Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2127(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0050/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0050/2016

Rasprave :

PV 27/04/2016 - 16
CRE 27/04/2016 - 16

Glasovanja :

PV 28/04/2016 - 4.64
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0200

Usvojeni tekstovi
PDF 469kWORD 154k
Četvrtak, 28. travnja 2016. - Bruxelles Završno izdanje
Godišnje izvješće o Europskoj investicijskoj banci za 2014.
P8_TA(2016)0200A8-0050/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014. (2015/2127(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke za 2014.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće Europske investicijske banke za 2014.,

–  uzimajući u obzir tri izvješća za 2014. – izvješće o održivosti, izvješće o procjeni triju stupova za poslovanje EIB-a unutar EU-a te izvješće o rezultatima koje je Europska investicijska banka postigla izvan EU-a,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća za 2014. koja je izradio Revizorski odbor EIB-a,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Grupe EIB-a o aktivnostima borbe protiv prijevara za 2014.,

–  uzimajući u obzir operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2014. – 2016. (od 17. prosinca 2013.), korporativni operativni plan Europskog investicijskog fonda (EIF) za razdoblje 2014. – 2016. (iz prosinca 2013.) te operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2015. –2017. (od 21. travnja 2015.),

–  uzimajući u obzir izvješće o provedbi politike transparentnosti EIB-a tijekom 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2014.,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i njegov Protokol br. 5 o Statutu EIB-a,

–  uzimajući u obzir Unutarnji pravilnik Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. travnja 2015. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2013.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva(3) te Komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2014. o dugoročnom financiranju europskoga gospodarstva (COM(2014)0168),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013. te Odluku br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju investicijski projekti izvan Unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 670/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2012. o izmjeni Odluke br. 1639/2006/EZ o utvrđivanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) te Uredbe (EZ) br. 680/2007 o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (u vezi s pilot-fazom Inicijative projektnih obveznica Europa 2020.),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća iz listopada 2014. koji se izričito odnose na sudjelovanje EIB-a u novim investicijskim fondovima za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju energetskih sustava u državama članicama s nižim prihodima,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. o Planu ulaganja za Europu (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2015. naslovljenu „Zajedničkim radom do novih radnih mjesta i rasta: uloga nacionalnih razvojnih banaka (NRB) u podupiranju Plana ulaganja za Europu” (COM(2015)0361),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za regionalni razvoj (A8-0050/2016),

A.  budući da je temeljna zadaća EIB-a, kao banke EU-a, financijski podržati projekte u interesu Unije kojima se doprinosi uravnoteženom razvoju unutarnjeg tržišta, kao i socijalnoj, gospodarskoj i teritorijalnoj koheziji, čime se jačaju europske integracije, doprinosi većem zapošljavanju i konkurentnosti Unije;

B.  budući da sve aktivnosti koje financira EIB moraju biti u skladu s Ugovorima EU-a i sa sveobuhvatnim ciljevima i prioritetnim područjima EU-a, kao što je utvrđeno strategijom Europa 2020. te Instrumentom za rast i zapošljavanje;

C.  budući da EIB u cilju izvršavanja svoje zadaće daje zajmove i jamstva kojima se olakšava financiranje projekata u svim gospodarskim sektorima te pritom djeluje na neprofitnoj osnovi;

D.  budući da je financijska, gospodarska i socijalna kriza koja je započela 2008. prouzročila ozbiljan izostanak ulaganja te iznimno veliku nezaposlenost, osobito među mladim ljudima, te da se predviđa produljena stagnacija europskoga gospodarstva;

E.  budući da se i pojedinačne države članice i EU kao cjelina sada suočavaju s golemim izazovom nezabilježenim u čitavoj povijesti EU-a s obzirom na to da su primorani nositi se s masovnim priljevom migranata iz raznih regija svijeta;

F.  budući da u trenutnim okolnostima središnju ulogu EIB-a karakterizira suštinski novi oblik hitnog djelovanja u pogledu djelotvorne provedbe Plana ulaganja za Europu te učinkovitog rada Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kao glavnog sredstva za poticanje rasta, otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta te nadilaženje društvenih i teritorijalnih podjela unutar Unije;

G.  budući da Europski investicijski fond (EIF) ima ključnu ulogu u odgovoru Grupe EIB-a u pogledu rješavanja dugoročnih posljedica krize te također doprinosi oporavku europskoga gospodarstva pružanjem potpore malim i srednjim poduzećima;

H.  budući da EIB ne bi trebao biti samo financijska institucija nego i banka znanja i dobrih praksi koja savjetuje države članice i gospodarske dionike te doprinosi postizanju najveće moguće dodane vrijednosti fondova EU-a;

I.  budući da je financiranje poslovanja izvan EU-a koje provodi EIB namijenjeno podupiranju vanjskopolitičkih ciljeva EU-a u skladu s vrijednostima Unije te uz poštovanje održivih socijalnih i ekoloških standarda;

J.  budući da opseg i složenost zadaća s kojima je EIB trenutno suočen iziskuju da se dosljedno radi na strogom izbjegavanju financiranja projekata kojima se krše osnovne norme dobrog financijskog upravljanja, čime se narušava vjerodostojnost EIB-a kao javne financijske institucije besprijekorna ugleda čija je ocjena kreditne sposobnosti „AAA”;

Investicijski program EIB-a za potporu političkim ciljevima EU-a

Davanje prioriteta ulaganjima radi bržeg oporavka i povećanja produktivnosti

1.  pozdravlja godišnja izvješća EIB-a za 2014. te postignuća koja su u njima izložena te svesrdno potiče EIB da nastavi sa svojim nastojanjima da se poveća niska razina ulaganja u EU-u;

2.  posebice pozdravlja činjenicu da je EIB 2014. financirao 285 000 malih i srednjih poduzeća i time zaštitio 3,6 milijuna radnih mjesta, te sklopio ugovore za ukupno 413 projekata unutar EU-a u vrijednosti od 69 milijardi EUR te za 92 nova projekta izvan EU-a u vrijednosti od ukupno 7,98 milijardi EUR; također pozdravlja činjenicu da je EIF iste godine dodijelio 3,3 milijarde EUR malim poduzećima preko svojih kapitalnih financiranja i jamstava, čime se obilježila uspješna provedba jednog od najambicioznijih poslovnih planova EIB-a u ukupnoj vrijednosti od 80,3 milijarde EUR u financijskim sredstvima Grupe EIB-a; pozdravlja činjenicu da je EIB 2014. dosegnuo najveći broj potpisanih ugovora od 2009., no smatra da se taj broj može dodatno povećati; podupire povećanje kapitala EIB-a za 10 milijardi EUR-a, oko čega su se 2012. složile sve države članice;

3.  međutim, opaža da je 2014. pet najjačih gospodarstava EU-a dobilo 59,4 % svih projekata za koje je EIB potpisao ugovore, dok su ostale 23 države članice dobile samo 30,3 % projekata; potiče EIB da, s obzirom na intenzitet i trenutnih i dugoročnih izazova s kojima se suočava Unija, provodi uravnoteženiju politiku kreditiranja prema državama članicama;

4.  poziva EIB da u fazi prije odobrenja pruži povećanu tehničku potporu državama članicama koje su bile manje uspješne u pogledu broja odobrenih projekata te potiče EIB da olakša razmjenu najboljih praksi između država članica u vezi s uspješnim razvojem projekata;

5.  poziva EIB da se usmjeri na ulaganja u realno gospodarstvo u cilju poticanja otvaranja radnih mjesta i rasta u EU-u;

6.  upozorava na drastično visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama, posebno među mladima, te apelira na EIB da takvu situaciju uzme u obzir pri provedbi svojih politika;

7.  naglašava da operacije treba usmjeravati na stvaranje ulaganja kojima se jača gospodarski oporavak i radna mjesta u proizvodnji, pritom vodeći računa o dostupnim sredstvima, te da ih treba popratiti stalnim pružanjem potpore državama članicama u smislu povećanja apsorpcijskih kapaciteta tamo gdje je to potrebno te stalnim nastojanjem da se izbjegne rizik od teritorijalne rascjepkanosti;

8.  napominje da nedovoljan kapacitet izrade projekata u javnom i privatnom sektoru te niska sposobnost zaduživanja u nekim državama članicama zajedno s trenutačnim stanjem na tržištu predstavlja ozbiljan izazov programu EIB-a za kreditiranje; stoga apelira na EIB da u svim ključnim područjima aktivnosti znatno poveća svoju tehničku pomoć te pruži intenzivnije financijsko savjetovanje, kao i da ih učini lako dostupnima svim državama članicama kako bi se dosegla mnogo viša razina sposobnosti generiranja rasta;

9.  pozdravlja to što je EIB u ex ante procjeni očekivanih rezultata investicijskih projekata koji su provedeni i unutar i izvan EU-a upotrijebio okvir za procjenu triju stupova te okvir za mjerenje rezultata;

10.  poziva EIB da mu prilikom procjenjivanja i ocjenjivanja projekata strogi prioritet bude dugoročan učinak ulaganja, ne samo u pogledu financijskih pokazatelja nego ponajprije i njihova doprinosa održivu razvoju i boljoj kvaliteti života u obliku dodatnih poboljšanja u području zapošljavanja, socijalnih standarda i okoliša;

11.  naglašava da bi se odobrenje financiranja projekata trebalo temeljiti na odgovarajućoj financijskoj analizi i analizi rizika, financijskoj održivosti i dobrom upravljanju proračunom; smatra da bi projekti za koje je odobreno financiranje sredstvima EIB-a trebali ponuditi jasnu dodanu vrijednost za europsko gospodarstvo;

12.  žali zbog toga što u izvješću o procjeni triju stupova nema informacija o stvarnim rezultatima operacija izvršenih 2014. unutar EU-a (u usporedbi s rezultatima ostvarenima izvan EU-a), bez obzira na to jesu li utemeljene na procjeni triju stupova ili na drugim relevantnim alatima, unatoč činjenici da je procjena triju stupova posebno osmišljena kako bi se poboljšala sposobnost EIB-a da provedbu nadzire praćenjem učinaka tijekom cijelog ciklusa projekta; očekuje da će se, kao rezultat tekućeg usklađivanja procjene triju stupova i mjerenja rezultata, početkom 2016. uspostaviti novi usklađeni okvir koji će biti prilagođeniji naknadnoj procjeni i izvještavanju o rezultatima projekata unutar i izvan EU-a i potpuno usklađen s pokazateljima za operacije EFSU-a te da će se taj okvir upotrijebiti u izradi izvješća EIB-a za 2015.; poziva na sustavno objavljivanje procjena pojedinačnih projekata;

13.  prima na znanje operativni plan EIB-a za razdoblje 2015. – 2017.; pozdravlja činjenicu da se tim planom prepoznaje različit tempo gospodarskog oporavka u državama članicama kao i to što se njime gospodarska i socijalna kohezija utvrđuje kao međusektorski politički cilj;

14.  uzima u obzir činjenicu da je EIB restrukturirao klasifikaciju svojih glavnih ciljeva javne politike za Grupu EIB-a u razdoblju 2015. – 2017. (inovacije i ljudski kapital, mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, učinkovita infrastruktura i okoliš) tako da se razlikuje od formulacije ciljeva javne politike za razdoblje 2014. – 2016. (povećanje potencijala za rast i zapošljavanje, ekološka održivost, ekonomska i socijalna kohezija i konvergencija te borba protiv klimatskih promjena); napominje da su ciljevi javne politike usklađeni s razvojem gospodarskih okolnosti i u vezi s tim poziva EIB da zajamči poboljšanje tih dvaju međusektorskih ciljeva (u vezi s gospodarskom i socijalnom kohezijom te s klimatskom politikom) i povećanje planiranog postotka potpisanih ugovora u korist tih ciljeva;

15.  međutim, smatra da prezentacija aktivnosti EIB-a u izvješću o radu za 2014. nije u potpunosti u skladu s ciljevima javne politike za 2014.; nadalje, žali zbog nedostatka informacija o rezultatima koji su postignuti u okviru raznih financijskih instrumenata i inicijativa EIB-a koji su bili aktivni 2014.; preporučuje da se EIB prilikom priopćavanja informacija o svojim aktivnostima ponajprije usredotoči na učinak, a ne na obujam ulaganja;

16.  očekuje da će EIB doprinijeti reviziji strategije Europa 2020. na sredini razdoblja provedbe iznošenjem informacija o svojim aktivnostima te njihovu doprinosu postizanju ciljeva strategije;

17.  poziva EIB da 2015. razmotri mogućnost sastavljanja opsežnijeg izvješća o godišnjim aktivnostima koje će obuhvaćati detaljniju analizu te kojim će se primjereno sažeti informacije iz tematskih izvješća EIB-a i bolje zadovoljiti uvjeti iz članka 9. Statuta EIB-a;

18.  pozdravlja nove informacije iz radnog dokumenta o financijskim instrumentima priloženog nacrtu proračuna; međutim, izražava žaljenje zbog nedostatka općeg pregleda godišnjih sredstava za obveze i plaćanja dodijeljenih EIB-u te očekuje dodatne pojedinosti u tom pogledu;

19.  naglašava da ulaganja, strukturne reforme i dobra proračunska politika moraju biti dio cjelokupne strategije;

Promicanje zapošljavanja mladih, inovacija te malih i srednjih poduzeća

20.  pozdravlja to što je 2014. provedena inicijativa EIB-a pod nazivom „Vještine i radna mjesta – ulaganje za mlade” te potiče EIB da i dalje ulaže u obrazovanje, razvoj vještina i radna mjesta za mlade; poziva EIB da opsežno izvještava o rezultatima koje je postigao u okviru svoje inicijative „Ulaganje za mlade”, među ostalim i korištenjem pokazatelja kao što je održivo zapošljavanje koje proizlazi iz određenih operacija;

21.  pozdravlja činjenicu da je 2014. lansiran novi niz financijskih proizvoda u okviru InnovFina (Financiranja EU-a za inovatore), koji su dostupni svim inovatorima bez obzira na njihovu veličinu te da je pokrenuta savjetodavna služba InnovFina za velike istraživačko-razvojne projekte; također prima na znanje da je Grupa EIB-a 2014. uvela mandat za poboljšanje kapaciteta za preuzimanje rizika;

22.  napominje da je EIB 2014. zaključio ukupno 225 operacija unutar EU-a za promicanje inovacija i razvoja vještina (62 operacije u vezi s inovacijama te istraživanjem i razvojem za 9,6 milijardi EUR te 25 operacija u vezi s obrazovanjem i razvojem vještina za 4,4 milijarde EUR) te za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (138 operacija za 22,2 milijarde EUR);

23.  prima na znanje povećanje kapitala EIF-a 2014. u iznosu od 1,5 milijardi EUR te njegovo rekordno ulaganje u pružanje rizičnog financiranja za mala i srednja poduzeća u iznosu od 3,3 milijarde EUR, čime se zahvaljujući učinku financijske poluge povećao kapital od 14 milijardi EUR; poziva na to da se u godišnje izvješće EIB-a uvrsti sveobuhvatan i transparentan pregled operacija EIF-a;

24.  napominje da Grupa EIB-a financira mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije preko niza financijskih posrednika, čime se nastoje poboljšati uvjeti financiranja te pristup financiranju; poziva EIB da u skladu s time mnogo bliskije surađuje sa svojim financijskim posrednicima u državama članicama te da ih potakne da potencijalnim korisnicima prosljeđuju relevantne informacije kako bi uspostavili povoljno poslovno okružje u kojem bi se malim i srednjim poduzećima omogućio lakši pristup financiranju;

25.  napominje da su mala i srednja poduzeća u mnogim dijelovima Europe suočena s teškoćama pri pristupu potrebnom financiranju; u tom kontekstu pozdravlja povećani naglasak koji EIB stavlja na potporu malim i srednjim poduzećima; ističe važnu ulogu EIB-a u olakšavanju sklapanja partnerstava i jačanju potpornih mehanizama za financiranje aktivnosti mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te inovativnih novoosnovanih poduzeća; nadalje, poziva EIB da pojača suradnju s regionalnim javnim institucijama kako bi se poboljšale mogućnosti financiranja malih i srednjih poduzeća;

26.  pozdravlja programe EIB-a za olakšavanje trgovine, posebno instrument za financiranje trgovine malih i srednjih poduzeća kojima se pružaju jamstva stranim bankama koje financiraju trgovinu malih i srednjih poduzeća, čime se doprinosi ponovnom uspostavljanju trgovinskih tokova i ublaženju ograničenja gotovinskog kolaterala i druge nove projekte u području financiranja trgovine usmjerene na države ozbiljno zahvaćene gospodarskom krizom ili prilagođena financijska rješenja kao što je europski mikrofinancijski instrument Progress namijenjen poticanju financijske uključenosti;

27.  poziva EIB da kao sastavni dio svoje savjetodavne funkcije izradi učinkovitu komunikacijsku politiku prema potencijalnim privatnim korisnicima; potiče EIB da pojača i proširi mrežu svojih ureda unutar EU-a;

28.  žali zbog toga što u izvješću o radu za 2014. nedostaju informacije o provedbi sporazuma iz srpnja 2014. između Komisije i EIF-a u okviru programa EU-a za konkurentnost poduzetništva te malih i srednjih poduzeća (COSME);

Poboljšanje ekološke održivosti i klimatske politike

29.  napominje da je od 84 projekta povezana s okolišem za koje su ugovori potpisani 2014. unutar EU-a, u ukupnoj vrijednosti od 12,6 milijardi EUR, projektima održivog prijevoza pripala 5,1 milijarda EUR, projektima obnovljivih izvora energije te energetske učinkovitosti 3,7 milijardi EUR, a projektima zaštite okoliša 3,8 milijardi EUR; nadalje, napominje da je za zaključene operacije za međusektorski cilj klimatske politike dodijeljen ukupni iznos od 16,8 milijardi EUR odnosno 24 % ukupnog financiranja EIB-a unutar EU-a;

30.  prima na znanje da je 2014. potpora EIB-a razvoju kapaciteta za obnovljive izvore energije uglavnom bila usmjerena na pet najvećih gospodarstava EU-a, odnosno da su samo 42 milijuna EUR od 4,5 milijardi EUR za projekte obnovljivih izvora energije u 28 država članica EU-a potrošena u 13 novih država članica; dodaje da je slična koncentracija uočena u sektoru energetske učinkovitosti, gdje je od 2 milijarde EUR samo 148 milijuna EUR dodijeljeno 13 novim državama članicama; potiče na postupno povećanje udjela budućih ulaganja u razvoj kapaciteta za obnovljive izvore energije i sektor energetske učinkovitosti u novim državama članicama dok ne dosegne 30 % ukupnih ulaganja u tim područjima do 2020.; poziva na to da se uloži više truda u pružanje dodatne tehničke pomoći nacionalnim i regionalnim vlastima kako bi se poboljšali njihovi kapaciteti za pripremu izvedivih projekata koji će omogućiti više ulaganja u energetskom sektoru;

31.  pozdravlja to što su 2014. uvedeni novi inovativni mehanizmi za potporu klimatskoj politici kao što su Instrument privatnog financiranja energetske učinkovitosti te Instrument za financiranje prirodnog kapitala te očekuje od EIB-a da u svojim budućim izvješćima o radu izvještava o njihovoj provedbi;

32.  potiče EIB u pružanju potpore inicijativama kojima se EU-u pomaže da zadrži vodeću poziciju te da ispuni vlastite dugotrajne ambicije kada je riječ o tržištu ugljika u okviru klimatske i energetske politike do 2030., strategije za smanjenje emisija ugljika do 2050. te pregovora o klimatskim promjenama pod okriljem UN-a u cilju postizanja novog dogovora na globalnoj razini; poziva na preispitivanje udjela ulaganja EIB-a u klimatsku politiku, s obzirom na to da je već dosegnut udio od 25 %;

33.  prima na znanje zaokret prema razvoju tržišta zelenih obveznica i vodeću ulogu EIB-a u tome sa svojim „zelenim” obveznicama i obveznicama za klimatsku osviještenost, što pokazuje interes ulagača za financijske proizvode namijenjene održivom i niskougljičnom rastu otpornom na klimatske promjene; poziva EIB da 2016. preispita svoj standard emisijskog učinka u svjetlu strategije EU-a za smanjenje emisija ugljika do 2050.;

34.  pozdravlja to što je u rujnu 2015. objavljena klimatska strategija EIB-a – mobiliziranje financijskih sredstava za prelazak na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene, te sažeto izvješće o evaluaciji operacija u okviru financiranja klimatske politike (ublažavanje) koje je EIB unutar EU-a provodio od 2010. do 2014.; poziva na primjenu pristupa SMART (specifičan, mjerljiv, ostvariv, pouzdan i pravodoban) u konkretnim akcijskim planovima koji se nastavljaju na klimatsku strategiju EIB-a do 2017.;

Promicanje gospodarske i socijalne kohezije i konvergencije

35.  napominje da je 19,9 milijardi EUR, ili 29 % ukupnog financiranja EIB-a unutar EU-a 2014. bilo namijenjeno operacijama za potporu koheziji; međutim, žali zbog toga što ne postoje informacije o broju projekata koje Grupa EIB-a podupire u relevantnim sektorima ili financijskim instrumentima i primijenjenim inicijativama u vezi s tim međusektorskim političkim ciljem;

36.  naglašava presudnu ulogu kohezijske politike u smanjenju neravnoteže među europskim regijama i poticanju europske integracije te u tom kontekstu ističe ključnu važnost pristupa na temelju uspješnosti; apelira na EIB da u svoja buduća godišnja izvješća uvrsti podrobne informacije o svom doprinosu i postignutim rezultatima u pogledu ostvarenja ciljeva kohezijske politike u okviru aktivnosti EIB-a;

37.  pozdravlja proširenu ulogu koju će Grupa EIB-a imati u provedbi kohezijske politike u programskom razdoblju 2014. – 2020.; vjeruje da je to korak u pravom smjeru kada je riječ o poboljšanju sinergija između EIB-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva na poboljšanje njegovih aktivnosti u skladu s Protokolom UFEU-u (br. 28) o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; smatra da postoji potreba za jačanjem suradnje između Komisije, EIB-a te lokalnih i regionalnih tijela kako bi se zajamčila učinkovita uporaba financijskih instrumenata za poticanje teritorijalnog razvoja i kohezije; pozdravlja partnersku suradnju Komisije i EIB-a pri uspostavi savjetodavne platforme fi-compass; čvrsto vjeruje da ne treba pojednostavniti pravila kojima se uređuje potpora iz europskih strukturnih i investicijskih fondova namijenjena financijskim instrumentima u okviru EIB-a;

38.  posebno pozdravlja aktivnosti EIB-a u pogledu financiranja kojim se podupiru projekti infrastrukture i prijevoza u europskim regijama; ističe da se tim oblicima financijske potpore znatno povećavaju mogućnosti razvoja trgovine poticanjem rasta i konkurentnosti, posebno u područjima s nepovoljnim geografskim položajem;

39.  napominje da je 2014. EIB unutar EU-a potpisao ugovore za 104 projekta razvoja socijalne i gospodarske infrastrukture u ukupnoj vrijednosti od 20,2 milijarde EUR, od čega su projektima strateškog prijevoza (među ostalim i TEN-T-u) dodijeljene 8,2 milijarde EUR, projektima konkurentne i sigurne energije 7,5 milijardi EUR, a projektima gradske obnove (uključujući zdravstvo) 4,5 milijardi EUR;

40.  naglašava da je ulaganje u projekte održive infrastrukture ključno za poboljšanje konkurentnosti te ponovni rast i nova radna mjesta u Europi; stoga poziva na to da se financiranje EIB-a usmjeri na područja u kojima je zabilježena najviša stopa nezaposlenosti te na više projekata za izgradnju socijalne infrastrukture; ističe da bi sredstva EIB-a u prvom redu trebala biti usmjerena na zemlje koje zaostaju u pogledu kvalitete infrastrukture i razvoja, no pritom treba imati na umu načelo dobrog financijskog upravljanja i izvedivosti projekata;

41.  sa zabrinutošću primjećuje tendenciju financiranja infrastrukture kao što su ceste, čime se potiče potrošnja fosilnih goriva te je stoga protivno dugoročnih ciljevima Unije u pogledu prelaska na gospodarstvo bez ugljika; traži od EIB-a da u postupak odabira projekata koji će se financirati unutar i izvan Unije uključi obveznu ex ante procjenu ekološke, gospodarske i društvene dodane vrijednosti te traži da u svim ex ante i ex post procjenama aktivno sudjeluju dionici, lokalne, regionalne i nacionalne vlasti i predstavnici civilnog društva; usto poziva na javnu objavu i potpunu dostupnost rezultata tih procjena i korištenih pokazatelja;

42.  naglašava da se financiranjem velikih projekata često olakšava infiltracija poduzeća povezanih s organiziranim kriminalom; kritizira činjenicu da je EIB financirao izgradnju dijela autoceste poznatog kao zaobilaznica oko Mestrea (Passante di Mestre) koja je trenutno pod istragom zbog porezne prijevare; sa zabrinutošću primjećuje da EIB u tom pogledu nije odgovorio na zahtjeve u vezi sa zaštitom financijskih interesa EU-a istaknute u godišnjem izvješću za 2013.; još jedanput poziva EIB da ukine sve oblike financiranja tog projekta;

43.  naglašava važnost regionalnog razvoja i poziva EIB da poboljša dijalog i suradnju s regionalnim i lokalnim tijelima, bankama i agencijama; smatra da bi u tom kontekstu trebalo također podržavati prekograničnu suradnju;

44.  poziva EIB da u još većoj mjeri podupre projekte obuhvaćene makroregionalnim strategijama EU-a; ističe da je bitno i dalje pružati potporu održivim inovativnim gospodarskim sektorima u EU-u, kao i onim tradicionalnim; naglašava potrebu za međusobnim povezivanjem Europe, i to intermodalnim prijevozom i ulaganjima usmjerenima na konkretna područja; nadalje, poziva na uspostavu financijskih i investicijskih platformi kako bi se omogućilo objedinjavanje sredstava iz različitih izvora te mobilizacija ulaganja potrebnih za takve makroregionalne projekte;

Upravljanje Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU)

45.  pozdravlja novi Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); ističe da funkcioniranje EFSU-a treba biti učinkovito, potpuno transparentno i pravedno, u skladu s kriterijima utvrđenima njegovim mandatom i Uredbom te preporučuje blisku suradnju s Parlamentom i Revizorskim sudom, kao i njihov pregled operacija EFSU-a; naglašava da bi njegovi resursi trebali polučiti istinsku dodatnu vrijednost u usporedbi s uobičajenim operacijama koje financira EIB; podsjeća na to da EFSU također mora doprinijeti koheziji te poziva EIB da zajamči dosljednost i komplementarnost s ulaganjima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih javnih fondova; poziva EIB da provede i dodatno razvije EFSU u uskoj suradnji sa suzakonodavcima, među ostalim pravovremenim i obvezujućim sklapanjem sporazuma između Parlamenta i EIB-a koji još nije dovršen;

46.  očekuje da će ciljevi EFSU-a biti u skladu s ciljevima javne politike EIB-a te da će razina ulaganja EIB-a 2016. biti prilagođena kako bi odražavala i operacije EFSU-a;

47.  naglašava da bi sve države članice trebale imati koristi od EFSU-a bez prethodne dodjele po sektorima i regijama te da bi EFSU trebao biti usklađen s regionalnim ili lokalnim investicijskim inicijativama koje su trenutačno u tijeku; naglašava da bi i mali projekti trebali imati koristi od financijskih sredstava EFSU-a;

48.  uviđa izazove koji proizlaze iz stvaranja portfelja strateških projekata EFSU-a te njihova brza stavljanja u funkciju; pozdravlja činjenicu da je EIB osnovao Europski savjetodavni centar za ulaganja, čija je svrha pružati tehničku pomoć i stručno znanje potencijalnim nositeljima projekata; očekuje da će mehanizam za pružanje tehničke pomoći učinkovito funkcionirati na lokalnoj i regionalnoj razini;

49.  preporučuje da države članice odrede nacionalne razvojne banke i da ostvare tješnju suradnju između EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka, financijskih institucija i investicijskih platformi u cilju objedinjavanja i razmjene iskustava i znanja kako bi se djelovanja EIB-a bolje uskladila s političkim prioritetima država članica; podsjeća na to da je, uz apsolutnu transparentnost, potrebno dati prioritet usmjeravanju na postizanje rezultata kada je riječ o sudjelovanju nacionalnih razvojnih banaka i institucija u projektima EFSU-a;

50.  poziva EIB da spriječi neizravno korištenje EFSU-a kao sredstva za povećanje kapitala EIB-a; stoga poziva EIB da redovito preispituje svoje sudjelovanje u EFSU-u te da pokaže da su zadovoljeni uvjeti dodatnosti određeni člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 2015/1017 te posebice da se ne istiskuju privatni izvori financiranja;

51.  zabrinut je zbog činjenice da su mnogi projekti odabrani u razdoblju prikupljanja projekata mogli pronaći pristup uobičajenim izvorima financiranja te da ne ispunjavaju načelo dodatnosti; napominje da je namjena jamstva EFSU-a bila omogućiti EIB-u da preuzme više rizika te da istovremeno zadrži svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA”; naglašava da će vrlo pomno pratiti u kolikoj se mjeri EIB pridržava tog kriterija;

52.  očekuje od Grupe EIB-a da posebno vodi računa da djeluje u skladu s člankom 140. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojemu se navodi da financijski instrumenti „ne smiju stvarati neopravdanu prednost, posebno u obliku neopravdanih dividendi ili dobiti za treće strane” s obzirom na bojazni da bi EFSU na neki način mogao doprinijeti „socijalizaciji rizika i privatizaciji profita” u svjetlu iskustva s financiranjem projekta Castor u Španjolskoj i projekta Passante di Mestre u Italiji;

U vezi s Inicijativom projektnih obveznica

53.  smatra da bi Inicijativu projektnih obveznica trebalo detaljno ocijeniti u pogledu njezina financijskog, socijalnog i ekološkog učinka; apelira na Komisiju da započne uključiv i otvoren postupak savjetovanja na razini EU-a, uz aktivno sudjelovanje predstavnika Europskog parlamenta, o budućnosti projektnih obveznica za razdoblje 2016. – 2020., i to prije konačnog završetka trenutačne pilot-faze navedene inicijative;

Ažuriranje vanjske dimenzije intervencija EIB-a

54.  pozdravlja obnovljeni mandat EIB-a za vanjsko kreditiranje u razdoblju 2014. – 2020., čime se pruža jamstvo EU-a za vanjske operacije EIB-a u iznosu do 30 milijardi EUR te pozdravlja njegove temeljne ciljeve, tj. razvoj lokalnog privatnog sektora, razvoj društvene i gospodarske infrastrukture te prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

55.  poziva EIB da obrati pozornost na treće zemlje i regije izvan EU-a koje su suočene sa sukobima i ekstremnim siromaštvom, pri čemu glavni cilj treba biti smanjenje razlika u razvoju EU-a i tih područja te doprinošenje programima potpore malim i srednjim poduzećima u zemljama trgovinskim partnerima, među ostalim pružanjem dovoljnih financijskih sredstava za Instrument za detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine za mala i srednja poduzeća, s posebnim naglaskom na zemlje u europskom susjedstvu na južnom Sredozemlju i na istoku; poziva EIB da surađuje s Afričkom razvojnom bankom na financiranju dugoročnih investicija u službi gospodarskog razvoja; pozdravlja činjenicu da se bespovratna sredstva EU-a sve više kombiniraju sa zajmovima EIB-a kako bi se postigli bolji rezultati na projektima u zemljama partnerima EU-a;

56.  snažno potiče EIB da nastavi aktivno promicati održivi rast i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju kako bi se podupro održivi razvoj u cijelome svijetu; naglašava da EIB kao financijski ogranak Unije mora ispunjavati svoju ulogu u ostvarivanju ciljeva UN-a u pogledu održivoga razvoja; poziva na to da se razvojnom programu za razdoblje nakon 2015. posveti posebna pozornost tijekom preispitivanja na polovini razdoblja mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje 2016. godine;

57.  podsjeća da je Europska investicijska banka (EIB) najveći strani zajmodavac u Turskoj i da je EIB nakon otvaranja pristupnih pregovora 2004. pojačao aktivnosti davanja zajmova u toj zemlji i tijekom proteklog desetljeća na raspolaganje stavio oko 23 milijarde EUR; žali zbog činjenice da je Turska, unatoč gospodarskoj krizi u EU-u koja ne popušta, trenutačno prva na popisu zemalja izvan EU-a po količini primljenih financijskih sredstava koja čine 3,5 % svih zajmova EIB-a u 2015.; poziva na snažnije uvjetovanje financiranja u pogledu poštovanja ljudskih prava i slobode izražavanja;

58.  potiče EIB da, kao odgovor na ozbiljne izazove koje stvara priljev migranata u Europu, osmisli i primijeni nužan sveobuhvatan pristup, pa i opsežnije operacije u zemljama podrijetla tog priljeva migranata te u zemljama koje izravno graniče s njima;

59.  poziva EIB da u vezi s time usmjeri svoje aktivnosti na podupiranje potreba za ulaganjem u gradsku, zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastrukturu, na poticanje gospodarskih aktivnosti kojima se otvaraju nova radna mjesta i na promicanje prekogranične suradnje između država članica i trećih zemalja;

60.  napominje da je EIB važan akter u promicanju vanjskopolitičkih prioriteta i ciljeva EU-a; preporučuje poboljšanu koordinaciju i suradnju između EIB-a te službi i instrumenata EU-a za vanjsku politiku; poziva na nastavak u poboljšanje sustavnih ex ante i ex post procjena gospodarskog, socijalnog i ekološkog učinka projekata koje podupire EIB u pogledu pridržavanja ciljeva ESVD-a i općih načela kojima se vodi vanjsko djelovanje Unije, kako je navedeno u članku 21. UEU-a Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju te Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju; traži da se u pogledu ulaganja izvan EU-a sastavi detaljno izvješće o eventualnim gubicima te o tome kako se i u kojim slučajevima koristilo instrumentom za jamstvo; pozdravlja činjenicu da je EIB održao niz seminara o poslovanju i ljudskim pravima;

61.  poziva EIB da Europskom parlamentu i javnosti pruži detaljne informacije o financiranju koje provodi EIB i uspješnosti poslovnog pravobranitelja u Ukrajini;

62.  pozdravlja rješenje do kojeg se došlo sa Svjetskom bankom, a kojim se EIB-u omogućuje da pomogne Ukrajini u nabavi plina;

63.  namjerava i prije revizije na sredini razdoblja pomno nadzirati provedbu vanjskog mandata EIB-a, uzimajući također u obzir potencijalno izdvajanje dodatne 3 milijarde EUR; potvrđuje da je odlučan u svojoj namjeri da pomno preispita prva izvješća o završetku projekata koja će biti objavljena u skladu s mandatom o vanjskom financiranju za razdoblje 2014. – 2020.; traži da Europski revizorski sud izradi tematsko izvješće o rezultatima EIB-ova vanjskog kreditiranja i njegovoj usklađenosti s politikama EU-a;

Poboljšanje okvira EIB-a za upravljanje, transparentnost i kontrolu

64.  pozdravlja visoku kvalitetu aktive EIB-a, sa stopom loših kredita blizu 0 % (0,2 %) ukupnog kreditnog portfelja, te razborito upravljanje likvidnošću; smatra da je ključno da EIB zadrži svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA” kako bi i dalje imao pristup međunarodnim tržištima kapitala po najboljim uvjetima financiranja;

65.  predlaže da EIB poboljša svoje kapacitete sektorske analize i da objavi objedinjene statističke podatke, kao i informacije u vezi s potprojektima, čime će se olakšati ciljani pristup određenim sektorima ili oblicima malih i srednjih poduzeća; ističe da je u godišnja izvješća EIB-a potrebno uvrstiti sveobuhvatniju i detaljniju analizu ulaganja prema pojedinačnim sektorima u EU-u kako bi se mogla utvrditi područja u kojima nedostaju ulaganja u odnosu na što je nužno za provođenje prioriteta EU-a; vjeruje da bi EIB trebao preispitati kapacitete svojih instrumenata za ulaganja kako bi ispravio njihove moguće nedostatke;

66.  ističe važnost koju EIB daje svojoj politici nulte tolerancije na prijevaru, korupciju i sklapanje tajnih dogovora te njegovu predanost jakom integritetu i etičkim načelima; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Vijeće EIB-a odobrilo ažuriranu politiku borbe protiv prijevara te godišnje izvješće Grupe EIB-a o aktivnostima borbe protiv prijevara za 2014.; očekuje od EIB-a da zaustavi daljnje isplate zajmova za projekte koji su trenutačno pod nacionalnom ili europskom istragom zbog korupcije;

67.  pozdravlja donošenje revidiranog okvira Grupe EIB-a za borbu protiv pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma (AML-CFT) u srpnju 2014.; potiče EIB da održava dijalog s civilnim društvom o poboljšanju svoje politike u vezi s jurisdikcijama koje se ne pridržavaju poreznih propisa; poziva EIB da uspostavi novu politiku odgovornog oporezivanja počevši od revizije svoje politike o jurisdikcijama koje se ne pridržavaju poreznih propisa tijekom 2016.; poziva EIB da omogući izravno financiranje i financiranje putem posrednika ovisno o objavljivanju podataka o porezu po zemljama, u skladu s odredbom Direktive o kapitalnim zahtjevima IV za kreditne institucije, te objavljivanju podataka o stvarnom vlasništvu;

68.  poziva EIB da u pogledu ex ante procjena poduzeća čije su aktivnosti predmet pravosudne istrage ažurira svoje politike za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i organiziranog kriminala;

69.  prima na znanje izvješće o provedbi politike transparentnosti EIB-a tijekom 2014.; ustraje u potrebi da se postigne najviša razina transparentnosti i institucijske odgovornosti tako da se anticipativno objave iscrpne i pouzdane informacije o proračunu te omogući pristup financijskim podacima povezanima s projektima koje financira EIB;

70.  poziva na maksimalnu transparentnost i javni karakter ugovora i podugovora te poziva na to da se Parlamentu omogući pristup informacijama i financijskoj dokumentaciji u svakom predmetu;

71.  potiče EIB da se strogo drži uvjeta iz javnog registra dokumenata o okolišu u okviru Aarhuške uredbe (EZ) br. 1367/2006 te da nastavi redovito izvještavati o svojim aktivnostima kreditiranja izvan EU-a u skladu s normama Inicijative za transparentnost međunarodne pomoći (IATI);

72.  ponavlja da bi EIB više dužne pažnje trebao posvetiti poboljšanju kvalitete informacija o krajnjim korisnicima te učinkovitijem sprječavanju transakcija s financijskim posrednicima koji su na lošem glasu u smislu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca te štetnih ekoloških i socijalnih učinaka ili im je sjedište u izvanteritorijalnim financijskim centrima ili poreznim oazama koji pribjegavaju agresivnom poreznom planiranju; poziva EIB da se ne koristi Inicijativom projektnih obveznica za financiranje aktivnosti u koje se infiltrirao organizirani kriminal; još jedanput naglašava da je potrebno da EIB zajedno s Komisijom sastavi javni popis strogih kriterija za odabir financijskih posrednika;

73.  poziva EIB da odredi stroža pravila u vezi sa sukobom interesa te jasne, stroge i transparentne kriterije za javno-privatna partnerstva koja primaju financijska sredstva kako bi se osiguralo da javni i privatni partneri osim investicijskog dijela projekata pravedno dijele i rizike koji prate ulaganja radi zaštite javnog interesa; poziva EIB da ojača bazu znanja za sudjelovanje vlada, regija i općina u strukturama javno-privatnih partnerstava te da im pruži smjernice;

74.  poziva EIB da zajamči da se od poduzeća koja sudjeluju u projektima koje EIB sufinancira traži da se pridržavaju načela jednakih plaća i transparentnosti plaća te načela rodne jednakosti kako je utvrđeno u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada; nadalje, ističe da bi pri odlučivanju o tome koje će projekte financirati EIB trebao uzeti u obzir mjere društveno odgovornog poslovanja koje provode poduzeća koja se natječu;

75.  smatra da bi se korisnim pokazalo redovito obavještavanje o troškovima upravljanja i naknadama za upravljanje EIB-a kao i o učinku financiranih projekata na zapošljavanje i dodanu gospodarsku vrijednost;

76.  preporučuje da se na internetskoj stranici EIB-a objave dokumenti koji nisu povjerljivi, kao što su korporativni operativni planovi za prethodne godine, međuinstitucijski sporazumi i memorandumi te drugi relevantni sporazumi, kao i da se redovito objavljuju zapisnici sa sastanaka upravljačkih tijela EIB-a, počevši od siječnja 2016.; smatra da je poboljšani javni pristup dokumentima ključan za transparentnost, odgovornost i integritet te institucije;

77.  pozdravlja preispitivanje politike EIB-a u vezi s mehanizmom za podnošenje pritužbi, koji je uveden u rujnu 2015. te javno savjetovanje koje je otvoreno za relevantne dionike; očekuje da će se tekućim preispitivanjem mehanizma za podnošenje pritužbi povećati i unaprijediti njegova neovisnost i djelotvornost te također doprinijeti većoj djelotvornosti i učinkovitosti Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi; poziva Upravljački odbor EIB-a da vodi računa o preporukama navedenog ureda i postupa u skladu s mišljenjima Europskog ombudsmana; poziva na stalnu razmjenu informacija između Ureda EIB-a za mehanizam za podnošenje pritužbi i Upravnog vijeća EIB-a; smatra da postoji potreba za ažuriranjem memoranduma o razumijevanju između EIB-a i Europskog ombudsmana kako bi Ombudsman mogao na aktivniji način provoditi vanjski nadzor nad EIB-om, poboljšati postupke praćenja te unaprijediti daljnju odgovornost EIB-a;

78.  pozdravlja godišnja izvješća za financijsku godinu 2014. koja je izradio Revizorski odbor EIB-a te apelira na nadležna tijela EIB-a da zajamče potpuno pridržavanje najboljih bonitetnih bankarskih praksi u područjima u kojima se potpuno pridržavanje nije provodilo 2014.; prima na znanje namjeru uprave EIB-a da preustroji kontrolne funkcije Banke; podržava zahtjev Revizorskog odbora za provedbeni plan u vezi s time te njegovu namjeru da pomno prati daljnji razvoj događaja; podržava činjenicu da je Revizorski odbor upozorio upravu i službe EIB-a da bi EIB trebao održati svoju razinu kapaciteta, a da pritom ne oslabi trenutačni okvir unutarnjeg nadzora;

79.  smatra da bi u godišnjim izvješćima EIB-a trebalo posvetiti veću pozornost rezultatima dovršenih projekata; u tom kontekstu poziva EIB da zajedno s projektnim partnerima odredi popis rezultata svakog dovršenog projekta, kojim će se procijeniti djelotvornost financiranja koje pruža EIB;

80.  prima na znanje činjenicu da je 27. listopada 2015. istekao Trostrani sporazum spomenut u članku 287. stavku 3. UFEU-a kojim se uređuje suradnja između EIB-a, Komisije i Revizorskog suda u pogledu kontrolnih metoda koje Sud primjenjuje na aktivnosti EIB-a kada je riječ o upravljanju sredstvima Unije i država članica; poziva te tri institucije da surađuju u procesu obnove i ažuriranja tog sporazuma te da se pobrinu da obnovljeni sporazum sadrži sve postojeće i sve nove instrumente i inicijative EIB-a koje obuhvaćaju javna sredstva EU-a ili Europskog razvojnog fonda; u tom kontekstu poziva da se Europskom revizorskom sudu daju veće ovlasti kako bi mogao temeljitije ocjenjivati prakse, instrumente i inicijative EIB-a u pogledu kreditiranja kada su izravno povezane s uporabom odobrenih sredstava iz proračuna EU-a te o njima podrobnije izvještavati;

Uvođenje sveobuhvatne odgovornosti Parlamentu

81.  smatra da je zbog sve veće složenosti i rastućeg broja aktivnosti EIB-a, uz stalne nesigurnosti na financijskom tržištu, još potrebnije pronaći rješenja za uvođenje učinkovitog bonitetnog nadzora nad EIB-om; stoga žali zbog toga što ni Komisija ni EIB nisu uzeli u obzir prethodne prijedloge Parlamenta u pogledu uvođenja vanjskog regulatornog bonitetnog nadzora;

82.  potiče nastojanja obuhvaćenih strana u pogledu sastavljanja međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta i EIB-a kojim bi se omogućilo poboljšanje suradnje između tih dviju institucija; poziva na redovit strukturiran dijalog predsjednika EIB-a i Europskog parlamenta kako bi se zajamčilo povećanje parlamentarnog nadzora nad aktivnostima EIB-a; nadalje, poziva EIB-a da u okviru tog međuinstitucijskog sporazuma pristane potpisati sporazum s Parlamentom kojim će se zastupnicima u Europskom parlamentu omogućiti postavljanje izravnih pitanja predsjedniku EIB-a uz dogovoren rok za odgovor, kao što je već slučaj s predsjednikom ESB-a;

o
o   o

83.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.

(1)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0201.
(2)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0183.
(3)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0161.
(4)SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

Pravna napomena