Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2317(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0165/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0165/2016

Rasprave :

PV 06/06/2016 - 12
CRE 06/06/2016 - 12

Glasovanja :

PV 07/06/2016 - 5.9
CRE 07/06/2016 - 5.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0246

Usvojeni tekstovi
PDF 365kWORD 122k
Utorak, 7. lipnja 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Izvješće za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja
P8_TA(2016)0246A8-0165/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2016. o izvješću EU-a za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja (2015/2317(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se potvrđuje da Unija mora voditi računa o cilju razvojne suradnje u politikama koje provodi i koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju,

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji u kojem se navodi da se djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta, a to su: demokracija, vladavina prava, univerzalnost i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava,

–  uzimajući u obzir stavke 9. i 35. zajedničke izjave Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se u sastali u Vijeću, te Parlamenta i Komisije od prosinca 2005. pod naslovom „Europski konsenzus o razvojuˮ(1),

–  uzimajući u obzir uzastopne zaključke Vijeća, dvogodišnja izvješća Komisije i rezolucije Parlamenta koje se odnose na usklađenost politika u interesu razvoja, posebno Rezoluciju Parlamenta od 13. ožujka 2014. o izvješću EU-a 2013. o političkoj usklađenosti u interesu razvoja(2),

–  uzimajući u obzir peto dvogodišnje izvješće Komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja, posebno njegov radni dokument o usklađenosti politika u interesu razvoja, objavljeno u kolovozu 2015. (SWD(2015)0159),

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. donesen na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju u New Yorku 2015.(3), koji uključuje cilj „poboljšanja usklađenosti politika za održivi razvojˮ (cilj 17.14),

–  uzimajući u obzir zaključni dokument s Četvrtog foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći iz prosinca 2011. o partnerstvu za učinkovitu razvojnu suradnju,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0165/2016),

A.  budući da se u zaključcima Vijeća o petom dvogodišnjem izvješću Europske komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja usvojenom u listopadu 2015. naglašava da će usklađenost politika u interesu razvoja biti važan element u doprinosu EU-a postizanju šireg cilja usklađenosti politika u interesu održivog razvoja;

B.  budući da usvajanje Programa održivog razvoja do 2030. predstavlja novi izazov za postizanje usklađenosti politika u interesu razvoja jer se njime uspostavlja jedinstven, univerzalan skup razvojnih ciljeva koji se primjenjuju na sve;

C.  budući da Europska unija mora preuzeti vodeću ulogu u promicanju usklađenosti politika u interesu razvoja;

D.  budući da 1,5 milijardi ljudi još uvijek živi u siromaštvu i oskudijeva u pogledu zdravlja, obrazovanja i životnog standarda; budući da su većina njih žene;

E.  budući da je fiskalni prostor u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju de facto ograničen zbog zahtjeva globalnih ulagača i financijskih tržišta; budući da zemlje u razvoju nude razne porezne poticaje i olakšice kako bi privukle ili zadržale ulagače, što vodi prema štetnom natjecanju u snižavanju poreza;

F.  budući da EU ima izravnu i povijesnu odgovornost u svojim odnosima s partnerskim zemljama;

G.  budući da u trenutačnom europskom okviru razvoja nedostaju učinkoviti mehanizmi za sprečavanje i ispravljanje neusklađenosti koje su posljedica politika koje vodi Unija;

Usklađenost politika u interesu razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030.

1.  ponavlja da je usklađenost politika u interesu razvoja ključan element za postizanje i ostvarivanje novog programa održivog razvoja; traži proaktivan pristup temeljen na postizanju konsenzusa u pogledu usklađenosti politika u interesu razvoja; ističe da bi novi pristup temeljen na ljudskim pravima trebao dovesti do dubljeg razumijevanja usklađenosti politika u interesu razvoja jer bez suočavanja s preprekama ostvarivanju prava ne može biti napretka prema održivom razvoju i iskorjenjivanju siromaštva; smatra da bi usklađenost politika u interesu razvoja trebala doprinijeti uspostavi vladavine prava i neovisnih institucija te rješavanju izazova koji dobro upravljanje predstavlja u zemljama u razvoju;

2.  izražava žaljenje jer, iako je usklađenost politika u interesu razvoja podržana u Milenijskoj deklaraciji UN-a(4), Ugovoru iz Lisabona i na forumu o učinkovitosti pomoći u Busanu(5), njezina je konkretna primjena slabo napredovala;

3.  poziva da se na razini cijeloga EU-a povede rasprava o usklađenosti politika u interesu razvoja u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih novih 17 univerzalnih i nedjeljivih ciljeva održivog razvoja radi boljeg razumijevanja na koji bi se način taj koncept mogao uklopiti s više univerzalnim konceptom usklađenosti politika u interesu održivog razvoja;

4.  podsjeća da se ciljevi održivog razvoja odnose i na razvijene zemlje i na zemlje u razvoju te da bi ciljevi održivog razvoja trebali biti sveobuhvatno integrirani u postupak donošenja odluka u EU-u na unutarnjoj i vanjskog razini; naglašava da je potrebno razviti globalne postupke upravljanja kako bi se promicala usklađenost politika u interesu razvoja na globalnoj razini te poziva da se usklađenost politika u interesu održivog razvoja uvrsti kao ključno pitanje u predstojeće političke rasprave EU-a o novoj globalnoj strategiji i VFO-u;

Mehanizmi usklađenosti politika u interesu razvoja

5.  poziva na raspravu o usklađenosti politika u interesu razvoja na sastanku Europskog vijeća radi poticanja međuinstitucijske rasprave u kojoj sudjeluju Komisija, ESVD, Vijeće i Parlament, kao i rasprave na nacionalnoj razini;

6.  predlaže da Komisija i ESVD tijekom priprema za taj sastanak na vrhu šefovima država i vlada EU-a upute konkretne preporuke o učinkovitim mehanizmima za provedbu usklađenosti politika u interesu razvoja i integraciju strategija EU-a za bolju provedbu ciljeva održivog razvoja te o jasnijem definiranju odgovornosti svake institucije EU-a u ispunjavanju svojih obveza za postizanje te usklađenosti; vjeruje da takav proces treba biti što je moguće više transparentan i uključiv te da u njemu trebaju sudjelovati lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i skupine za strateško promišljanje;

7.  pozdravlja uspostavu skupine povjerenika koji djeluju u području vanjskih odnosa; traži da potpredsjednica / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito izvješćuje Odbor za razvoj o radu te skupine;

8.  smatra da bi se mehanizmi kojima su se neke delegacije EU-a služile za pružanje povratnih informacija o izvješću Komisije o usklađenosti politika u interesu razvoja 2015. trebali proširiti na sve delegacije EU-a i da bi to trebala postati godišnja praksa; poziva delegacije EU-a da zajamče da usklađenost politika u interesu razvoja bude na dnevnom redu bilateralnih, odnosno skupnih sastanaka, kao i na dnevnom redu godišnjeg sastanka voditelja delegacija EU-a u Bruxellesu;

9.  pozdravlja paket za bolju regulativu koji je Komisija usvojila 19. svibnja 2015.; pozdravlja, nadalje, činjenicu da je usklađenost politika u interesu razvoja izričito spomenuta kao zakonska obveza u Instrumentu br. 30 Smjernica za bolju regulativu (COM(2015)0215);

10.  žali zbog činjenice da, iako procjene učinka predstavljaju važan instrument za postizanje usklađenosti politika u interesu razvoja, procjene razvojnih učinaka i dalje su malobrojne te ne uzimaju u obzir na odgovarajući način mogući učinak na zemlje u razvoju; izražava nadu da će se paketom za bolju regulativu i njegovim smjernicama taj problem ispraviti tako što će se voditi računa o razvoju i ljudskim pravima u svim procjenama učinka i povećati transparentnost; poziva Komisiju da se u ranoj fazi procesa donošenja politika sustavno savjetuje s organizacijama za zaštitu ljudskih prava te da uspostavi snažnije mehanizme kako bi zajamčila razmjernu zastupljenost svih dionika; pozdravlja javno savjetovanje o tom planu, čiji je cilj utvrditi ishod i učinak usklađenosti politika u interesu razvoja na zemlje u razvoju, te kojim se vanjskim dionicima, između ostalog zemljama u razvoju i civilnom društvu, omogućuje da iznesu svoja gledišta i aktivno sudjeluju; nadalje pozdravlja terensku fazu plana te studije slučaja, kojima bi se moglo istinski pridonijeti preciznom vrednovanju učinka usklađenosti politika u interesu razvoja; smatra da je tijekom provedbe politika EU-a nužno provesti sustavnije ex post procjene učinka;

11.  vjeruje da se veći naglasak mora staviti na koordinaciju među institucijama, bilo među institucijama EU-a, bilo s državama članicama; poziva vlade država članice da usklađenost politika u interesu razvoja postane dio pravno obvezujućeg akta, a da za usklađenost politika u interesu održivog razvoja utvrde akcijski plan kako bi se ona operativno provela; smatra da nacionalni parlamenti trebaju biti više uključeni u program usklađenosti politika u interesu razvoja u skladu sa svojim ovlastima prema kojima imaju pravo pozvati svoje vlade na odgovornosti i pratiti napredak u tom području;

12.  podsjeća na važnu ulogu koju Europski parlament treba imati u promicanju usklađenosti politika u interesu razvoja stavljajući je na prvo mjesto svog dnevnog reda, povećavajući broj sastanaka odbora i međuparlamentarnih sastanaka na temu usklađenosti politika u interesu razvoja, promičući dijalog o toj temi s partnerskim zemljama i potičući dijalog s civilnim društvom;

13.  napominje da su neke države članice uspostavile djelotvorne mehanizme za koordinaciju među ministarstvima s posebnim mandatom za usklađenost politika u interesu održivog razvoja; poziva države članice da slijede taj primjer i međusobno razmjenjuju dobre prakse koje su usvojile druge države članice;

14.  primjećuje da je zajednička izrada programa uspješan alat za usklađeno planiranje aktivnosti razvojne suradnje EU-a; pozdravlja činjenicu da zajednička izrada programa uključuje bilateralne aktivnosti država članica EU-a u partnerskim zemljama, no žali zbog prethodnih neuspjeha u povezivanju djelovanja EU-a s aktivnostima država članica, zbog čega su propuštene prilike za iskorištavanje sinergija;

15.  uviđa da će ispravna provedba usklađenosti politika u interesu razvoja zahtijevati odgovarajuću razinu sredstava i osoblja; traži da se kontaktnim točkama za usklađenost politika u interesu razvoja u nacionalnim ministarstvima i izaslanstvima EU-a odobre potrebna sredstva za uspostavu nacionalnih i europskih strategija za usklađenost politika u interesu razvoja;

16.  ističe ključnu ulogu nacionalnih parlamenta u provedbi usklađenosti politika u interesu održivog razvoja, posebice u jamčenju da se preuzete političke obveze, nadzor i puna uključenost organizacija civilnog društva periodički kontroliraju te praćenju vladinih izvješća o procjeni učinka;

17.  podsjeća na svoj prijedlog da se unutar Unije uspostavi neovisan sustav za prihvat žalbi pojedinaca ili zajednica na koje utječu politike Unije; uviđa važnu ulogu Odbora za razvoj Europskog parlamenta i njegovog stalnog izvjestitelja za usklađenost politika u interesu razvoja u prenošenju problema koji muče javnost ili zajednice na koje utječu politike Europske unije;

18.  ističe da EU mora uložiti dodatne resurse u analizu usklađenosti politika u interesu razvoja koja će se temeljiti na dokazima; poziva Komisiju da bez odgode pronađe neusklađenosti i izradi analizu njihovih troškova te da razvije prikladne mehanizme nadzora i praćenja napretka usklađenosti politika u interesu razvoja; također poziva Komisiju da u svoju analizu uključi prijedloge kako izbjeći i rješavati neusklađenosti između različitih politika; nadalje ističe potrebu za pružanjem kvalitetnijih informacija o pitanjima usklađenosti politika u interesu razvoju u programskim dokumentima;

19.  ističe da je usklađenost politika u interesu razvoja potrebno pojačati, posebno u kontekstu revizije Europskog konsenzusa o razvoju i rasprava o budućem sporazumu nakon Sporazuma iz Cotonoua;

Prioritetna područja

Migracije

20.  potvrđuje da je EU suočen s najvećom izbjegličkom krizom na svojem području od Drugoga svjetskog rata; naglašava da je jače povezivanje migracija i razvojnih politika ključno za rješavanje glavnih uzroka tog fenomena; vjeruje da bi EU trebao iskoristiti sve alate koje ima na raspolaganju za rješavanje te krize, uključujući i sigurnosne i diplomatske instrumente; naglašava da odgovor na izbjegličku krizu ne bi trebao biti usmjeren isključivo na sigurnosna pitanja te da razvojne ciljeve treba bolje integrirati kako bi politika EU-a u području migracija bila kompatibilna s politikama koje za cilj imaju smanjenje siromaštva; naglašava da usklađenost politika u interesu razvoja predstavlja važan dio nove politike EU-a u području migracija; pozdravlja donošenje Europskog migracijskog programa (COM(2015)0240), kojim se razvija sveobuhvatan odgovor na krizu; vjeruje da bi njegovu provedbu trebalo popratiti konkretnim aktivnostima za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja te dobrog upravljanja u matičnim zemljama; naglašava važnost doznaka kao izvora financiranja razvoja; naglašava važnost sporazuma država članica EU-a s trećim zemljama za jamčenje sigurnog kretanja i mobilnosti međunarodnih radnika; smatra da se programi i proračun za razvojnu pomoć ne bi smjeli koristiti u svrhu kontrole migracija; naglašava da se u svakoj zajedničkoj politici u području migracija naglasak treba staviti na legalne putove u Europu i prihvat migranata;

21.  naglašava da je EU-u potrebna bolja usklađenost politika migracija i azila, kako unutar same Unije, tako i s međunarodnim partnerima; podsjeća na to da za istinski djelotvornu i sveobuhvatnu migracijsku politiku i politiku u području azila unutarnje i vanjske politike EU-a moraju biti potpuno integrirane, a posebno unutar radnih struktura EU-a; naglašava potrebu za razvojem jedinstvene zajedničke politike migracija i azila; traži uključiv pristup za rješavanje temeljnih uzroka migracija koji je čvrsto vezan uz razvoj kako bi se postiglo održivo razrješenje trenutačne migracijske krize; podsjeća da su žene i djevojčice izbjeglice ili migranti posebno izložene spolnom nasilju i iskorištavanju te da rodna perspektiva mora postati sastavni dio migracijske politike EU-a;

22.  kako bi se pojačala usklađenost migracijskih i razvojnih politika, poziva Europsku uniju i njene države članice da troškove za izbjeglice ne prijavljuju kao službenu razvojnu pomoć jer bi to predstavljalo oportunitetni trošak nauštrb razvojnih programa kojima se djelotvorno rješavaju temeljni uzroci migracija;

Trgovina i financije

23.  naglašava da su EU i njegove države članice zajedno i dalje najvažniji donator strategije pomoći za trgovinu na svijetu (11,7 milijardi EUR u 2013. godini – SWD(2015)0128); predlaže da program Pomoć za trgovinu EU-a također bude usmjeren na osnaživanje siromašnih proizvođača, zadruga, mikropoduzeća i malih poduzeća, olakšavanje diverzifikacije domaćih tržišta, jačanje jednakosti žena i daljnju regionalnu integraciju i smanjenje nejednakosti u primanjima; pozdravlja namjeru Komisije da više pozornosti usmjeri na odredbe trgovinskih sporazuma koje se odnose na razvoj; podsjeća na preuzete obveze država članica da poduzmu konkretne napore u postizanju cilja da se 0,7 % BNP-a namijeni kao službena razvojna pomoć zemljama u razvoju kao i na preporuke Odbora za razvojnu pomoć OECD-a o postizanju prosječnog elementa bespovratnih sredstava od 86 % ukupne službene razvojne pomoći; ističe da bi trgovinski sporazumi trebali u cijelom svijetu doprinijeti promicanju održivog razvoja, ljudskih prava te borbi protiv korupcije;

24.  podsjeća da liberalizacija trgovine nije sama po sebi pozitivna zbog iskorjenjivanja siromaštva jer može negativno utjecati na održivi razvoj;

25.  zahtijeva od Komisije da jednom godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o provedbi Pomoći za trgovinu EU-a u zemljama u razvoju, u kojem bi bili navedena namjenska sredstva i njihovo porijeklo, i unutar naslova 4. proračuna EU-a i unutar Europskog razvojnog fonda; smatra da bi se takvim izvješćem pružio solidan temelj za izvješća EU-a o usklađenosti politika u interesu razvoja, koja bi se objavljivala svake dvije godine;

26.  podsjeća da se ciljem 17.15 u okviru ciljeva održivog razvoja prepoznaje potreba poštovanja političkog prostora svake zemlje radi iskorjenjivanja siromaštva i ostvarenja održivog razvoja; ponovno ističe pravo zemalja u razvoju da reguliranju ulaganja kako bi se osigurale obveze i dužnosti svih ulagača, uključujući strane ulagače, radi zaštite ljudskih prava, radnih normi i normi zaštite okoliša;

27.  pozdravlja napredak postignut od sklapanja Pakta o održivosti za Bangladeš i poziva Komisiju da proširi obvezujuće okvire na druge sektore; u tom smislu poziva Komisiju da proširi područje primjene društveno odgovornog poslovanja i inicijativa za postupanje s dužnom pažnjom kojima se dopunjuje postojeća Uredba EU-a o drvnoj sirovini ili koje se tiču prijedloga Uredbe EU-a o mineralima koji potječu iz područja pogođenih sukobima i visokorizičnih područja i na druge sektor te tako zajamči da će EU i njegovi trgovci i gospodarski subjekti ispuniti obvezu poštovanja ljudskih prava i najviših društvenih i ekoloških normi;

28.  podsjeća da politike ulaganja EU-a, osobito kad podrazumijevaju javni novac, moraju doprinositi ostvarenju ciljeva održivog razvoja; podsjeća da je potrebno povećati transparentnost i odgovornost razvojnih financijskih institucija kako bi se učinkovito pratilo i nadziralo tokove, održivost duga i dodanu vrijednost njihovih projekata održivog razvoja;

29.  podsjeća na jedinstvenu ulogu službene razvojne pomoći u postizanju djelotvornih razvojnih rezultata; poziva da se očuva usredotočenost na razvoj i priroda službene razvojne pomoći, uključujući transparentan i odgovoran sustav izvješćivanja; podsjeća da je nevezana potpora nužan uvjet za otvaranje mogućnosti za društveno-gospodarske sudionike zemalja u razvoju, kao što su lokalna poduzeća ili stručnjaci za tehničku pomoć, te se zalaže za poticanje uporabe sustava javne nabave zemalja u razvoju za programe potpore kojima se podupiru aktivnosti javnog sektora kako bi se poboljšao lokalni privatni sektor;

30.  međutim, podsjeća na to da sama pomoć nije dovoljna; vjeruje da je potrebno razmotriti inovativne i raznolike izvore financiranja, poput poreza na financijske transakcije, poreza na ugljični dioksid, taksi na karte u zračnom prometu, prihoda od korištenja prirodnih resursa, itd. te da ih treba uskladiti s načelima razvojne djelotvornosti; smatra da treba ojačati usklađenost javnog, privatnog, međunarodnog i domaćeg financiranja; u tom pogledu prepoznaje ključnu ulogu privatnog sektora; naglašava važnost uspostave povoljnih uvjeta za privatno poduzetništvo u zemljama u razvoju, poticanja stvaranja političkih i pravnih okvira koji su poticajni za olakšavanje korištenja bankovnih računa te stvaranja informatičke infrastrukture;

31.  vjeruje da bi, kako bi se ostvarili ciljevi usklađenosti politika u interesu razvoja, u trgovinskoj politici EU-a trebalo uzeti u obzir opću i razvojnu situaciju u zemljama u razvoju kao i pravo zemalja u razvoju da same odrede svoje razvojne strategije; naglašava da se sporazumima o trgovini i ulaganju koje sklapaju EU i države članice ne smije djelovati, bilo izravno bilo neizravno, suprotno razvojnim ciljevima ili promicanju i zaštiti ljudskih prava u partnerskim zemljama; podsjeća da poštena i propisno uređena trgovina u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije može imati potencijal za razvoj; pozdravlja uključivanje cjelovitih poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sve trgovinske i ulagačke sporazume;

32.  poziva da EU uspostavi primjereni okvir kojim se razmatra način na koji korporacije uključuju ljudska prava i socijalne i ekološke standarde; poziva EU i države članice da se i dalje aktivno uključuju u rad UN-ova Vijeća za ljudska prava kako bi se transnacionalne korporacije smatrale odgovornima za povrede ljudskih prava;

33.  podržava djelotvoran, pravedan i transparentan sustav oporezivanja u skladu s načelima dobrog upravljanja; pozdravlja paket mjera za poreznu transparentnost koji je Komisija predstavila 18. ožujka 2015. i paket mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza koji je predstavljen 28. siječnja 2016., kao i Komunikaciju Komisije o vanjskoj strategiji za promicanje dobrog poreznog upravljanja na međunarodnoj razini; naglašava važnost provođenja procjene učinka i analize popratnih djelovanja novog poreznog zakona EU-a kako bi se izbjegli negativni utjecaji na zemlje u razvoju; podsjeća da je mobilizacija domaćih resursa oporezivanjem najvažniji izvor prihoda za javno financiranje održivog razvoja; traži od Europske unije da pruži potporu zemljama u razvoju u izgradnji njihovih kapaciteta u području porezne uprave, financijskog upravljanja i upravljanja javnim financijama i u sprječavanju nezakonitih financijskih tokova; poziva EU-a da zajamči da multinacionalne korporacije plaćaju poreze u zemljama u kojima stječu ili stvaraju dobit; u skladu s time ističe odgovornost EU-a za promicanje i operativnu provedbu na svjetskoj razini načela usklađenosti politika u interesu razvoja u poreznim pitanjima; u tu svrhu, potiče EU da zemljama u razvoju omogući da ravnopravno sudjeluju u svjetskoj reformi postojećih međunarodnih poreznih pravila;

34.  smatra da je međunarodna suradnja ključna za borbu protiv nezakonitih financijskih tokova i utaje poreza te poziva EU da potakne daljnju međunarodnu suradnju na poreznim pitanjima; poziva EU da zajamči pravedno postupanje prema zemljama u razvoju pri potpisivanju poreznih sporazuma, u sladu s Model-konvencijom UN-a o dvostrukom oporezivanju, i da pritom uzme u obzir posebnosti položaja u kojem se one nalaze i zajamči pravednu raspodjelu prava oporezivanja; pozdravlja obveze koje su preuzete na konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi održanoj u srpnju 2015. godine, poput revizije multilateralnog financiranja razvoja i porezne inicijative kojoj je cilj pomoći zemljama u razvoju da razviju domaće sustave za prikupljanje sredstava; poziva EU da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje pruža OECD-ov predložak porezne konvencije koji sadrži i neobaveznu odredbu za pružanje pomoći pri ubiranju poreza;

35.  poziva na preispitivanje utjecaja izvoznih subvencija, carina i zapreka trgovini na zemlje u razvoju;

36.  podsjeća da napori koji se ulažu kako bi se osigurao pristup sirovinama iz zemalja u razvoju ne bi smjeli negativno djelovati na lokalan razvoj i iskorjenjivanje siromaštva, već bi se njima trebalo pomoći zemljama u razvoju da bogatstvo u prirodnim resursima pretoče u istinski razvoj;

Sigurnost opskrbe hranom

37.  naglašava da će postizanje sigurnosti opskrbe hranom na globalnoj razini zahtijevati usklađenost politika u interesu razvoja na svim razinama, posebno ako se namjeravaju postići ambiciozniji ciljevi Programa održivog razvoja za 2030., odnosno potpuno iskorjenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti; vjeruje da bi EU trebao promicati uspostavu robusnog regulatornog okvira s jasno određenim kriterijima kako bi se zaštitila prava i sigurnost opskrbe hranom ugroženih slojeva stanovništva;

38.  poziva EU da, pored ostalih faktora, sustavno procijeni učinak poljoprivrednih, trgovinskih i energetskih politika EU-a, kao što je politika biogoriva, na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju i životne uvjete najranjivijih ljudi; potiče Komisiju da i dalje bude usredotočena na poljoprivredna gospodarstva, mikro, mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i radnike u poljoprivredi te da promiče održive i agroekološke prakse, u skladu sa zaključcima Međunarodne procjene poljoprivredne znanosti i tehnologije za razvoj (IAASTD), preporukama posebne izvjestiteljice UN-a za prava na hranu i ciljevima održivog razvoja; podsjeća da je potrebno zajamčiti da primjena mjera za ZPP ne ugrožava kapacitete za proizvodnju hrane u zemljama u razvoju i njihovu dugoročnu sigurnost opskrbe hranom; naglašava da se bitna pitanja usklađenosti i učinka politika moraju rješavati u sklopu aktualnog praćenja okvira politika EU-a za sigurnost opskrbe hranom (COM(2010)0127); ističe da Unija mora podržati uspostavu prerađivačkih industrija u poljoprivrednom sektoru i poboljšanje tehnika za konzerviranje prehrambenih proizvoda; podsjeća na važnost razmatranja učinka sporazuma o ribarstvu na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju; poziva EU i države članice da doprinesu sprječavanju otimanja obradivih površina pružanjem potpore zemljama u razvoju pri njihovoj provedbi dobrovoljnih smjernica UN-a o odgovornom upravljanju zemljištem, ribarstvom i šumarstvom na nacionalnoj razini;

Zdravlje

39.  naglašava potrebu da zemlje u razvoju svoja sredstva iz proračuna prvenstveno usmjere na uspostavu čvrstih zdravstvenih sustava, izgradnju održivih sanitarnih infrastruktura i pružanje osnovnih usluga i kvalitetne skrbi; poziva Europsku uniju da podrži uvođenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja kojim bi se zajamčilo zajedničko rješavanje zdravstvenih rizika u zemljama u razvoju;

Klimatske promjene

40.  poziva na odlučno djelovanje EU-a, država članica i svih međunarodnih partnera u provedbi nedavnog sporazuma COP21 / pariškog klimatskog sporazuma; naglašava da EU i ostale razvijene zemlje moraju nastaviti podupirati mjere za borbu protiv klimatskih promjena radi smanjenja emisija i izgradnje otpornost na učinak klimatskih promjena u zemljama u razvoju, posebno u najslabije razvijenim zemljama; podsjeća na to da je u tom kontekstu od ključne važnosti omogućiti odgovarajuća financijska sredstva; u tom smislu podržava energetsku tranziciju EU-a i prijelaz na obnovljive izvore energije; ističe da nemogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanje na znatno ispod 2°C može ugroziti razvojna postignuća; poziva EU da zauzme proaktivnu ulogu u rješavanju globalnih klimatskih izazova uspostavom strateških prioriteta na svim razinama i u svim sektorima te da osmisli i provede nove obvezujuće ciljeve u pogledu klime, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, u skladu sa sporazumom iz Pariza;

41.  uviđa da, u kontekstu financiranja u službi borbe protiv klimatskih promjena, privatno financiranje ne može zamijeniti javno financiranje; ističe potrebu za transparentnim izvješćivanjem i odgovornošću te za jamčenjem uvođenja relevantnih socijalnih i ekoloških zaštitnih mjera povezanih s privatnim financiranjem u službi borbe protiv klimatskih promjena;

Spol

42.  pozdravlja Akcijski plan EU-a za rodnu jednakost za razdoblje 2016. – 2020. i potiče praćenje i provedbu njegovih ciljeva u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, među ostalim i u projektima koje EU financira na razini država; nadalje poziva EU da u sve svoje politike i proračune uvrsti jednakost spolova i osnaživanje žena te da se pobrine da njegove vanjske politike i dalje doprinose borbi protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i diskriminaciju protiv pripadnika skupine LGBTI;

Sigurnost

43.  uviđa da održivi razvoj i iskorjenjivanje siromaštva nisu mogući bez sigurnosti; osim toga, uviđa da je spona sigurnosti i razvoja bitan element u jamčenju učinkovitosti vanjskog djelovanja EU-a;

44.  ističe važnost jamčenja usklađenosti politika i koordinacije vanjskog djelovanja EU-a i politika sigurnosti, obrane, trgovine, humanitarne pomoći i razvojne suradnje; podsjeća da dobro upravljanje predstavlja izazov u zemljama u razvoju; ustraje na tome da bi usklađenost politika u interesu razvoja trebala doprinijeti uspostavi vladavine prava i neovisnih institucija kao i jačanju djelovanja kojima bi se postiglo razoružanje, zajamčila javna zdravstvena skrb i sigurnost opskrbe hranom te povezanih politika kojima se jamče sigurnost i razvoj;

45.  poziva EU da ojača svoje kapacitete za sprečavanje krize i mogućnosti pružanja brzog odgovora na nju kako bi ojačao sinergije između zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i razvojnih instrumenata pronalaskom ravnoteže između kratkoročnih odgovora na krize i dugoročnijih razvojnih strategija; sugerira da bi se uspostavom novog instrumenta za povezivanje razvoja i sigurnosti mogle ograničiti neusklađenosti i povećati djelotvornost usklađenosti politika u interesu razvoja; naglašava da bi ovaj instrument trebalo financirati ne kroz postojeće razvojne instrumente, nego novim proračunskim odobrenim sredstvima; poziva da se prioriteti i politike u predmetnim zemljama i regijama uzmu u obzir pri razradi strategija EU-a u područjima sigurnosti i razvoja; pozdravlja uporabu političkog okvira za pristup krizama (PFCA) kao važnog instrumenta kojim se omogućuje da se u ranoj fazi zajednički razmotre krizne situacije; poziva na tješnju suradnju Europske komisije, ESVD-a i država članica u cilju provođenja sveobuhvatne analize kojom bi bilo moguće utemeljeno odrediti treba li u nekom konkretnom slučaju na krizu odgovoriti aktivnostima u okviru ili izvan zajedničke sigurnosne i obrambene politike;

46.  vjeruje da su strategija za sigurnost i razvoj u Sahelu(6), afričke snage za brzo djelovanje, i regionalni akcijski plan za Sahel od 2015. do 2020.(7) dobri primjeri uspješne primjene sveobuhvatnog pristupa EU-a, u kojem se učinkovito isprepliću odgovori u području sigurnosti, razvoja i upravljanja;

47.  poziva Komisiju i države članice da nastave kvalitetnije povezivati humanitarnu pomoć, razvojnu suradnju i otpornost na katastrofe kako bi omogućile pružanje fleksibilnog i djelotvornog odgovora na rastuće potrebe;

o
o   o

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL C 46, 24.2.2006., str. 1.
(2)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0251.
(3)http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1
(4)http://www.un.org/millennium/declaration/ares552e.htm
(5)http://www.oecd.org/development/effectiveness/49650173.pdf
(6)http://eeas.europa.eu/africa/docs/sahel_strategy_en.pdf
(7)www.consilium.europa.eu/en/meetings/fac/2015/04/st07823-en15_pdf

Pravna napomena