Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2224(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0032/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0032/2016

Rasprave :

PV 09/05/2016 - 15
CRE 09/05/2016 - 15

Glasovanja :

PV 10/05/2016 - 6.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0211

Usvojeni tekstovi
PDF 368kWORD 126k
Utorak, 10. svibnja 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Novi alati za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.
P8_TA(2016)0211A8-0032/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD) (2015/2224(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovu glavu XVIII.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama koje se odnose na cilj ulaganja za rast i radna mjesta i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju europske teritorijalne suradnje(5),

–  uzimajući u obzir Teritorijalni plan strategije EU 2020. o kojem je 19. svibnja 2011. u Gödöllőu postignut dogovor na neformalnom sastanku ministara odgovornih za prostorno planiranje i teritorijalni razvoj,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 29. studenoga 2012. o lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. srpnja 2015. o ishodu pregovora o sporazumima o partnerstvu i operativnim programima(7),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. prosinca 2014. o temi „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice kao instrument kohezijske politike za lokalni, ruralni, gradski i prigradski razvoj za razdoblje 2014.-2020.” (razmatračko mišljenje na zahtjev Grčke tijekom njezina predsjedanja Vijećem)(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2011. o demografskim promjenama i njihovim posljedicama na buduću kohezijsku politiku EU-a(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o optimizaciji uloge teritorijalnog razvoja u kohezijskoj politici(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.ˮ(12),

–  uzimajući u obzir kratko izvješće pod nazivom „Alati za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, listopad 2015.,

–  uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Teritorijalno upravljanje i kohezijska politika”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, srpanj 2015.,

–  uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Strateška usklađenost kohezijske politike: usporedba programskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, veljača 2015.,

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o temi „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija: ulaganje u radna mjesta i rast – promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a”, srpanj 2014.,

–  uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Teritorijalni program 2020. u praksi – poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti kohezijske politike usmjeravanjem na konkretna područja”, svezak II. – analize slučajeva, Europska komisija, svibanj 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Kako ojačati teritorijalnu dimenziju strategije Europa 2020. i kohezijske politike EU-a” koje je sastavljeno na zahtjev poljskog predsjedništva Vijećem Europske unije, rujan 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Stvaranje radnih mjesta i lokalni gospodarski razvoj”, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), studeni 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Lokalno gospodarsko vodstvo”, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), studeni 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0032/2016),

A.  budući da je teritorijalna kohezija jedan od temeljnih ciljeva Europske unije i da je upisana u Ugovor iz Lisabona;

B.  budući da se kohezijskom politikom za razdoblje 2014. – 2020. omogućuje i potiče primjena integriranih pristupa koji su usmjereni na konkretna područja, a kojima je cilj potaknuti gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju uz istodobno promicanje teritorijalnoga upravljanja;

C.  budući da su integrirani pristupi koji su usmjereni na konkretna područja namijenjeni poboljšanju učinkovitosti i djelotvornosti javne intervencije tako da odgovaraju posebnim potrebama područja i pridonose njihovoj privlačnosti;

D.  budući da su CLLD i ITI inovativni alati u kohezijskoj politici koje će neke države članice prvi put uvesti u tom obliku, a koji mogu znatno doprinijeti postizanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, stvaranju kvalitetnih lokalnih radnih mjesta, održivom razvoju i postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

E.  budući da nove inicijative u okviru alata ITI i CLLD predstavljaju znatne promjene u sposobnosti lokalnih dionika da kombiniraju tokove financiranja i planiraju dobro usmjerene lokalne inicijative;

F.  budući da je jačanje regionalnih i lokalnih struktura ključno za potpunu provedbu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezijske politike; budući da inovativni pristupi u kojima se prioritet daje lokalnom znanju za rješavanje lokalnih problema s pomoću lokalnih rješenja stječu sve veći značaj; budući da participativno upravljanje kao što je participativna izrada proračuna sadrži potrebne alate za sudjelovanje javnosti sa svrhom davanja odgovornosti za odluke na razini lokalne zajednice;

G.  budući da se CLLD temelji na iskustvu provedbe inicijativa LEADER, URBAN i EQUAL u prethodnim razdobljima financiranja i da se uglavnom nadovezuje na pristup inicijative LEADER koja je od svojeg pokretanja 1991. dovela do eksponencijalnog porasta u broju lokalnih akcijskih skupina i znatno doprinijela poboljšanju kvalitete života stanovništva, posebno u ruralnim područjima;

H.  budući da je CLLD obvezan samo za EPFRR, a fakultativan za EFRR, ESF i EFPR;

I.  budući da ta dva nova alata mogu imati važnu ulogu u prilagodbi demografskim promjenama i ispravljanju neravnoteža u razvoju između regija;

J.  budući da CLLD ima pristup odozdo prema gore s ciljem da se uspostave ciljevi i financiraju projekti povezani s lokalnim potrebama zajednice, a ne da se nameću ciljevi na nacionalnoj razini;

K.  budući da je ITI alat koji se može koristiti za provedbu integriranih mjera za održivi urbani razvoj definiranih u članku 7. Uredbe (EU) br. 1301/2013;

L.  budući da među državama članicama postoje razlike u razini u pogledu upravljačkih struktura i iskustva s razvojnim inicijativama koje se temelje na pristupu odozdo prema gore;

M.  budući da su za uspjeh tih alata ključni kapaciteti i uključenost regionalnih i lokalnih dionika, ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene za svaku strukturu;

N.  budući da se regionalne i lokalne vlasti pozivaju da aktivno sudjeluju u odlukama o svojem razvoju i promiču sinergije između javnog i privatnog sektora kao ključne smjernice kojima se može osigurati učinkovito vođenje i upravljanje projektima i zajamčiti stabilnost preuzetih obveza;

O.  budući da je nužno da lokalne i regionalne vlasti u odlukama koje se tiču njihova razvoja, u skladu s informacijama dobivenim od zajednice, na pravilan način utvrde svoje resurse i strateške prednosti te da na njima grade svoje strategije za lokalni i regionalni razvoj, čime bi se, zajedno s informacijama dobivenim od zajednice, poboljšala kvaliteta života građana zahvaljujući jasnom utvrđivanju problema, uspostavi prioriteta i donošenju održivih rješenja u suradnji s građanima;

P.  budući da se člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1301/2013 predviđa da svaka država članica uspostavlja, uzimajući u obzir „svoju specifičnu teritorijalnu situaciju, načela za odabir urbanih područja u kojima se trebaju primijeniti integrirane mjere za održivi urbani razvoj te određuje okvirne iznose za te mjere na nacionalnoj razini”;

Q.  budući da inicijativa RURBAN za suradnju između ruralnih i urbanih područja pridonosi jačanju regionalne konkurentnosti i stvaranju partnerstava za razvoj;

R.  budući da bi se na razini Europske unije proračuni trebali temeljiti na izvedbi, te da je potrebno da se sredstva dodijeljena u okviru ITI-ja i CLLD-a učinkovito iskoriste postizanjem političkih ciljeva i utvrđenih prioriteta i da imaju najveću dodanu vrijednost za zacrtani cilj, a da bi rezultate trebalo postizati uz najniže moguće troškove;

Opća razmatranja

1.  napominje da je za uspjeh pristupa odozdo prema gore ključno konkretno uključivanje regionalnih i lokalnih dionika već od prvih faza, njihov angažman i osjećaj odgovornosti za strategije teritorijalnog razvoja kao i pravilno dodjeljivanje odgovornosti i resursa nižim razinama donošenja odluka; smatra da uključivanje partnera također može ojačati integrirani pristup koji je usmjeren na konkretna područja, posebice kada je primjena CLLD-a i ITI-ja slaba; međutim, naglašava da je lokalnim dionicima potrebna tehnička i financijska potpora na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, posebno u ranim fazama postupka provedbe;

2.  poziva na utvrđivanje strategija u ranim fazama postupka provedbe u suradnji s regionalnim i lokalnim dionicima, osobito na razini ciljanog i stručnog osposobljavanja, tehničke i financijske potpore, a u kontekstu pravog partnerstva između regija, država članica i EU-a;

3.  smatra da daljnje delegiranje nadležnosti i resursa u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova treba dodatno poticati i da nesklonost tijela za upravljanje da to učine može ograničiti potencijal ta dva instrumenta; poziva države članice da prihvate pristup odozdo prema gore i pritom dodijele odgovornost lokalnim skupinama; poziva Komisiju da u okviru svojih ovlasti državama članicama pruži preporuke i sveobuhvatne smjernice o tome kako riješiti nedostatak povjerenja i administrativne prepreke među različitim razinama upravljanja u provedbi CLLD-a i ITI-ja;

4.  ističe da na lokalnoj razini izrada visokokvalitetnih integriranih višesektorskih inovativnih strategija predstavlja izazov, pogotovo kada se mora provesti na participativan način;

5.  usmjerava pozornost na činjenicu da je potrebno uzeti u obzir prioritete lokalnih dionika i uskladiti djelovanja u okviru tih alata sa sveobuhvatnim ciljevima operativnih programa, kao i s drugim razvojnim strategijama EU-a odnosno nacionalnim, regionalnim i lokalnim razvojnim strategijama i strategijama pametne specijalizacije, a pritom zajamčiti određenu dozu fleksibilnosti;

6.  podsjeća da fleksibilniji i bolje integrirani trebaju biti ne samo programi EU-a, nego i glavne nacionalne i regionalne politike; naglašava da će općenitija reforma upravljanja pomoći da se zajamči da se sredstva EU-a ne dodjeljuju u okviru koji je paralelan nacionalnim i regionalnim politikama, već da budu ugrađena u širi pogon za proizvodnju održivih gospodarskih rezultata;

7.  smatra da je nezaposlenost mladih jedan od problema za države članice koji najhitnije treba riješiti, zajedno s nedostatkom financiranja malih i srednjih poduzeća; ističe da u okviru lokalnih i teritorijalnih razvojnih strategija ta pitanja treba rješavati kao jedan od prioriteta; poziva lokalne i regionalne vlasti da osiguraju porezne i druge poticaje za poticanje zapošljavanja mladih i interregionalne mobilnosti mladih te da, u partnerstvu s ustanovama za osposobljavanje, prioritet daju strukovnom osposobljavanju;

8.  preporučuje da lokalne i regionalne vlasti posebnu pozornost posvete projektima usmjerenima na prilagodbu lokalnih vlasti i regija novoj demografskoj stvarnosti i na ispravljanje neravnoteža koje iz nje proizlaze, osobito: 1. prilagodbom socijalne infrastrukture i mobilnosti demografskim promjenama i migracijskim tokovima; 2. stvaranjem konkretnih proizvoda i usluga usmjerenih na sve starije stanovništvo; 3. pružanjem potpore za mogućnosti zapošljavanja za starije osobe, žene i migrante koje mogu pridonijeti socijalnoj uključenosti; 4. jačanjem digitalne povezanosti te stvaranjem platformi koje omogućuju i potiču sudjelovanje te interakciju građana najudaljenijih regija i različitih administrativnih, socijalnih i političkih službi na svim razinama vlasti (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj);

9.  poziva Komisiju i države članice da pružaju dodatnu potporu, osposobljavanje i savjete manjim i slabije razvijenim mjestima koja raspolažu ograničenim sredstvima i kapacitetima i kojima, u trenutku planiranja i provedbe, može biti teško podnijeti teret i složenost administracije tih alata; podsjeća na to da teritorijalna kohezija polazi odozdo i da mora obuhvatiti i manje subjekte, bez isključivanja i diskriminacije u pogledu pristupa alatima ITI i CLLD; poziva Komisiju da obavještava o rezultatima najbolje prakse u svakoj državi članici i predlaže njihovu razmjenu putem internetske mreže koja bi tim subjektima omogućila jednake mogućnosti pristupa predmetnim alatima; potiče nacionalna tijela da predlože rješenja usmjerena na grupiranje manjih administrativnih jedinica uzimajući u obzir teritorijalnu dimenziju i specifične potrebe u pogledu razvoja;

10.  potiče države članice da utvrde strategiju za jačanje primjene CLLD-a i ITI-ja pristupom financiranja iz više fondova radi stvaranja djelotvornijih regionalnih i lokalnih razvojnih strategija, posebno za područja o kojima je riječ u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; poziva države članice da po potrebi iskoriste fleksibilnost kako je predviđeno člankom 33. stavkom 6. u svrhu boljeg odgovora na specifičnosti tih regija; potiče primjenu konkretnih mjera za tehničku pomoć administrativnim tijelima i njihovu izgradnju kapaciteta u tim područjima u svjetlu njihove izoliranosti i djelomično slabijeg konkurentnog položaja;

11.  ističe da je integracija više fondova i dalje izazov za dionike, posebno u kontekstu CLLD-a i ITI-ja; smatra da je potrebno uložiti napore u pojednostavljenje kako bi se stvorili uvjeti za provedbu tih alata; stoga pozdravlja osnivanje skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje postupka pojednostavljenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i djelovanje Komisije u području bolje regulative; naglašava da je pri izradi preporuka potrebno pronaći zajednički europski okvir;

12.  posebno ističe da je potrebno boriti se protiv prakse prekomjernog reguliranja kojim se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini stvaraju dodatni, često nepotrebni, zahtjevi i prepreke; napominje da se mnogim razinama revizije često povećava financijsko i administrativno opterećenje za korisnike; ustraje na izbjegavanju preklapanja administrativnih zadaća i naglašava važnost uspostavljanja uvjeta za ulaganje i javno i privatno partnerstvo; preporučuje da se revizorske aktivnosti racionaliziraju, a da se nadzor usmjeri na postupak i procjenu rezultata rada, ali uz zadržavanje djelotvorne kontrole;

13.  poziva Komisiju i države članice da razviju i provedu ciljane aktivnosti osposobljavanja regionalnih i lokalnih dionika za CLLD i ITI te poziva Komisiju da posveti pozornost programima osposobljavanja prilagođenima lokalnim korisnicima; smatra da je ključno zajamčiti sudjelovanje i zastupljenost svih relevantnih sektora društva u tim aktivnostima; ističe da je za potporu tih alata važna učinkovita i djelotvorna primjena tehničke pomoći, bez udvostručenja struktura;

14.  pozdravlja činjenicu da Komisija stavlja naglasak na rezultate i ishode, što bi trebalo također pomoći i lokalnim tvorcima politike da prijeđu s pretjeranog naglaska na apsorpciju sredstava i popisivanja postupaka provedbe na utvrđivanje stvarnih i smislenih ciljeva koji će proizvesti opipljive promjene za njihove lokalne poslovne aktivnosti i stanovnike;

15.  izražava zabrinutost zbog nedostatka odgovarajuće komunikacije među različitim dionicima; potiče inicijative usmjerene na povećanu razmjenu informacija; poziva Komisiju da, u suradnji s državama članicama, poboljša koordinaciju i širenje informacija o CLLD-u i ITI-ju; insistira na tome da CLLD i ITI povećavaju sudjelovanje građana u lokalnom i regionalnom upravljanju zahvaljujući direktnom sudjelovanju u procesu donošenja odluka, a kako bi se povećala odgovornost za odluke, te poziva lokalna i regionalna tijela da primijene odgovarajuće metode za uključivanje građana u javna savjetovanja poticanjem veće razine kulture zajedničkog promišljanja i suradnje;

16.  potiče Komisiju, države članice i regije da, po potrebi, zajamče uspostavu prikladnih mehanizama kako bi se izbjegli problemi između upravnih vlasti i individualnih partnerstava te da zajamče odgovarajuću razinu informiranosti i zaštite potencijalnih korisnika o tim mehanizmima; primjećuje kašnjenja uzrokovana rješavanjem žalbenih sporova i ustraje na uspostavi skupa konkretnih pravila za utvrđivanje žalbenih postupaka i brzo rješavanje javne nabave;

17.  poziva Komisiju, a posebno njezinu Glavnu upravu za regionalnu i urbanu politiku, da uspostavi okvir za suradnju s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi mogla iskoristiti njezino dugotrajno iskustvo u provedbi Programa za lokalni gospodarski razvoj i razvoj zapošljavanja (LEED) te kako bi se mogla ostvariti sinergija među alatima, osobito u pogledu poboljšavanja provedbenih kapaciteta lokalnih dionika;

18.  naglašava važnost povećanih napora država članica i Komisije za proširenje upotrebe novih alata u kontekstu europske teritorijalne suradnje; naglašava da se susjedna područja koja razdvaja granica često suočavaju sa sličnim izazovima koji se mogu bolje rješavati zajedno, na lokalnoj razini;

19.  zabrinut je zbog visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama i regijama EU-a; potiče države članice da koriste ove instrumente na projektima za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i mogućnosti za mala i srednja poduzeća, za poticanje ulaganja, održivog i uključivog razvoja te socijalnog ulaganja, ali i smanjenju siromaštva i povećanju uključenosti u društvo, posebno u onim regijama i podregijama gdje je to najpotrebnije; u vezi s tim ističe važnost integriranog financiranja, a posebno kombiniranje Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj; ukazuje na potencijal ponovnog ulaganja dijela lokalnih poreza u aktivnosti usmjerene na učinkovitost; poziva Komisiju da razvije posebnu strategiju ulaganja u skladu s paketom mjera za socijalno ulaganje, od koje će koristi imati regije s najvišim razinama nezaposlenosti;

20.  ističe potencijal pristupa odozdo prema gore CLLD-a u potpori razvojnim strategijama, stvaranju radnih mjesta i poticanju održivog ruralnog razvoja; smatra da ITI i CLLD imaju potencijal da izravno odgovore na lokalne potrebe i izazove na način koji bi bio konkretniji i primjereniji, insistira na potrebi za boljim uključivanjem urbanih područja u taj mehanizam i poziva Komisiju da aktivno provodi tu strategiju; napominje da je ITI djelotvoran mehanizam za provedbu Integriranih planova urbane regeneracije i razvoja; potiče Komisiju na provedbu uredbi koje se odnose na financiranje CLLD-a i ITI-ja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kao cjeline kako bi se ojačalo sinergijsko djelovanje;

21.  ukazuje Komisiji da bi se, kako bi se ostvario vidljiv napredak prema ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020., u reviziji te strategije i višegodišnjeg financijskog okvira više pažnje trebalo posvetiti regionalnim i lokalnim kontekstima te posebnim okolnostima koje vladaju na dotičnim područjima;

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)

22.  pozdravlja stvaranje novog alata CLLD koji nudi više od inicijative LEADER, jača lokalne zajednice i pruža specifična lokalna rješenja ne samo u okviru EPFRR-a nego i u okviru ostalih europskih strukturnih i investicijskih fondova;

23.  ističe da CLLD urbanim i prigradskim područjima otvara razne mogućnosti i da bi trebao biti sastavni dio više strategija za razvoj urbanih područja, uključujući putem prekogranične suradnje; podsjeća da, u svrhu jamčenja maksimalne učinkovitosti strategija za teritorijalni razvoj, razvoj urbanih područja mora biti održiv i usklađen s razvojem okolnih, prigradskih i ruralnih područja;

24.  žali zbog činjenice da će se u brojnim državama članicama CLLD uvesti u okviru pristupa koji se temelji na financiranju iz jednog fonda, što može dovesti do propuštanja prilika za stvaranje učinkovitijih strategija za lokalni razvoj; podsjeća na važnost cjelovitog pristupa i potrebu uključivanja što je moguće više lokalnih dionika civilnog društva;

25.  pozdravlja osnivanje horizontalne radne skupine za partnerstvo koja je utemeljena zahvaljujući Glavnoj upravi REGIO;

26.  apelira na dosljedno poštovanje kodeksa ponašanja za partnerstvo, osobito kada se radi o provedbi principa partnerstva u implementaciji instrumenata ITI i CLLD;

27.  potiče jačanje kapaciteta, podizanje razine osviještenosti i aktivno sudjelovanje socijalnih i gospodarskih partnera, kao i dionika civilnog društva, kako bi što više partnera moglo predložiti strategije CLLD-a prije isteka roka za podnošenje prijedloga (do 31. prosinca 2017.);

28.  zabrinut je zbog toga što za neke države članice lokalni razvoj pod vodstvom zajednice predstavlja puko ispunjavanje birokratskih formalnosti, a ne istinski pristup odozdo prema gore; u tom pogledu insistira na tome da bi lokalni akteri trebali imati istinsku ovlast donošenja odluka;

29.  poziva Komisiju i države članice da potiču razmjenu najboljih praksi povezanih s lokalnim akcijskim skupinama, na temelju strategije informiranja na europskoj razini u pogledu njihovih uspješnih projekata, koristeći pritom postojeće alate i platforme kao što su TAIEX REGIO PEER 2 PEER, URBACT i Mreža za urbani razvoj;

30.  poziva Komisiju i države članice da prihvate inicijative CLLD-a i da osiguraju veću fleksibilnost u operativnim programima te u kontekstu regionalnih i nacionalnih okvira politike, ali i onih na razini EU-a, a kako bi se bolje uzeli u obzir prioriteti strategija CLLD-a; priznaje uspjeh lokalnih akcijskih skupina u upravljanju projektima i poziva na sveobuhvatnije financiranje i na to da se razmotri proširenje njihova područja primjene; žali zbog činjenice da su u nekim državama članicama nacionalne vlasti CLLD ograničile na samo jedan specifičan politički cilj; poziva Komisiju da pruži državama članicama smjernice za financiranje CLLD-a uz pomoć pristupa iz više fondova, kao i da potiče upotrebu financijskih instrumenata;

31.  podsjeća na to da se Uredbom o Europskom socijalnom fondu predviđa da se poseban prioritet dade ulaganjima u „strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice” pod tematskim ciljem br. 9 i potiče države članice da ga uključe u svoje operativne programe; ističe da se fondovima može pružiti presudno važna potpora teritorijalnim paktovima za zapošljavanje, strategijama za razvoj urbanih područja i izgradnju institucionalnih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini te traži od Komisije da pruži dodatnu potporu državama članicama u provedbi tih posebnih prioriteta ulaganja i da u svojim godišnjim izvješćima o radu iznese informacije o opsegu te provedbe; poziva Komisiju da iskoristi srednjoročnu reviziju višegodišnjeg financijskog okvira kako bi pristupila poteškoćama koje su već utvrđene u primjeni instrumenata te da pronađe održiva rješenja;

32.  smatra da bi alati poput participativne izrade proračuna trebali biti uključeni u strategiju CLLD-a jer bi to predstavljalo demokratsku praksu koja značajno pridonosi povećanju uključenosti socijalnih i gospodarskih partnera u cilju jačanja socijalne kohezije na lokalnoj razini i povećanja učinkovitosti javne potrošnje;

33.  naglašava da je iznimno važno primijeniti transparentan pristup bez diskriminacije te svesti na najmanju moguću mjeru potencijalne sukobe interesa u interakciji javnih i privatnih subjekata, a radi osiguranja ravnoteže između učinkovitosti alata, pojednostavljenja i transparentnosti; nadalje, pozdravlja sudjelovanje različitih partnera u lokalnim akcijskim skupinama; smatra prikladnim da odredba prema kojoj ni javne vlasti ni nijedna interesna skupina ne smiju imati više od 49 % glasačkih prava u lokalnim akcijskim skupinama, kako je utvrđeno u postojećem zakonodavnom okviru, čime se omogućuje odmak od administrativnog pristupa prema pristupu usmjerenom na rezultate i inovativnost; traži od Komisije da pažljivo nadzire i ocjenjuje provedbu te odredbe, što podrazumijeva i okolnosti u kojima se mogu dopustiti iznimke, te da osigura ciljanu izgradnju kapaciteta i tehničku podršku;

Integrirana teritorijalna ulaganja (ITI)

34.  napominje da je u provedbi ITI-ja moguće primijeniti različite pristupe upravljanju; ipak smatra da je ključno da lokalni partneri imaju glavnu ulogu u pripremi strategije za teritorijalni razvoj ITI-ja i da su u potpunosti uključeni u odgovornosti povezane s upravljanjem, nadzorom i revizijom te da se na taj način zajamči da su lokalni dionici zbilja odgovorni za intervencije u okviru ITI-ja;

35.  ističe da ITI ne bi smio biti ograničen samo na urbana područja, već bi se trebao odnositi i na zemljopisna područja kao što su gradske četvrti, velegradska područja, urbano-ruralna, podregionalna ili prekogranična područja; naglašava da je ITI najprimjereniji za uzimanje u obzir specifičnih teritorijalnih potreba, s pomoću fleksibilnijeg utvrđivanja njegova teritorijalnog opsega, čime bi se poštovao stvarni pristup koji je usmjeren na konkretna područja; smatra da ITI također pruža odgovarajuću strukturu za područja s lošim pristupom uslugama te za izolirane zajednice i zajednice u nepovoljnijem položaju; traži od Komisije i država članica da optimiziraju ljudske i tehničke resurse i da više korite ITI u području prekogranične suradnje;

36.  naglašava da je rano uključivanje i veće delegiranje odgovornosti regionalnim i lokalnim vlastima i dionicima, između ostalog i dionicima civilnog društva, u strategiju teritorijalnog razvoja koja ima pristup odozdo prema gore ključno za buduću odgovornost, sudjelovanje i uspjeh integrirane teritorijalne strategije koja će se provesti na lokalnoj i međusektorskoj razini; ustraje na tome da se poveća kapacitet iskorištavanja njihovih potencijala za razvoj, u skladu s lokalnim obilježjima;

37.  potiče države članice da prihvate pristup integriranim teritorijalnim ulaganjima koji se temelji na financiranju iz više fondova kako bi se postigla sinergija među fondovima na određenom području i kako bi se izazovi rješavali sveobuhvatno; naglašava da je ciljana izgradnja kapaciteta potrebna kako bi se olakšalo udruživanje sredstava iz različitih izvora;

38.  naglašava da je kasna odluka na nacionalnoj razini za upotrebu alata za ITI istaknuta kao jedna od glavnih prepreka za pravilno određivanje teritorijalne strategije, stvaranje koordinacijske strukture, utvrđivanje proračuna i pripremu nacionalne pravne osnove za ITI;

39.  pozdravlja napore koje Komisija i Stručna skupina za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja ulažu u pripremu scenarija povezanih s integriranim teritorijalnim ulaganjima; smatra da takve smjernice treba pripremiti ranije u postupku programiranja; smatra da je potrebno ažurirati smjernice sa stvarnim primjerima i poukama iz ITI-ja nakon njihove provedbe;

40.  poziva Komisiju da uzme u obzir rezultate ankete Odbora regija iz 2015. godine, uz učinkovitiju upotrebu sredstava informacijske tehnologije i smanjivanje papirologije, uvođenje fleksibilnijih pravila za države/regije s vrlo malim dodijeljenim sredstvima, poboljšanje mehanizama sufinanciranja u državama članicama i pružanje više obuke za one koji su odgovorni za upravljanje i apsorpciju sredstava, uključujući izabrane političare;

Buduće preporuke

41.  smatra da CLLD i ITI trebaju imati još važniju ulogu u budućoj kohezijskoj politici; poziva Komisiju da pripremi izvješće koje pokazuje prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje u primjeni tih dvaju alata (analizu SWOT) prije novog zakonodavnog prijedloga o mogućim scenarijima za razdoblje nakon 2020. povezanima s tim alatima;

42.  zahtijeva da se u tom izvješću analizira utjecaj i učinkovitost CLLD-a i ITI-ja i poželjnost obvezujućeg pristupa u zakonodavstvu o kohezijskoj politici za razdoblje nakon 2020. u pogledu tih alata, uz izdvajanje sredstava za njih u operativnim programima; predlaže da se razmotri osmišljavanje konkretnih poticaja za države članice za provedbu CLLD-a i ITI-ja, zajedno s potencijalnim sredstvima za osiguravanje veće usklađenosti između operativnih programa i CLLD-a i ITI-ja; ističe da bi se ta analiza trebala zasnivati na relevantnom nizu pokazatelja koji održavaju i kvalitativne i kvantitativne sastavnice;

43.  traži da se u sljedećoj generaciji kohezijske politike tijekom faze izrade programa, ali i provedbe, formalizira pristup odozdo prema gore u kontekstu ITI-ja;

44.  potiče Komisiju i države članice da putem koordinacije s lokalnim nadležnim tijelima nadziru upotrebu sredstava ITI-ja jer su ona kvantitativno važnija nego ranije zbog svoje konsolidacije; naglašava da je to važno za smanjivanje mogućnosti korupcije u državama članicama;

45.  insistira na tome da je potrebno primijeniti dvostruki pristup, osobito pri pružanju smjernica, s jedne strane, za one države članice koje imaju samo nacionalne operativne programe te, s druge strane, za one koje imaju i regionalne operativne programe;

46.  insistira na poboljšanju koordinacije između Komisije, država članica i regija u pogledu smjernica za te alate; preporučuje da se smjernice pripremaju paralelno s prijedlogom o novom zakonodavstvu o kohezijskoj politici za programsko razdoblje nakon 2020. godine, uz naknadna ažuriranja; ističe da će se time omogućiti pravovremeno podnošenje dokumenata o smjernicama, povećati pravna sigurnost za sve stranke i dati objašnjenja o tome kako će se predložene odredbe provesti u praksi;

o
o   o

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te regionalnim i nacionalnim parlamentima.

(1)SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2)SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3)SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
(4)SL L 149, 20.5.2014., str. 1.
(5)SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(6)SL C 17, 19.1.2013., str. 18.
(7)SL C 313, 22.9.2015., str. 31.
(8)SL C 230, 14.7.2015., str. 1.
(9)SL C 153 E, 31.5.2013., str. 9.
(10)SL C 440, 30.12.2015., str. 6.
(11)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0015.
(12)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419.

Pravna napomena