Europski parlament,

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. studenoga 2015. o stanju Razvojnog plana iz Dohe uoči Desete ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije(1),

—  uzimajući u obzir svoje preporuke Komisiji za pregovore o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja od 8. srpnja 2015.(2) i preporuke o Sporazumu o trgovini uslugama od 3. veljače 2016.(3),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

—  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., usvojen na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom u New Yorku 2015.,

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. srpnja 2015. o vanjskom utjecaju politike EU-a na području trgovine i ulaganja na inicijative javno-privatnog partnerstva u zemljama izvan EU-a(4),

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama(5),

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 29. travnja 2015. o drugoj obljetnici urušavanja zgrade Rana Plaza i napretku Pakta o održivosti za Bangladeš(6),

—  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2014 pod naslovom „Je li upravljanje povlaštenim trgovinskim dogovorima prikladno?”,

—  uzimajući u obzir Smjernice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalna poduzeća i Tripartitnu deklaraciju Međunarodne organizacije rada (MOR) o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku,

—  uzimajući u obzir uredbu EU-a o nezakonito dobivenom drvu, Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju, prijedlog Europske komisije za uredbu o mineralima iz područja zahvaćenim sukobima, odredbu o transparentnosti u lancima opskrbe iz zakona Ujedinjene Kraljevine o modernom ropstvu i francuski zakon o dužnoj pažnji,

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 27. rujna 2011. o novoj europskoj trgovinskoj politici u okviru strategije Europa 2020.(7),

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. veljače 2011. o Europi 2020.(8),

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenoga 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(9),

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenoga 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(10),

—  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenoga 2010. o društveno odgovornom poslovanju u međunarodnim trgovinskim sporazumima(11),

—  uzimajući u obzir smjernice EU-a za promicanje i zaštitu uživanja svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba koje je Vijeće za vanjske poslove donijelo 24. lipnja 2013.;

—  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 7. i 8. veljače 2013., njegove zaključke o trgovini od 21. studenoga 2014. i zaključke Vijeća za vanjske poslove od 27. studenoga 2015.;

—  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu o izvješću o transparentnosti, odgovornosti i integritetu institucija EU-a,

—  uzimajući u obzir Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,

—  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—  uzimajući u obzir članke 207., 208. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—  uzimajući u obzir članak 24. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz,

—  uzimajući u obzir načelo usklađenosti politika u interesu razvoja navedeno u UFEU-u,

—  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0220/2016),

A.  budući da trgovina nije samoj sebi cilj, već sredstvo za postizanje blagostanja i jednakosti, promicanje poslovnih mogućnosti, održivoga gospodarskog razvoja, društvenog napretka, međukulturnog razumijevanja, povećanje zaposlenosti i podizanje životnog standarda a da se pritom ne povećava javna potrošnja;

B.  budući da je od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona u prosincu 2009. zajednička trgovinska politika doživjela suštinske promjene; budući da trgovina nije izolirana djelatnost, nego povezana s mnogim drugim politikama i o njima ovisna; budući da pregovori o sporazumima o trgovini i ulaganju moraju nadilaziti jednostavno snižavanje carina s obzirom na to da se danas složeni izazovi nalaze u regulatornim pitanjima i približavanju međunarodnih standarda;

C.  budući da je u Uniji izostala ozbiljna rasprava o trošku politika slobodne trgovine (kao što su industrijske prilagodbe: zatvaranje industrijskih poduzeća, gubitak radnih mjesta u proizvodnom sektoru, premještanje cijelih industrija u treće zemlje i povećanje uvoza) i cjelokupnoj analizi troškova i koristi politika slobodne trgovine; budući da zbog izostanka takve otvorene rasprave mnogi dionici dovode u pitanje logiku i smjer trgovinske politike EU-a i politika EU-a u cjelini i budući da bi se otvorenom raspravom bio izbjegao taj nesretan rezultat;

D.  budući da se zbog prekomjernih globalnih kapaciteta u ključnim industrijama i trgovinske neravnoteže kao posljedice toga počinje rušiti povjerenje poduzeća i industrija EU-a u stabilnost europske trgovinske politike;

E.  budući da je u vrijeme slabog gospodarskog rasta doprinos vanjske trgovine oporavku europskoga gospodarstva ključan za postizanje konkretnih i mjerljivih rezultata i potpomaže stvaranje kvalitetnih radnih mjesta te održivi gospodarski rast i jednakost u Europi i izvan nje;

F.  budući da trgovinska politika nove generacije treba odgovoriti na preokupacije građana u pogledu transparentnosti i sudjelovanja, dobrobiti i radnih mjesta, na očekivanja poduzeća od globalnoga povezanoga gospodarstva, borbu protiv siromaštva i potrebu postizanja pravednije raspodjele dobitaka od trgovine te se treba baviti novim pitanjima poput digitalne trgovine i ključne uloge malih i srednjih poduzeća;

G.  budući da su tekući trgovinski pregovori skrenuli pozornost javnosti na europsku trgovinsku politiku i budući da se sve više građana zanima za trgovinsku politiku i strahuje da bi zajednička trgovinska politika mogla potkopati europske i nacionalne propise i standarde;

H.  budući da je Komisija izričito obećala da se nijednim trgovinskim sporazumom nikada neće smanjiti razina regulatorne zaštite, da svaka promjena razine zaštite može biti samo u smjeru povećanja i da će pravo na zakonsko uređenje uvijek biti zaštićeno;

I.  budući da se regulatornom suradnjom u sklapanju trgovinskih sporazuma mora zajamčiti najviša razina zaštite zdravlja i sigurnosti u skladu s načelom opreznosti iz članka 191. UFEU-a;

J.  budući da građani, poduzeća i mala i srednja poduzeća EU-a izražavaju sumnju u to predstavljaju li velika industrijska udruženja zaista interese građana i poduzeća EU-a i općenito govoreći Europske unije;

K.  budući da za ostvarivanje transparentnosti institucije EU-a moraju voditi računa o tome da stajališta iznesena u ime europskih industrija zaista odražavaju njihova stajališta;

L.  budući da se trgovinska i ulagačka politika EU-a mora osnažiti ne samo jamčenjem dobrih rezultata u zapošljavanju i stvaranju bogatstva za građane i poduzeća nego i poboljšanjem ekoloških i socijalnih prava i jamčenjem najviše razine transparentnosti, angažmana i odgovornosti, kontinuiranim dijalogom s poduzećima, potrošačima, socijalnim partnerima, svim drugim relevantnim dionicima i lokalnim i regionalnim tijelima vlasti te određivanjem jasnih smjernica u pregovorima;

M.  budući da pravila o podrijetlu određuju pravi opseg liberalizacije trgovine, s obzirom na to da se njima definira koja je roba doista obuhvaćena sporazumima o slobodnoj trgovini, ali se često izostavljaju u javnim raspravama o trgovinskoj politici i dosad nisu bila predmetom razmatranja Parlamenta;

N.  budući da Europska Unija u svojoj trgovinskoj politici i u trgovinskim pregovorima u kojima sudjeluje mora voditi računa o osjetljivosti određenih sektora u pitanju otvaranja tržišta, posebno poljoprivrednog sektora;

O.  budući da je bilo predviđeno da će 2050. godine 28 država članica EU-a u svjetskom BDP-u zauzimati udio od 15 %, što je 23,7 % manje nego 2013., i budući da se od 2015. godine 90 % svjetskog rasta ostvaruje izvan Europe, dok se rast gospodarstava u usponu znatno usporava;

P.  budući da je EU trenutačno najveći trgovinski blok na svijetu, koji nadzire trećinu svjetske trgovine, i da se predviđa da će se do 2020. taj udio smanjiti na oko 26 %;

Q.  budući da će se i druge varijable poput demografskih promjena negativno odraziti na položaj EU-a na svjetskoj trgovinskoj sceni; budući da se očekuje da će se udio stanovništva Unije u svjetskom stanovništvu sa 7,1 % koliko je iznosio 2013. smanjiti na 5,3 % 2060. godine;

R.  budući da bi se u budućim trgovinskim sporazumima i pregovorima trebalo voditi računa o stajalištima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) i Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) iznesenima u rezolucijama Parlamenta i uskladiti ih s njima;

S.  budući da se središte stvaranja bogatstva očigledno pomiče k istoku, prema azijsko-pacifičkoj regiji, s Kinom koja je već pretekla Japan i vjerojatno će preteći SAD te 2025. postati najveće gospodarstvo na svijetu; budući da to pokazuje da gospodarstva u usponu i zemlje u razvoju hvataju korak sa skupinom industrijaliziranih zemalja i dostižu fazu zreloga gospodarstva;

T.  budući da se procjenjuje da su prekogranični tokovi kapitala, robe, usluga i podataka doprinijeli svjetskom gospodarstvu 2014. sa 7,8 bilijuna USD, pri čemu dodana vrijednost samih tokova podataka čini 2,8 bilijuna USD od tog iznosa, više od procijenjene dodane vrijednosti trgovine robom od 2,7 bilijuna USD;

Brža prilagodba čestim promjenama kretanja u svjetskoj trgovini

1.  pozdravlja novu strategiju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”, a posebno to što je naglasak sada na elementima poput odgovornog upravljanja lancima opskrbe, globalnoga digitalnog tržišta, trgovine digitalnom robom i uslugama, poštene i etičke trgovine i društvenog troška liberalizacije trgovine; uvjeren je da se svaka buduća trgovinska politika mora boriti protiv svih oblika protekcionizma, uključujući smanjenje nepotrebnih necarinskih prepreka trgovini, i zajamčiti pristup novom tržištu, osobito za mala i srednja poduzeća; podsjeća da se liberalizacija trgovine mora pravilno provesti kako bi se njome postigao održivi razvoj; žali što Komisija odgađa predstavljanje nove strategije, s obzirom na to da je Parlament zatražio podnošenje revidirane srednjoročne i dugoročne trgovinske strategije do ljeta 2012.;

2.  uvjeren je da, iako usluge čine 70 % BDP-a Europske unije te će omogućiti 90 % budućih radnih mjesta, proizvodni sektor EU-a čini ključnu komponentu europske reindustrijalizacije i da bi se stoga strategija trebala više usredotočiti na ulogu proizvodnog sektora u zajedničkoj trgovinskoj politici; snažno potiče Komisiju da radi s trgovinskim partnerima ne bi li zajamčila veću otvorenost njihovih tržišta europskim poduzećima, ponajprije tržišta prometa, telekomunikacija i javne nabave, uzimajući u obzir to da njihova poduzeća još uvijek u velikoj mjeri uživaju pristup unutarnjem tržištu Unije;

3.  svjestan je da trgovinska politika Unije ima najveću geopolitičku i ekonomsku važnost za Europu u ostvarivanju globalizacije, jačanju međunarodnih standarda i povećavanju pristupa inozemnim tržištima; napominje da će, ako odmah ne djelujemo, međunarodna pravila postaviti drugi; naglašava da je, s obzirom na status EU-a kao najvećeg gospodarstva na svijetu, održiva i odgovorna trgovina njegov najjači politički instrument i za podupiranje europskih interesa, ulaganja i poduzeća, ali za promicanje europskih vrijednosti u inozemstvu te za ostvarenje rasta i otvaranje radnih mjesta na domaćem tržištu; podupire cilj Komisije da se unaprijedi sinergija između trgovinske politike i politike unutarnjeg tržišta te preporučuje da se u okviru tih politika prioritet dâ mjerama usmjerenima na otvaranje radnih mjesta;

4.  pozdravlja obećanje Komisije da se nijednim trgovinskim sporazumom neće smanjiti postignuća u pogledu standarda zaštite potrošača, pa ni u kontekstu digitalne revolucije; ističe da će Parlament i dalje temeljito provjeravati poštuje li se to obećanje u okviru tekućih pregovora;

5.  ističe poveznicu između jedinstvenog tržišta i trgovinske politike EU-a koje bi u potpunosti trebale biti usklađene međusobno te sa širim politikama i vrijednostima Unije; smatra da je otvorena, odgovorna i slobodna svjetska trgovina, utemeljena na učinkovitim, transparentnim i snažnim globalnim pravilima nužna za potpuno ostvarenje potencijala jedinstvenog tržišta njegovim funkcioniranjem, rastom i radom u uzajamnu korist građana, potrošača i poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća; podsjeća na to da se otvaranjem trgovine povećava produktivnost, doprinosi porastu vanjske konkurentnosti te da se na taj način već pruža potpora jednom od sedam radnih mjesta na jedinstvenom tržištu te ostvaruju znatne potrošačke pogodnosti;

6.  poziva Komisiju da redovito ažurira svoju strategiju trgovine i ulaganja i Parlamentu svake dvije godine javno predstavlja detaljno izvješće o njezinoj provedbi, počevši od 2017., kako bi zajamčila da ispunjava dana obećanja; poziva Komisiju da u tim izvješćima izvijesti i o napretku tekućih trgovinskih pregovora i provedbi postojećih trgovinskih sporazuma;

7.  snažno potiče Komisiju da ubrza svoje postupke kako bi se dogovoreni trgovinski sporazumi mogli uputiti Parlamentu u kraćem roku, što bi omogućilo njihovu privremenu primjenu ili brže stupanje na snagu;

Transparentna trgovinska politika te jačanje glasa građana

8.  pozdravlja to što je Komisija povećala transparentnost i otvorenost u svim fazama trgovinskih pregovora i podupire inicijativu Komisije za transparentnost TTIP-a; priznaje da je, nakon brojnih zahtjeva Parlamenta, Komisija poboljšala transparentnost pregovora tako što je svim zastupnicima Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata omogućila pristup povjerljivim dokumentima o pregovorima i dionicima pružila više informacija; podsjeća da je proširenjem prava na pristup povjerljivim podacima o pregovorima o TTIP-u za zastupnike Parlamenta ojačan parlamentarni nadzor te je time Parlament dobio priliku još bolje ispuniti svoju zadaću u okviru zajedničke trgovinske politike; međutim ističe da Komisija mora uvjeriti pregovaračke partnere u to da i oni povećaju svoju transparentnost i da to bude recipročan proces u kojem pregovarački položaj EU-a nije ugrožen te da u utvrđivanje okvira s potencijalnim pregovaračkim partnerima uključi željeni stupanj transparentnosti; naglašava da stvarna transparentnost može ojačati globalnu potporu trgovini temeljenoj na propisima;

9.  poziva Vijeće da bez odgađanja objavi sve prethodno donesene i buduće pregovaračke mandate;

10.  poziva Komisiju da zajamči aktivno i ravnomjerno sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera, između ostaloga odgovarajućim javnim internetskim savjetovanjem i komunikacijskim kampanjama, da bi se poboljšao sadržaj europske trgovinske politike i da bi se ona usmjerila u pravcu zaštite ljudskih prava te se time ojačala njezina legitimnost;

11.  ističe da u kontekstu trenutačne rasprave o opsegu trgovinskih pregovora regulatorna suradnja mora zadržati osnovnu funkciju zakonskog uređenja za ostvarivanje javnog interesa; ističe da bi prisnija suradnja među zakonodavcima trebala olakšati trgovinu i ulaganje time što se u sklopu nje pronalaze tehničke prepreke trgovini i iste ili suvišne administrativne prepreke i formalnosti, kojima su u nerazmjerno velikom broju pogođena mala i srednja poduzeća, a da se pritom ne dovode u pitanje tehnički postupci povezani s temeljnim standardima i propisima, te se čuvaju europski standardi zakonodavstva u području zdravlja, sigurnosti, potrošača, rada, društva i okoliša i kulturna raznolikost i u potpunosti štiti načelo opreznosti i regulatorna neovisnost nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela vlasti; podsjeća na to da se odgovarajući mehanizmi u tom pogledu moraju temeljiti na poboljšanoj razmjeni informacija i poboljšanom usvajanju međunarodnih instrumenata te dovesti do povećanja konvergencije, a da pritom ni u kojem slučaju ne ugroze niti odgode demokratski legitimni proces donošenja odluka bilo kojeg trgovinskog partnera; potiče upotrebu i stvaranje dodatnih tehničkih standarda temeljenih na procjenama učinka te sve napore usmjerene na potpuno uključivanje naših trgovinskih partnera u međunarodna tijela za standardizaciju; međutim, vjeruje da nepostojanje zajedničkog međunarodnog standarda ne bi trebalo spriječiti uzajamno priznavanje jednakovrijednosti, kada je to prikladno, ni napore usmjerene na postizanje zajedničkih transatlantskih tehničkih standarda;

12.  radi transparentnosti i očuvanja interesa trgovinske politike EU-a poziva Komisiju da pri savjetovanju o trgovinskim inicijativama s industrijskim sektorom zajamči da industrijska udruženja EU-a zaista predstavljaju njegove trgovinske interese odražavajući istinske interese nacionalnih industrija; ističe da bi se dokumenti europskih institucija, kada je to moguće, trebali objavljivati jer je transparentnost ključna za to da zajednička trgovinska politika dobije podršku javnosti; poziva Komisiju da usvoji preporuke Europskog ombudsmana iz srpnja 2015., posebno kad je riječ o pristupu dokumentima za sve pregovore;

Bolja usklađenost trgovinskih ciljeva EU-a i drugih vidova vanjske politike Unije u području trgovine u cilju razvoja

13.  podsjeća da se zajednička trgovinska politika treba provoditi u okviru načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije, kako je navedeno u članku 21. UEU-a i članku 208. UFEU-a i da se njome trebaju promicati vrijednosti na kojima se temelji Unija, navedene u članku 2. UEU-a; podsjeća da se mora zajamčiti usklađenost vanjskih politika i unutarnjih politika s vanjskom dimenzijom; naglašava da EU ima zakonsku obvezu poštovanja ljudskih prava i da treba poticati održivi gospodarski, društveni i ekološki razvoj zemalja trgovinskih partnera; smatra da Europska unija ima odgovornost učiniti sve što je potrebno da bi predvidjela, spriječila i otklonila sve potencijalne negativne učinke zajedničke trgovinske politike redovitom provedbom ex ante i ex post procjena učinka na ljudska prava i održivost te prema potrebi, slijedom toga, preispitivanjem trgovinskih sporazuma; podsjeća da samo poštena i propisno regulirana trgovina, ako je u skladu s ciljevima održivog razvoja, može smanjiti nejednakosti i potaknuti razvoj; podsjeća da ciljevi održivog razvoja obuhvaćaju nekoliko ciljeva povezanih s trgovinom u više područja politike, pri čemu je jedan od najkonkretnijih ciljeva da se poveća izvoz zemalja u razvoju kao bi se do 2020. udvostručio udio najnerazvijenijih zemalja u svjetskom izvozu;

14.  pozdravlja to što se od 1990. uvelike smanjio broj stanovnika koji žive u potpunom siromaštvu, kao što je utvrdila Svjetska banka; napominje međutim da treba uložiti više napora kako bi se potaknula i privatna i javna ulaganja u najnerazvijenije zemlje koja bi pružila institucijske i infrastrukturne okvire koji bi tim zemljama omogućili da bolje iskoriste pogodnosti koje pruža trgovina i kako bi se doprinijelo diversifikaciji njihovih gospodarstava i integraciji u globalne lance vrijednosti, što bi im omogućilo da se specijaliziraju za proizvode veće dodane vrijednosti;

15.  prima na znanje najave Komisije da će svojim sporazumima o trgovini i ulaganju ojačati održivi razvoj i promicati ljudska prava, radne i socijalne standarde i održivost okoliša diljem svijeta, no poziva na odlučne mjere za punu provedbu i primjenu odgovarajućih poglavlja u praksi; slaže se s Komisijom da EU ima posebnu odgovornost u pogledu učinka njegove trgovinske politike na zemlje u razvoju i posebno na najnerazvijenije zemlje;

16.  smatra migracije jednim od najvećih izazova s kojima se Unija suočava u 21. stoljeću; naglašava da je dosljednost trgovinske i ulagačke politike Unije presudna za rješavanje uzroka migracija; žali što to nije dovoljno vidljivo u strategiji „Trgovina za sve”;

17.  smatra da cilj područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, posebno za one partnerske zemlje koje su zahvaćene gospodarskom krizom, treba prije svega biti konkretno i održivo poboljšanje životnih uvjeta običnih građana;

18.  naglašava da odredbe o ljudskim pravima te socijalnim i ekološkim standardima, obveze o pravima radnika prema temeljnim konvencijama MOR-a i načela društveno odgovornog poslovanja, uključujući načela OECD-a za multinacionalna poduzeća i načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, moraju biti obvezujuće i činiti temeljni dio trgovinskih sporazuma EU-a u obliku primjenjivih obveza; poziva Komisiju da u sve sporazume EU-a o trgovini i ulaganjima uvrsti poglavlja o održivom razvoju; smatra da je nužno, kako bi te odredbe o održivom razvoju bile obvezujućima, usvojiti pristup koji se temelji na tri koraka sa savjetovanjem s vladama, unutarnjim savjetodavnim skupinama i panelima stručnjaka, uključujući MOR, i opću odredbu sporazuma o rješavanju sporova za rješavanje sporova uz mogućnost financijskih sankcija kao krajnje sredstvo; ističe da radni i ekološki standardi ne smiju biti ograničeni na poglavlja o trgovini i održivom razvoju, već moraju biti djelotvorni u svim područjima trgovinskih sporazuma;

19.  naglašava važnost učinkovitih zaštitnih mehanizama u trgovinskim sporazumima; istodobno poziva na uvrštavanje učinkovitih provedbenih mehanizama za radna prava i prava povezana s okolišem na koja se klauzula o ljudskim pravima ne primjenjuje; poziva Komisiju da uspostavi strukturirani i depolitizirani postupak u sklopu kojeg se savjetovanja s partnerom o sumnji na nepridržavanje obveza iz poglavlja o trgovini i održivom razvoju pokreću u skladu s jasnim kriterijima;

20.  naglašava važnost sudjelovanja civilnog društva u sporazumima o slobodnoj trgovini i mogućnost da se korištenjem suvremenim medijima olakša sudjelovanje civilnog društva;

21.  ponavlja važnost poštovanja europskih i međunarodnih pravila o trgovini oružjem, prvenstveno Ugovor Ujedinjenih naroda o trgovini oružjem i Kodeks ponašanja Europske unije u pogledu izvoza oružja; naglašava da je trgovinska politika Unije instrument gospodarske diplomacije koji bi također mogao doprinijeti rješavanju temeljnih uzroka terorizma; naglašava da je i djelotvorno zakonodavstvo o kontroli izvoza ključan aspekt trgovinske politike EU-a; u tom pogledu poziva Komisiju da ažurira zakonodavstvo EU-a o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom radi ostvarivanja strateških ciljeva i univerzalnih vrijednosti EU-a;

22.  podsjeća da MOR procjenjuje da bi 865 milijuna žena diljem svijeta, kada bi dobile veću potporu, mogle snažnije pridonijeti gospodarskom rastu; primjećuje da poduzeća u vlasništvu žena predstavljaju neiskorišten potencijal za jačanje konkurentnosti te efikasnije poslovanje i održivi rast; navodi da trgovinska politika može imati različit učinak na rodnu ravnotežu u različitim sektorima gospodarstva i da je potrebno više podataka o rodnoj dimenziji i trgovini; prima na znanje da Komisija u Komunikaciji „Trgovina za sve” ne razmatra rodnu dimenziju trgovinskih sporazuma; poziva Komisiju da pojača napore oko toga da se trgovinski pregovori koriste kao sredstvo za promicanje rodne jednakosti u svijetu i da se pobrine za to da i žene i muškarci mogu iskoristiti prednosti liberalizacije trgovine i da budu zaštićeni od njezinih negativnih učinaka; smatra da bi se Komisija radi toga trebala pobrinuti da se rodna perspektiva horizontalno uvede u sve buduće trgovinske sporazume i da bi trebala pratiti učinak važećih trgovinskih sporazuma na rodnu ravnotežu;

23.  pozdravlja najavu Komisije da će provesti reviziju općeg sustava povlastica (OSP) sredinom razdoblja i posebno procijeniti mogućnost da se u okviru tog sustava povlastice prošire i na usluge; naglašava da su sustav općih povlastica, uključujući inicijativu Sve osim oružja (Everything But Arms, EBA) i sustav OSP+, instrumenti koji omogućuju poštovanje temeljnih vrijednosti i da se moraju djelotvorno primijeniti i pratiti;

Transparentni globalni lanci vrijednosti kojima se poštuju temeljne vrijednosti i standardi u cijelom svijetu

24.  priznaje da je internacionalizacija svjetskog proizvodnog sustava doprinijela novim mogućnostima gospodarskog razvoja i putu izlaska iz siromaštva temeljenom na zapošljavanju za stotine milijuna ljudi; podsjeća da prema MOR-u oko 780 milijuna aktivnih žena i muškaraca ne zarađuju dovoljno da bi se izvukli iz siromaštva; ističe da je proširenje globalnih lanaca opskrbe otvorilo prilike za radna mjesta, ali se u zemljama podrijetla još uvijek treba hitno pozabaviti nedovoljnom primjenom postojećih zakona o radu i standarda za sigurnost na radu, uvedenih da bi se radnici zaštitili od iscrpljujućeg radnog vremena i neprihvatljivih uvjeta; ističe da su globalni lanci vrijednosti doveli i do toga da neki dobavljači ne poštuju radno pravo, preseljavaju svoje gospodarske djelatnosti izvan Unije, zaposlenicima nameću nesigurne i neprihvatljive uvjete rada, iscrpljujuće radno vrijeme te im uskraćuju temeljna prava; podsjeća da takva praksa stvara nepravednu konkurenciju dobavljačima koji poštuju radno pravo i međunarodne radne i ekološke standarde i vladama koje žele poboljšati plaće i životni standard; poziva Komisiju da ispita učinak povećanja globalnih lanaca vrijednosti i predstavi konkretne prijedloge za poboljšanje uvjeta u njima usko surađujući s MOR-om i OECD-om; naglašava da se daljnja integracija Unije u globalne lance vrijednosti mora voditi dvostrukim načelima zaštite europskog socijalnog i regulatornog modela i jamčenja i stvaranja održivog i uravnoteženog rasta i pristojnih radnih mjesta u EU-u te za partnere EU-a; primjećuje da se globalizacijom lanaca vrijednosti povećava uvozni volumen u domaćoj proizvodnji i izvoz, čime se znatno povećava trošak protekcionističkih mjera;

25.  smatra da trgovinska politika mora doprinijeti tomu da postupak proizvodnje duž lanca vrijednosti bude transparentan i da se poštuju temeljni ekološki, socijalni i sigurnosni standardi; poziva Komisiju da promiče inicijative o standardima dužne pažnje u lancima opskrbe; pozdravlja želju Komisije da blisko surađuje s MOR-om i OECD-om u razvijanju globalnog pristupa poboljšanju radnih uvjeta, posebno u sektoru odjeće; naglašava važnost prepoznavanja i procjene novih prilika, sektorskih i geografskih, za dodatne inicijative za odgovornost u lancu opskrbe; sa zadovoljstvom iščekuje predstojeću komunikaciju Komisije o društveno odgovornom poslovanju;

26.  snažno potiče Komisiju da unaprijedi sveobuhvatni Okvir Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) u pogledu investicijske politike za održivi razvoj;

27.  traži da se strategija „Pomoć za trgovinu” (Aid for Trade) i tehnička pomoć usredotoče na jačanje siromašnih proizvođača, mikropoduzeća i malih poduzeća i zadruga, na osnaživanje žena i na rodnu jednakost ne bi li se povećala njihova korist od trgovanja na lokalnim i regionalnim tržištima;

28.  poziva Komisiju da izradi zakonodavstvo kojim bi zabranio uvoz robe proizvedene uz bilo koji oblik prisilnog rada ili modernog ropstva i da u međuvremenu osnaži kontrole uvoza i lanca opskrbe zbog etičkih razloga;

29.  naglašava da bolja zaštita cijelog spektra pravâ intelektualnog vlasništva i djelotvornija primjena imaju ključnu važnost za daljnju integraciju u globalne lance vrijednosti;

30.  traži od Komisije da sve zemlje u razvoju podupre u nastojanjima da doista u cijelosti iskoriste svaki oblik fleksibilnosti iz sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, koja je priznata i potvrđena Deklaracijom iz Dohe o sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva i javnom zdravlju usvojenom 14. studenoga 2001., kako bi one u okviru svojih nacionalnih programa javnoga zdravlja mogle pružiti lijekove po pristupačnim cijenama; u tom pogledu poziva Vijeće da ispuni svoje obveze iz Deklaracije iz Dohe tako da se pobrine da Komisija izričito jamči pristup lijekovima pri pregovorima o odredbama povezanima s farmaceutskom industrijom u okviru budućih bilateralnih i regionalnih trgovinskih sporazuma sa zemljama u razvoju ili u postupku pristupanja zemalja u razvoju WTO-u; pozdravlja podršku Komisije produljenju zahtjeva za farmaceutsko intelektualno vlasništvo koji su podnijele najnerazvijenije zemlje, no žali zbog konačne odluke Vijeća WTO-a za trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva da se ono odobri samo na rok od 17 godina;

31.  pozdravlja to što se u komunikaciji Komisije „Trgovina za sve” pridaje pozornost poštenoj trgovini te poziva Komisiju da kao prioritet ispuni obećanja da će iskoristiti postojeću strukturu za provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi promicala poštenu trgovinu, kako bi s pomoću delegacija EU-a promicala koncept poštene trgovine među malim proizvođačima u trećim zemljama i kako bi povećala razinu osviještenosti u EU-u aktivnostima poput nagrade „Grad EU-a za poštenu i etičku trgovinu”;

32.  smatra da nove tehnologije i internet predstavljaju nove alate za praćenje proizvoda duž lanca opskrbe;

33.  skreće pozornost na ulogu bankarskih usluga u razvoju trgovine i ulaganja; poziva EU da u zemljama u razvoju promiče pristup bankarskim uslugama;

34.  pozdravlja namjeru Komisije da osuvremeni pravila o podrijetlu s obzirom na to da ta pravila čine sve veću prepreku trgovini u kojoj sve više dominiraju globalni lanci vrijednosti; naglašava da modernizacija pravila o podrijetlu mora biti prioritet u svim sporazumima o slobodnoj trgovini o kojima Unija pregovara; poziva Komisiju da posebno radi na tome da pravila o podrijetlu budu fleksibilnija, što uključuje i manje zahtjevne propise u pogledu dodane vrijednosti, i izmjeni podoznaka Harmoniziranog sustava;

Praćenje i ocjena postojećih sporazuma te daljnje mjere poduzete u vezi s njima ključan su prioritet trgovinske politike EU-a

35.  pozdravlja prijedlog Komisije o uspostavi čvršćeg partnerstva za provedbu trgovinskih sporazuma s Parlamentom i dionicima; naglašava da Parlament treba biti uključen te pravodobno i u potpunosti informiran u svim fazama postupka, pa i na način da se s tom institucijom kontinuirano savjetuje prije sastavljanja pregovaračkih mandata; ističe da Komisija mora obavještavati Parlament o svojim aktivnostima provedbe i praćenja te o daljnjim mjerama poduzetim u vezi sa sporazumom o trgovini i ulaganjima;

36.  poziva Komisiju da ne zatraži privremenu primjenu trgovinskih sporazuma, uključujući poglavlja o trgovini iz sporazuma o pridruživanju, prije nego što Parlament da svoju suglasnost; podsjeća da bi se time ozbiljno potkopala prava Parlamenta i dovelo do potencijalne pravne nesigurnosti u pogledu drugih potpisnica sporazuma i predmetnih gospodarskih subjekata; podsjeća na obveze koje je u tom pogledu preuzela povjerenica za trgovinu i pozdravlja ih, ali se snažno zalaže za to da se taj dogovor formalizira novim međuinstitucijskim sporazumom;

37.  smatra da je u slučaju mješovitih sporazuma već provjerena praksa u skladu s kojom se sporazum nakon što Parlament da svoju suglasnost primjenjuje samo privremeno dok ga ne ratificiraju nacionalni parlamenti najbolji primjer uravnoteženosti demokratskog nadzora i učinkovitosti;

38.  naglašava da nadzor i procjena postojećih sporazuma i poduzimanje mjera koje se nastavljaju na njih moraju postati ključni prioritet zajedničke trgovinske politike; poziva Komisiju da preraspodijeli odgovarajuća sredstva kako bi Glavnoj upravi za trgovinu omogućila bolje praćenje trgovinskih sporazuma koje treba provesti, uzimajući u obzir sve veći broj planiranih pregovora; poziva Komisiju da izradi posebne pokazatelje, ne bi li zajamčila praćenje provedbe trgovinskih sporazuma, i da Parlamentu redovito javno predstavlja iscrpna i detaljna izvješća o provedbi u kojima bi se iznosili npr. podaci o uspješnosti europskih industrija i učinku sporazuma na različite sektore i njihove udjele u tržištu;

39.  poziva Komisiju da poboljša kvalitetu i preciznost ex ante i ex post procjena na temelju revidirane metodologije; naglašava da je za svaku inicijativu u trgovinskoj politici uvijek potrebna temeljita i sveobuhvatna procjena učinka, posebno u svjetlu nedavne preporuke Europskog ombudsmana u pogledu pritužbe 1409/201/JN o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama; ističe da bi procjene trebale obuhvatiti barem: osjetljive gospodarske sektore ljudska prava, socijalna prava i prava povezana s okolišem i poljoprivrednu i lokalnu proizvodnju u najudaljenijim regijama; izražava zabrinutost zbog nepostojanja periodičnih i ex post procjena te zbog niske kvalitete provedenih procjena, što je vidljivo iz tematskog izvješća Europskoga revizorskog suda br. 2/2014.; naglašava da bi za sve trgovinske sporazume trebalo provoditi kvalitetnije periodične procjene i ex post procjene kako bi kreatori politika, dionici i europski porezni obveznici mogli procijeniti jesu li ti sporazumi postigli željene rezultate; poziva Komisiju da iznese podatke o učinku sklopljenih trgovinskih sporazuma s posebnim osvrtom na mala i srednja poduzeća, stvaranje radnih mjesta, ljudska prava i okoliš, pa i u partnerskim zemljama, i da predloži dodatne mjere kojima bi se zajamčilo da najnerazvijenije zemlje imaju koristi od naših trgovinskih politika;

40.  poziva Komisiju da Parlamentu podnese izvješće o sustavu dvojnih cijena i drugim praksama glavnih trgovinskih partnera EU-a kojima se narušavaju cijene, uz poseban naglasak na energetskim resursima, u kojem bi iznio ekonomski učinak takvih praksi na gospodarstvo EU-a i korake koje je Komisija poduzela u cilju iskorjenjivanja takvih praksi na bilateralnoj i multilateralnoj razini i razini WTO-a; poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći kako bi u okviru svojih trgovinskih odnosa sa svim trgovinskim partnerima ukinula praksu dvojnih cijena i druge prakse kojima se narušavaju cijene;

Unapređivanje globalne trgovine multilateralnim pristupom u WTO-u

41.  naglašava da je multilateralni trgovinski sustav WTO-a i dalje najbolja opcija za jamčenje otvorenog i poštenog sustava temeljenog na pravilima kojim se uzimaju u obzir i uravnotežuju različiti interesi njegovih članica; ponavlja da Parlament snažno zagovara multilateralni program; pozdravlja dovršetak pregovora o Sporazumu o olakšavanju trgovine, kojim će se pridonijeti pojednostavljenju i modernizaciji carinskih postupaka u mnogim zemljama, čime će se pak olakšati integracija zemalja u razvoju u globalni trgovinski sustav; poziva sve strane na brzu i propisnu provedbu tog sporazuma;

42.  primjećuje da je na 10. ministarskoj konferenciji WTO-a u Nairobiju 2015. ostvaren mali napredak; prepoznaje razlike među članicama WTO-a u načinu postupanja u pogledu pregovora iz Dohe, uključujući potrebu za razmatranjem novih pristupa u rješavanju otvorenih pitanja u vezi s različitim interesima među zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama, i pritom uvažava veću odgovornost zemalja u razvoju u pogledu zaključivanja pregovora iz Dohe; pozdravlja predanost EU-a cilju da tijekom pet godina dodijeli 400 milijuna EUR za potporu zemljama u razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama, u njihovim nastojanjima oko provede Sporazuma o olakšavanju trgovine; primjećuje interes koji neke članice WTO-a pokazuju za otvaranje novih područja pregovora, među ostalima područja ulaganja, poduzeća u državnom vlasništvu, tržišnog natjecanja i digitalne trgovine; smatra da ishod Ministarske konferencije u Nairobiju pruža priliku za revitalizaciju pregovaračke funkcije WTO-a; snažno potiče Komisiju da preuzme inicijativu u reformi i jačanju WTO-a, među ostalim jačanjem koordinacije s MOR-om i drugim agencijama UN-a koje se bave okolišem i ljudskim pravima, ne bi li zajamčila veću uključivost, djelotvornost, transparentnost i odgovornost; podsjeća na presudnu ulogu strategije „Pomoć za trgovinu” u izgradnji kapaciteta povezanih s trgovinom te tehničkoj pomoći zemljama u razvoju i najslabije razvijenim zemljama; u tom pogledu poziva EU i njegove države članice da se obvežu na povećanje potpore u okviru strategije „Pomoć za trgovinu”, čime bi se zemljama u razvoju omogućilo da imaju korist od većeg udjela dodane vrijednosti u globalnim lancima vrijednosti; poziva Komisiju da se pozabavi pitanjem poštene i etičke trgovine u predstojećoj reviziji strategije „Pomoć za trgovinu”;

43.  smatra da su plurilateralni pregovori, koji se prema mogućnosti vode u okviru WTO-a, kao što su Sporazum o informacijskoj tehnologiji, Sporazum o ekološkim proizvodima i Sporazum o trgovini uslugama (TiSA), pružaju mogućnost za obnovu napretka na razini WTO-a, ali jedino ako se ostavi mogućnost pridruživanja zainteresiranih članica WTO-a; čvrsto je uvjeren da ti sporazumi, kad god je to moguće, moraju biti dovoljno zahtjevni da se na temelju načela najpovlaštenije nacije primjenjuju u svim članicama WTO-a te da bi trebali služiti kao temelji za buduće multilateralne sporazume; naglašava da bi se trgovinska politika trebala primjenjivati i kao sredstvo za povećavanje konkurentnosti proizvoda povoljnih za okoliš, u pogledu njihove uporabe, kao i proizvodnih metoda; naglašava da je važno da inicijativa za „zelene proizvode” bude multilateralna te da se razmotri mogu li se trgovinskim sporazumima uvesti posebne prednosti za istinski ekološke proizvode; naglašava da bi TiSA mogla biti prilika da se na razini WTO-a obnovi napredak u trgovini uslugama;

44.  poziva na snažnu i djelotvornu parlamentarnu dimenziju WTO-a kako bi se povećala transparentnost te organizacije i ojačala i zajamčila demokratska legitimnost globalne trgovinske politike; potiče WTO da u potpunosti iskoristi parlamentarnu konferenciju o WTO-u i da zastupnicima zajamči pristup svim informacijama koje su im potrebne da bi zaista ispunili svoju nadzornu ulogu i znatno doprinijeli trgovinskim politikama;

Odabir budućih sporazuma o slobodnoj trgovini pristupom rađenim po mjeri

45.  poziva Komisiju da se usredotoči, na uravnotežen način i uz puno poštovanje uzajamnosti i obostrane koristi, na zaključivanje tekućih trgovinskih pregovora i da u okviru tekućih pregovora ili sklopljenih trgovinskih sporazuma procijeni mogući kumulativni učinak, posebno za osjetljive proizvode koji su zahvaćeni kvotama ili liberalizacijom tržišta; traži da se stvarni i potencijalni učinci sklopljenih trgovinskih sporazuma ocjenjuju i komuniciraju na bolji način s ciljem da se pronađe odgovarajuća ravnoteža između zaštite osjetljivih poljoprivrednih sektora i promicanja ofenzivnih interesa Unije kao jednog od najvećih izvoznika poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, primjerice predviđanjem odgovarajućih prijelaznih razdoblja i kvota za najosjetljivije proizvode ili, u nekim slučajevima, njihovih izuzeća; podsjeća Komisiju na to da prije nego što izradi pregovaračke mandate utvrdi okvire i provede nepristrane i objektivne ex ante procjene učinka na održivost, uzimajući u obzir interese Unije;

46.  smatra da je prije svega ključno zajamčiti što bržu ratifikaciju uspješno zaključenih trgovinskih pregovora; posebno poziva na zaključenje sporazuma s Kanadom i Singapurom kako bi se omogućilo otvaranje dvaju velikih tržišta koja će biti ključna za buduće interese poduzeća u Uniji; poziva na stručnu raspravu diljem Europske unije za vrijeme političkih rasprava;

47.  ističe da je vrlo važno u svim trgovinskim pregovorima EU-a posvećivati pozornost osjetljivim i ofenzivnim pitanjima kao što su promicanje ulaganja, uklanjanje nepotrebnih necarinskih prepreka trgovini, priznavanje i zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla i radničkih prava, poboljšanje pristupa javnoj nabavi (posebno u kontekstu tekućih pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja i sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana), jamčenje pristojnih i kvalitetnih radnih mjesta, integracija malih i srednjih poduzeća u globalne lance vrijednosti, izuzevši javne i audiovizualne usluge, zakonsko osiguranje prava na reguliranje u pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini kao dio zahtjevnih uravnoteženih i sveobuhvatnih paketa;

48.  ustraje na tome da trgovinski pregovori slijede prilagođenu regionalnu trgovinsku strategiju i da se zajamči potpuna usklađenost s regionalnom integracijom, osobito u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, koje je Komisija prepoznala kao ključna područja europskih gospodarskih interesa, pri čemu ne umanjuju ključnu ulogu strateškog partnerstva između EU-a i SAD-a; poziva Komisiju da odmah započne pregovore o sporazumu o ulaganju s Tajvanom; podsjeća da su Europska unija i Latinska Amerika prirodni saveznici koji zajedno imaju milijardu stanovnika koji proizvode jednu četvrtinu svjetskog BNP-a; ističe da potencijal ovog partnerstva nije dovoljno iskorišten; pozdravlja činjenicu da nova trgovinska i ulagačka strategija Komisije stavlja ključni naglasak na Latinsku Ameriku; poziva Komisiju da iskoristi trenutačni zamah u zemljama Mercosura kako bi postigla sveobuhvatan i ambiciozan sporazum; podržava modernizaciju sporazuma s Meksikom i Čileom; traži da se dade dodatan poticaj pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom i podsjeća na važnost razvoja trgovinskih odnosa EU-a s Indijom, s obzirom na golemi potencijal tog tržišta; potiče Komisiju da obnovi pregovore s Malezijom te da započne pregovore s Indonezijom što je prije moguće nakon dovršetka pripremnih rasprava o sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu;

49.  ističe da u kontekstu trenutačnih izazova poseban naglasak treba staviti na okvir suradnje nakon isteka sporazuma iz Cotonoua, uz naglasak na njegovu vezu s klauzulom o ljudskim pravima u sporazumima o gospodarskom partnerstvu, i na podršku stvaranju Kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi, kao pokretača stabilnosti, regionalne integracije, lokalnog rasta, zapošljavanja i inovacija; podsjeća na potrebu za time da se EU pobrine za stabilnost u svojem istočnom i južnom susjedstvu te poziva na veću trgovinsku i ekonomsku integraciju na temelju koje će se postići puna, brza i prikladna provedba detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini s Ukrajinom, Gruzijom i Republikom Moldovom te na ostvarivanje konkretnog napretka s Tunisom, Marokom i Jordanom;

50.  poziva Komisiju da nacionalna poduzeća u potpunosti uključi u sve stadije trgovinskih sporazuma, pa i sudjelovanjem u savjetovanjima s nacionalnim udruženjima, savjetujući se pritom s krovnim organizacijama EU-a, te da dokumentu trgovinskog sporazuma o kojemu se pregovaralo priloži popis u kojemu se jasno navode ishodi pregovora u raznim sektorima i razlozi za odabire za koje se opredijelila Komisija;

Protivljenje dodjeljivanju Kini statusa tržišne ekonomije i potreba za djelotvornim instrumentima trgovinske zaštite

51.  ističe da dodatne mjere trgovinske liberalizacije – koje bi mogle dovesti do nepoštenih praksi i konkurencije među zemljama u pogledu raznih necarinskih prepreka, radnih prava te ekoloških standarda i standarda javnog zdravlja – od EU-a iziskuju sposobnost da još bolje odgovori na nepoštene trgovinske prakse i da se pobrine za jednake uvjete za sve; naglašava da instrumenti trgovinske zaštite moraju i dalje biti neizostavnim dijelom trgovinske strategije EU-a te da oni omogućuju EU-u da poboljša svoju konkurentnost ponovnom uspostavom poštenog tržišnog natjecanja u određenim područjima; podsjeća da je sadašnje europsko zakonodavstvo za zaštitu trgovine doneseno 1995. godine; naglašava da valja hitno modernizirati sustav trgovinske zaštite u Uniji a da se pritom ne oslabi; ističe da zakoni EU-a o trgovinskoj zaštiti moraju biti djelotvorniji, pristupačniji malim i srednjim poduzećima i prilagođeni današnjim izazovima i trgovinskim tokovima, da istrage moraju biti kraće te da se mora povećati transparentnost i predvidljivost; žali zbog toga što je prijedlog o modernizaciji instrumenata trgovinske zaštite blokiran u Vijeću, koje nije uspjelo postići rezultate s tim ključnim zakonodavnim dokumentom; izražava žaljenje zbog toga što Komisija u svojoj komunikaciji „Trgovina za sve” uopće ne spominje modernizaciju instrumenata trgovinske zaštite; poziva Vijeće da prekine pat-poziciju u vezi s modernizacijom instrumenata trgovinske zaštite na temelju stajališta Parlamenta, posebno s obzirom na to da Kina sada odlučno zahtijeva priznavanje statusa tržišnog gospodarstva;

52.  ponovno ističe važnost strateškog partnerstva Europske unije i Kine u kojem slobodna i poštena trgovina i ulaganja imaju važnu ulogu; uvjeren je da se, sve dok Kina ne ispuni svih pet kriterija EU-a koji su potrebni da dobije status tržišnog gospodarstva, EU treba koristiti nestandardnom metodologijom utvrđivanja usporedivosti cijena u antidampinškim i antisubvencijskim istragama povezanima s uvozom iz Kine, u skladu s dijelovima odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine koji omogućuju primjenu nestandardne metodologije te uz njihovu punu primjenu; poziva Komisiju da iznese prijedlog u skladu s tim načelom i podsjeća na potrebu uskog koordiniranja s drugim partnerima WTO-a u tom pitanju;

53.  poziva Komisiju da ne poduzima nikakve mjere u tom pogledu bez prethodne temeljite i sveobuhvatne procjene učinka kojom bi se ispitali svi mogući učinci i posljedice na zapošljavanje i održivi rast u svim sektorima EU-a te mogući učinci i posljedice za okoliš;

Bolja usklađenost trgovinske i industrijske politike EU-a te bolja zaštita prava intelektualnog vlasništva

54.  smatra da treba učiniti više da se na potrebe europskih industrija odgovori na sveobuhvatan način te da se proizvodni sektor EU-a prečesto nalazi iza uslužnog sektora; ističe da trgovinska politika mora zajamčiti ravnopravne uvjete u europskoj industriji, pružiti pristup novim tržištima u usponu te olakšati konvergenciju standarda, pritom smanjujući dvostruko certificiranje; poziva Komisiju da zajamči usklađenost trgovinske i industrijske politike EU-a te da potakne razvoj i konkurentnost europske industrije, posebno vodeći računa o strategiji reindustrijalizacije;

55.  ističe središnju ulogu koju pravila o podrijetlu imaju u utvrđivanju toga koje industrije imaju koristi, a koje trpe gubitke zbog sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a; uviđa da Parlament dosad nije u potpunosti analizirao pravila o podrijetlu te traži od Komisije da izradi izvješće u kojem se utvrđuju promjene koje je tijekom posljednjih deset godina uvela u preferirani standardan pregovarački položaj u sporazumima o slobodnoj trgovini u pogledu pravila o podrijetlu, na razini oznake kombinirane nomenklature (KN) od 4 znamenke, te da objasni razloge za sve uvedene promjene;

56.  smatra da nedostatak djelotvorne provedbe prava intelektualnog vlasništva ugrožava preživljavanje cijelih sektora europske industrije; naglašava da krivotvorenje uzrokuje gubitak radnih mjesta i podriva inovacije; ponavlja da su odgovarajuća zaštita prava intelektualnog vlasništva i njegova učinkovita provedba temelj globalnog gospodarstva; pozdravlja namjeru Komisije da poveća razinu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva u sporazumima o slobodnoj trgovini i u WTO-u te s partnerima radi na suzbijanju prijevara; podržava cilj Komisije da zaštiti cijeli spektar prava intelektualnog vlasništva, uključujući patente, žigove, autorska prava, oblikovanje, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti i farmaceutske proizvode;

Otvaranje novih tržišnih prilika za pružatelje usluga EU-a i priznavanje stručnih kvalifikacija kao osnovni element trgovinske strategije EU-a

57.  podsjeća da EU ima vodeću ulogu u sektoru usluga; naglašava da stvaranje novih tržišnih prilika mora biti nužan element međunarodne trgovinske strategije EU-a; naglašava da je uključivanje usluga u trgovinske sporazume iznimno važno jer se time pružaju prilike europskim poduzećima i domaćim radnicima, a također se, u skladu s člancima 14. i 106. UFEU-a te Protokolom 26., trenutačne i buduće usluge od općeg interesa i usluge od općeg gospodarskog interesa izuzimaju iz područja primjene svih sporazuma, bez obzira na to jesu li financirane iz privatnih ili javnih izvora; traži da Komisija promiče priznavanje stručnih kvalifikacija i da ga uvrsti u trgovinske sporazume, čime bi se stvorile nove prilike za europska poduzeća i radnike; posebice poziva da se u zamjenu za to priznavanje razmotri uvrštavanje određenih prednosti Direktive o osobama premještenima unutar društva u trgovinske i investicijske sporazume;

58.  slaže se s Komisijom da je privremena mobilnost stručnjaka postala ključna za rast poduzetništva na međunarodnoj razini i da je i dalje u ofenzivnom interesu EU-a; naglašava da bi poglavlje o mobilnosti radne snage trebalo biti dijelom svih trgovinskih i investicijskih sporazuma EU-a; međutim podsjeća da se obveze iz Modaliteta broj 4 moraju primjenjivati isključivo na mobilnost visokokvalificiranih stručnjaka (poput osoba sa sveučilišnom diplomom ili jednakovrijednim magisterijem ili osoba na višim rukovodećim položajima) sa specifičnim ciljem, tijekom ograničenog razdoblja i pod točnim uvjetima određenima nacionalnim zakonodavstvom zemlje u kojoj se pruža usluga i ugovorom koji je u skladu s tim zakonodavstvom prema članku 16. Direktive o uslugama, pri čemu treba zajamčiti da ništa neće spriječiti EU i njegove države članice da održavaju i unapređuju standarde rada i kolektivne ugovore;

59.  pozdravlja namjeru Komisije da trgovinsku politiku iskoristi za rješavanje novih oblika digitalnog protekcionizma i utvrdi pravila za e-trgovinu i prekograničnu razmjenu podataka u skladu sa zakonom EU-a o zaštiti podataka i zakonom o privatnosti te zaštitom temeljnih prava; smatra da je potrebno još puno toga učiniti za stvaranje okruženja pogodnog za e-trgovinu i poduzetništvo u Europskoj uniji smanjenjem monopola i zloupotrebe monopolističkih položaja na tržištu telekomunikacija i praksi uskraćivanja pristupa na temelju geografske lokacije te konkretnim rješenjima u pogledu pravnih sredstava; naglašava da su regulatorna suradnja, suzbijanje prijevara na internetu te uzajamno priznavanje i usklađivanje standarda u digitalnom trgovinskom sektoru od presudne važnosti; poziva Komisiju da predloži novi model za poglavlja o e-trgovini, izuzimajući u potpunosti postojeći i budući pravni okvir EU-a za zaštitu podataka u svim trgovinskim pregovorima, čija bi svrha bila zajamčiti razmjenu podataka u potpunosti usklađenu s propisima o zaštiti podataka u zemlji podrijetla osobe na koju se podaci odnose; poziva na veću suradnju među provedbenim tijelima, osobito u pogledu nepoštenih trgovinskih praksi na internetu;

Ključna važnost digitalnog gospodarstva za budućnost globalne trgovine

60.  primjećuje sve veću važnost digitalnoga gospodarstva za budućnost, ne samo u Europi nego i diljem svijeta, uz procjenu da se 3,3 milijarde ljudi na svijetu koristi internetom, što čini 40 % svjetskog stanovništva; smatra da trendovi kao što su računalstvo u oblaku, mobilne internetske usluge, napredne mreže i društveni mediji vode prema drastičnoj preobrazbi poslovnog okruženja; ističe da trgovinska politika EU-a mora držati korak s digitalnim i tehnološkim trendovima;

61.  traži da Komisija zajedno s partnerima iz WTO-a osnuje radnu skupinu za digitalnu trgovinu pod okriljem WTO-a, koja bi trebala detaljno preispitati prikladnost trenutačnog okvira za elektroničku trgovinu, razmatrajući konkretne preporuke, razjašnjenja i prilagodbe, te da razmotri uspostavu novog okvira za olakšavanje trgovine uslugama, koji bi se temeljio na najboljim praksama koje proistječu iz provedbe Sporazuma o olakšavanju trgovine;

Potpora Komisiji u borbi protiv korupcije

62.  svjestan je da je uvrštavanje odredbi o financijskim uslugama u trgovinske sporazume izazvalo zabrinutost u pogledu mogućeg negativnog učinka kad je u pitanju pranje novca, utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza; podržava Komisiju u borbi protiv korupcije kao najveće necarinske prepreke u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju; ustraje na tome da sporazumi o trgovini i ulaganju pružaju mogućnost za povećanje suradnje u borbi protiv korupcije, pranja novca, poreznih prijevara i utaje poreza; smatra da obveze temeljene na međunarodnim standardima, obveze izvještavanja za pojedinačne zemlje i automatska razmjena informacija trebaju biti uvršteni u odgovarajuće međunarodne sporazume kako bi pružile temelje za daljnju liberalizaciju financijskih usluga;

63.  smatra da je veza između sporazuma o trgovini i ulaganju i sporazuma o dvostrukom oporezivanju nedovoljno ispitana te poziva Komisiju da pobliže ispita sve učinke koje bi ti instrumenti mogli imati jedan na drugoga te njihove učinke na širu dosljednost politike u borbi protiv utaje poreza;

Trgovinska politika okrenuta budućnosti kojom se uzimaju u obzir posebne potrebe MSP-a

64.  naglašava da se u trgovinskoj politici okrenutoj budućnosti mora obratiti veća pozornost na posebne potrebe malih i srednjih poduzeća i mikropoduzeća te im omogućiti da izvuku punu korist iz sporazuma o trgovini i ulaganju; podsjeća da samo mali dio europskih malih i srednjih poduzeća može pronaći i iskoristiti prilike koje pružaju globalizacija i liberalizacija trgovine; napominje da je tek 13 % europskih malih i srednjih poduzeća aktivno na međunarodnoj razini izvan EU-a, ali čine trećinu izvoza Unije; podupire inicijative za olakšavanje internacionalizacije europskih malih i srednjih poduzeća te je stoga također čvrsto uvjeren u koristi od poglavlja o MSP-ima u svim budućim sporazumima o slobodnoj trgovini; smatra da treba ispitati nove načine na koje bi se malim i srednjim poduzećima bolje pomoglo u prodaji njihove robe i usluga u inozemstvu; naglašava da je malim i srednjim poduzećima potrebna prilagođenija potpora, počevši od država članica, jednostavniji pristup lako razumljivim informacijama o trgovinskim mjerama na internetu te specifični i jasni vodiči o mogućnostima i prednostima koje nudi svaki sklopljeni ili budući trgovinski sporazum EU-a;

65.  traži od Komisije da u svim poglavljima trgovinskih sporazuma horizontalno posveti pozornost potrebama MSP-a, među ostalim uspostavom jedinstvenih internetskih pristupnih točaka za MSP-e namijenjenih učenju o relevantnim propisima, što je posebno važno za pružatelje prekograničnih usluga u pogledu licenciranja i drugih administrativnih uvjeta; ističe da bi ti alati prema potrebi trebali obuhvatiti nove mogućnosti pristupa tržištu za MSP-e, osobito kada je riječ o natječajima male vrijednosti; naglašava da je potrebno umanjiti troškove trgovine za MSP-e pojednostavnjivanjem carinskih postupaka, smanjivanjem necarinskih prepreka i regulatornih opterećenja i pojednostavnjivanjem pravila o podrijetlu; smatra da MSP-i moraju pomoći Komisiji pri kreiranju tih alata kako bi se zajamčilo da trgovinski sporazumi zadovoljavaju njihove potrebe; potiče Komisiju da održava blizak dijalog s predstavnicima MSP-a u svim fazama trgovinskih pregovora;

66.  naglašava da je brži pristup europskih malih i srednjih poduzeća antidampinškim postupcima ključan za njihovu zaštitu od nepoštenih trgovinskih praksi; naglašava potrebu za reformom multilateralnog okvira WTO-a s ciljem boljeg uključivanja MSP-a i bržeg rješavanja sporova;

67.  poziva Komisiju da ocijeni i poboljša postojeće instrumente koji se tiču supsidijarnosti, nepreklapanja i komplementarnosti u pogledu programa predmetnih država članica i europske dodane vrijednosti, i to prije nego što se pripreme daljnje autonomne mjere za potporu internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća; naglašava da Komisija treba Parlamentu dostaviti neovisnu evaluaciju svih postojećih programa;

Ulaganje

68.  ističe važnost unutarnjeg i vanjskog ulaganja u gospodarstvo EU-a te potrebu da se poduzeća EU-a u potpunosti zaštite prilikom ulaganja na tržištima trećih zemalja; u tom je kontekstu svjestan nastojanja Komisije oko novog sustava sudova za ulaganja; ističe nužnost daljnje rasprave o tom sustavu s dionicima i Parlamentom; naglašava da taj sustav mora biti usklađen s pravnim poretkom EU-a, posebno s ovlastima sudova EU-a, kao i propisima Unije o tržišnom natjecanju; podupire težnju da se u srednjoročnom razdoblju pronađe multilateralno rješenje za ulagačke sporove; žali što prijedlog o sustavu sudova za ulaganja ne uključuje odredbu o obvezi ulagača;

69.  poziva EU i njegove države članice da slijede preporuke iz sveobuhvatnog Okvira Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju u pogledu investicijske politike za održivi razvoj kako bi se potaknula odgovornija, transparentnija i opravdanija ulaganja;

70.  prima na znanje zahtjev Komisije iz „Plana ulaganja za Europu” za poticanje ulaganja unutar EU-a te smatra da su za postizanje tog cilja ključne trgovinske strategije; žali što Europskom fondu za strateška ulaganja nedostaje vanjska dimenzija; traži da Komisija razmotri uspostavu vanjskog mehanizma tek nakon što se detaljno analizira uspješnost Fonda te nakon što se razmotri korist od njega, s obzirom na to da kreditiranje pružaju Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i s obzirom na djelovanje Europskog razvojnog fonda; naglašava da ti fondovi moraju doprinijeti održivom razvoju i stvaranju pristojnih radnih mjesta, borbi protiv siromaštva i uklanjanju glavnih uzroka migracija;

71.  podsjeća na potrebu za povećanjem transparentnosti i odgovornosti razvojnih financijskih institucija i javno-privatnih partnerstava kako bi se djelotvorno pratili novčani tokovi, održivost duga i dodana vrijednost za održivi razvoj njihovih projekata;

Trgovina i poljoprivreda

72.  ističe da visoki europski standardi u pogledu okoliša, sigurnosti hrane, dobrobiti životinja i socijalne skrbi imaju veliku važnost za europske građane, posebno u smislu javnog morala i odabira potrošača utemeljenog na informacijama, smatra da se trgovinskim sporazumima treba promicati poštena konkurencija kako bi poljoprivrednici u EU-u mogli u potpunosti iskoristiti prednosti carinskih koncesija i da nisu u nepovoljnom ekonomskom položaju u odnosu na poljoprivrednike iz trećih zemalja; naglašava potrebu da standardi EU-a za sigurnost hrane i dobrobit životinja budu zaštićeni očuvanjem načela opreznosti, održive poljoprivrede i visoke razine sljedivosti i označivanja proizvoda te jamčenjem usklađenosti uvoza s primjenjivim zakonima EU-a; primjećuje postojanje znatnih razlika među standardima za dobrobit životinja u svijetu; u tom pogledu ističe nužnost reguliranja izvoza živih domaćih životinja u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a i standardima Svjetske organizacije za zdravlje životinja;

73.  smatra da je u kontekstu aktualne poljoprivredne krize važno otvoriti nova tržišta za poljoprivrednu proizvodnju EU-a, primjerice za mliječne proizvode, meso te voće i povrće; naglašava da je potrebno pronaći nova tržišta s velikim kupovnim potencijalom;

74.  smatra da treba povećati dodanu vrijednost poljoprivrede i provoditi promotivne kampanje u cilju otvaranja novih tržišta; ističe da je prije svega iznimno važno ojačati europske sustave kvalitete s obzirom na to da oni u najboljem svjetlu predstavljaju proizvode iz Europske unije na svjetskom tržištu i na taj način neizravno doprinose europskoj poljoprivredi u cjelini;

75.  naglašava potrebu za strožim uvoznim kontrolama na granicama i strožim inspekcijama koje provodi Ured za hranu i veterinarstvo u vezi s proizvodnjom i uvjetima stavljanja proizvoda na tržište u zemljama koje izvoze u EU radi jamčenja usklađenosti s propisima Unije;

76.  ističe da je u svim pregovorima o slobodnoj trgovini važno ostvariti napredak u području zdravstvenih, fitosanitarnih i drugih necarinskih prepreka za trgovinu poljoprivrednim proizvodima, posebno u pogledu strogo dogovorenih stavki koje je utvrdio EU, a koje bi mogle utjecati na zdravlje potrošača;

77.  podsjeća na važnost oznaka zemljopisnog podrijetla u promicanju tradicionalnih europskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te njihovoj zaštiti od štetnih oportunističkih praksi, jamčenju prava potrošača i svjesnog odabira te zaštiti ruralnih proizvođača i poljoprivrednika, uz poseban naglasak na MSP-ima; napominje da zaštita i priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla u trećim zemljama imaju veliku potencijalnu vrijednost za cijeli poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a te smatra da bi u sve trgovinske sporazume trebalo uvrstiti zaštitne mjere i mjere za borbu protiv krivotvorenja;

Bolji pristup javnoj nabavi europskih gospodarskih subjekata

78.  zahtijeva ukidanje trenutačnih neravnoteža u pogledu stupnja otvorenosti tržišta javne nabave između EU-a i drugih trgovinskih partnera; poziva Komisiju da još više radi na ambicioznom i zaista uzajamnom otvaranju međunarodnih tržišta javne nabave, jamčeći pritom izuzeće za usluge od općeg gospodarskog interesa i to da države mogu donijeti svoje socijalne i ekološke standarde, poput kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, za postupke javne nabave; naglašava da je europskim gospodarskim subjektima, i korporacijama i malim i srednjim poduzećima, potreban kvalitetniji pristup ugovorima o javnoj nabavi u trećim zemljama preko instrumenata poput zakona o malom poduzetništvu i dokidanjem trenutačne razine neravnoteže; u tom pogledu podsjeća da je EU jedno od najotvorenijih tržišta javne nabave među svim članicama WTO-a;

79.  pozdravlja izmijenjeni prijedlog Komisije za uredbu o pristupu robe i usluga trećih zemalja unutarnjem tržištu javne nabave Unije, što je važan alat kojim se trećim zemljama jamči jednak pristup tržištu te duboko žali zbog toga što vlade država članica blokiraju prvotni prijedlog; poziva Komisiju da postigne pozitivnu uzajamnost u pristupu tržištima javne nabave sa svim važnim trgovinskim partnerima;

Jednak pristup resursima za pošteno tržišno natjecanje na globalnom tržištu

80.  naglašava da su prirodni resursi ograničeni te da bi se trebali koristiti na ekonomski i ekološki održiv način, uz davanje prioriteta recikliranju; svjestan je snažne ovisnosti zemalja u razvoju, a posebno najnerazvijenijih zemalja, o prirodnim resursima; podsjeća da se u europskoj trgovinskoj politici mora provoditi dosljedna, održiva i sveobuhvatna strategije za sirovine koja obuhvaća više područja politike, kao što je Parlament već istaknuo u svojoj rezoluciji o novoj trgovinskoj politici za Europu u okviru strategije Europa 2020.;

81.  ističe nužnost prelaska na gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljičnog dioksida i stoga poziva Komisiju da poboljša suradnju u energetskom istraživanju, razvoju i inovacijama radi promicanja diversifikacije dobavljača energije, opskrbnih ruta i izvora energije, pronalaska novih trgovinskih partnera u području energije i postizanja veće konkurencije kako bi se snizile cijene za potrošače energije; naglašava da su razvoj obnovljivih izvora energije i promicanje energetske učinkovitosti ključni za povećanje energetske sigurnosti i smanjivanje ovisnosti o uvozu; ističe da je u sporazume o slobodnoj trgovini važno uvrstiti odredbe kojima se potiče stvaranje održivih partnerstava u području energije i jačanje tehnološke suradnje, posebno u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti, te sprečava istjecanje ugljika kako bi se ispunili ciljevi zacrtani na konferenciji COP21;

Borba protiv nezakonite trgovine divljim biljnim i životinjskim vrstama te proizvodima od divljih biljnih i životinjskih vrsta

82.  i dalje je duboko zabrinut zbog nedavnog porasta kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama te popratne nezakonite trgovine, što katastrofalno utječe na biološku raznolikost i broj vrsta te predstavlja očitu i stvarnu opasnost za životne prihode i lokalno gospodarstvo, ponajprije u zemljama u razvoju; pozdravlja predanost EU-a u suzbijanju nezakonite trgovine divljim biljnim i životinjskim vrstama kao dio odgovora EU-a na UN-ov Program održivog razvoja do 2030., a osobito na 15. cilj održivog razvoja, kojim se ističe ne samo nužnost da se stane na kraj krivolovu i trgovini zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, već i potreba rješavanja problema potražnje i ponude nezakonitih proizvoda od divljih biljnih i životinjskih vrsta; u tom pogledu očekuje od Komisije da, nakon što zajedno s Parlamentom i državama članicama, uz savjetovanja, razmotri taj problem, ispita koji je najbolji način da se odredbe o nezakonitoj trgovini divljim biljnim i životinjskim vrstama uvrste u sve buduće trgovinske sporazume EU-a;

Bolja carinska suradnja i borba protiv nezakonite trgovine na granicama EU-a

83.  naglašava da poboljšani, usklađeni i učinkovitiji carinski postupci u Europi i izvan nje doprinose pojednostavnjenju trgovine i ispunjavanju odgovarajućih uvjeta za olakšavanje trgovine te tome da se spriječi ulazak ilegalne i krivotvorene robe na jedinstveno tržište, što narušava gospodarski rast EU-a te ozbiljno eksponira potrošače u Uniji; pozdravlja namjeru Komisije da ojača suradnju među carinskim tijelima; još jednom poziva Komisiju i države članice da na carinskom području cijele Unije uspostave jedinstvene carinske službe EU-a radi djelotvornije primjene carinskih propisa i postupaka;

84.  naglašava da bi Komisija u pregovorima o trgovinskim sporazumima trebala nastojati uvjeriti trgovinske partnere da uvedu jedinstvene točke za carinske i granične propise, prema potrebi uz potporu za izgradnju kapaciteta za trgovinske fondove, kada je to prikladno;

85.  naglašava da su odgovarajuća komunikacija i snažna koordinacija potrebne kako bi se zajamčilo da ukidanje carina bude popraćeno odgovarajućim tehničkim, institucijskim i političkim mjerama kojim bi se zajamčila kontinuirana sigurnost trgovine;

86.  traži od Komisije da razmotri ključne pokazatelje uspješnosti kako bi ocijenila rezultate rada carinske uprave u Uniji i u inozemstvu; žali što je trenutačno dostupno vrlo malo javnih podataka; ističe da bi bilo korisno dobivati informacije o uspješnosti rada carinskih i drugih graničnih službi u Uniji i među trgovinskim partnerima s ciljem razmjene najboljih praksi i koordinacije konkretnih interesa za olakšavanje trgovine u europskim institucijama, uzimajući u obzir odredbe članka 13. Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine;

87.  traži od Komisije i država članica da pokrenu otvorenu raspravu o mogućem prelasku carinskih tijela s nacionalne razine na razinu EU-a;

Pružanje stvarnih prednosti potrošačima

88.  priznaje da trgovinski sporazumi imaju potencijal da u velikoj mjeri koriste potrošačima, ponajprije povećanjem konkurencije, snižavanjem cijena, pružanjem većeg izbora i poticanjem inovacija; kako bi se taj potencijal oslobodio, poziva Komisiju da se u svim pregovorima snažno zalaže za ograničenje praksi uskraćivanja pristupa na temelju geografske lokacije, za smanjenje međunarodnih naknada za roaming te za jačanje prava putnika;

89.  traži da se uvedu mjere za pružanje potpore potrošačima u kontekstu prekogranične trgovine robom i uslugama s trećim zemljama, primjerice uspostavom mrežnih kontaktnih točaka u sklopu kojih se pružaju informacije ili savjeti u slučaju sporova;

90.  ustraje na tome da se potrošačima moraju pružiti točne informacije o značajkama proizvoda kojima se trguje;

Trgovina za sve: popratne politike u otvorenoj trgovini te investicijske politike potrebne za povećanje dobitaka i smanjenje gubitaka

91.  slaže se s OECD-om da uz politike otvorene i poštene trgovine i ulaganja treba postojati niz djelotvornih popratnih politika kako bi se maksimalno povećali dobici i smanjili gubici u liberalizaciji trgovine za stanovništvo i gospodarstva EU-a i trećih zemalja; snažno potiče države članice i Komisiju da učine još mnogo više kako bi se otvaranje trgovine popratilo nizom mjera u svrhu jamčenja održivog razvoja, kao u područjima javnih usluga i ulaganja, zdravstva i obrazovanja, aktivnih politika za tržište rada, istraživanja i razvoja, razvoja infrastrukture, i prikladnim propisima kojima se jamče socijalna prava i prava povezana s okolišem;

92.  poziva Komisiju i države članice da provedu temeljitu ex ante i ex post analizu na temelju procjena učinka po sektorima i regijama za relevantne trgovinske sporazume i pravosudne predmete, čime bi se anticipirali negativni učinci na tržište rada unutar Unije i iznašli sofisticiraniji načini uvođenja mjera za smanjenje rizika ne bi li se ponovno potaknuo razvoj industrija i regija koje su na gubitku, u cilju postizanja pravednije raspodjele trgovine i jamčenja širokog opsega dobitaka od trgovine; naglašava da u tom pogledu istaknutu ulogu mogu imati europski strukturni i investicijski fondovi, a posebno Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond; ističe da bi Europski fond za prilagodbu globalizaciji, ako bude izmijenjen i oblikovan tako da se financira dostatnim sredstvima, također mogao biti važan instrument za pružanje pomoći poduzećima i proizvođačima koji su pogođeni sankcijama trećim zemljama povezanima s trgovinom i pružanje pomoći zaposlenicima malih i srednjih poduzeća koji su izravno pogođeni učincima globalizacije;

o
o   o

93.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija, Konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0415. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0252. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0041. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0250. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0219. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0175. (7) SL C 56 E, 26.2.2013., str. 87. (8) SL C 188 E, 28.6.2012., str. 42. (9) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 94. (10) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 31. (11) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 101.