna ulaganja u brze i vrlo brze komunikacijske mreže uvjet za bilo kakav digitalni napredak i da se moraju potaknuti stabilnim regulatornim okvirom EU-a koji svim sudionicima omogućuje ulaganja, uključujući u ruralnim i udaljenim područjima;

42.  naglašava važnost uspješne provedbe Europskog fonda za strateška ulaganja u cilju povećanja ulaganja i pružanja potpore inovativnim poduzećima u različitim fazama financiranja u njihovu razvoju; naglašava da je u slučajevima tržišnih nedostataka veoma važno potpuno iskorištavanje javnih sredstava već dostupnih za digitalna ulaganja i stvaranje sinergije između programa EU-a kao što su Obzor 2020., Instrumenta za povezivanje Europe, drugih relevantnih strukturnih fondova i ostalih instrumenata;

43.  poziva Komisiju da procijeni ima li postojeća strategija za širokopojasne mobilne i fiksne mreže, uključujući ciljane brzine, sigurnu budućnost i ispunjava li uvjete za visoku povezivost za sve, kako bi se izbjegao digitalni jaz i radi potreba gospodarstva temeljenog na podacima i brze provedbe tehnologije 5G;

44.  naglašava da bi EU trebao izgraditi svoju konkurentsku prednost stvaranjem savršenog plodnog tla za inovativna poduzeća – to bi zahtijevalo modernu industrijsku politiku i integriraniju infrastrukturu, što na prvo mjesto stavlja usvajanje tehnologije i regulatorno okruženje povoljno za inovacije i poduzetnike; poziva da svaki predloženi budući okvir u području digitalne politike bude uključiv i dostupan i takav da omogući visoku razinu zaštite potrošača;

Upravljanje jedinstvenim tržištem

45.  ističe da je za postizanje boljeg upravljanja jedinstvenim tržištem i odgovornosti na svim razinama potrebno precizirati podjelu zadaća među tim razinama i okvirima koji pružaju bolje poticaje i jasnu odgovornost za provedbu i primjenu zakona u vezi s jedinstvenim tržištem kako bi ono dobilo nov zamah;

46.  napominje da bi se višerazinska odgovornost za djelotvorno upravljanje jedinstvenim tržištem mogla uspješno postići s jedne strane boljom regulativom i s druge strane širom kulturom regulatorne provedbe; poziva na razvoj ljudskog kapitala, među ostalim i na temelju dostupnijih informacija i odgovarajuće izobrazbe u cilju podizanja razine znanja i svijesti;

47.  poziva Komisiju da s pomoću svih dostupnih informacija, podataka i instrumenta kojima raspolaže kao i nametanjem posljedica predviđenih Ugovorima osigura dosljednu provedbu pravila jedinstvenog tržišta u državama članicama u slučajevima kada se one ne pridržavaju politika i zakonodavstva EU-a;

48.  ističe važnost praćenja i prikupljanja podataka te potrebu za snažnim i integriranim sustavom; zabrinut je zbog činjenice da su informacije o javnim savjetovanjima u većini slučajeva dostupne samo na jednom jeziku, zbog čega sve zainteresirane strane ne mogu dati svoje primjedbe o važnim pitanjima i prijedloge; smatra da bi se pri donošenju strateških odluka, određivanju prioriteta za djelovanje i provedbu, ocjenjivanju integracije i konkurentnosti jedinstvenog tržišta te u okviru strukturiranog dijaloga s državama članicama na temu poštovanja pravila jedinstvenog tržišta u obzir trebali uzeti podaci i dokazi;

49.  poziva Komisiju da objavi godišnje izvješće o preprekama za jedinstveno tržište u raznim državama članicama i EU-u u cjelini te da u preporukama za pojedine države stavi naglasak na uklanjanje tih prepreka; naglašava da bi jedinstveno tržište trebalo imati važniju ulogu u preporukama za pojedine države;

50.  poziva Komisiju da, ako je potrebno, primijeni sve raspoložive mjere, uključujući i postupke radi utvrđivanja povrede prava, kako bi se postigla potpuna provedba propisa o jedinstvenom tržištu; zabrinut je zbog toga što ostvarivanje pravne zaštite u postupku radi utvrđivanja povrede prava u slučajevima kada se rješavaju kršenja pravila jedinstvenog tržišta dugo traje, kao i zbog velikog broja neriješenih slučajeva;

51.  prima na znanje prednosti mreže SOLVIT; traži da se mreža SOLVIT ojača i bolje poveže s uslugama Komisije te dobro integrira u postojeće projekte i baze podataka kao što su CHAP i EU Pilot u cilju stvaranja informacijskih sinergija i dijeljenja najboljih primjera iz prakse; traži da Komisija sustavno prati neriješene slučajeve; poziva Komisiju i države članice da osiguraju potrebnu potporu i stručno znanje za SOLVIT kako bi se zaprimljeni slučajevi mogli učinkovito rješavati;

52.  smatra da se tijela za nadzor tržišta unutar jedinstvenog tržišta trebaju ojačati, bolje povezati i da im se treba osigurati odgovarajući kadar kako bi se mogla suočavati s izazovima današnjice, posebno onima koji se odnose na globalnu konkurenciju; poziva nacionalna tijela za nadzor tržišta da uže surađuju i razmjenjuju informacije i najbolje primjere iz prakse kako bi mogla djelotvorno rješavati različite oblike nepoštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu, među ostalim i velik broj nezakonitih i nesukladnih proizvoda koji stvaraju visoke troškove poduzećima koja poštuju propise i predstavljaju visok rizik za potrošače, posebno za one najugroženije; zabrinut je zbog toga što Vijeću Europske unije treba toliko vremena da usvoji paket za sigurnost proizvoda i nadzor tržišta, što ugrožava sigurnost proizvoda u EU-u; poziva Vijeće da hitno usvoji taj paket;

53.  pozdravlja inicijativu Komisije za stvaranje jedinstvenog digitalnog pristupnika kao pristupačnog sveobuhvatnog portala koji će urediti i pojednostavniti pristup informacijama i promicati postojeće specijalizirane korisničke platforme; ističe ulogu nacionalnih i regionalnih vlasti u promicanju takvih platformi, osiguravanju pristupa tim platformama i obrazovanju njihovih korisnika; poziva Komisiju da dodatno pojača i pojednostavni mrežne instrumente za jedinstveno tržište;

54.  prepoznaje važnost načela bolje regulative i inicijative REFIT te potrebe za regulatornom sigurnošću i predvidljivošću pri razradi novih zakonodavnih inicijativa; naglašava da načelo boljeg zakonodavstva ne bi smjelo dovoditi u pitanje pravo EU-a i država članica da donose zakone u područjima koja su ključna za javni interes, kao što su zdravlje i okoliš;

o
o   o

55.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0067.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0069.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0054.


Otvaranje pregovora za Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Republike Tunisa
PDF 359kWORD 113k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o početku pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske Unije i Tunisa (2015/2791(RSP))
P8_TA(2016)0061B8-0255/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir početak pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske Unije i Tunisa 13. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 3., 207. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir izjave povjerenice Cecilije Malmström od 13. listopada 2015. u Tunisu prilikom početka pregovora o detaljnom i sveobuhvatnom Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske Unije i Tunisa,

–  uzimajući u obzir odluku da se 9. listopada 2015. Nobelova nagrada za mir za 2015. godinu dodijeli Tuniškom nacionalnom kvartetu za dijalog kao predstavniku tuniškog civilnog društva,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća Europske unije o Tunisu od 20. srpnja 2015.(1),

–  uzimajući u obzir preporuku br. 1/2015 Vijeća za pridruživanje između EU-a i Tunisa od 17. ožujka 2015. o provedbi akcijskog plana EU-a i Tunisa (2013. – 2017.) kojim se uspostavlja povlašteno partnerstvo u okviru europske politike susjedstva(2),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 534/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o dodjeli makrofinancijske pomoći Tunisu(3), kao i isplatu prvog obroka 26. travnja 2015.,

–  uzimajući u obzir analize koje je proveo Ecorys o utjecaju trgovine na održivi razvoj, koje idu u prilog pregovorima o sklapanju detaljnog i sveobuhvatnog Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Tunisa(4),

–  uzimajući u obzir procjenu učinka na održivost koja se odnosi na euro-mediteransku zonu slobodne trgovine, konačno izvješće o projektu procjene učinka na održivost euro-mediteranske zone slobodne trgovine i savjetodavni projekt koji je u rujnu 2007. proveo Istraživački centar za procjenu učinka Instituta za razvojnu politiku i upravljanje Sveučilišta u Manchesteru (Impact Assessment Research Centre, Institute for Development Policy and Management)(5),

–  uzimajući u obzir Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane(6),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europske komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. studenoga 2015. naslovljenu „Preispitivanje politike susjedstva”,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Uniji za Mediteran i o zemljama južnog susjedstva, posebno rezoluciju od 10. svibnja 2012. naslovljenu „Trgovinom prema promjeni: strategija trgovine i ulaganja EU-a za južni Mediteran nakon revolucija Arapskog proljeća”(7),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za međunarodnu trgovinu,,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su odnosi između EU-a i Tunisa bliski i da sežu daleko u povijest, da je Europska unija po važnosti prvi trgovinski partner Tunisa i da je Tunis 34. trgovinski partner Unije;

B.  budući da je prvi sporazum o trgovinskoj suradnji između ove dvije strane sklopljen 1969. i da je Tunis bio prva država s južne obale Sredozemlja koja je 1995. potpisala sporazum o pridruživanju s Europskom unijom;

C.  budući da su Europska unija i Tunis 13. listopada 2015. započeli ambiciozne pregovore o Sporazumu o slobodnoj trgovini na temelju mandata koji su države članice Unije jednoglasno usvojile 14. prosinca 2011. i da se prvi krug pregovora održao od 19. do 22. listopada 2015.;

D.  budući da su uvodni razgovori između Europske unije i Tunisa o detaljnom i sveobuhvatnom Sporazumu o slobodnoj trgovini trajali četiri godine te da je Tunis osnovao nacionalni odbor, čiji je zadatak bio utvrditi prioritete;

E.  budući da se sklapanjem ambicioznog trgovinskog partnerstva produbljuju trgovinski odnosi između EU-a i Tunisa, što treba stvoriti prilike za rast i približavanje gospodarstava Tunisa i Europske unije; budući da to partnerstvo treba doprinijeti političkoj i demokratskoj stabilizaciji Tunisa;

F.  budući da je trgovinsko partnerstvo samo dio većeg projekta u okviru susjedskih odnosa između Europske unije i Tunisa, utvrđenih Mediteranskim sporazumom o pridruživanju iz 1995., kojim se uređuje provedba područja slobodne trgovine i odredbi o poljoprivredi i uslugama; budući da je Vijeće za pridruživanje između EU-a i Tunisa 17. ožujka 2015. usvojilo novi akcijski plan, kojim se uspostavlja povlašteno partnerstvo u cilju ostvarenja većeg stupnja ekonomske integracije; budući da u okviru preispitivanja europske politike susjedstva treba promicati zajedničke vrijednosti i interese Unije i Tunisa, solidaran društveni i gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta za mlade te da treba postići gospodarsku stabilnost;

G.  budući da je Tunis, kolijevka događaja poznatih pod nazivom „Arapsko proljeće”, jedina zemlja u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike u kojoj se provodi demokratska i politička tranzicija te stoga predstavlja primjer za cijelu tu regiju;

H.  budući da su politička stabilnost i ekonomski razvoj usko povezani i da se ovim trgovinskim sporazumom tuniškom i europskom gospodarstvu moraju pružiti realne mogućnosti;

I.  budući da Europska unija mora usporedno s pregovorima nastaviti pružati pomoć Tunisu i intenzivirati je te da mu tijekom pregovora i kasnije u fazi provedbe odredbi Sporazuma mora pružiti odgovarajuću i primjerenu financijsku i tehničku pomoć te razviti pravo partnerstvo u okviru kojega se može voditi računa o interesima stanovništva s obje strane Sredozemlja;

J.  budući da je u interesu i Tunisa i Europske unije promicati i jačati proces regionalne integracije na razini jug-jug između Tunisa i njegovih susjednih država, posebno u okviru Sporazuma iz Agadira; budući da se ta nastojanja moraju nadopuniti pregovorima o slobodnoj trgovini između Tunisa i EU-a;

K.  budući da demokratska tranzicija u Tunisu i dalje služi kao primjer ostalim državama regije; budući da je 26. siječnja 2014. Nacionalna ustavotvorna skupština usvojila novi tuniški ustav; budući da je taj ustav primjer zaštite prava i sloboda; budući da je 21. prosinca 2014. na slobodnim, višestranačkim i transparentnim izborima za predsjednika Republike Tunis izabran Bedži Said Sebsi;

L.  budući da tuniško civilno društvo zahvaljujući svojoj dinamičnosti i razini obrazovanosti ima ključnu ulogu u demokratskoj tranziciji zemlje; budući da ono treba i dalje biti izbliza uključeno u postupak političkih rasprava, uključujući ove pregovore koji su u tijeku;

M.  budući da dodjela Nobelove nagrade Tuniškom nacionalnom kvartetu za dijalog predstavlja priznanje napora ostvarenih u cilju jačanja demokracije i ohrabrenje za nastavak tog puta; budući da je nužno sklopiti sporazum koji će služiti kao primjer kako bi se smanjila zabrinutost civilnog društva;

Činjenice o ekonomskoj, političkoj i socijalnoj situaciji u Tunisu

1.  snažno osuđuje terorističke napade koji su posljednjih mjeseci počinjeni u Tunisu i u kojim je broj žrtava bio velik; smatra da je Tunis suočen s visokom razinom opasnosti od terorizma i podsjeća da su napad 24. studenoga 2015. na autobus predsjedničkog osiguranja, teroristički napad počinjen 26. lipnja 2015. u Susi te napad na muzej Bardo 18. ožujka 2015. ozbiljno narušili turističke izglede za ljeto 2015., a turizam i s njime povezani sektori čine 15 % BNP-a te zemlje; izražava potpunu solidarnost s Tunisom i ponovo ističe da podržava borbu tuniških vlasti protiv terorizma te njihovo poštovanje ljudskih prava i države prava;

2.  konstatira da je tuniško gospodarstvo suočeno s ozbiljnim poteškoćama, da je stopa rasta BDP-a 2014. iznosila 2,3 %, da stopa nezaposlenosti 2015. iznosi čak 15 % aktivnog stanovništva, da je 28,6 % osoba s visokom stručnom spremom nezaposleno i da je nezaposlenost mladih u Tunisu u porastu;

3.  ističe da postoji jasna demografska i gospodarska neravnoteža između Europske unije i Tunisa, što opravdava asimetričnu i progresivnu strategiju za pregovore;

4.  podsjeća da u Tunisu postoje velike regionalne nejednakosti između glavnog grada Tunisa i ostalih regija u zemlji te vrlo velike razlike u razvoju između obalnih i središnjih područja zemlje, osobito u pogledu stope nezaposlenosti, pristupa zdravstvenim uslugama i obrazovanju, te da bi se zbog klimatskih promjena te razlike mogle povećavati;

5.  podsjeća da u Tunisu postoji nesklad na tržištu rada među različitim sektorima obuhvaćenima trgovinskim sporazumom koji bi, ako se ne uravnoteži, mogao dovesti do viška radne snage u poljoprivrednom sektoru i nestanka drugih sektora važnih za diversifikaciju tuniškog gospodarstva, poput industrijske proizvodnje i rudarstva;

6.  napominje da je demokratska tranzicija Tunisa najuspješnija u regiji i da je među zemljama južne obale Sredozemlja Tunis odabrao jedinstven politički model i model gospodarskog razvoja te traži od Europske komisije da to svakako uzme u obzir tijekom pregovora; smatra da Unija mora poduzeti sve moguće mjere kako bi podržala demokratsku tranziciju Tunisa prema stabilnom i pluralističkom društvu;

7.  zaključuje da se Tunis nalazi u vrlo nestabilnom regionalnom okruženju, posebno s obzirom na sukob u Libiji i izraženo nasilje u Alžiru, dvjema susjednim državama;

8.  konstatira da je Tunis prihvatio više od 1,8 milijuna izbjeglica iz Libije i da ta brojka predstavlja 16 % ukupnog broja stanovnika Tunisa;

Uvjeti za uspješan trgovinski sporazum između Europske Unije i Tunisa

9.  pozdravlja početak pregovora u jesen 2015. u cilju sklapanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Tunisa na temelju mandata koji je Vijeće usvojilo 2011. nakon Arapskog proljeća; napominje da je Tunis od 2011. osnažio svoju demokratsku tranziciju proglašenjem novog Ustava 26. siječnja 2014. te održavanjem parlamentarnih i predsjedničkih izbora 26. listopada odnosno 23. studenoga 2014.;

10.  smatra da taj Sporazum nije važan samo zbog svoje trgovinske dimenzije i da mu cilj svakako treba biti da doprinese stabilnosti Tunisa, jačanju njegove demokracije i poticanju njegovog gospodarstva, što će istodobno imati pozitivan utjecaj na potrošačke cijene i zapošljavanje, na plaće kvalificiranih i nekvalificiranih radnika te na smanjenje nejednakosti; traži da se prije sklapanja u Sporazumu ponude odgovori na te ključne probleme;

11.  poziva pregovarače da sklope stupnjevit i asimetričan sporazum i da vode računa o ozbiljnim gospodarskim razlikama između dvije strane, da tijekom pregovora pokažu da mogu biti fleksibilni, pristupačni, inovativni, transparentni i prilagodljivi, da na umu imaju da taj sporazum, koji će donijeti prednosti objema stranama, treba prije svega biti na korist tuniškog gospodarstva i društva, vodeći računa naravno o lokalnim posebnostima, osjetljivim pitanjima, kulturi i socio-ekonomskim obilježjima, no da istovremeno ne smije dovesti do preusmjeravanja tuniške trgovine s drugim zemljama unutar regije;

12.  pozdravlja petogodišnji plan reformi gospodarstva tuniške vlade (za razdoblje 2015. – 2020.), kojim se želi smanjiti stopa nezaposlenosti, regionalne nejednakosti u zemlji i diversificirati gospodarstvo; smatra da Sporazum o slobodnoj trgovini mora biti u skladu s ciljevima tog plana;

13.  podsjeća da su za Tunis to prvi trgovinski pregovori tih razmjera i da je zbog toga važno da se tuniški gospodarski sektori otvaraju postupno, u fazama i asimetrično, da se za osjetljive sektore predvide prijelazna razdoblja te da se iz pregovora isključe određeni proizvodi za koje strane ocijene da su u osjetljivom položaju;

14.  podsjeća da je od ključne važnosti da Tunis od Europske unije primi znatnu financijsku i tehničku pomoć te podršku za trgovinske pregovore kako bi se na odgovarajući način provele različite odredbe Sporazuma o slobodnoj trgovini; traži da se financijska pomoć dodjeljuje transparentno i da je zaista iskoriste oni kojima je namijenjena;

15.  podržava potporu koju Europska investicijska banka pruža brojnim projektima u Tunisu; ističe da ta potpora doprinosi gospodarskoj diversifikaciji Tunisa te otvaranju radnih mjesta, osobito za mlade;

16.  pozdravlja činjenicu da je Europskoj uniji Tunis jedna od prioritetnih zemalja u njezinoj politici susjedstva u odnosu na države južnog Sredozemlja te da je Tunisu za provedbu gospodarskih reformi odobrila makrofinancijsku pomoć u obliku zajma u iznosu od 300 milijuna eura;

17.  ipak traži od Europske unije, kao i od njezinih država članica, EIB-a i EBRD-a da i dalje budu uz stanovnike Tunisa te da intenziviraju svoje programe pomoći i potpore, između ostalog uvođenjem iznimnih autonomnih trgovinskih mjera kako bi Tunisu pomogli da ojača svoj demokratski proces; pozdravlja činjenicu da su neke države članice uvele „partnerstva za preobrazbu Tunisa”; poziva Europsku uniju da nastavi svoj program smanjenja regionalnih nejednakosti u pogledu pristupa zdravstvenim uslugama osnovne pomoći u Tunisu;

18.  poziva Europsku uniju da u obzir uzme činjenicu da je u tim pregovorima Tunis u specifičnom položaju, posebno kada je riječ o osjetljivoj demokratskoj tranziciji i razlici u gospodarskom razvoju između Unije i Tunisa te da stalno ima u vidu činjenicu da su najbolja rješenja ona koja idu u korist obiju strana;

19.  poziva Komisiju da se pobrine da ti pregovori brzo rezultiraju konkretnom dobiti za europsko i tuniško gospodarstvo u ključnim sektorima, kao i dobiti za sve relevantne dionike, a posebno mala i srednja te vrlo mala poduzeća;

20.  naglašava da se tim Sporazumom mora pridonijeti razvoju i diversifikaciji tuniškog gospodarstva, koje se trenutno temelji na poljoprivredi, smanjenju regionalnih nejednakosti te da od njega konkretnu korist mora imati cjelokupno stanovništvo Tunisa i Europe;

21.  pozdravlja činjenicu da je Tunis pokrenuo značajne socijalne i gospodarske reforme; inzistira na tome da se te reforme nastave i tijekom razdoblja pregovora kako bi zemlja mogla ostvariti maksimalnu korist od Sporazuma;

22.  smatra da taj Sporazum mora doprinijeti produbljenju gospodarske suradnje između Europske unije i Tunisa koja već bilježi veliki napredak zahvaljujući ukidanju plaćanja carine na industrijske proizvode, u skladu sa Sporazumom o pridruživanju; stoga predlaže novi naziv „gospodarsko partnerstvo između Europske Unije i Tunisa”;

23.  snažno potiče Komisiju i vladu Tunisa da na jasan i precizan način pomognu tuniškom i europskom civilnom društvu uključiti se u sve faze pregovore te da budu inovativni; u tom smislu izražava zadovoljstvo zbog uključenosti tuniškog civilnog društva u prvi krug pregovora i zahtijeva da savjetovanja budu otvorena, trasnparentna i da se u njima više uzima u obzir raznolikost tuniškog civilnog društva, na temelju najbolje prakse uspostavljene u drugim sličnim pregovorima;

24.  u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Ministarstvo trgovine i obrtništva pokrenulo internetsku stranicu namijenjenu upoznavanju javnosti s ALECA-om i želju pregovarača da objave konačni tekst u trojezičnoj verziji; smatra da bi se tuniško civilno društvo moglo u pregovore uključiti i kroz nadzorni odbor za analizu utjecaja;

25.  snažno poziva Vijeće da objavi pregovarački mandat koji su države članice jednoglasno usvojile 14. prosinca 2011.;

26.  potiče na uspostavu redovitog dijaloga između tuniških i europskih zastupnika za vrijeme trajanja pregovora; u tom smislu pozdravlja osnivanje mješovitog parlamentarnog odbora EU-Tunis koji će imati središnju ulogu tako što će europskim i tuniškim parlamentarnim zastupnicima omogućiti da se redovito sastaju i da izbliza prate tijek pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini;

27.  nada se da će se tim dijalogom omogućiti bolja procjena očekivanja i nedoumica obiju strana i na taj način poboljšati uvjeti sporazuma;

28.  podsjeća da Unija za Mediteran podržava razvoj konkretnih projekata u regiji i da u tom smislu može pružiti stručnu pomoć tijekom pregovora o Sporazumu;

29.  traži od obje strane, uključujući Europski parlament, da provedu detaljne i transparentne studije učinka i procjena po sektorima, a u pogledu utjecaja Sporazuma na različita područja, posebno na usluge, javnu nabavu, konkurentnost malih i srednjih poduzeća, zapošljavanje, poljoprivredu, okoliš i sva ostala prioritetna područja; napominje da je Tunisa zatražio da se od početka uključe tuniški stručnjaci kako bi se zajamčila vjerodostojnost podataka procjene učinka u samom Tunisu;

30.  traži da navedene studije učinka i procjene po sektorima financira Europska unija i da, u skladu sa zahtjevima koje je postavilo više organizacija tuniškog civilnog društva, prije njih bude izvršena ex-post procjena društveno-gospodarskih učinaka Sporazuma o pridruživanju iz 1995.;

31.  poziva Komisiju da čim prije utvrdi je li Sporazum mješovite ili isključive prirode te od nje da traži da od početka pregovora u raspravu uključi i nacionalne parlamente država članica;

32.  naglašava da se tijekom pregovora u obzir moraju uzeti ekološki uvjeti na području Sredozemlja koji ograničavaju poljoprivredne aktivnosti, posebice nedostatak vode, te da je potrebno zalagati se za održivi gospodarski model u pogledu zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima;

33.  ističe da su trgovinski pregovori s Tunisom dio šire slike euro-mediteranskih trgovinskih odnosa; ustraje u zahtjevu da se ubrzo održi deseta konferencija ministara trgovine Unije za Mediteran, koja se odgađa sine die od 2013., kako bi se razmotrili trgovinski ulozi regije i radni prioriteti koje treba utvrditi za sljedeće godine;

Viđenje pregovora po sektorima

34.  poziva da se u okviru Sporazuma odgovarajuća važnost da uslužnom sektoru, koji predstavlja važan potencijal za rast tuniškog gospodarstva i koji bi trebao privući strateška ulaganja; u svjetlu činjenice da su ovo prvi trgovinski pregovori ovog opsega za Tunis, smatra da se pregovori o uslugama trebaju izričito odnositi na sektore u kojima ugovorne strane žele ostvariti mogućnost pristupa tržištu i nacionalnim postupcima;

35.  podsjeća da je javni sektor od temeljne važnosti za Tunis i da je u njemu zaposlena većina tuniških kvalificiranih radnika;

36.  podsjeća da su u Tunisu prisutni brojni start-upovi, mikropoduzeća i vrlo dinamična mala i srednja poduzeća u području visokih tehnologija i traži da se Sporazumom prednost da njihovim sposobnostima razvoja i internacionalizaciji; ističe da je Tunis zatražio da se u Sporazum uključe ambiciozne i uravnotežene odredbe o e-trgovini;

37.  poziva obje strane da i zajedničkim inicijativama potaknu rast razina zaposlenosti, što je ključan uvjet za gospodarski oporavak i političku stabilnost Tunisa;

38.  smatra da mali proizvođači i mali poduzetnici moraju imati koristi od Sporazuma jer su neophodni za gospodarsko tkivo Tunisa; potiče razvoj redovitog dijaloga između poduzetnika, stručnih organizacija i tijela za obuku, koji će prije svega omogućiti promicanje dobrih praksi i bolje razumijevanje teškoća i očekivanja uključenih strana;

39.  smatra da u sklopu pregovora o poglavlju o tržišnom natjecanju treba postupati oprezno, postupno i fleksibilno s obzirom na strateški karakter državnih potpora za tuniški gospodarski razvoj;

40.  podsjeća na važnost osnivanja komora za bilateralnu trgovinu koje će predstavljati stalne forume u okviru kojih će različiti dionici moći pokretati međusobna partnerstva i razvijati gospodarske i trgovinske djelatnosti;

41.  traži od Komisije da olakša dodjelu viza za kratkotrajni boravak za obavljanje usluga tipa „Move IV” koje zahtijevaju putovanja osoba tijekom ograničenog razdoblja prema preciznim uvjetima utvrđenima ugovorima i domaćim zakonodavstvom; naglašava da se ničime u Sporazumu ne smije spriječiti da EU i njegove države članice primjenjuju mjere kojima se regulira ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba na njihovu teritoriju, što uključuje mjere nužne za uredno kretanje fizičkih osoba preko njihovih granica poput, između ostalog, mjera u pogledu prihvata ili uvjeta za prihvat;

42.  nada se da će taj Sporazum pridonijeti trajnoj uspostavi povoljnih uvjeta u Tunisu kojima se privlače dugoročna ulaganja u ključne i dinamične gospodarske sektore s velikom dodanom vrijednošću, poput turizma, energije, uključujući i obnovljive izvore energije, usluga visoke tehnologije, digitalnog gospodarstva i razmjene podataka; poziva Komisiju da doda poglavlje o ulaganjima kako bi olakšala izravna strana ulaganja između Europske unije i Tunisa te da ubrza uvođenje euro-mediteranskog mehanizma za olakšavanje ulaganja i trgovine koji će omogućiti prikupljanje relevantnih informacija i podataka, jačanje trgovinskih partnerstva te posebice pogodovati Tunisu;

43.  smatra da Sporazum mora sadržavati odredbe o javnoj nabavi uz pažljivo odlučivanje o stupnju otvorenosti i europske i tuniške strane, istodobno vodeći računa o konkretnoj strukturi i uvjetima gospodarstva Tunisa;

44.  smatra da Europska unija i Tunis mogu samo profitirati boljim uzajamnim pristupom svojim poljoprivrednim tržištima i da Sporazum mora pridonijeti sniženju carinskih pristojbi, uklanjanju necarinskih zapreka i poboljšanju izvoza;

45.  ističe da je Tunis naglasak stavio na razvoj ekološkog uzgoja i da se ovim Sporazumom tuniškim proizvodima iz takvog uzgoja mora omogućiti pristup novim tržištima;

46.  nada se da se pregovorima neće nanijeti šteta gospodarstvima nijedne od dviju strana; traži od Unije i Tunisa da u obzir uzmu činjenicu da s obje strane Sredozemlja postoji više osjetljivih poljoprivrednih sektora za koje je u okviru pregovora potrebno dogovoriti iscrpne popise prijelaznih razdoblja i odgovarajućih kvota ili po potrebi njihovo isključenje iz pregovora;

47.  potiče Komisiju da u pregovorima osigura uspostavu zahtjevnih normi i visoke razine kvalitete u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih mjera, kao i rješenje veterinarskih problema i problema u vezi s nadzorom mesa, voća i povrća, koji još postoje u Tunisu; poziva Komisiju da u Sporazum uključi konkretne odredbe o tehničkoj potpori kojom bi se tuniškim proizvođačima pomoglo ispuniti strože sanitarne i fitosanitarne standarde Europske unije;

48.  smatra da se Sporazumom mora doprinijeti utvrđivanju standarda visoke kvalitete u pogledu održivog razvoja, osobito u području socijalnih standarda;

49.  nada se da će tuniška vlada i europske institucije izraditi odgovarajuće odredbe za jasno utvrđivanje izvora, podrijetla i sljedivosti tuniških proizvoda te da će proizvođačima, posrednicima i potrošačima zajamčiti veću transparentnost;

50.  nada se da će u Sporazum biti uvršteno i ambiciozno poglavlje o pravu intelektualnog vlasništva, uključujući poboljšanu zaštitu i priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla, čime će se zajamčiti potpuno i cjelovito priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije i Tunisa, sljedivost predmetnih proizvoda i zaštita znanja i vještina proizvođača;

51.  poziva Komisiju da u tom Sporazumu oznakom zemljopisnog podrijetla zaštiti i nepoljoprivredne proizvode, s obzirom na činjenicu da je Tunis to već učinio;

52.  nada se da će Sporazum tuniškoj industriji omogućiti da se modernizira i da poboljša svoje stručno znanje kako bi obuhvatila veći dio lanca opskrbe industrijskom robom i tako stvorila potrebu za višom razinom stručnih vještina i lokalno zaposlila kvalificiranije osoblje;

53.  poziva Komisiju da u Sporazum uključi i ambiciozno poglavlje o energiji i sirovinama u cilju poboljšanja istraživanja i suradnje u sektorima električne struje, plina, energije vjetra, solarne energije i drugih obnovljivih izvora energije;

54.  nada se da će se zahvaljujući Sporazumu poboljšati suradnja među sveučilištima znanstvene suradnje, istraživačkim centrima i centrima za obuku u Europi i Tunisu i to u područjima istraživanja, inovacije, razvoja novih tehnologija te, općenitije, kulture i obrazovanja te se nada da se tim inicijativama može pomoći i tuniškom tržištu rada;

55.  pozdravlja uključenje Tunisa u europski istraživački program Obzor 2020. i poziva Komisiju i Vladu Tunisa da u Sporazum uključe ambiciozno poglavlje o održivom razvoju, promičući visoke socijalne i radne standarde u skladu s odredbama konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) i standardima za zaštitu okoliša koji su predviđeni multilateralnim sporazumima u tome području;

56.  podsjeća da je Tunis ratificirao sve sporazume ILO-a, ali da, prema neovisnom nadzornom tijelu, treba pojačati napore za promicanje visokih radnih standarda; nada se da će ALECA pomoći Tunisu u razvijanju socijalnih i radnih standarda koji pružaju veću zaštitu, osobito u pogledu sindikalnih prava; od ALECA-e očekuje da, u tuniškom kontekstu demokratske tranzicije i terorističke prijetnje, potakne jačanje vladavine prava i temeljnih sloboda, osobito slobode udruživanja, izražavanja i informiranja;

57.  poziva Komisiju da u tekst Sporazuma uvrsti klauzulu o ljudskim pravima na temelju koje EU može jednostrano obustaviti primjenu Sporazuma u slučaju da druga ugovorna strana krši ljudska prava;

58.  traži od ugovornih strana da razmotre uvođenje klauzule o dobrom poreznom upravljanju nadahnute radovima Platforme za dobro porezno upravljanje Europske Komisije kako bi se spriječili slučajevi dvostrukog neoporezivanja;

59.  pozdravlja zajednički interes za produbljenje partnerstva za mobilnost sklopljenog 3. ožujka 2014. i nada se finalizaciji sporazuma o olakšavanju dodjele viza i sporazuma o ponovnom prihvatu;

60.  poziva europske institucije da u slučaju stvarnih ili mogućih šteta za jedan ili više trgovačkih sektora obuhvaćenih Sporazumom uspostavi odgovarajuće kompenzacijske mjere;

o
o   o

61.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)Zaključci 11076/15 RELEX 626 Vijeća Europske unije od 20.7.2015.
(2)SL L 151, 18.6.2015., str. 25.
(3)SL L 151, 21.5.2014., str. 9.
(4)http://www.trade-sia.com/tunisia/the-study/?lang=en
(5)http://www.sia-trade.org/emfta
(6)SL L 97, 30.3.1998., str. 2.
(7)SL C 261 E, 10.9.2013., str. 21.


Rad Europskog ombudsmana tijekom 2014.
PDF 277kWORD 105k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o godišnjem izvješću o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2014. godine (2015/2231(INI))
P8_TA(2016)0062A8-0020/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2014. godine,

–  uzimajući u obzir članak 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 11., 19., 41., 42. i 43. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta 94/262/EZUČ, EZ, Euratom od 9. ožujka 1994. o propisima i općim uvjetima kojima se uređuje izvršavanje dužnosti Europskog ombudsmana(1),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o djelovanju Europskog ombudsmana,

–  uzimajući u obzir drugu i treću rečenicu članka 220. stavka 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A8-0020/2016),

A.  budući da je godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2014. godine službeno predano predsjedniku Europskog parlamenta 26. svibnja 2015. i da je Europska ombudsmanica Emily O'Reilly predstavila izvješće Odboru za predstavke 23. lipnja 2015. u Bruxellesu;

B.  budući da je Parlament na svojoj plenarnoj sjednici održanoj 16. prosinca 2014. u Strasbourgu ponovno izabrao Emily O’Reilly na funkciju Europskog ombudsmana;

C.  budući da je glavni prioritet Europskog ombudsmana osigurati da se prava građana u potpunosti poštuju i da pravo na dobru upravu odražava najviše standarde, čija se primjena i očekuje od institucija, tijela, ureda i agencija Unije; budući da Europski ombudsman ima ključnu ulogu u pomaganju institucijama EU-a da postanu otvorenije, učinkovitije i prilagođenije građanima kako bi se ojačalo povjerenje građana u Uniju;

D.  budući da prema istraživanju Eurobarometra iz svibnja 2015. 40 % građana ima povjerenja u Europsku uniju, a njih 46 % nema; budući da je sposobnost institucija da se međusobno nadziru presudna za postizanje veće razine zadovoljstva među europskim građanima;

E.  budući da se u članku 24. UFEU-a navodi sljedeće: „Svaki građanin Unije može se obratiti Europskom ombudsmanu imenovanom u skladu s člankom 228.ˮ;

F.  budući da se člankom 228. UFEU-a Europski ombudsman ovlašćuje za provedbu istraga o nepravilnostima u postupanju europskih institucija, tijela, ureda i agencija, uz iznimku Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti; budući da se člankom 41. Povelje o temeljnim pravima propisuje da „svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku.”

G.  budući da se u članku 43. Povelje navodi da: „Svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo obratiti se Europskom ombudsmanu u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti.”;

H.  budući da u skladu s definicijom prvog Europskog ombudsmana „do nepravilnosti u postupku dolazi kada javno tijelo ne postupa u skladu s pravilom ili načelom na koje je obvezano”(2); budući da to znači da institucije, tijela, uredi i agencije Unije moraju ispunjavati svoje pravne obveze, ali i da moraju jamčiti kulturu usluge i primjereno postupanje s građanima, koji u potpunosti uživaju svoja prava; budući da bi dobro upravljanje trebalo shvaćati kao trajan i kontinuiran proces poboljšanja;

I.  budući da je 2014. godine 23 072 građana zatražilo pomoć Ombudsmanice; budući da je 19 170 građana dobilo savjet na njezinoj internetskoj stranici slijedeći upute sadržane u interaktivnom vodiču; budući da je 2014. Ombudsmanica primila 2079 pritužbi i 1823 zahtjeva za informacije;

J.  budući da je od ukupno 2163 pritužbe koje je Ombudsmanica obradila u njezinu nadležnost spadalo njih 736, tj. da njih 1427 nije spadalo u njezinu nadležnost;

K.  budući da je od tih 2163 obrađenih pritužbi Ombudsmanica pružila savjet u vezi s njih 1217 ili je predmet proslijedila dalje, u njih 621 podnositelj pritužbe obaviješten je da Ombudsmanica ne može dati daljnje savjete, a na temelju 325 pritužbi otvorena je istraga;

L.  budući da je Ombudsmanica otvorila 342 istrage, od kojih je 325 otvoreno na temelju pritužbe, a ostalih su 17 bile istrage na vlastitu inicijativu; budući da je Ombudsmanica zaključila 400 istraga, od čega su njih 13 bile istrage na vlastitu inicijativu; budući da je od ukupnog broja zaključenih istraga njih 335 otvoreno na temelju pojedinačnih pritužbi građana, a njih 52 na temelju pritužbi koje su podnijela poduzeća, udruge ili druge pravne osobe;

M.  budući da je Ombudsmanica proslijedila 772 pritužbi članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja, uključujući 86 pritužbi koje je proslijedila Odboru za predstavke, 144 Komisiji, a njih 524 drugim institucijama i tijelima; budući da se većina istraga odnosila na Komisiju (59,6 %), zatim agencije EU-a (13,7 %), EPSO (9,4 %), druge institucije (8,5 %), Europsku službu za vanjsko djelovanje (3,8 %), Parlament (3,5 %) i OLAF (3,2 %);

N.  budući da su se istrage koje je Ombudsmanica zaključila odnosile na zahtjeve za informacije i pristup dokumentima (21,5 %), na Komisiju kao čuvaricu Ugovora (19,3 %), postupke odabira osoblja (19,3 %), institucijska pitanja i pitanja politike (16 %), upravu i Pravilnik o osoblju (11,3 %), dodjelu ugovora o javnim nabavama ili dodjelu bespovratnih sredstava (8,3 %) te na izvršenje ugovora (6 %);

O.  budući da je od ukupnog broja zaključenih istraga u njih 133 dotična institucija riješila predmet ili je spor riješen sporazumno, a u 163 predmeta Ombudsmanica je zaključila da ne postoj osnova za daljinu istragu;

P.  budući da u 76 predmeta nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju; budući da su nepravilnosti u postupanju utvrđene u 39 predmeta, dok je 13 predmeta zaključeno na drugi način; budući da je u vezi s 27 predmeta u kojima su utvrđene nepravilnosti u postupanju Ombudsmanica iznijela primjedbe i da je u vezi s ostalih 12 sastavila nacrte preporuka;

Q.  budući da je većina istraga zaključenih 2014. trajala od 3 do 18 mjeseci; budući da je za zaključivanje pojedine istrage u prosjeku trebalo 11 mjeseci;

R.  budući da je stopa usklađenosti s prijedlozima Ombudsmanice u institucijama iznosila 80 %; budući da u njima još treba provesti 20 % prijedloga koje je Ombudsmanica podnijela;

S.  budući da je Odbor za predstavke, koji je samo 2014. primio 2714 predstavki, važan element u funkcioniranju institucija Europske unije jer približava Europski parlament građanima; budući da bi bliska suradnja Ombudsmanice i Odbora za predstavke doprinijela postizanju više razine demokratskog nadzora nad aktivnostima europskih institucija;

1.  odobrava godišnje izvješće koje je Europska ombudsmanica podnijela za 2014. godinu;

2.  čestita Europskoj ombudsmanici Emily O’Reilly na njezinu ponovnom izboru na funkciju i izvrsnim rezultatima koje je postigla u svome radu; podupire njezin cilj pomaganja institucijama EU-a u njihovim nastojanjima da pruže najbolju moguću uslugu građanima i stanovnicima Europe; smatra da je da naglasak Ombudsmanice na transparentnosti kao jamstvu dobre uprave od ključne važnosti;

3.  pozdravlja i u potpunosti podupire činjenicu da se Ombudsmanica u većoj mjeri služi svojim ovlastima kako bi otvorila strateške istrage na vlastitu inicijativu; pozdravlja imenovanje koordinatora za istrage na vlastitu inicijativu u sklopu Ureda ombudsmana kao i uvođenje novih unutarnjih pravila o zviždačima; pohvaljuje napore koje je Ombudsmanica poduzela u smislu reorganiziranja svoga Ureda, koji su već doveli do znatnog poboljšanja učinkovitosti; pozdravlja i podupire njezine napore usmjerene na budućnost te donošenje nove petogodišnje strategije „Ususret 2019.”, kojom se uvodi jači strateški pristup rješavanju sustavnih problema i kojom se potiče dobra uprava;

4.  pozdravlja istrage koje je Ombudsmanica otvorila 2014. godine i u kojima se mogu utvrditi sljedeće glavne teme: transparentnost u institucijama EU-a, transparentnost lobiranja i kliničkih ispitivanja, temeljna prava, etička pitanja, sudjelovanje građana u postupku odlučivanja EU-a, projekti i programi koje financira EU te politika tržišnog natjecanja EU-a;

5.  podsjeća da se tijekom godina 20 % – 30 % pritužbi odnosilo na pitanje transparentnosti i da su najčešća pitanja u tom smislu povezana s odbijanjem institucija da odobre pristup dokumentima i/ili informacijama; smatra da su otvorenost i pristup dokumentima u skladu s člankom 15. UFEU-a i člankom 42. Povelje ključne sastavnice sustava institucijskih provjera i ravnoteža; podupire inicijativu Komisije i ostalih institucija EU-a da osiguraju pravedan, brz i jednostavan pristup dokumentaciji EU-a za sve; pozdravlja veću transparentnost koja proizlazi iz javnog registra dokumenata objavljenog na internetu; poziva Ombudsmanicu da istraži probleme povezane s transparentnošću u pravodobnom pristupu Parlamenta relevantnim dokumentima Komisije o kršenjima i postupcima projekta EU Pilot, posebice kada su ti dokumenti povezani s podnesenim predstavkama; smatra da treba odrediti i uspostaviti prikladne mehanizme da bi se zajamčio istinski međuinstitucijski dijalog;

6.  upozorava na to da i dalje nije postignuta učinkovita ispravna provedba kada je riječ o nekim odredbama povezanim s Arhuškom konvencijom i Uredbama koje su povezane s njom ((EZ) br. 1367/2006 i (EZ) br. 1049/2001); smatra da Komisija i dalje raspolaže s dosta prostora za poboljšanje u području transparentnosti, posebno u vezi s dostupnošću, i to u smislu kvantitete i kvalitete, informacija koje se pružaju pojedinačno građanima ili organizacijama civilnog društva na njihov zahtjev za pristup dokumentima; poziva Ombudsmanicu da provede istragu na temelju opsežne predstavke br. 0134/2012 o tim pitanjima da bi se identificirali i riješili slučajevi potencijalnih nepravilnosti u postupanju u vezi s provedbom navedenih Uredbi u odgovarajućim institucijama EU-a;

7.  pozdravlja istrage Ombudsmanice o slučajevima primjene praksi „kružnih vrata” u redovima visoko pozicioniranih dužnosnika EU-a; napominje da je Ombudsmanica provela istrage u vezi s pritužbama koje je primila od pet nevladinih organizacija te da je pregledala 54 dosjea Komisije; podržava Ombudsmanicu u naporima da osmisli i uvede jasne i detaljne kriterije te provedbene mehanizme kako bi se utvrdili, istražili i, po potrebi, spriječili sukobi interesa na svim razinama u institucijama, tijelima i agencijama EU-a;

8.  smatra da pojam sukoba interesa nadilazi samo pitanje transparentnosti i da je primarno zajamčiti da u okviru europske javne uprave nema takvih sukoba kada je u pitanju izgradnja istinske europske demokracije i zadržavanje povjerenja europskih građana, između ostalog i u redovima javnih službenika i u institucijama; preporučuje Ombudsmanici da u svojim istragama u obzir uzme odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, smjernice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za sprečavanje sukoba interesa u javnim službama te posebne preporuke Transparency Internationala.

9.  napominje da je slijedom istraga koje je provela Ombudsmanica Komisija objavila dokumente o ulasku Grčke u europodručje, zatim da je Europska središnja banka objavila dopis na temu financijske krize upućen irskoj vladi te da je Komisija u skladu s preporukom Ombudsmanice objavila dokumente o reformi zajedničke ribarstvene politike, iako je to učinila nakon što je postignut dogovor o reformi;

10.  pozdravlja veću otvorenost tekućih pregovora o TTIP-u nakon što je Ombudsmanica provela istragu o transparentnosti tih pregovora; napominje da je Vijeće otad objavilo direktive kojih se EU pridržava u pregovorima o TTIP-u kao i da je Komisija objavila planove za postizanje veće transparentnosti u lobiranju i davanje većeg pristupa dokumentima o TTIP-u; napominje da su građani zabrinuti zbog problema povezanih s transparentnosti tih pregovora;

11.  podsjeća na to da Odbor za predstavke prima mnoge anonimne pritužbe od skupina i građana koje se odnose na manjak transparentnosti pregovora o TTIP-u, što ukazuje na to da na europskoj razini postoji duboka zabrinutost građana zbog tog pitanja;

12.  postavlja si pitanje spadaju li velika kašnjenja u donošenju odluka u vezi s nekim zakonodavnim inicijativama u Vijeću, kao što je horizontalna direktiva protiv diskriminacije, „zamrznuta” više od šest godina, odnosno ratifikacija Ugovora iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim te osobama koje imaju druge smetnje pri čitanju otisnutog teksta, u kategoriju nepravilnosti u postupanju, s obzirom na to da su izvor mnogih frustracija građana kada je riječ o institucijama Europske unije; poziva Vijeće, a posebno manjinske skupine u Vijeću odgovorne za blokiranje, da poduzme potrebne korake kako bi se odgovorilo na te probleme koji su postali nepodnošljivi; predlaže Ombudmanici da istraži taj problem u okviru svojih nadležnosti;

13.  pozdravlja veći i nužan fokus Ombudsmanice na transparentnost u lobiranju i njezin rad usmjeren na izradu obveznog registra transparentnosti kako bi se osiguralo da građani mogu saznati tko pokušava utjecati na donositelje odluka u EU-u; pozdravlja njezinu istragu o sastavu i transparentnosti stručnih skupina u Komisiji, osobito onih koje su zadužene za savjetovanje o zajedničkoj poljoprivrednoj politici, u koju EU ulaže više od trećine proračunskih sredstava; podupire njezin pristup u vezi s tim skupinama i potiče je da nastavi s nadziranjem transparentnosti njihova sastava kako bi se u svim područjima politike zajamčila uravnotežena zastupljenost i rodna uravnoteženost u cijelom nizu ekonomskih i neekonomskih interesnih skupina;

14.  napominje da se više od 7000 institucija dobrovoljno evidentiralo u registru transparentnosti, što upućuje na širinu spektra javnih i privatnih dionika s kojima surađuju europske institucije; podržava činjenicu da je Ombudsmanica poduprla plan potpredsjednika Timmermansa da registar postane obavezan; pozdravlja odluku Komisije od 1. prosinca 2014. u skladu s kojom svi povjerenici i članovi rukovodećeg osoblja moraju objaviti sve svoje kontakte i sastanke s dionicima i lobistima; pozdravlja odluku prema kojoj bi registar trebao sadržavati informacije o ljudskim i financijskim izvorima dostupnima organizacijama za lobiranje, uz veće poštovanje postojećih pravila i odredbi o otvorenosti i o dobrom upravljanju u institucijama EU-a;

15.  potiče Ombudsmanicu na to da ostane oprezna i odlučna te nastavlja s pozivima Komisiji da zajamči punu transparentnost u vezi s povjerenicima i sastancima svih stručnih skupina, tehnološkim platformama i agencijama; podsjeća na uvjete utvrđene 2012., kad je prestala vrijediti odluka o zamrzavanju proračuna stručnih skupina;

16.  napominje da je Ombudsmanica 2014. godine pomogla oblikovati proaktivnu politiku transparentnosti Europske agencije za lijekove i tako imala ključnu ulogu u području transparentnosti podataka o kliničkim ispitivanjima; napominje da je u listopadu 2014. Europska agencija za lijekove donijela odluku o proaktivnom objavljivanju svojih izvješća o kliničkim studijama; potiče Ombudsmanicu da nastavi nadzirati na koji način Europska agencija za lijekove objavljuje podatke o kliničkim ispitivanjima i da se pobrine za to da Agencija pritom poštuje najviše standarde transparentnosti;

17.  poziva države članice da budu poduzetnije u svojoj obaveznoj suradnji s Ombudsmanicom;

18.  poziva Ombudsmanicu da i dalje potiče veću transparentnost kliničkih ispitivanja, osobito u ocjeni kvalitete postignutih rezultata za koju je zadužena Europska agencija za lijekove; podsjeća da se ta ocjena treba temeljiti na dodanoj vrijednosti inovativnih lijekova i stvarnim troškovima istraživanja kako bi se državama članicama olakšalo da utvrde model određivanja cijena i financiranja;

19.  Poziva Ombudsmanicu da u okviru svojih ovlasti nastavi podupirati inicijative s ciljem postizanja veće transparentnosti istraživanja i razvoja;

20.  pozdravlja Uredbu EU-a o kliničkim ispitivanjima u skladu s kojom informacije o kliničkim ispitivanjima moraju biti dostupne; napominje da je 2014. godine Međunarodni dan prava na pristup informacijama, u organizaciji Ombudsmanice, bio posvećen transparentnosti podataka o kliničkim ispitivanjima;

21.  pozdravlja istragu Ombudsmanice o zaštiti temeljnih prava u svim slučajevima provedbe kohezijske politike EU-a, koja je uvedena u cilju ostvarenja rasta i otvaranja radnih mjesta, rješavanja problema klimatskih promjena i energetske ovisnosti te smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti;

22.  napominje da je Obzor 2020., s proračunom od gotovo 80 000 milijuna EUR, nakon ZPP-a i strukturnih fondova treći najvažniji paket proračunskih ulaganja te da je presudan za budući gospodarski i društveni razvoj; poziva Ombudsmanicu da nastavi jamčiti transparentnost cijelog procesa analize i financiranja projekata u okviru Obzora 2020.;

23.  poziva Frontex da se tijekom povratnih letova pobrine za poštovanje dobrobiti državljana trećih zemalja na koje se primjenjuje odluka o vraćanju kao i za pravilnu provedbu Kodeksa ponašanja za zajedničke operacije vraćanja; pozdravlja činjenicu da je Ombudsmanica pozvala Frontex na uspostavu mehanizma za individualne pritužbe u slučaju potencijalnih kršenja temeljnih prava; poziva Ombudsmanicu da istraži to pitanje s obzirom na aktualni porast broja izbjeglica na granicama EU-a;

24.  pozdravlja istragu Ombudsmanica o tome ispunjavaju li institucije EU-a svoju obvezu u smislu uvođenja unutarnjih pravila o zviždačima; podsjeća devet institucija EU-a kojima se Ombudsmanica obratila u tom kontekstu, uključujući Komisiju, Parlament i Vijeće, da je obavijeste o pravilima koja su uveli ili planiraju uvesti;

25.  pohvaljuje Ombudsmanicu za istraživanja koje je provela u vezi s pravom građana da sudjeluju u procesu odlučivanja EU-a, a osobito u vezi s funkcioniranjem europske građanske inicijative; napominje da je 2014. godine ona pozvala organizatore europske građanske inicijative, organizacije civilnog društva i druge zainteresirane strane da daju povratne informacije o europskoj građanskoj inicijativi u cilju njezina unaprjeđenja; sa zabrinutošću napominje da predstavnici organizacija za podnošenje predstavki pozivaju na bolje usklađivanje i na unaprjeđenje administrativnih metoda za prikupljanje i evidenciju potpisa; očekuje daljnje prijedloge za poboljšanja, posebno u vezi s postojećim tehničkim ograničenjima i ograničenjima u vezi sa zaštitom podataka u procesu prikupljanja potpisa; poziva Ombudsmanicu da podijeli svoja iskustva i doprinese preispitivanju Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi;

26.  pozdravlja 80-postotnu stopu usklađenosti institucija EU-a s prijedlozima Ombudsmanice; izražava zabrinutost zbog toga što i dalje postoji 20-postotna stopa neusklađenosti; svjestan je da prijedlozi Ombudsmanice nisu pravno obvezujući; poziva institucije, tijela i agencije da odmah, učinkovito i odgovorno reagiraju na primjedbe Ombudsmanice kao i na nacrte njezinih preporuka; podupire Ombudsmanicu da u svojim budućim istragama, koje će provoditi u skladu sa svojim ovlastima, utvrdi moguće nedostatke u vezi s transparentnošću u izvršavanju proračuna EU-a te da, kada je to potrebno, surađuje s Revizorskim sudom, Europskim uredom za borbu protiv prijevara i Odborom Parlamenta za proračunski nadzor;

27.  podsjeća na to da je nadzor nad Parlamentom u okviru ostvarivanja cilja dobre uprave u korist europskih građana u nadležnosti Ombudsmanice te da je slijedom toga taj nadzor i njezina dužnost;

28.  pohvaljuje Ombudsmanicu na njezinoj inicijativi da u razdoblju koje je prethodilo europskim izborima organizira interaktivni događaj „Vaša lista želja za Europu” s ciljem da građani dospiju u samo središte procesa donošenja odluka;

29.  potiče Ombudsmanicu da nastavi promicati Europsku mrežu pučkih pravobranitelja radi boljeg informiranja građana EU-a o raspodjeli odgovornosti između Europske ombudsmanice, nacionalnih i regionalnih pučkih pravobranitelja i Odbora za predstavke Europskog parlamenta; prepoznaje bitan doprinos te mreže u poticanju razmjene najboljih praksi i informacija o zadaćama i područjima nadležnosti svojih članova; napominje da je 59,3 % pritužbi obrađenih 2014. godine spadalo u nadležnost jednog od članova te mreže; poziva Odbor za predstavke da bude aktivniji član te mreže i da ojača svoju suradnju s njom u području zajedničkih politika koje se ubrajaju u okvir aktivnosti Europske unije; napominje da je 2014. Ombudsmanica tom odboru proslijedila 86 pritužbi;

30.  potiče Ombudsmanicu da u suradnji s Europskim revizorskim sudom istraži programe i projekte koji se financiraju sredstvima Europske unije, s posebnim naglaskom na financiranje projekata usmjerenih na smanjivanje razlika u razvoju;

31.  slaže se s Ombudsmanicom da bi institucije EU-a trebale zajamčiti dostupnost svojih usluga osobama s invaliditetom i njihov pristup informacijama i sredstvima komunikacije; apelira na institucije da se pobrinu za to da su radna okruženja otvorena, uključiva i dostupna osobama s invaliditetom kako bi one mogle potpuno i učinkovito sudjelovati u političkom i javnom životu;

32.  poziva na povećanje godišnjeg proračuna Ureda Ombudsmana;

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i izvješće proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj ombudsmanici, vladama i parlamentima država članica te nacionalnim uredima pučkih pravobranitelja ili sličnim nadležnim tijelima.

(1)SL L 113, 4.5.1994., str. 15.
(2)„Europski ombudsman – godišnje izvješće za 1999. (SL C 260, 11.9.2000., str. 1.).


Godišnje izvješće Europske središnje banke za 2014.
PDF 270kWORD 97k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2014. (2015/2115(INI))
P8_TA(2016)0063A8-0012/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke za 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 284. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-62/14 od 16. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 15.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0012/2016),

A.  budući da se prema najnovijoj jesenskoj prognozi Komisije u europodručju očekuje jačanje gospodarskog oporavka te se predviđa porast realnog BDP-a za 1,4 % 2015., 1,7 % 2016. i 1,8 % 2017. godine; budući da su temelji za rast krhki; budući da je za poticanje gospodarskog rasta ključna odlučna politička predanost provedbi održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi;

B.  budući da se prema navedenoj prognozi u europodručju očekuje lagani pad nezaposlenosti s 11,6 % na kraju 2014. godine na 10,5 % na kraju 2016.; budući da su razlike u stopi nezaposlenosti među državama članicama velike i kreću se od 6,4 % u Njemačkoj do 26,6 % u Grčkoj; budući da je stopa nezaposlenosti u brojnim državama članicama i dalje zabrinjavajuće visoka te da nezaposlenost posebno pogađa mlade i dugotrajno nezaposlene;

C.  budući da bi se prema istoj prognozi fiskalni izgledi u europodručju trebali poboljšati te da se očekuje smanjenje javnog deficita (s 2,4 % 2014. na 1,7 % 2016.) i javnog duga (s 94 % na kraju 2014. na 92,5 % na kraju 2016.);

D.  budući da bi niske cijene energenata mogle pomoći gospodarskom oporavku, iako imaju negativni učinak na inflacijska očekivanja;

E.  budući da te procese uglavnom podupiru osobna potrošnja, izvoz i vanjski čimbenici kao što su niske cijene energenata, posebno sirove nafte, a privatna i javna ulaganja u europodručju tek se djelomično povećavaju i na znatno su nižoj razini od one zabilježene prije početka krize, dok je relativni udio ulaganja u BDP-u već desetljećima u stalnom padu;

F.  budući da se prema projekcijama ESB-a iz rujna 2015. očekuje porast prosječne stope inflacije u europodručju, koja je u prvoj polovici 2015. bila blizu nule, te se očekuje da će 2016. iznositi 1,1 %, a 2017. 1,7 %;

G.  budući da se člankom 127. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od Europskog sustava središnjih banaka zahtijeva „promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava”;

H.  budući da je ESB 2014. snizio svoje ključne kamatne stope na refinanciranje na efektivnu donju granicu i smanjio kamatnu stopu na novčane depozite na -0,20 %; budući da niže realne stope nisu uvelike dovele ni do odobravanja kredita za kućanstva ni za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, zbog čega je ESB počeo donositi nekonvencionalne mjere monetarne politike;

I.  budući da Europska središnja banka u okviru provedbe nadzora dosad nije uvijek vodila dovoljno računa o načelu proporcionalnosti;

J.  budući da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva i da je bankovni sustav ključan kako bi im se omogućila konkurentnost i rast; budući da je ključno olakšati kreditne tokove mikro-poduzećima te malim i srednjim poduzećima jer ona predstavljaju 99 % svih poduzeća i zaslužna su za 80 % radnih mjesta u Uniji te stoga imaju ključnu ulogu u stvaranju gospodarskog rasta, otvaranju radnih mjesta i smanjenju društvenih nejednakosti; budući da se obujam bankovnih kredita polako povećava;

K.  budući da je ESB 2014. pokrenuo niz ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) i programe kupnje za odabrane vrijednosne papire privatnog sektora kako bi potaknuo kreditiranje realnog gospodarstva;

L.  budući da je ESB 22. siječnja 2015. pokrenuo prošireni program kupnje vrijednosnih papira (APP) u iznosu od 1,1 bilijuna EUR, koji će trajati do rujna 2016., a u svakom slučaju dok se ne ostvari trajna prilagodba inflacijskih kretanja;

M.  budući da je ESB svojim programom kupnje obveznica unio znatan rizik u svoju bilancu;

N.  budući da je jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM), prvi stup bankovne unije, potpuno operativan od 4. studenoga 2014. kada je ESB preuzeo izravan nadzor nad 122 najveće banke u europodručju; budući da je istovremeno napravljena sveobuhvatna procjena koja se sastojala od pregleda kvalitete aktive i testiranja otpornosti na stres tih važnih banaka, što je dovršeno 26. listopada 2014. godine; budući da je jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM), drugi stup bankovne unije, stupio na snagu početkom 2015., dok treći stup, jedinstveni sustav osiguranja depozita, još nije uspostavljen;

1.  podsjeća da će biti potrebno ojačati zemljopisno neujednačen i skroman oporavak koji se u europodručju očekuje u sljedećim godinama te povećati potencijalni gospodarski rast kako bi se smanjila visoka stopa nezaposlenosti zabilježena u mnogim državama članicama u europodručju i smanjio teret duga; ističe da su brojne države članice suočene sa sličnim makroekonomskim izazovima; ističe da je potrebno poboljšati uvjete i za javna i za privatna ulaganja kako bi se potaknuli rast i otvaranje radnih mjesta te poziva da se ulože dodatni napori u cilju financiranja realnog gospodarstva; smatra da države članice moraju provesti održive i socijalno uravnotežene strukturne reforme;

2.  žali zbog postojećeg nerazmjera, iako se on polako smanjuje, između stopa financiranja za mala i srednja poduzeća i onih za veća trgovačka društva, između kamatnih stopa na male i velike kredite te zbog razlika u uvjetima kreditiranja za mala i srednja poduzeća u različitim zemljama europodručja, no svjestan je granica onoga što monetarna politika može postići u tom pogledu; u vezi s tim ističe ulogu štedionica, zadružnih i uzajamnih banaka te naglašava da bi regulatornim okvirom trebao poštovati njihova posebna načela funkcioniranja i njihovu specifičnu zadaću te da bi nadzorna tijela trebala biti svjesna tih aspekata i o njima voditi računa u svojem radu i pristupu;

3.  ističe da su privatna i javna ulaganja u europodručju i dalje na znatno nižoj razini u odnosu na stanje prije trenutne krize, unatoč tome što ESB poduzima mjere kako bi održao povoljne uvjete financiranja; s tim u vezi pozdravlja uspostavljanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te plan Komisije za uspostavljanje istinske unije tržišta kapitala, što bi trebalo dovesti do diversifikacije izvora financiranja u gospodarstvu Europske unije, povećati prekogranična ulaganja i pristup financiranju za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

4.  konstatira da je na složenu situaciju krize javnog duga, u kojoj inflacija pada, dostupnost kredita je smanjena, a gospodarski rast usporen, te uz kamatnu stopu blizu nulte donje granice ESB odgovorio nekonvencionalnim instrumentima monetarne politike;

5.  konstatira da je učinak programa kupnje vrijednosnih papira na monetarnu i kreditnu dinamiku pozitivan no i dalje skroman te da je kreditiranje poduzeća i dalje slabo, iako su vidljive prednosti postupnog ublažavanja kreditnih standarda, neprestanog ublažavanja uvjeta za odobravanje novih kredita, smanjenja broja odbijenih zahtjeva, povećanja potražnje za kreditima te postupnog rasta privatnih ulaganja u prva tri tromjesečja 2015. godine, no i dalje su prisutne znatne razlike u gospodarstvima europodručja; nadalje napominje da su od pokretanja programa kupnje vrijednosnih papira srednjoročna inflacijska očekivanja počela rasti i postupno se približavaju cilju od 2 %, uz moguće smanjenje rizika deflacijske spirale; traži od ESB-a da, kad je to moguće, program kupnje vrijednosnih papira primijeni na sve države članice bez izuzetaka, poštujući pritom pravila kojih se ESB mora pridržavati;

6.  očekuje od ESB-a da doprinese općim ekonomskim politikama u Uniji i postizanju njihovih ciljeva u skladu s člankom 282. UFEU-a pod uvjetom da se ne dovede u pitanje njegov glavni cilj održavanja stabilnosti cijena;

7.  naglašava da doprinos ESB-a podrazumijeva ulaganje napora kako bi se povećalo odobravanje kredita s niskim troškovima realnom gospodarstvu te potaknuo gospodarski oporavak, odnosno otvaranje novih radnih mjesta, rast i stabilnost;

8.  zabrinut je zbog mogućih neplaniranih posljedica i dugoročnih učinaka nekonvencionalnih instrumenata monetarne politike ESB-a; svjestan je da će prestanak primjene tih mjera biti vrlo složen te da će ga trebati pažljivo isplanirati kako bi se spriječili neželjeni poremećaji na tržištu, posebno u pogledu ispravne i pametne organizacije te odabira pravog trenutka prestanka; traži od ESB-a da pažljivo prati rizike povezane s njegovim programima kupnje; ustraje u tome da monetarna politika ne može riješiti fiskalne i gospodarske probleme koji postoje u brojnim državama članicama te da ne može zamijeniti potrebne održive i socijalno uravnotežene strukturne reforme, fiskalnu konsolidaciju i ciljana ulaganja;

9.  oprezan je po pitanju potencijalne opasnosti koju dugotrajne niske kamatne stope mogu predstavljati za financijsku stabilnost u nekim državama članicama, što bi moglo negativno utjecati na programe životnih osiguranja i mirovina; uviđa da su dugoročne kamatne stope odraz temeljnih makroekonomskih uvjeta i odabira na području monetarne politike;

10.  traži od Komisije da osmisli prijedloge za poboljšanje makrobonitetnog nadzora i političkih instrumenata koji su na raspolaganju za ublažavanje rizika u bankarstvu u sjeni s obzirom na to da je ESB u svom Godišnjem izvješću upozorio da su zbog stabilnog rasta nebankovne kreditne intermedijacije (na 22 bilijuna EUR u imovini) tijekom posljednjeg desetljeća potrebne dodatne inicijative kako bi se pratile i procijenile osjetljive točke u rastućem sektoru bankarstva u sjeni;

11.  pozdravlja kategoričko obećanje Europske središnje banke iz kolovoza 2012. da će učiniti „sve što je u njezinoj moći” kako bi obranila euro;

12.  smatra da bi program kupnje javnih i privatnih dužničkih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu mogao biti učinkovitiji;

13.  ističe da je Sud Europske unije izrazio zabrinutost u presudi od 16. lipnja 2015. u predmetu C-62/14, u kojoj navodi da postoji mogućnost da je ESB pri kupnji državnih obveznica na sekundarnim tržištima izložen znatnom riziku gubitka kao i riziku otpisa dugova; napominje da se u toj istoj presudi pojašnjava da to ne mijenja zaključak da ESB ima pravo kupnje državnih obveznica na sekundarnim tržištima i da se takvim kupnjama ne krši zabrana monetarnog financiranja država članica;

14.  ističe da su visoke i različite razine javne i privatne zaduženosti u nekim državama članicama uz tek riješene strukturne nedostatke u bankovnom sektoru prepreka pravilnom prijenosu monetarne politike te da se ta situacija ne može promijeniti samo nekonvencionalnom monetarnom politikom koju ESB provodi;

15.  poziva one države članice u europodručju koje podliježu programu makroekonomske prilagodbe da djeluju u skladu s člankom 7. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. da bi provele opsežnu reviziju svojih javnih financija kako bi, između ostalog, procijenile razloge koji su doveli do stvaranja prekomjerne razine duga kao i radi praćenja bilo koje moguće nepravilnosti; ističe da bi revizija trebala dovesti do boljeg razumijevanja pogrešaka iz prošlosti, a ne do pokretanja ad hoc postupka restrukturiranja duga, što bi u nekim državama članicama moglo dovesti do nove dužničke krize;

16.  ističe da bi se pravila postojećeg okvira gospodarskog upravljanja trebala pravilno primjenjivati i poštovati bez razlike između velikih i malih država članica; ponavlja da će se države članice moći nositi s uobičajenim cikličkim fluktuacijama i istovremeno držati državni dug unutar referentne vrijednosti od 3 % BDP-a ako se pridržavaju srednjoročnog cilja uravnoteženja stanja proračuna ili ostvarivanja viška uz prilagodbu cikličkim uvjetima te bez jednokratnih i privremenih mjera; smatra da bi trebalo primijeniti sve postojeće instrumente u okviru poboljšanog Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se bolje održavali stabilnost i rast;

17.  potvrđuje da je spreman poštovati neovisnost ESB-a u provođenju monetarne politike kako je utvrđeno Ugovorima; smatra da je neovisnost Središnje banke ključna za postizanje cilja održavanja stabilnosti cijena; naglašava da bi se sve vlade i nacionalna javna tijela stoga trebali suzdržati od pozivanja ESB-a da djeluje na određeni način;

18.  podsjeća da se u članku 127. UFEU-a navodi da ESB, ne dovodeći u pitanje svoj glavni cilj održavanja stabilnosti cijena, podržava opće ekonomske politike u Uniji te da je to detaljnije pojašnjeno u članku 282. UFEU-a;

19.  skreće pozornost na članak 123. UFEU-a, članak 21. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i članak 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 od 13. prosinca 1993., kojima se zabranjuje da nacionalne središnje banke i ESB neposredno kupuju dužničke instrumente koje su izdala tijela javne vlasti ili javna tijela država članica ili Europske unije; međutim, podsjeća da su takve kupnje dozvoljene na sekundarnim tržištima;

20.  pozdravlja pokušaj ESB-a da potakne inflaciju na razinu ispod ali blizu 2 % jer to također može doprinijeti uspjehu drugih politika EU-a i potaknuti konkurentnost, gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi ako se provodi paralelno s ciljanim ulaganjima, ambicioznim i socijalno uravnoteženim reformama i fiskalnom konsolidacijom;

21.  pozdravlja odluku ESB-a da objavljuje sažetke zapisnika sa svojih sastanaka te sa zanimanjem iščekuje najavu daljnjih koraka kojima će se povećavati transparentnost njegovih komunikacijskih kanala; smatra da još uvijek ima prostora za daljnji napredak, osobito u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma;

22.  pozdravlja sada već opću tendenciju velikih središnjih banaka da javno objasne monetarne odluke odmah nakon njihova donošenja, što je prva počela raditi Europska središnja banka; nadalje pozdravlja jasnije i transparentnije objavljivanje postupaka u vezi s hitnom likvidnosnom pomoći (ELA) za solventne financijske institucije (uglavnom nacionalne banke) koje imaju privremene probleme s likvidnošću;

23.  podsjeća na svoj zahtjev da bi godišnje izvješće ESB-a trebalo sadržavati povratnu informaciju na komentare iznesene u godišnjem izvješću Parlamenta; smatra da bi bilo korisno kada bi Europska središnja banka u svojoj izjavi nakon mjesečnog sastanka Upravnog vijeća ESB-a uz procjenu monetarnih i financijskih uvjeta iznijela i svoju procjenu razmjera proizvodnog jaza diljem europodručja;

24.  podsjeća da je kvartalni monetarni dijalog važan za jamčenje transparentnosti monetarne politike u odnosu na Parlament i širu javnost; pozdravlja praksu da predstavnici ESB-a daju precizne i detaljne odgovore na pitanja zastupnika u EP-u; također pozdravlja praksu ESB-a da pruža dodatne informacije u pisanom obliku ako odgovori dani tijekom rasprava nisu sasvim zadovoljavajući i/ili potpuni;

25.  ističe da nadzorna uloga ESB-a i njegova funkcija u monetarnoj politici moraju biti jasno razdvojene te da kombinacija tih dviju funkcija ne smije dovoditi ESB do bilo kakvog sukoba interesa; u tom pogledu podsjeća na vodeće načelo da bi se instrument koji se koristi za kreiranje politika, bilo monetarnih ili nadzornih, trebao odabrati na temelju cilja koji se želi postići i problema o kojem je riječ;

26.  ističe da je potrebna demokratska odgovornost s obzirom na nove nadležnosti dodijeljene Europskoj središnjoj banci u pogledu nadzornih zadaća te s obzirom na njezinu savjetodavnu ulogu u programima Trojke i Četvorke;

27.  ističe važnost organizacijske neovisnosti Europskog odbora za sistemske rizike te poziva ESB da razmotri kako povećati neovisnost tog odbora;

28.  poziva Europsku središnju banku da temeljito revidira prijedlog o uvođenju sveobuhvatne analitičke baze podataka o kreditima Anacredit posebno vodeći računa o načelu proporcionalnosti te da pritom posebnu pozornost obrati na određivanje odgovarajućih graničnih vrijednosti kako bi se administrativni troškovi sveli na najmanju moguću mjeru, osobito za manje financijske institucije;

29.  pozdravlja spremnost koju je Mario Draghi izrazio tijekom monetarnog dijaloga 23. rujna 2015. da „obavještava Europski parlament o stajalištima ESB-a” u organizacijama kao što su Odbor za financijsku stabilnost ili Bazelski odbor za nadzor banaka;

30.  podsjeća da uloga ESB-a obuhvaća zaštitu financijske stabilnosti, što podrazumijeva da je potrebno osigurati dovoljno likvidnih sredstava kako bi se izbjegla navala građana na solventne banke povezane s mrežom Eurosustava;

31.  podsjeća da je uloga ESB-a u Trojci i Četvorci utvrđena u „paketu dviju mjera” (članak 7. Uredbe (EU) br. 472/2013); prima na znanje presudu Suda Europske unije u predmetu C-62/14 od 16. lipnja 2015. te poziva ESB da je uzima u obzir u provedbi svojih aktivnosti; potiče ESB da ponovno razmotri i po potrebi ojača svoju neovisnost o političkim odlukama;

32.  traži temeljitu procjenu načina rada Trojke i sudjelovanja ESB-a u okviru Trojke i Četvorke kako bi se razjasnio opseg odgovornosti te zajamčila veća demokratska odgovornost pri donošenju i provođenju programa za sanaciju javnim sredstvima;

33.  podsjeća na Izvješće Parlamenta od 28. veljače 2014. o istrazi o ulozi i djelovanju Trojke, u kojem se sljedeći saziv Parlamenta poziva da nastavi s radom na tom izvješću te da razradi njegove ključne rezultate i provede daljnju istragu;

34.  poziva države članice, Vijeće i ESB da učine sve što mogu kako bi se postigla rodna ravnoteža u tijelima ESB-a koja donose odluke te da obrate više pozornosti na taj čimbenik prilikom ponovnog odabira članova tih tijela, a posebno članova Upravnog vijeća i Izvršnog odbora;

35.  napominje da je Komisija 24. studenoga 2015. predložila sustav osiguranja bankovnih depozita (EDIS) za cijelo europodručje;

36.  pozdravlja projekt unije tržišta kapitala i mogućnost da se kroz nju ponovno uspostavi ravnoteža u kanalima financiranja, i to ne tako da se mogućnosti financiranja smanje ili zadrže na postojećoj razini, već njihovim povećanjem i diversifikacijom, čime bi se doprinijelo smanjenju pretjerane ovisnosti gospodarstava europodručja o bankarskom sustavu i omogućilo neophodno apsorbiranje šokova u monetarnoj uniji; međutim upozorava da unija tržišta kapitala ne bi trebala odvraćati od usluga osobnog bankarstva usmjerenih na realno gospodarstvo jer je to najprikladniji oblik financiranja manjih poduzeća;

37.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci.


Otvaranje pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom
PDF 260kWORD 82k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o otvaranju pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom (2015/2932(RSP))
P8_TA(2016)0064B8-0250/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska te premijera Novog Zelanda Johna Keyja od 29. listopada 2015. odnosno premijera Australije Malcolma Turnbulla od 15. studenog 2015. godine,

–  uzimajući u obzir Okvir za partnerstvo između EU-a i Australije usvojen 29. listopada 2008. te Zajedničku deklaraciju o odnosima i suradnji između Europske unije i Novog Zelanda od 21. rujna 2007. godine,

–  uzimajući u obzir ostale bilateralne sporazume između EU-a i Australije, a osobito Sporazum o uzajamnom priznavanju ocjena sukladnosti, potvrda i oznaka te Sporazum o trgovini vinom,

–  uzimajući u obzir ostale bilateralne sporazume između EU-a i Novog Zelanda, a osobito Sporazum o sanitarnim mjerama primjenjivima u trgovini živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla te Sporazum o uzajamnom priznavanju ocjena sukladnosti,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, a osobito svoje stajalište od 12. rujna 2012. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Australije o izmjeni Sporazuma o uzajamnom priznavanju(1) te Rezoluciju od 12. rujna 2012. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Novog Zelanda o izmjeni Sporazuma o uzajamnom priznavanju(2),

–  uzimajući u obzir priopćenje objavljeno nakon sastanka čelnika država i vlada skupine G20 održanoga 15. i 16. studenoga 2014. u Brisbaneu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i australskog ministra za vanjske poslove od 22. travnja 2015. naslovljenu „Prema užem partnerstvu EU-a i Australije” te zajedničku izjavu predsjednika Van Rompuyja, predsjednika Barrosa i premijera Keyja od 25. ožujka 2014. o jačanju partnerstva između Novog Zelanda i Europske unije,

–  uzimajući u obzir osjetljivu prirodu pojedinih poljoprivrednih sektora u tim pregovorima,

–  uzimajući u obzir već značajan broj sporazuma o kojima EU pregovara sa svojim glavnom trgovinskim partnerima,

–  uzimajući u obzir članak 207. stavak 3. i članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o otvaranju pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom (O-000154/2015 – B8-0101/2016),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su Australija i Novi Zeland među najstarijim i najbližim partnerima EU-a, imaju iste vrijednosti te su predani promicanju blagostanja i sigurnosti na globalnoj razini u okviru sustava utemeljenog na pravilima;

B.  budući da EU, Australija i Novi Zeland zajedno rade na rješavanju zajedničkih izazova povezanih s nizom različitih problema te surađuju na nekoliko međunarodnih foruma;

C.  budući da su EU i Novi Zeland države stranke Sporazuma o javnoj nabavi, a Australija je u postupku pristupanja Sporazumu;

D.  budući da EU, Australija i Novi Zeland sudjeluju u multilateralnim pregovorima čiji je cilj daljnja liberalizacija trgovine zelenim proizvodima (Sporazum o ekološkim dobrima) i trgovine uslugama (TiSA);

E.  budući da su i Australija i Novi Zeland stranke nedavno zaključenih pregovora o transpacifičkom partnerstvu i tekućih pregovora o regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu u istočnoj Aziji, kojima se ujedinjuju najvažniji trgovinski partneri Australije i Novog Zelanda;

F.  budući da su Australija i Novi Zeland dvije od samo šest država članica WTO-a koje i dalje nemaju povlašten pristup tržištu EU-a i ne sudjeluju u pregovorima s tim ciljem;

G.  budući da su Australija i Novi Zeland dvije zemlje koje u potpunosti poštuju vladavinu prava i koje trenutno snažno štite okoliš te ljudska, socijalna i radnička prava;

H.  budući da će sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije te između EU-a i Novog Zelanda ojačati trgovinske i ulagačke odnose te budući da to ne bi bilo moguće ako bi sporazumi negativno utjecali na mogućnost stranaka da uvedu, održe ili poboljšaju svoje socijalne standarde te standarde u području okoliša i rada;

I.  budući da je EU 30. srpnja 2014. zaključio pregovore o Sporazumu o partnerstvu u odnosima i suradnji između Novog Zelanda i EU-a, a 22. travnja 2015. pregovore o Okvirnom sporazumu između EU-a i Australije;

J.  budući da je EU treći najvažniji trgovinski partner i Australije i Novog Zelanda, dok je Australija 21., a Novi Zeland 51. najveći trgovinski partner EU-a (2014.);

K.  budući da je Novi Zeland jedna od malobrojnih država za koje je Europska komisija utvrdila da imaju primjerenu razinu zaštite osobnih podataka;

L.  budući da bi se sklapanjem suvremenih, ambicioznih, ujednačenih i sveobuhvatnih sporazuma dostigla nova razina gospodarskih odnosa;

M.  budući da će Parlament morati odlučiti hoće li dati suglasnost za moguće sporazume o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije te EU-a i Novog Zelanda;

1.  ističe važnost jačanja odnosa između EU-a i azijsko-pacifičke regije za gospodarski rast unutar Europe i naglašava da se to odražava i u trgovinskoj politici Europske unije; uviđa da su Australija i Novi Zeland ključni u toj strategiji i da proširenje i jačanje trgovine s tim partnerima može doprinijeti ostvarenju tog cilja;

2.  pohvaljuje snažno i dosljedno zauzimanje Australije i Novog Zelanda multilateralnom trgovinskom programu;

3.  smatra da se puni potencijal strategija Unije za bilateralnu i regionalnu suradnju može ostvariti samo ako se sklope visokokvalitetni sporazumi o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom u duhu reciprociteta i uzajamne koristi, a da se pritom financijska sredstva i pozornost ni u kojem slučaju ne dovedu u pitanje ili preusmjere s nastojanja da se na multilateralnoj razini postigne napredak ili s provedbe već sklopljenih multilateralnih i bilateralnih sporazuma;

4.  smatra da održavanje pregovora o dvama zasebnim, suvremenim, ambicioznim, ujednačenim i sveobuhvatnim sporazumima o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom u skladu sa specifičnim značajkama tih gospodarstava predstavlja pragmatičan način jačanja bilateralnih partnerstava i dodatnog jačanja već ustaljenih bilateralnih trgovinskih i ulagačkih odnosa te da bi se na taj način mogao ublažiti učinak skretanja trgovine koji bi moglo imati nedavno sklopljeno transpacifičko partnerstvo; predviđa da bi ishod pregovora mogao služiti kao model za buduće sporazume o slobodnoj trgovini;

5.  poziva Komisiju da tijekom početne analize temeljito prouči sve dodatne prilike za pristup tržištima koje će se europskim gospodarskim subjektima, posebno malim i srednjim poduzećima, otvoriti zahvaljujući mogućim sporazumima o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom te da ih procijeni u odnosu na moguće protekcionističke interese, s obzirom na to da i Australija i Novi Zeland već imaju razmjerno otvorena tržišta i veoma niske tarife u međunarodnim okvirima;

6.  ističe da se ambicioznim sporazumima između tih triju razvijenih gospodarstava na smislen način moraju riješiti pitanja ulaganja, trgovine robom i uslugama (oslanjajući se na nedavne preporuke Europskog parlamenta u pogledu zadržavanja manevarskog prostora i osjetljivih sektora), e-trgovine, javne nabave, energije, poduzeća u državnom vlasništvu, konkurentnosti, suzbijanja korupcije, regulatornih problema kao što su sanitarne i fitosanitarne prepreke, tehnoloških istraživanja te posebice potreba malih i srednjih poduzeća te ističe da takvi sporazumi mogu biti korisni za upravljanje globalnim gospodarstvom zahvaljujući jačoj konvergenciji i suradnji kada je riječ o međunarodnim standardima bez smanjivanja razina zaštite potrošača (npr. sigurnost hrane), okoliša (npr. zdravlje i dobrobit životinja, zdravlje biljaka) ili radnika te socijalne zaštite;

7.  naglašava da bi se u mogućim sporazumima u posebnom poglavlju trebalo u potpunosti uzeti u obzir potrebe i interese malih i srednjih poduzeća u pogledu olakšavanja pristupa tržištu kako bi se stvorile konkretne poslovne prilike;

8.  smatra da je snažno i ambiciozno poglavlje o održivom razvoju, kojim bi se među ostalim obuhvatili temeljni standardi rada, četiri prioritetne konvencije Međunarodne organizacije rada o upravljanju i multilateralni sporazumi o okolišu, neizostavan dio svakog potencijalnog sporazuma o slobodnoj trgovini; smatra da bi se sporazumom također trebalo predvidjeti i osnivanje zajedničkog foruma za civilno društvo u sklopu kojega bi se pratilo kako se provodi sporazum i pridržavaju li se strane svojih zadaća i obveza u pogledu ljudskih prava, radnih standarda i zaštite okoliša te koji bi se izjašnjavao o tome;

9.  napominje da je poljoprivreda veoma osjetljiv sektor i da konačnim, ujednačenim sadržajem poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu treba na prikladan način uzeti u obzir interese svih europskih proizvođača, kao što su proizvođači mesnih, mliječnih i tekstilnih proizvoda te proizvoda od žita, proizvođači šećera i svi proizvođači u najudaljenijim regijama, uvođenjem, primjerice, prijelaznih razdoblja ili odgovarajućih kvota ili nepreuzimanjem obveza u najosjetljivijim sektorima; smatra da se samo u tom slučaju sporazumima može ojačati konkurentnost i pogodovati i potrošačima i proizvođačima; poziva na uvrštavanje djelotvornih bilateralnih mjera zaštite za sprečavanje naglog porasta uvoza koji bi ozbiljno naštetio ili mogao naštetiti europskim proizvođačima u osjetljivim sektorima i na provedbu posebnih mjera za zaštitu osjetljivih proizvoda iz najudaljenijih regija, osobito na izuzeće posebnih šećera;

10.  ističe da rezultat pregovora moraju biti čvrsti i provedivi propisi kojima su obuhvaćeni priznanje i zaštita prava na intelektualno vlasništvo, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla;

11.  poziva Komisiju da što prije provede opsežne procjene učinka mogućih sporazuma na održivost kako bi se moglo temeljito procijeniti moguće prednosti i nedostatke jačanja trgovinskih i ulagačkih odnosa između EU-a i Australije te između EU-a i Novog Zelanda u korist stanovništva i poduzeća obiju strana, uključujući najudaljenije regije i prekomorske zemlje i teritorije;

12.  poziva Komisiju da započne pregovore s Australijom i Novim Zelandom samo pod uvjetom da se sve strane na samom početku obvežu na to da će pregovore voditi što je transparentnije moguće uz puno poštovanje najbolje prakse utvrđene u drugim pregovorima i uz stalan dijalog sa socijalnim partnerima i civilnim društvom te da očekivanu razinu ambicije u tom pogledu uključi u početnu analizu;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Australije te vladi i parlamentu Novog Zelanda.

(1) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 210.
(2) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 210.


Uvođenje kompatibilnih sustava za registraciju kućnih ljubimaca u državama članicama
PDF 255kWORD 76k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o uvođenju kompatibilnih sustava za registraciju kućnih ljubimaca u državama članicama (2016/2540(RSP))
P8_TA(2016)0065RC-B8-0251/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije od 4. veljače 2016. o uvođenju kompatibilnih sustava za registraciju kućnih ljubimaca u državama članicama,

–  uzimajući u obzir članak 43. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o funkcioniranju zajedničke poljoprivredne politike,

–  uzimajući u obzir članak 114. UFEU-a o uspostavi i funkcioniranju jedinstvenog tržišta,

–  uzimajući u obzir članak 168. stavak 4. točku (b) UFEU-a o mjerama u veterinarskom i fitosanitarnom području,

–  uzimajući u obzir članak 169. UFEU-a o mjerama zaštite potrošača,

–  uzimajući u obzir članak 13. UFEU-a, u kojem se propisuje da Unija i države članice u oblikovanju i provedbi politika Unije posvećuju punu pažnju zahtjevima za dobrobit životinja jer su životinje čuvstvena bića,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 577/2013 od 28. lipnja 2013. o obrascu identifikacijskih dokumenata za nekomercijalno premještanje pasa, mačaka i pitomih vretica, o sastavljanju popisa državnih područja i trećih zemalja i o zahtjevima koji se odnose na format, izgled i jezik izjava kojima se potvrđuje sukladnost s određenim uvjetima predviđenim u Uredbi (EU) br. 576/2013,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/65/EEZ od 13. srpnja 1992. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu uvjetima zdravlja životinja utvrđenima u posebnim propisima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktivi 90/425/EEZ,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 15. travnja 2014. o prijedlogu Uredbe o zdravlju životinja(1),

–  uzimajući u obzir zaključke s 3050. sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo od 29. studenoga 2010. o dobrobiti pasa i mačaka,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima,

–  uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 792/2012 od 23. kolovoza 2012. o utvrđivanju pravila za oblikovanje dozvola, potvrda i drugih dokumenta predviđenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima i o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 865/2006,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2015. o sigurnijoj zdravstvenoj skrbi u Europi: poboljšanje sigurnosti pacijenata i borba protiv antimikrobne rezistencije(2),

–  uzimajući u obzir zaključke studije višesektorskog, međustrukovnog i interdisciplinarnog projekta povezanog s kućnim ljubimcima za strateško promišljanje o zoonozama (CALLISTO),

–  uzimajući u obzir prve rezultate studije EU-a provedene u 12 država članica o psima i mačkama uključenima u komercijalne aktivnosti, na temelju izjave Komisije priloženoj Uredbi (EU) br. 576/2013,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Komisija financirala studiju o dobrobiti pasa i mačaka uključenih u komercijalne aktivnosti,

B.  budući da su nevladine organizacije, tijela kaznenog progona, nadležna tijela i veterinari zabilježili porast nezakonite trgovine kućnim ljubimcima uz raširenu zlouporabu Uredbe o premještanju kućnih ljubimaca, izbjegavanje kontrola i krivotvorenje dokumenata;

C.  budući da nevladine organizacije, tijela kaznenog progona i nadležna tijela nezakonito trgovanje kućnim ljubimcima, uključujući i divlje i egzotične životinje, sve više povezuju s teškim i organiziranim kriminalom;

D.  budući da unatoč nedavnim poboljšanjima još postoje veliki problemi s podacima iz putovnica za kućne ljubimce, posebno u pogledu načina na koji se može provjeriti točnost podataka o starosti pojedine životinje;

E.  budući da su kućni ljubimci kojima se nezakonito trguje često loše uzgojeni, slabo socijalizirani i izloženi većem riziku od bolesti, da 70 % novih bolesti koje su se tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pojavile u ljudi potječe od životinja te da su životinje koje se obično drže kao kućni ljubimci prenositelji mnogih zoonoza, među kojima je i bjesnoća;

F.  budući da većina država članica već ima određenu razinu uvjeta za registraciju i/ili identifikaciju kućnih ljubimaca; budući da te baze podataka većinom nisu međusobno kompatibilne te da je sljedivost kućnih ljubimaca koje se premješta unutar EU-a ograničena;

G.  budući da bi kompatibilni uvjeti za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca bili važan iskorak u zaštiti dobrobiti životinja, javnog zdravlja i zdravlja životinja te da bi se takvim uvjetima omogućila učinkovita sljedivost kućnih ljubimaca unutar Unije;

H.  budući da neke države članice (Nizozemska i Belgija) već imaju pozitivne popise za zadržavanje i/ili prodavanje kućnih ljubimaca;

1.  ističe pozitivan doprinos kućnih ljubimaca životima milijuna pojedinačnih vlasnika i obitelji diljem EU-a te ponovo potvrđuje da bi vlasnici trebali biti u mogućnosti sa svojim kućnim ljubimcima putovati na siguran i kontroliran način diljem Unije;

2.  pozdravlja poboljšanja Uredbe o premještanju kućnih ljubimaca uvedena Uredbom (EU) br. 576/2013, uključujući i dodatne sigurnosne značajke putovnica za kućne ljubimce, te dodatna poboljšanja koja će uslijediti kada suzakonodavci donesu zakon o zdravlju životinja;

3.  sa zabrinutošću prima na znanje dokaze nevladinih organizacija, tijela kaznenog progona, nadležnih tijela i veterinara koji jasno pokazuju sve veću nezakonitu zlouporabu Uredbe o premještanju kućnih ljubimaca, koja se iskorištava u komercijalne svrhe;

4.  napominje da zbog izostanka cijepljenja, odgovarajućeg protuvirusnog liječenja te veterinarske i sanitarne njege među kućnim ljubimcima kojima se nezakonito trguje često dolazi do potrebe njihova liječenja antibioticima; naglašava da se time povećava rizik od antimikrobne rezistencije;

5.  sa zabrinutošću napominje da je i zakonito i nezakonito trgovanje divljim životinjama koje se obično drže kao kućni ljubimci u porastu; napominje da držanje divljih životinja kao kućnih ljubimaca znatno ugrožava dobrobit pojedinačnih životinja te ljudsko zdravlje i sigurnost; napominje da trgovina ima ozbiljne posljedice na očuvanje divljih vrsta koje se lovi radi tržišnih potreba; poziva Komisiju da donese snažne i učinkovite mjere kojima bi se pridonijelo borbi protiv nezakonite trgovine kućnim ljubimcima, uključujući i divlje životinje koje se drže kao kućni ljubimci;

6.  napominje da, iako mnoge države članice imaju obvezne sustave identifikacije i registracije kućnih ljubimaca, postoje razlike među vrstama pohranjenih podataka, životinjama obuhvaćenim uvjetima identifikacije i registracije te razinama upravljanja pohranjenim podacima;

7.  napominje da bi se kompatibilnošću sustava identifikacije i registracije pasa (Canis lupus familiaris) i mačaka (Felis silvestris catus) smanjio opseg krivotvorenja dokumenata i nezakonitog trgovanja, čime bi se poboljšala dobrobit životinja, zaštitilo javno zdravlje i zdravlje životinja i omogućila učinkovita sljedivost unutar Unije;

8.  poziva Komisiju da nakon stupanja na snagu Uredbe o prenosivim bolestima životinja (Zakon o zdravlju životinja) odmah donese delegirani akt kojim će se utvrditi pravila na temelju članaka 109. i 118. Uredbe u vezi s detaljnim i kompatibilnim sustavima za sredstva i metode identifikacije i registracije pasa (Canis lupus familiaris) i mačaka (Felis silvestris catus); ističe da osobne podatke vlasnika i prodavača kućnih ljubimaca treba poštovati u skladu s relevantnim pravnim standardima EU-a o zaštiti osobnih podataka;

9.  poziva Komisiju da nakon stupanja na snagu Uredbe o prenosivim bolestima životinja razmotri donošenje delegiranih akata kojima će se utvrditi pravila na temelju članaka 109. i 118. Uredbe u vezi s detaljnim i kompatibilnim sustavima za sredstva i metode identifikacije i registracije kućnih ljubimaca, kao što je definirano Prilogom 1. istoj Uredbi;

10.  poziva Komisiju da bez odlaganja objavi zaključke studije o dobrobiti pasa i mačaka uključenih u komercijalne aktivnosti;

11.  smatra da će se kompatibilnim sustavom za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca u cijelom EU-u postići šira korist od same borbe protiv nezakonite trgovine; smatra da ta korist uključuje i otkrivanje izvora izbijanja bolesti i suprotstavljanje zlostavljanju životinja i drugim problemima za dobrobit životinja.

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0381.
(2)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0197.


Humanitarno stanje u Jemenu
PDF 261kWORD 87k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o humanitarnoj situaciji u Jemenu (2016/2515(RSP))
P8_TA(2016)0066RC-B8-0151/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Jemenu, posebice onu od 9. srpnja 2015. o stanju u Jemenu(1),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosa Stylianidesa od 10. siječnja 2016. o napadu na bolnicu Liječnika bez granica u Jemenu,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 15. prosinca 2015. o ponovnom započinjanju pregovora o Jemenu pod okriljem UN-a i zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosa Stylianidesa o Jemenu od 2. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Jemenu, posebice one od 20. travnja 2015.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Jemenu, posebice rezolucije 2216 (2015), 2201 (2015) i 2140 (2014),

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika glavnog tajnika UN-a od 8. i 10. siječnja 2016. o Jemenu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je do trenutačne krize u Jemenu došlo zbog neuspjeha uzastopnih vlada da zadovolje legitimne težnje jemenskog naroda za demokracijom, gospodarskim i socijalnim razvojem, stabilnošću i sigurnošću; budući da je taj neuspjeh stvorio uvjete za izbijanje nasilnog sukoba jer nije došlo do formiranja uključive vlade i do pravedne podjele vlasti te se sustavno ignoriraju brojne napetosti među plemenima u državi, rasprostranjena nesigurnost i gospodarska paraliza;

B.  budući da je vojna intervencija u Jemenu pod vodstvom Saudijske Arabije, koju je zatražio predsjednik Jemena Abd Rabbuh Mansur Hadi, a koja obuhvaća i upotrebu međunarodno zabranjenih kasetnih bombi, dovela do katastrofalne humanitarne situacije koja pogađa stanovništvo u čitavoj zemlji, ima ozbiljne posljedice za tu regiju i prijetnja je međunarodnom miru i sigurnosti; budući da je jemensko civilno stanovništvo, koje već živi u teškim uvjetima, najveća žrtva trenutačne vojne eskalacije;

C.  budući da su pobunjenici iz pokreta Huti opsjeli grad Taiz, treći jemenski grad po veličini, i da onemogućuju dostavljanje humanitarne pomoći; budući da je prema riječima Stephena O'Briena, zamjenika glavnoga tajnika UN-a zaduženog za humanitarna pitanja i koordinatora za pružanje hitne pomoći, ondje bilo zatočeno oko 200 000 civila kojima je bila prijeko potrebna voda za piće, hrana, liječenje i druga pomoć i zaštita od životne važnosti;

D.  budući da je od početka sukoba ubijeno najmanje 5979 osoba, od čega gotovo polovinu čine civili, te da je 28 208 osoba ozlijeđeno; budući da su među žrtvama stotine žena i djece; budući da je humanitarni učinak trenutačnih borbi raznih paravojnih skupina, bombardiranja i prekida pružanja osnovnih usluga na civilno stanovništvo dostigao alarmantne razmjere;

E.  budući da prema procjeni humanitarnih potreba za 2016. objavljenoj u studenome 2015. 21,2 milijuna osoba (82 % stanovništva) trenutačno treba neki oblik humanitarne pomoći; budući da se, slično tome, procjenjuje da je trenutačno gotovo 2,1 milijun osoba neishranjeno, što uključuje više od 1,3 milijuna djece koja pate od ozbiljne i akutne neishranjenosti;

F.  budući da je EU 2015. izdvojio 52 milijuna EUR nove humanitarne pomoći za krizu u Jemenu i njezin učinak na Afrički rog; budući da će EU izdvojiti do 2 milijuna EUR za uspostavljanje mehanizma UN-a za provjeru i pregled komercijalnih pošiljki za Jemen, čime će se olakšati neometan dotok komercijalnih proizvoda i humanitarne pomoći u Jemen;

G.  budući da postoji više navoda o tome da su u zračnim napadima vojne koalicije u Jemenu pod vodstvom Saudijske Arabije pogođeni civilni ciljevi, među ostalim bolnice, škole, tržnice, skladišta žita, luke i kamp za raseljene osobe, što je ozbiljno oštetilo ključnu infrastrukturu za dostavu pomoći i doprinijelo velikoj nestašici hrane i goriva u zemlji; budući da je 10. siječnja 2016. u sjevernom Jemenu bombardirana bolnica u kojoj su radili Liječnici bez granica, uslijed čega je najmanje šest osoba poginulo, a desetak ih je ozlijeđeno, uključujući osoblje Liječnika bez granica, te su zdravstveni objekti ozbiljno oštećeni; budući da je to posljednji u nizu napada na zdravstvene objekte; budući da su mnogi povijesni spomenici i arheološka nalazišta također nepovratno oštećeni ili uništeni, uključujući dijelove starog grada Sane koji se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a;

H.  budući da uslijed smanjenog lučkog kapaciteta i zagušenosti nastale zbog oštećene infrastrukture i objekata u Jemen stiže samo 15 % količine goriva koja se uvozila prije krize; budući da je prema Integriranoj klasifikaciji razina sigurnosti opskrbe hranom (IPC) Organizacije za hranu i poljoprivredu osam guvernata trenutačno klasificirano u razinu izvanrednog stanja u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, a to su Sada, Hadža, al-Hudaida, Taiz, ad-Dali, Lahidž, Abjan i Hadramaut;

I.  budući da su prema podacima organizacije Save the Children (Spasimo djecu) u najmanje 18 od 22 guvernata u zemlji zbog sukoba ili zbog oskudice goriva bolnice zatvorene ili ugrožene; budući da su, prije svega, zatvorena 153 zdravstvena centra koji su hranom opskrbljivali više od 450 000 ugrožene djece, zajedno sa 158 klinika za vanjske pacijente odgovornih za pružanje osnovne zdravstvene skrbi gotovo pola milijuna djece mlađe od pet godina;

J.  budući da je prema podacima UNICEF-a sukob u Jemenu također imao velik utjecaj na pristup djece obrazovanju, koje je za gotovo 2 milijuna djece obustavljeno zbog zatvaranja 3 584 škole, odnosno svake četvrte škole; budući da je 860 od tih škola oštećeno ili služe kao prihvatilišta za raseljene osobe;

K.  budući da je 15. prosinca 2015. u cijeloj zemlji proglašen prekid vatre, no da je naknadno u mnogo navrata prekršen; budući da se mirovnim pregovorima koje su zaraćene strane održale sredinom prosinca nije uspjelo doći do većeg napretka u smislu okončanja sukoba; budući da je nastavak mirovnih pregovora pod vodstvom UN-a i pod okriljem posebnog izaslanika UN-a za Jemen Ismaila Oulda Šeika Ahmeda, koji je predviđen za 14. siječnja 2016., privremeno odgođen zbog nastavljenog nasilja;

L.  budući da stanje u Jemenu predstavlja ozbiljnu opasnost za stabilnost regije, posebno za Rog Afrike, Crveno more i širi Bliski istok; budući da se al-Kaida Arapskog poluotoka (AQAP) uspjela okoristiti pogoršanjem političke i sigurnosne situacije u Jemenu, proširivši svoju prisutnost te povećavši broj i intenzitet terorističkih napada; budući da je tzv. Islamska država/Daiš učvrstila svoju prisutnost u Jemenu i izvela terorističke napade na šijitske džamije u kojima su ubijene stotine ljudi;

M.  budući da je stabilan i siguran Jemen s vladom koja ispravno funkcionira ključan za međunarodne napore u borbi protiv ekstremizma i nasilja u regiji i izvan nje, kao i za mir i stabilnost unutar samog Jemena;

N.  budući da su države članice EU-a nakon početka rata nastavile odobravati transfere oružja i povezanih predmeta u Saudijsku Arabiju; budući da se takvim transferima krši Zajedničko stajalište 2008/944/CFSP o kontroli izvoza oružja, kojim se izričito isključuje mogućnost da države članice izdaju dozvole za oružje ako postoji jasan rizik da bi se vojna tehnologija ili oprema koja se izvozi mogla upotrijebiti za ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i za narušavanje regionalnog mira, sigurnosti i stabilnosti;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog alarmantnog pogoršanja humanitarne situacije u Jemenu koju karakteriziraju raširena nesigurnost opskrbe hranom i ozbiljna neishranjenost, neselektivni napadi na civile, zdravstvene i humanitarne radnike te uništenje civilne i zdravstvene infrastrukture kao posljedica već postojećeg unutarnjeg sukoba, jačanja zračnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, borbi na tlu i granatiranja, usprkos opetovanim pozivima na novi prekid sukoba; duboko žali zbog gubitaka života prouzrokovanih sukobom i zbog patnje osoba na područjima zahvaćenim borbom te izražava sućut obiteljima žrtava; ponovno izražava svoju predanost nastavku pružanja potpore Jemenu i jemenskom narodu;

2.  izdražava ozbiljnu zabrinutost zbog zračnih napada koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije i zbog njezine pomorske blokade Jemena, što je dovelo do smrti tisuća osoba i dodatno destabiliziralo Jemen, uništava fizičku infrastrukturu te zemlje, stvorilo je nestabilnost koju iskorištavaju terorističke i ekstremističke organizacije poput Islamske države/Daiša i AQAP-a te je pogoršalo ionako kritičnu humanitarnu situaciju; također oštro osuđuje destabilizaciju i nasilje koje vrše pripadnici pokreta Huti, koje podržava Iran, uključujući i opsadu grada Taiza, koja je također dovela do dramatičnih humanitarnih posljedica za stanovnike tog grada;

3.  naglašava potrebu za koordiniranim humanitarnim djelovanjem pod vodstvom UN-a i potiče sve zemlje da doprinesu zadovoljavanju humanitarnih potreba; potiče sve strane da omoguće ulazak i dostavu hitno potrebne hrane, lijekova, goriva i drugih potrebnih oblika pomoći kanalima UN-a i drugih međunarodnih humanitarnih organizacija kako bi se zadovoljile hitne potrebe civila pogođenih krizom u skladu s načelima nepristranosti, neutralnosti i neovisnosti; poziva na humanitarnu stanku kako bi se omogućilo da pomoć koja je od životne važnosti hitno stigne do jemenskog naroda; podsjeća da je stoga ključno dodatno olakšati komercijalni pomorski pristup Jemenu;

4.  ponavlja svoj poziv svim stranama da poštuju međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima, da zajamče zaštitu civila te da se suzdrže od izravnog ciljanja civilne infrastrukture, posebno zdravstvenih objekata i vodovodnih sustava; traži provođenje neovisne istrage svih navodnih kršenja, mučenja, ciljanih ubojstava civila i drugih kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava;

5.  podsjeća sve strane da su bolnice i medicinsko osoblje izričito zaštićeni međunarodnim humanitarnim pravom te da se svjesno ciljanje civila i civilne infrastrukture može izjednačiti s ratnim zločinom; poziva na provođenje nepristrane i neovisne istrage o svim navodnim kršenjima međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava, uključujući posljednje napade kojima su cilj bili humanitarna infrastruktura i humanitarno osoblje; poziva sve strane da poštuju ljudska prava i slobode svih jemenskih građana i naglašava važnost poboljšanja sigurnosti svih osoba koje rade za mirovne i humanitarne misije u zemlji, uključujući humanitarne radnike, liječnike i novinare;

6.  poziva EU da učinkovito promiče poštovanje međunarodnog humanitarnog prava kako je i određeno relevantnim smjernicama EU-a; posebno naglašava potrebu da EU u političkom dijalogu sa Saudijskom Arabijom istakne nužnost poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i, u slučaju da se takvim dijalogom ne postignu rezultati, razmotri druge mjere u skladu sa smjernicama EU-a o promicanju poštovanja međunarodnog humanitarnoga prava;

7.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pokrene inicijativu za nametanje embarga na oružje Saudijskoj Arabiji s obzirom na ozbiljne optužbe da Saudijska Arabija u Jemenu krši međunarodno humanitarno pravo i činjenicu da bi se stoga daljnjim dozvoljavanjem prodaje oružja Saudijskoj Arabiji prekršile odredbe Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008.;

8.  smatra da Saudijska Arabija i Iran imaju značajnu ulogu u rješavanju krize te potiče obje strane na pragmatično djelovanje u dobroj vjeri kako bi se okončala borba u Jemenu;

9.  naglašava da se samo političkim, uključivim rješenjem koje će se postići pregovorima može ponovno uspostaviti mir i očuvati jedinstvo, suverenost, neovisnost i teritorijalni integritet Jemena; poziva sve strane da se u dobroj vjeri i bez postavljanja preduvjeta što prije uključe u novi krug pregovora pod vodstvom UN-a i da, između ostalog, svoje nesuglasice riješe dijalogom i savjetovanjem, da odbace korištenje nasilja za ostvarivanje političkih ciljeva te da se suzdrže od provokacije i svakog jednostranog djelovanja u cilju ugrožavanja političkog rješenja; podržava napore posebnog izaslanika UN-a Ismaila Oulda Šeika Ahmeda u cilju održavanja mirovnih pregovora pod okriljem UN-a u skladu s inicijativom Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva, ishodima Konferencije o nacionalnom dijalogu i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, a posebno rezolucijama 2140 i 2216;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku UN-a, glavnom tajniku Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva, glavnom tajniku Lige arapskih država i vladi Jemena.

(1)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0270.

Pravna napomena