Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2038(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0223/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0223/2016

Rasprave :

PV 05/07/2016 - 10
CRE 05/07/2016 - 10

Glasovanja :

PV 06/07/2016 - 6.10
CRE 06/07/2016 - 6.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0310

Usvojeni tekstovi
PDF 825kWORD 357k
Srijeda, 6. srpnja 2016. - Strasbourg
Odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)
P8_TA(2016)0310A8-0223/2016
Rezolucija
 Prilog
 Prilog
 Prilog

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (2016/2038(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 2. prosinca 2015. o osnivanju, ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)(1),

–  uzimajući u obzir otkrića Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o odlukama o porezima i drugim štetnim praksama u Luksemburgu, koja su postala poznata pod nazivom „LuxLeaks”,

–  uzimajući u obzir otkrića Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o offshore poduzećima, koja su postala poznata pod nazivom „Panamski dokumenti”, a posebno dokumente objavljene 9. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja, posebno sastanak na vrhu u Ise-Shimi 26. i 27. svibnja 2016., te ishode sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 održanog 14. i 15. travnja 2016. u Washingtonu,

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je Glavna skupština UN-a usvojila 27. srpnja 2015. o Akcijskom programu iz Addis Abebe,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 30. studenoga 2015. naslovljeno „Načela OECD-a i skupine G20 o korporativnom upravljanju”,

–  uzimajući u obzir zaključke ECOFIN-a o razmjeni informacija koje se odnose na oporezivanje o djelatnostima multinacionalnih društava i Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja od 8. ožujka 2016., o oporezivanju dobiti, smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti od 8. prosinca 2015., o oporezivanju poslovanja od 9. prosinca 2014. te o politici oporezivanja od 1. prosinca 1997., kao i priopćenje o neformalnoj raspravi ECOFIN-a o „Panamskim dokumentima” od 22. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća od 8. prosinca 2015.(2) o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/799/EEZ od 19. prosinca 1977. o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma(6),

–  uzimajući u obzir daljnje zajedničke mjere koje je Komisija usvojila 16. ožujka 2016. u vezi s preporukama rezolucija Parlamenta o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji te o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica (COM(2016)0198) (prijedlog izvješćivanja po zemljama) koji je iznijela Komisija,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza (ATAP) koji se sastoji od uvodne (chapeau) komunikacije(7), Prijedloga direktive Vijeća o borbi protiv izbjegavanja poreza(8), Prijedloga direktive Vijeća o reviziji Direktive o administrativnoj suradnji(9), preporuke o poreznim ugovorima(10) i studije o agresivnom poreznom planiranju(11),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2011)0121) koji je Komisija sastavila 2011. i stajalište Parlamenta od 19. travnja 2012. o tom prijedlogu(12),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja(13) i redovna izvješća Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja podnesena Vijeću,

–  uzimajući u obzir Sporazum o poreznoj transparentnosti između EU-a i Kneževine Monaka koji je parafiran 22. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir sporazum koji su potpisali EU i Kneževina Andora 12. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o oporezivanju dohotka od kamate na štednju koji su 8. prosinca 2015. potpisali EU i Republika San Marino,

–  uzimajući u obzir Sporazum o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima koji su 28. listopada 2015. potpisali EU i Kneževina Lihtenštajn,

–  uzimajući u obzir Sporazum o oporezivanju u cilju poboljšanja porezne discipline koji su 27. svibnja 2015. potpisali EU i Švicarska Konfederacija,

–  uzimajući u obzir ažurirani Sporazum između Jerseyja i Ujedinjene Kraljevine od 30. studenoga 2015. i takozvanu Promjenu gledišta u vezi s tumačenjem stavka 2. Sporazuma između Jerseyja i Ujedinjene Kraljevine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Guernseyja i Ujedinjene Kraljevine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako je izmijenjen Sporazumom iz 2009. u pogledu razmjene informacija, koji je potpisan 20. siječnja 2009. te je na snazi od 27. studenog 2009.,

–  uzimajući u obzir normativni položaj Parlamenta od 8. srpnja 2015. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju (14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(17),

–  uzimajući u obzir razna parlamentarna saslušanja i naknadna izvješća na temu izbjegavanja plaćanja i utaje poreza održana u nacionalnim parlamentima, a posebno ona održana u Zastupničkom domu u Ujedinjenoj Kraljevini, Senatu SAD-a, australskom Senatu i francuskoj Nacionalnoj skupštini i Senatu,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 od 30. travnja 2014. o zaštiti zviždača,

–  uzimajući u obzir suđenje Antoineu Deltouru, Raphaëlu Haletu i Édouardu Perrinu u Luksemburgu zbog optužbi povezanih s njihovom ulogom u objavljivanju dokumenata vezanih uz „LuxLeaks”,

–  uzimajući u obzir odluke Komisije u vezi s državnim potporama koje se odnose na Fiat(18), Starbucks(19) i belgijske odluke o porezima(20) koje se primjenjuju na višak dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga društava McDonalds, Apple i Amazon u pogledu državnih potpora,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2) (A8-0223/2016),

Opća razmatranja, činjenice i brojke

A.  budući da su otkrića u slučajevima „Panamski dokumenti” i „LuxLeaks”, koje je objavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), ukazala na hitnu potrebu da se EU i njegove države članice suprotstave utaji, izbjegavanju plaćanja poreza te agresivnom poreznom planiranju i da teže većoj suradnji i transparentnosti kako bi se uspostavila porezna pravda tako što će se naši porezni sustavi učiniti pravednijima i osigurati plaćanje poreza na dobit ondje gdje je vrijednost stvorena, ne samo u državama članicama, nego i na globalnoj razini;

B.  budući da Komisija procjenjuje da godišnji iznos utaje i izbjegavanja plaćanja poreza iznosi do 1 bilijun(21) EUR, dok OECD procjenjuje(22) da gubitak prihoda iznosi između 4 % i 10 % cjelokupnog prihoda od poreza na dobit, što iznosi između 75 i 180 milijardi EUR godišnje, s obzirom na razine iz 2014.; budući da su to samo konzervativne procjene; budući da su negativni učinci takvih praksi na proračune država članica i na građane očiti i mogli bi potkopati povjerenje u vladavinu demokracije; budući da porezne prijevare, utaje poreza i agresivno porezno planiranje smanjuju poreznu osnovicu država članica, što dovodi do gubitka prihoda od oporezivanja i oslabljuje gospodarstva te sposobnost država da pružaju javne usluge, ulažu i jamče socijalnu sigurnost;

C.  budući da je u proračunskom okviru uzajamne kontrole neprihvatljivo da se sredstva koja bi se dugovanim porezima trebala ostvariti u jednoj državi članici zapravo ostvare u drugoj državi članici s pomoću nepoštenog i agresivnog poreznog planiranja;

D.  budući da izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, kojime se, prema procjenama, stvara gubitak od 100 milijardi USD(23) poreznih prihoda na godišnjoj razini, nerazmjerno utječe na zemlje u razvoju, lišavajući ih neophodnih sredstava za financiranje najosnovnijih usluga i šteteći politikama razvojne suradnje EU-a;

E.  budući da su nas otkrića u slučaju „Panamski dokumenti” podsjetili da pitanje izbjegavanja plaćanja poreza nadilazi multinacionalna poduzeća te je snažno povezano s kriminalnom aktivnošću i da se offshore bogatstvo procjenjuje na oko deset bilijuna USD;

F.  budući da su čelnici skupine G20 u travnju 2009. poduzeli mjere, zatraživši prije svega od offshore jurisdikcija da potpišu najmanje 12 sporazuma o razmjeni informacija s ciljem okončanja doba bankovne tajne; budući da ekonomisti imaju ozbiljne zamjerke u pogledu učinkovitost tih mjera, objašnjavajući da su sporazumi doveli do premještanja bankovnih depozita među poreznim oazama, no nisu uzrokovali značajnu repatrijaciju financijskih sredstava(24); budući da nema dokaza da su portfeljna ulaganja u offshore jurisdikcijama opadala, barem ne do 2014., unatoč nedavnim međunarodnim naporima za povećanje financijske transparentnosti; budući da je prerano procijeniti hoće li donošenje automatske razmjene poreznih informacija (zajednički standard izvješćivanja) potaknuti promjene u pogledu tog trenda;

G.  budući da su prema informacijama koje je dostavila Banka za međunarodne namire prekogranični depoziti u offshore centrima između 2008. i 2015. prosječno rasli za 2,81 % godišnje, dok su u ostatku svijeta rasli za samo 1,24 %(25); budući da su u pogledu inozemnih depozita najvažniji offshore financijski centri Kajmanski otoci (663 milijardi USD), Luksemburg (360 milijardi USD), Švicarska (137 milijardi USD), Hong Kong (125 milijardi USD), Singapur (95 milijardi USD), Bermudi (77 milijardi USD), Panama (67 milijardi USD), Jersey (58 milijardi USD) i Bahami (55 milijardi USD); budući da prekogranični depoziti u europskim oazama kao što su Andora, Gibraltar, Lihtenštajn i Švicarska opadaju ili stagniraju tijekom posljednjih nekoliko godina, što dovodi do pretpostavke prijenosa offshore aktivnosti u druge jurisdikcije i restrukturiranja offshore industrije uslijed potpisivanja sve većeg broja bilateralnih sporazuma o poreznim informacijama;

H.  budući da se ulagački tokovi u offshore financijske centre procjenjuju na 72 milijarde USD za 2015.(26) te su se u posljednjih nekoliko godina povećali uslijed porasta tokova iz međunarodnih poduzeća koja posluju u gospodarstvima u razvoju i tranzicijskim gospodarstvima, ponekad u obliku kružnih izravnih ulaganja; budući da ulagački tokovi u subjekte posebne namjene predstavljaju većinu offshore ulagačkih tokova; budući da je Luksemburg glavni primatelj ulagačkih tokova povezanih sa subjektima posebne namjene u 2015., budući da su priljevi povezani sa subjektima posebne namjene u Nizozemsku u 2015. također bili posebno visoki; budući da se zbog nejenjavanja prakse da se financijske tokove usmjerava kroz offshore financijske mehanizme ističe potreba za stvaranjem veće dosljednosti među poreznim politikama i politikama ulaganja na europskoj i globalnoj razini;

I.  budući da je OECD-u u travnju 2016. ponovno dan mandat da izradi crnu listu nekooperativnih jurisdikcija; budući da kriterije utvrđivanja poreznih oaza definira Komisija koja je potvrdila važnost činjenice da se ne razmatraju samo kriteriji transparentnosti i suradnje, nego se u obzir uzimaju i štetni porezni režimi;

J.  budući da su mala i srednja poduzeća glavni stvaratelji radnih mjesta u Europi te su otvorila oko 85 % svih novih radnih mjesta u Europi(27) u proteklih pet godina; budući da su studije(28) pokazale da prekogranična poduzeća plaćaju u prosjeku 30 % manje poreza nego poduzeća koja posluju samo u jednoj državi; budući da to ozbiljno narušava tržišno natjecanje, dovodi do gubitka radnih mjesta u Uniji i koči održiv rast;

K.  budući da Komisija agresivno porezno planiranje definira kao iskorištavanje tehničkih karakteristika određenog poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava radi smanjenja poreznih obveza; budući da Komisija priznaje da agresivno porezno planiranje može poprimiti najrazličitije oblike, što dovodi do toga da se porezno pravo ne primjenjuje u skladu s namjerama zakonodavaca; budući da glavni oblici agresivnog poreznog planiranja uključuju prijenos dugova, lokaciju nematerijalne imovine i intelektualnog vlasništva, strateške transferne cijene, hibridne neusklađenosti i offshore strukture kredita; budući da su trgovačka društva koja je saslušao njezin Posebni odbor uglavnom ponovila da plaćaju velike poreze i da je njihovo ponašanje zakonito; budući da je dosad samo mali postotak trgovačkih društava javno priznao da je izbjegavanje plaćanja poreza na dobit prioritet koji je potrebno riješiti;

L.  budući da se gotovo trećina prekograničnih korporativnih ulaganja usmjerava preko offshore financijskih struktura; budući da Komisija napominje da se za 72 % prijenosa dobiti u Europskoj uniji iskorištavaju transferne cijene i porezno povoljne lokacije intelektualnog vlasništva te da preostali sustavi prijenosa dobiti uključuju prijenos dugova(29);

M.  budući da se na temelju bilateralnih poreznih ugovora prava oporezivanja raspodjeljuju između države izvora i države prebivališta; budući da se izvorišnim zemljama često dodjeljuje pravo oporezivanja aktivnog prihoda od poslovanja, pod uvjetom da u izvorišnoj zemlji postoji stalna poslovna jedinica, a zemlje rezidentnosti dobivaju pravo oporezivanja pasivnog prihoda kao što su dividende, licencije i kamate; budući da je takva podjela prava oporezivanja ključna za razumijevanje sustavâ agresivnog poreznog planiranja;

N.  budući da se računovodstvene prakse sastoje od prikazivanja financijskog stanja trgovačkog društva tako da se usklade prihodi i rashodi i dobit i gubitak s kalendarskim razdobljem u kojem su nastali, a ne sa stvarnim razdobljem novčanih tokova; budući da se, prelazi li oporezivi prihod iz jedne jurisdikcije u drugu, koje onda s njime postupaju na različite načine, pojavljuje mogućnost iskorištavanja tih neusklađenosti; budući da se isplate licencija mogu opravdati u poslovne svrhe, bez propisnog fiskalnog usklađivanja, i budući da je na temelju njih moguće ostvariti povoljan porezni tretman u jednoj zemlji, što dovodi do smanjenja porezne osnovice u drugim zemljama;

O.  budući da se 60 % cjelokupne svjetske trgovine odvija između subjekata koji su dio grupe i koji stoga podliježu metodologijama transfernih cijena; budući da se 70 % svih prijenosa dobiti izvršavaju služeći se transfernim cijenama;

P.  budući da bi konvergencija poreznih politika trebala biti popraćena i većim kontrolama te većim brojem istraga štetnih poreznih praksi; budući da je Komisija pokrenula nove službene istrage o poreznom tretmanu multinacionalnih poduzeća; budući da je procjena mjera porezne politike s gledišta državnih potpora pristup koji je nedavno dobio na važnosti; budući da su za bolje razumijevanje međuodnosa oporezivanja i tržišnog natjecanja i rješavanje tog pitanja potrebna daljnja promišljanja i mjere; budući da Komisija ima mogućnost neselektivnog i nepristranog istraživanja svih slučajeva davanja državnih potpora pomoću povlaštenih poreznih tretmana za koje posumnja da se nezakoniti; budući da je u trenutku usvajanja izvješća A8-0223/2016 određeni broj istraga Komisije u vezi s državnim potporama još uvijek bio u tijeku; budući da su neke države članice pokrenule postupke povrata protiv nekih multinacionalnih poduzeća; budući da je samo nekoliko država članica provelo analizu učinka prelijevanja svojih domaćih poreznih politika kako bi procijenile utjecaj na zemlje u razvoju;

Q.  budući da je najbolji alat za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja dobro osmišljeno zakonodavstvo koje se provodi na pravilan i usklađen način;

Uloga posebnih poreznih jurisdikcija

R.  budući da je Parlament održao sastanke s predstavnicima vlasti Andore, Lihtenštajna, Monaka, Guernseyja i Jerseyja; budući da su Kajmanski otoci prisustvovali samo sastanku koordinatora, a ne službenom saslušanju Posebnog odbora; budući da je Otok Man odbio poziv da izađe pred Posebni odbor, ali je umjesto toga poslao pisanu izjavu;

S.  budući da neke konkretne porezne jurisdikcije aktivno doprinose izradi agresivnih poreznih politika u ime multinacionalnih poduzeća koja tako izbjegavaju plaćati porez; budući da je stopa poreza na dobit u nekim jurisdikcijama nula posto ili blizu toj stopi; budući da složenost različitih poreznih sustava dovodi do nedostatka transparentnosti koji je štetan na globalnoj razini;

T.  budući da su se sve jurisdikcije obvezale na automatsku razmjenu informacija do 2017., osim Andore i Monaka, koje su se na to obvezale do 2018.; budući da je važno pratiti uvode li se već učinkovite zakonodavne promjene kako bi se osigurala učinkovita automatska razmjena informacija poslije 2017.;

U.  budući da su rupe u zakonodavstvu, neučinkovita razmjena informacija i, općenito, nepoštovanje zahtjeva kontrole, nedovoljne informacije o krajnjim korisnicima te održavanje bankarske i poslovne unatoč postupnom stavljanju izvan snage zakona o bankovnoj tajni prepreke iskorjenjivanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza; budući da se neki porezni agenti u financijskom sektoru služe netransparentnošću takvih praksi za agresivno porezno planiranje; budući da je, osim već postojećih bilateralnih sporazuma o oporezivanju, inicijativa za automatsku razmjenu informacija među zemljama uvedena tek nedavno; budući da će se u odsustvu učinkovite provedbe zbog nedostataka sustava otvoriti prostor za utaju i izbjegavanje plaćanja poreza;

V.  budući da neke posebne porezne jurisdikcije unutar EU-a i izvan njega nisu voljne provesti reformu svojih poreznih sustava usprkos stalnim globalnim inicijativama i činjenici da neke od njih sudjeluju u radu OECD-a;

W.  budući da su saslušanja organizirana s Andorom, Guersneyjem, Jerseyjem, Lihtenštajnom i Monakom (vidi Prilog 1.) pokazala da se uvjeti za registraciju offshore poduzeća i informacije koje se moraju pružiti o tome razlikuju od jurisdikcije do jurisdikcije; budući da nije poznato postoje li potpune informacije o krajnjim korisnicima fondova, zaklada i poduzeća ili te informacije službene porezne vlasti nekih od tih jurisdikcija ne prikupljaju ili ne objavljuju; budući da su Andora, Lihtenštajn, Monako, San Marino i Švicarska potpisali sporazume o razmjeni informacija s EU-om; budući da su Kanalski otoci potpisali sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom te su izrazili spremnost na sklapanje sličnih sporazuma s drugim državama članicama;

X.  budući da važećim zakonodavstvom nekih jurisdikcija nije osigurano dobro upravljanje ni zajamčeno poštovanje međunarodnih standarda u pogledu krajnjih korisnika, transparentnosti i suradnje;

Y.  budući da su neke od tih jurisdikcija ovisna ili povezana područja država članica i stoga, iako su samoupravna, posebno podliježu nacionalnim i europskim zakonima; budući da bi države članice stoga trebale razmotriti donošenje zakona radi osiguravanja toga da njihova povezana i ovisna područja poštuju najviše standarde;

Z.  budući da neke države članice imaju vlastite popise nekooperativnih jurisdikcija i/ili sadržajne definicije „poreznih oaza” ili „jurisdikcija s povlaštenim poreznim režimima”; budući da se ti popisi uvelike razlikuju prema tome kako se nekooperativne jurisdikcije ili porezne oaze definiraju ili procjenjuju; budući da OECD-ov popis nekooperativnih jurisdikcija ne služi svojoj svrsi; budući da je Komisija u poreznom paketu od 17. lipnja 2015. objavila popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija sastavljen prema načelu „zajedničkog nazivnika” na temelju postojećih nacionalnih popisa; budući da na razini Unije još uvijek nema zajedničkog popisa i definicije nekooperativnih jurisdikcija, iako je on hitno potreban; budući da nijednim od tih popisa nisu obuhvaćeni jasni, mjerljivi i sveobuhvatni kriteriji u pogledu razine tajnosti određenih jurisdikcija;

Uloga financijskih institucija u agresivnom poreznom planiranju multinacionalnih poduzeća

AA.  budući da su neke financijske institucije i računovodstvena ili odvjetnička društva imali ulogu posrednika u uspostavi složenih pravnih struktura koje su dovele do agresivnog poreznog planiranja kojim se služe multinacionalna poduzeća, kako je utvrđeno u slučajevima „LuxLeaks” i „Panamski dokumenti”; budući da rupe u zakonodavstvu, neusklađenosti i nedostatak koordinacije, suradnje i transparentnosti među zemljama stvaraju okruženje u kojem je utaja poreza olakšana; budući da su financijske institucije ipak ključni i nužni pomoćnici u borbi protiv porezne prijevare zbog informacija o financijskim računima i stvarnom vlasništvu koji su im na raspolaganju i budući da je stoga ključno da u potpunosti i učinkovito surađuju na razmjeni tih informacija;

AB.  budući da je tijekom te istrage objavljeno nekoliko poreznih skandala koji su uključivali banke; budući da financijskim institucijama na raspolaganju stoji nekoliko programa agresivnog poreznog planiranja kako bi svojim klijentima pomogle u utaji ili izbjegavanju plaćanja poreza; budući da banke na tržištu mogu djelovati u ime svojih klijenata i tvrditi da su stvarni vlasnici tih transakcija s poreznim vlastima, čime će klijenti neopravdano imati koristi od poreznih olakšica odobrenih bankama zbog njihova statusa banke ili njihova sjedišta; budući da bi se trebalo smatrati da banke (posebno one čija djelatnost uključuje ulagačko bankarstvo) u izradi i provedbi agresivnog poreznog planiranja igraju dvostruku ulogu: prvo, tako što pružaju metode agresivnog poreznog planiranja kojim će se koristiti klijenti, često korištenjem financijskih proizvoda kao što su krediti, izvedenice, repo ugovori ili neki instrumenti povezani s kapitalom; i drugo, tako što se same koriste agresivnim poreznim planiranjem posredstvom vlastitih međubankovnih financijskih transakcija i financijskih transakcija za vlastiti račun;

AC.  budući da su sve banke koje su se izašle pred Posebni odbor službeno porekle da su svojim klijentima savjetovale utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza u bilo kojem obliku te su porekle da su u tu svrhu bile u odnosu s računovodstvenim i odvjetničkim društvima;

AD.  budući da su veće financijske institucije osnovale značajan broj društava kćeri u posebnim poreznim jurisdikcijama ili u jurisdikcijama s niskim ili jako niskim stopama poreza na dobit kako bi u ime svojih poslovnih i privatnih klijenata ili u vlastito ime izbjegle plaćanje poreza; budući da su mnoge financijske institucije nedavno zatvorile neke od svojih podružnica u tim jurisdikcijama; budući da je nekoliko financijskih institucija kazneno gonjeno zbog porezne prijevare ili pranja novca u Sjedinjenim Američkim Državama, što je dovelo do plaćanja znatnih novčanih kazni, no vrlo je malo takvih kaznenih postupaka pokrenuto u Europskoj uniji;

AE.  budući da banke posluju na konkurentnom tržištu i potiče ih se na promicanje privlačnih poreznih režima kako bi privukle nove klijente i pružale usluge postojećima; budući da su zaposlenici banke često pod golemim pritiskom da odobre ugovore klijenata koji omogućuju utaju i izbjegavanje plaćanja poreza jer riskiraju da ih se otpusti ako to ne učine; budući da se javljaju sukobi interesa koji uključuju banke i zaposlenike konzultantskih društva na rukovodećim položajima te predstavnike poreznih uprava i slučajevi zapošljavanja bez natječaja; budući da porezne uprave nemaju uvijek dovoljan pristup informacijama ili sredstvima za istraživanje banaka ili otkrivanje slučajeva utaje poreza;

AF.  budući da je važno priznati da nisu sve složene strukturirane financijske transakcije prvenstveno motivirane porezom te da pretežno porezom motivirani proizvodi čine samo malen dio ukupnog poslovanja sa složenim strukturiranim financijskim transakcijama; budući da, međutim, iznosi uključeni u transakcije agresivnog poreznog planiranja mogu biti vrlo veliki, pri čemu se pojedinačni poslovi ponekad izražavaju u milijardama eura financijskih sredstava i poreznim prednostima vrijednima stotine milijuna eura(30); budući da porezna tijela zabrinjava nedostatak transparentnosti složenih strukturiranih financijskih transakcija koje se koriste u svrhe agresivnog poreznog planiranja, naročito kad se zasebni dijelovi tih aranžmana izvršavaju u različitim jurisdikcijama;

AG.  budući da kreditne institucije EU-a već podliježu zahtjevima javnog izvješćivanja po zemljama prema Direktivi o kapitalnim zahtjevima (CRD IV); budući da bi trebalo napomenuti da u tim izvješćima po zemljama ima nekih nedostataka i da bi te nedostatke trebalo riješiti; budući da nijedna od financijskih institucija koje su se pojavile pred Posebnim odborom nije uložila značajan prigovor na zahtjeve za objavljivanje; budući da su se neke od njih izjasnile u korist tog zahtjeva te bi ga poduprle ne bi li postao globalni standard;

AH.  budući da su se javnim izvješćivanjem po zemljama u vezi s dokumentima određenih financijskih institucija pokazale značajne razlike u njihovoj ukupnoj dobiti ostvarenoj u prekomorskim jurisdikcijama te aktivnostima, iznosima plaćenog poreza i broju zaposlenika u tim istim jurisdikcijama; budući da je u sklopu tog izvješćivanja otkrivena neusklađenost između teritorija na kojima te institucije djeluju i imaju zaposlenike i teritorija u kojima ostvaruju dobit;

AI.  budući da banke i multinacionalna poduzeća koja su se pojavila pred Posebnim odborom nisu u potpunosti odgovorila na sva pitanja svojih članova te su neka postavljena pitanja i dalje bez odgovora ili su loše definirana; budući da su neke od tih banaka i neka multinacionalna poduzeća u kasnijoj fazi poslala pisane izjave (vidi Prilog 2.);

Povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj

AJ.  budući da se režimi povezani s intelektualnim vlasništvom, patentima te istraživanjem i razvojem naveliko koriste u Uniji; budući da se njima koriste multinacionalna poduzeća kako bi umjetno smanjila svoj cjelokupni porezni doprinos; budući da se 5. mjera akcijskog plana za BEPS odnosi na „izmijenjeni pristup neksusa”; budući da je zadatak Skupine za kodeks o postupanju također analizirati i učinkovito pratiti takve prakse u državama članicama;

AK.  budući da je Skupina za kodeks o postupanju analizirala europske povlaštene porezne režime za patente, ali nije zaključila analizu pojedinačnih režima; budući da se 5. mjera akcijskog plana za BEPS OECD-a odnosi na „izmijenjeni pristup neksusa” kao novi standard za odobravanje poticaja za istraživanje i razvoj; budući da su se države članice u Skupini za kodeks o postupanju složile da će primjenjivati izmijenjeni pristup neksusa u svojem nacionalnom zakonodavstvu od 2015. godine; budući da su se također složile da će se postojeći povlašteni porezni režimi za patente postupno ukinuti do 2021. godine; budući da države članice ozbiljno kasne u provedbi izmijenjenog pristupa neksusa na nacionalnoj razini;

AL.  budući da je nekoliko studija koje je provela Komisija jasno pokazalo da povezanost povlaštenih poreznih režima za patente te istraživanja i razvoja može biti proizvoljna i/ili umjetna; budući da ta nedosljednost može dovesti do pretpostavke da se ti režimi u većini slučajeva uspostavljaju i koriste radi izbjegavanja plaćanja poreza; budući da porezni poticaji za prihode ostvarene istraživanjem i razvojem, posebno povlaštenim poreznim režimima za patente, često rezultiraju velikim smanjenjima poreznih prihoda u svim zemljama, uključujući one koje vode takvu politiku; budući da bi trebalo bolje analizirati kako se porezni poticaji na najbolji način mogu upotrijebiti za stimulaciju prijeko potrebnog istraživanja i razvoja i inovacija u EU-u bez stvaranja štetnih poreznih praksi; budući da su OECD i Međunarodni monetarni fond (MMF) u nekoliko navrata također potvrdili da ne smatraju povlaštene porezne režime pravim načinom poticanja istraživanja i razvoja;

AM.  budući da je središnja uloga povlaštenih poreznih režima za patente u štetnim poreznim sustavima prvotno zamijećena tijekom posjeta prethodnoga Posebnog odbora Europskog parlamenta (TAXE 1) organiziranih u svrhu utvrđivanja činjenica u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, a potom je potvrđena pri posjetu Cipru; budući da slični sustavi postoje u drugim državama članicama;

AN.  budući da posebno gorući problem nastaje zbog očitog manjka usklađenog pristupa država članica pitanju izlaznih plaćanja; budući da se trenutačnim neusklađenim okvirom neoporezivanje na izvoru, što je u skladu s Direktivom o kamatama i licencijama i Direktivom o matičnim društvima i društvima kćerima, kombinira s nepostojanjem poreza po odbitku na izlazna plaćanja za dividende, licencije i tantijeme u nekim državama članicama, što dovodi do rupa u zakonu kroz koje dobit efektivno može barem jedanput napustiti bilo koju državu članice i izaći iz Unije, a da je se ne oporezuje;

Dokumenti Skupine za kodeks o postupanju o oporezivanju poslovanja, Radne skupine na visokoj razini o oporezivanju te Radne skupine o poreznim pitanjima

AO.  budući da je mandat Skupine za kodeks o postupanju definiran u zaključcima Vijeća u sastavu ECOFIN od 1. prosinca 1997.; budući da su dokumenti Skupine za kodeks o postupanju ključni izvor informacija za rad Posebnog odbora (kako je već navedeno u rezoluciji Parlamenta od 25. studenoga 2015.);

AP.  budući da su neki radni dokumenti i zapisnici Skupine za kodeks o postupanju europskim zastupnicima dani na razmatranje iza zatvorenih vrata u prostorijama EP-a tek pet mjeseci nakon početka mandata Posebnog odbora; budući da, iako su na raspolaganje stavljeni dodatni dokumenti, neki dokumenti i zapisnici i dalje nisu objavljeni, nisu dostupni ili nedostaju; budući da je Komisija na neformalnom sastanku izjavila da je sve dokumente kojima raspolaže, a koji potječu iz Komisije, stavila na raspolaganje Posebnom odboru, što znači da su se stoga svi dodatni relevantni dokumenti sa sastanaka koji potječu iz Komisije, ako su ikada bili u vlasništvu Komisije, sigurno izgubili;

AQ.  budući da su države članice na nezadovoljavajući način odgovorile na opetovane zahtjeve Parlamenta da se dotični dokumenti u potpunosti objave; budući da ta praksa traje već nekoliko mjeseci; budući da su ti dokumenti dostavljeni istraživačima sa Sveučilišta u Amsterdamu na temelju zahtjeva koji se pozivao na europsku Direktivu o transparentnosti; budući da su ti dokumenti nedavno ipak postali dostupni, ali samo kao povjerljivi dokumenti i ne mogu se koristiti u javnoj raspravi; budući da su transparentnost i pristup informacijama temeljni elementi parlamentarnog rada;

AR.  budući da je Skupina za kodeks o postupanju proučila određena pitanja, ali to nije dovelo do konkretnih reformi; budući da se, primjerice, rasprave o odlukama počele voditi čak 1999. godine, ali i dalje postoje poteškoće u primjeni dogovorenih poboljšanja, pa i nakon otkrića u slučaju „Luxleaks”; budući da ispitivanje povlaštenih poreznih režima za patente nije u potpunosti zaključeno u 2014. godini te nije započelo drugo ispitivanje, unatoč činjenici da države članice kasne u provedbi novog izmijenjenog pristupa neksusa;

Vanjska dimenzija: skupina G20, OECD i UN; sudjelovanje zemalja u razvoju i posljedice za njih

AS.  budući da su OECD, UN i druge međunarodne organizacije zainteresirane strane u borbi protiv smanjenja osnovice poreza na dobit; budući da postoji potreba da se osiguraju globalno usklađivanje praksi i provedba zajedničkih standarda poput onih koje predlaže OECD u vezi s paketom za BEPS; budući da takve globalne standarde treba utvrditi i nadzirati međuvladin forum na razini UN-a s manje selektivnim članstvom nego što je to slučaj s OECD-om ili skupinom G20 kako bi sve države, uključujući zemlje u razvoju, mogle sudjelovati pod jednakim uvjetima; budući da su na sastanku ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 održanom 14. i 15. travnja 2016. u Washingtonu sve države i jurisdikcije ponovno pozvane na provedbu normi Radne skupine za financijsko djelovanje o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih osoba i pravnih aranžmana; budući da su neke članice G20 pozvale na automatsku razmjenu informacija o stvarnom vlasništvu te su od Radne skupine za financijsko djelovanje i Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe zatražile da iznesu prve prijedloge u tom smislu do listopada 2016.;

AT.  budući da, kako je uočeno tijekom posjeta radi utvrđivanja činjenica u SAD-u, postoji manjak transparentnosti i zajedničke definicije stvarnog vlasništva na globalnoj razini; budući da je taj manjak transparentnosti posebno uočen u pogledu fiktivnih poduzeća i odvjetničkih društava; budući da SAD trenutačno priprema provedbu Akcijskog plana OECD-a o BEPS-u;

AU.  budući da u postupak o BEPS-u zemlje u razvoju nisu bile uključene kao ravnopravni partneri u pregovaranju te nisu postignuta učinkovita rješenja za porezne probleme najsiromašnijih zemalja, što dokazuje globalna mreža poreznih sporazuma kojima su zemlje u razvoju često spriječene u oporezivanju dobiti nastale na njihovom području;

AV.  iako suradnja u zajedničkim poreznim pitanjima između EU-a i SAD-a već postoji između nadležnih tijela EU-a i SAD-a, slična suradnja potrebna je na političkoj razini, posebice u pogledu parlamentarne suradnje;

AW.  budući da se za srpanj 2016. planira simpozij o oporezivanju u cilju postizanja jakog, održivog i uravnoteženog ekonomskog rasta; budući da je skupina G20 apelirala na sve međunarodne organizacije, uključujući EU, da se suoče s tim izazovima;

AX.  budući da je saslušanje Posebnog odbora TAXE 2 i Odbora za razvoj o posljedicama agresivnih fiskalnih praksi za zemlje u razvoju pokazalo da su zemlje u razvoju suočene sa sličnim problemima smanjenja porezne osnovice, prijenosa dobiti, manjka transparentnosti, poreznih sustava koji se razlikuju na globalnoj razini te manjka dosljednog i učinkovitog međunarodnog zakonodavstva; budući da zemlje u razvoju pate od agresivnog poreznog planiranja; budući da porezne uprave zemalja u razvoju nemaju potrebne resurse i stručnost za učinkovitu borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

AY.  budući da su članovi skupine G20 ponovno potvrdili angažiranost na usmjeravanju napora na jačanje kapaciteta gospodarstava zemalja u razvoju i poticanje tih zemalja da poštuju načela porezne inicijative iz Addis Abebe kako je utvrđeno na sastanku UN-a 27. srpnja 2015.; budući da su stajališta i prioriteti zemalja u razvoju ključni za učinkovitu globalnu koordinaciju;

AZ.  budući da Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka pružaju tehničku pomoć, uključujući alate za porezne uprave zemalja u razvoju u pogledu međunarodnih poreznih pitanja u svrhu poboljšanja sposobnosti zemalja u razvoju da se suoče s pitanjima utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, posebice u pogledu transfernih cijena;

BA.  budući da je australska vlada najavila planove za uvođenje poreza na preusmjerenu dobit za multinacionalna poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza, koji bi stupio na snagu 1. srpnja 2017., kao i osnivanje nove radne skupine Porezne uprave;

Rad Posebnog odbora TAXE 2 Europskog parlamenta

BB.  budući da su određene mjere koje je Komisija predložila izravno povezane s rezolucijama Parlamenta od 16. prosinca 2015. i 25. studenoga 2015.; budući da je Komisija sada barem djelomično predložila važne inicijative obuhvaćene tim rezolucijama; budući da još nisu uvedene ostale kritične mjere na koje se u tim rezolucijama poziva, kao što su, među ostalim, reforma fiskalnog okvira za državne potpore, učinkovite zakonske odredbe za zaštitu zviždača te mjere za smanjenje pomoći i poticanja agresivnog poreznog planiranja koje provode savjetnici i financijski sektor;

BC.  budući da je ponajprije Posebni odbor Parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode (TAXE 1) analizirao i procijenio posljedice za Uniju, što je rezultiralo rezolucijom koja je 25. studenoga 2015. usvojena izrazito velikom većinom; budući da je rezolucija Parlamenta od 16. prosinca 2015. također usvojena izrazito velikom većinom; budući da je Komisija objavila zajednički odgovor na rezolucije od 16. prosinca 2015. i 25. studenoga 2015.;

BD.  budući da je Posebni odbor TAXE 2 Europskog parlamenta osnovan 2. prosinca 2015. održao 11 sastanaka, neke od njih zajedno s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, Odborom za pravna pitanja te Odborom za razvoj, na kojima su saslušani povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici, povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill, nizozemski državni tajnik za financije Eric Wiebes (koji predstavlja predsjedništvo Vijeća), porezni stručnjaci i stručnjaci za razvoj, predstavnici multinacionalnih poduzeća i banaka te članovi nacionalnih parlamenata država članica EU-a; budući da je također održao sastanke s predstavnicima vlasti Andore, Lihtenštajna, Monaka, Guernseyja i Jerseyja te je dobio pisanu izjavu vlade Otoka Mana (vidi Prilog 1.); budući da je organizirao posjete radi utvrđivanja činjenica SAD-u (vidi Prilog 6. izvješću A8-0223/2016) kako bi analizirao posebne aspekte svoga mandata koji se tiču trećih zemalja te posjet Cipru (vidi Prilog 5. izvješću A8-0223/2016); budući da su članovi Posebnog odbora osobno pozvani da sudjeluju u radu međuparlamentarne skupine na visokoj razini TAXE u okviru OECD-a; budući da je Posebni odbor održavao sastanke iza zatvorenih vrata na razini koordinatora na kojima je saslušao predstavnike vlasti Kajmanskih otoka, istraživačke novinare i dužnosnike Komisije; budući da su sve te aktivnosti, kojima se došlo do velike količine izuzetno korisnih informacija o praksama i poreznim sustavima i unutar EU-a i izvan njega, pomogle da se razjasne neka relevantna pitanja, dok su ostala pitanja i dalje bez odgovora;

BE.  budući da je samo 4 od 7 multinacionalnih poduzeća prihvatilo prvi poziv da dođe pred njegove članove (vidi Prilog 2.);

BF.  budući da, zbog upornog odbijanja Komisije i Vijeća da daju suglasnost za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se uređuje korištenje prava Europskog parlamenta na istraživanje, posebni i istražni odbori Europskog parlamenta i dalje ne uživaju dovoljne ovlasti kao što je pravo na poziv svjedoka i pristup dokumentima, za razliku od parlamenata država članica i američkog Kongresa;

BG.  budući da je Vijeće nedavno više puta donijelo opširne prijevremene političke odluke, a da pritom nije uzelo u obzir ili čak sačekalo stajalište Europskog parlamenta;

Zaključci i preporuke

1.  ponavlja zaključke iz svoje rezolucije od 25. studenoga 2015. i svoje rezolucije od 16. prosinca 2015.;

Daljnji postupci Komisije i država članica

2.  izražava žaljenje zbog činjenice da trinaest država članica nema prikladna pravila za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja koja se temelje na protoku dividendi izuzetom od poreza; također izražava žaljenje zbog činjenice da trinaest država članica nije provelo ispitivanje stvarnog vlasništva prilikom prihvaćanja zahtjeva za smanjenje ili izuzeće od poreza po odbitku; također izražava žaljenje zbog činjenice da četrnaest država članica još nije uvelo pravila o kontroliranim stranim društvima radi sprečavanja agresivnog poreznog planiranja te da dvadeset pet država članica nema pravila za suzbijanje neusklađene porezne kvalifikacije lokalnog društva u drugoj državi; ne odobrava činjenicu da nijedna država članica još nije pozvala na zabranu struktura agresivnog poreznog planiranja;

3.  poziva države članice i Komisiju da donesu daljnje zakonodavne prijedloge o izbjegavanju plaćanja poreza na dobit budući da države članice imaju prostor za postavljanje strožih pravila protiv zlouporabe radi suzbijanja smanjenja porezne osnovice; izražava duboko žaljenje zbog činjenice da države članice nisu raspravljale o preporukama Parlamenta u radnim skupinama Vijeća;

4.  pozdravlja Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza koji je Komisija objavila 28. siječnja 2016. te sve zakonodavne prijedloge i komunikacije iznesene nakon toga (vidi Prilog 4. izvješću A8-0223/2016); pozdravlja činjenicu da je Vijeće donijelo direktivu o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji radi uspostavljanja izvješćivanja po zemljama, dok istovremeno izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće nije pričekalo i uzelo u obzir stajalište Europskog parlamenta prije nego što je donijelo odluku o vlastitom stajalištu te nije predvidjelo sudjelovanje Komisije u razmjeni informacija; poziva Vijeće da postigne jednoglasno i ambiciozno stajalište o Paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i da se pobrine da Direktiva za borbu protiv izbjegavanja poreza ostane jedna jedinstvena direktiva ambicioznog opsega koja nadilazi minimalne preporuke OECD-a gdje je to moguće; izražava duboko žaljenje zbog činjenice što je stajalište Vijeća u trenutačnom nacrtu oslabljeno, posebice klauzulom o stečenim pravima o odbitku kamata i suženim pristupom pravilu o kontroliranim stranim društvima; pozdravlja inicijativu da se u okviru vanjske strategije za učinkovito oporezivanje sastavi zajednička definicija i popis Unije nekooperativnih jurisdikcija; naglašava da se taj popis treba temeljiti na objektivnim, iscrpnim i mjerljivim kriterijima ponavlja svoje stajalište da je potrebno jače i obvezujuće djelovanje za učinkovito i sustavno suzbijanje BEPS-a;

5.  smatra da je, nakon nekoliko uzastopnih ad hoc izmjena u području automatske razmjene odluka o porezima i izvješćivanja po zemljama, potrebnopreinačiti čitavu Direktivu o administrativnoj suradnji, među ostalim u svrhu smanjenja i, u konačnici, uklanjanja trenutačnih iznimaka od načela razmjene informacija;

6.  ponavlja svoje stajalište prema kojem bi multinacionalna poduzeća trebala na jasan i razumljiv način u svojim bilancama za svaku državu članicu i svaku treću zemlju u kojoj imaju poslovni nastan objaviti niz informacija, između ostalog dobit ili gubitak prije oporezivanja, porez na dobit ili gubitak, broj zaposlenika i djelatnosti koje obavljaju; ističe važnost dostupnosti tih informacija javnosti, po mogućnosti u obliku središnjeg registra EU-a;

7.  poziva Komisiju da do kraja 2016. podnese prijedlog za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit koja bi se trebala popratiti prikladnim i poštenim ključem preraspodjele i ponudila sveobuhvatno rješenje za većinu štetnih poreznih praksi u Uniji te kojom bi se pojasnila i pojednostavnila pravila za poduzeća i olakšale prekogranične gospodarske aktivnosti unutar Unije; vjeruje da je konsolidacija ključni element konsolidirane osnovice poreza na dobit; smatra da što prije valja uvesti konsolidaciju te da međusustav kojim je obuhvaćeno samo usklađivanje porezne osnovice s mehanizmom prijeboja gubitaka može biti samo privremen; vjeruje da uvođenje pune i obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit postaje sve nužnije; poziva države članice da bez odgode postignu dogovor o prijedlogu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit nakon njegova podnošenja te da nakon toga žurno provedu to zakonodavstvo; podsjeća države članice da zakonske rupe i neusklađenosti osnovica poreza na dobit te razlike u administrativnim praksama mogu dovesti do nejednakih uvjeta tržišnog i nepoštenog poreznog natjecanja unutar EU-a;

8.  pozdravlja činjenicu da je Komisija 12. travnja 2016. donijela Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objave informacija o porezu na dobit i povećanoj transparentnosti u oporezivanju dobiti kojoj podliježu poduzeća, njihova društva kćeri i podružnice; međutim, žali što predloženo područje primjene, kriteriji i pragovi nisu u skladu s prethodnim stajalištima koje je usvojio Parlament, zbog čega ne bi doveli do ispunjenja ciljeva tih stajališta;

9.  pozdravlja dogovor postignut u Vijeću 8. prosinca 2015. o automatskoj razmjeni informacija o odlukama o porezima; međutim, žali što Vijeće nije preuzelo preporuke koje je Parlament iznio u svojem izvješću od 20. listopada 2015. o izvornom prijedlogu Komisije za takvu mjeru; ističe da se Komisija mora dati potpun pristup novoj bazi podataka Unije o odlukama o porezima; inzistira na potrebi za sveobuhvatnom i učinkovitom bazom podataka svih odluka o porezima koje mogu imati prekogranični učinak; poziva države članice da uvedu potreban zakonodavni okvir za početak automatske razmjene informacija o odlukama o porezima;

10.  ističe da će automatska razmjena informacija rezultirati velikom količinom podataka koje će biti potrebno obraditi i ustraje u tome da je potrebno koordinirati pitanja povezana s računalnom obradom tih podataka te osoblje koje je potrebno za analizu tih podataka; poziva na jačanje uloge Komisije u okviru tog posla; poziva Komisiju i države članice da na nacionalnoj razini pažljivo prate provedbu Direktive o administrativnoj suradnji i ispune njezine zahtjeve, posebice kako bi se provjerilo koliko država članica traži informacije o porezima na temelju bilateralnih poreznih sporazuma, a ne u skladu s ovom pravnom osnovom; poziva države članice da, s obzirom da su nedostatak resursa i smanjenje broja osoblja u kombinaciji s neadekvatnom izobrazbom, neadekvatnim tehničkim alatima i istražnim ovlastima umnogome ograničili porezne uprave u nekim državama članicama, ojačaju svoje porezne uprave adekvatnim brojem osoblja kako bi se osiguralo učinkovito ubiranje poreznih prihoda i riješio problem štetnih poreznih praksi; poziva države članice da integriraju informacije razmijenjene s fiskalnim tijelima te informacije razmijenjene s financijskim nadzornim i regulatornim tijelima;

11.  pozdravlja najavu Francuske, Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine od 12. svibnja 2016. o uvođenju javnih registara stvarnih vlasnika poduzeća; pozdravlja obvezu Francuske da izradi javne registre za zaklade; podržava obvezu Ujedinjenog Kraljevstva da sva strana društva koja kupuju imovinu u državi ili sklapaju sporazum s državom prisili na objavu stvarnog vlasnika; poziva sve države članice da donesu slične inicijative;

12.  žali što novim globalnim standardom OECD-a o automatskoj razmjeni informacija nije obuhvaćeno prijelazno razdoblje za zemlje u razvoju te što će uvođenjem reciprociteta standarda možda biti isključene zemlje koje i dalje nemaju kapacitet za uspostavljanje potrebne infrastrukture za prikupljanje i razmjenu potrebnih informacija te upravljanje njima;

13.  napominje da je Zajednički forum EU-a o transfernim cijenama u svoj program rada za razdoblje 2014. – 2019. uključio osmišljanje dobrih praksi kako bi smjernice OECD-a o tome odgovarale posebnostima država članica; napominje da Komisija prati napredak tog rada;

14.  ističe da se 70 % dobiti premješta korištenjem transfernim cijenama te da je najbolji način rješavanja ovog problema donošenje sveobuhvatne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit; poziva Komisiju da iznese konkretan zakonodavni prijedlog o transfernim cijenama uzimajući u obzir Smjernice za transferne cijene za multinacionalna poduzeća i porezne uprave OECD-a iz 2010. godine; dodatno ističe da će možda biti potrebno uložiti dodatne napore u smanjenje rizika BEPS-a između država članica EU-a i trećih zemalja koji proizlaze iz transfernih cijena, posebice iz određivanja cijena nematerijalne imovine, te da valja aktivno istražiti i ispitati globalne alternative trenutačnom načelu nepristrane transakcije kako bi se zajamčio pošteniji i učinkovitiji globalni porezni sustav;

15.  pozdravlja činjenicu da je povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager izjavila da se posebna pozornost obraća na transferne cijene u slučajevima državne potpore jer su transferne cijene uobičajeni instrument koji multinacionalna poduzeća koriste u sustavima za izbjegavanje plaćanja poreza poput zajmova unutar skupine; napominje da trenutačno ne postoje smjernice za utvrđivanje i reguliranje državne potpore u pogledu poreza, iako se ta vrsta državne potpore pokazala alatom za izbjegavanje plaćanja poreza koji izaziva zabrinutost; poziva Komisiju da uspostavi smjernici i postavi jasne kriterija za bolje definiranje ograničenja korištenja transfernih cijena kako bi se slučajevi u kojima se pruža državna potpora mogli bolje procijeniti; podupire zaključke istraga Komisije u slučaju poduzeća Starbucks, Fiat i Amazon; ističe potrebu da Komisija ima pristup svim relevantnim podacima;

16.  žali što brojna saslušana multinacionalna društva nisu oštro osudila praksu izbjegavanja plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje; naglašava da multinacionalna poduzeća lako mogu odobriti umjetne zajmove unutar skupine namijenjene agresivnom poreznom planiranju; ističe da je davanje prednosti takvom financiranju dugovanja štetno za porezne obveznike i financijsku stabilnost; stoga poziva države članice da iz svojih poreznih zakona uklone pristranost u omjeru duga i kapitala;

17.  snažno ističe da je rad zviždača ključan za prepoznavanje odrednica utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i da stoga treba pravno zajamčiti i ojačati zaštitu zviždača u EU-u; napominje da su Europski sud za ljudska prava i Vijeće Europe počeli djelovati u vezi s tim problemom; smatra da bi sudovi i države članice trebali zajamčiti zaštitu zakonitih poslovnih tajni, a da pritom ni na koji način ne koče, sprečavaju ili ometaju zviždače i novinare da dokumentiraju i otkrivaju nezakonite, pogrešne ili štetne prakse kada postoji očit i značajan javni interes; žali što Komisija ne planira poticati hitne mjere u tom pogledu s obzirom na nedavna vrlo značajna zviždačka otkrića u slučajevima „LuxLeaks” i „Panamski dokumenti”;

18.  pozdravlja činjenicu da je Komisija pokrenula javno savjetovanje o poboljšanju mehanizama rješavanja sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja; ističe da je utvrđivanje jasnog roka za postupke rješavanja sporova ključno za jačanje učinkovitosti sustava;

19.  pozdravlja komunikaciju pod nazivom „Vanjska strategija za učinkovito oporezivanje” kojom je Europska investicijska banka (EIB) pozvana da prenese zahtjeve za dobrim upravljanjem u svoje ugovore sa svim odabranim financijskim posrednicima; poziva EIB da uspostavi novu politiku odgovornog oporezivanja, počevši od revizije politike o nekooperativnim jurisdikcijama provedenu 2016. godine, održavajući pritom dijalog s civilnim društvom; ponavlja da bi EIB trebao poboljšati standarde dužne pažnje u pogledu poboljšanja kvalitete informacija o krajnjim korisnicima te učinkovitijeg sprečavanja transakcija s financijskim posrednicima koji su na lošem glasu u smislu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca te štetnih ekoloških i socijalnih učinaka ili im je sjedište u offshore financijskim centrima ili poreznim oazama koje pribjegavaju agresivnom poreznom planiranju;

20.  poziva Komisiju da donese jasno zakonodavstvo o definiciji ekonomskog sadržaja, stvaranja vrijednosti i stalnog poslovnog nastana radi rješavanja problema, prije svega, fiktivnih poduzeća;

Crna lista i konkretne sankcije za nekooperativne jurisdikcije te porez po odbitku

21.  napominje da je vanjska strategija za učinkovito oporezivanje jedina konkretna inicijativa koju je Komisija poduzela u vezi s nekooperativnim jurisdikcijama, uključujući prekomorska područja; primjećuje da se kriteriji OECD-a za popisivanje nekooperativnih jurisdikcija do sada nisu pokazali učinkovitima u rješavanju tog problema i nisu poslužili kao odvraćajuće sredstvo; naglašava da i dalje postoje treće zemlje koje štite nezakonito stečenu imovinu, čime se nadležnim tijelima EU-a onemogućuje njezin povrat;

22.  poziva Komisiju da čim prije na razini Unije sastavi zajedničku definiciju i popis nekooperativnih jurisdikcija, tj. „crnu listu poreznih oaza”, koji bi se temeljio na čvrstim, transparentnim i objektivnim kriterijima i kojime bi se provele preporuke i mjere u pogledu porezne transparentnosti, mjere protiv BEPS-a te standardi razmjene informacija OECD-a te da također popiše aktivne štetne porezne prakse, prednosti dodijeljene nerezidentima ili pravnim subjektima, odsustvo uvjeta ekonomskog sadržaja te neobjavljivanje korporativne strukture pravnih subjekata (uključujući trustove, dobrotvorne fondove, zaklade itd.) ili vlasnike imovine ili prava te pozdravlja namjeru Komisije da postigne dogovor o takvom popisu u narednih šest mjeseci; poziva države članice da do kraja 2016. godine podrže taj dogovor; smatra da eskalacijski postupak, koji bi započeo konstruktivnim dijalogom s jurisdikcijama za koje su utvrđeni nedostaci, mora prethoditi uvrštavanju na popis kako bi se postigao, između ostalog, i preventivan učinak postupka; vjeruje da bi trebalo uspostaviti mehanizam kojime bi se omogućilo da se jurisdikcije koje počnu ili ponovno počnu provoditi pravila uklone s popisa; smatra da bi se ta procjena trebala proširiti i na zemlje članice OECD-a;

23.  poziva na donošenje konkretnog regulatornog okvira Unije za sankcioniranje nekooperativnih jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi, uključujući mogućnost revizije te, kao krajnje mjere, čak i suspenziju sporazuma o slobodnoj trgovini i sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te zabranu pristupa sredstvima Unije; ističe da je svrha sankcija pokretanje promjena u zakonodavstvu dotičnih jurisdikcija; poziva na to da se sankcije također primjenjuju na poduzeća, banke, računovodstvena i odvjetnička društva te porezne savjetnike kojima se dokaže da su umiješani u nezakonite, štetne ili kažnjive aktivnosti s tim jurisdikcijama ili kojima se dokaže da su omogućivali nezakonite, štetne ili kažnjive korporativne porezne aranžmane koji uključuju pravna sredstva tih jurisdikcija;

24.  poziva Komisiju da pripremi obvezujuće zakonodavstvo kojim se zabranjuje svim institucijama EU-a da otvaraju račune ili djeluju u jurisdikcijama uključenima u zajednički popis nekooperativnih jurisdikcija na razini Unije;

25.  poziva države članice da s trećim zemljama pomoću multilateralnog instrumenta postignu novi sporazum o svojim bilateralnim poreznim sporazumima radi uvođenja dovoljno snažnih klauzula protiv zlouporabe i time spriječe neovlašteno stjecanje ugovornih povlastica te postignu raspodjelu prava oporezivanja između izvorišnih zemalja i zemalja rezidentnosti na temelju kriterija ekonomskog sadržaja te dođu do prikladne definicije stalnog poslovnog nastana; nadalje ističe da bi taj postupak bio puno brži kad bi države članice dale mandat Komisiji da u ime Unije pregovara o tim poreznim sporazumima; poziva države članice da zajamče pravedno postupanje prema zemljama u razvoju pri vođenju pregovora o tim sporazumima;

26.  poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog u kojem preporučuje da države članice uvedu porez po odbitku na razini EU-a kako bi se zajamčilo da se dobit ostvarena u Uniji oporezuje barem jednom prije nego što iz nje izađe; napominje da bi takvim prijedlogom trebao biti obuhvaćen i sustav povrata kako bi se spriječilo dvostruko oporezivanje; naglašava da je prednost takvog općeg sustava poreza po odbitku temeljen na kreditnoj metodi sprečavanje dvostrukog neoporezivanja i smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti bez stvaranja slučajeva dvostrukog oporezivanja;

27.  žali što su se Andora i Monako obvezali na automatsku razmjenu informacija do 2018., a ne do 2017. godine; ističe da neke nekooperativne jurisdikcije kao što je Andora poštuju standarde razmjene informacija, ali idu prema tome da postanu jurisdikcije s niskom stopom poreza; zabrinut je zbog činjenice da sporazum o dvostrukom oporezivanju između Andore i Španjolske trenutačno ne jamči učinkovitu automatsku razmjenu informacija; poziva Komisiju da pozorno prati učinkovito ispunjavanje obveze automatske razmjene informacija obuhvaćene sporazumima država članica s bivšim ili trenutačnim nekooperativnim jurisdikcijama;

28.  smatra da bi se sa hibridnom neusklađenosti između država članica EU-a i trećih zemalja u pogledu određivanja subjekata, što dovodi do dvostrukog neoporezivanja, u europskom zakonodavstvu trebalo učinkovito postupati kao dodatak prijedlozima Europske komisije za ATAP;

Povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj

29.  napominje da do sada povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj nisu postigli željeni učinak poticanja inovacija u Uniji; žali zbog toga što ih, baš naprotiv, multinacionalna poduzeća često iskorištavaju za premještanje dobiti služeći se sustavima agresivnog poreznog planiranja kao što je dobro poznata strategija double Irish with a Dutch sandwich; mišljenja je da su povlašteni režimi za patente neprikladan i neučinkovit alat za postizanje ekonomskih ciljeva; ustraje u tome da se istraživanje i razvoj mogu promicati širim mjerama politike kojima se dugoročno promiču inovacije i neovisno istraživanje te subvencijama koje bi trebale imati prednost nad povlaštenim poreznim režimima za patente jer je manja opasnost da će se subvencije zlouporabiti pomoću sustava za izbjegavanje plaćanja poreza; primjećuje da često ne postoji veza između povlaštenih poreznih režima za patente i aktivnosti u području istraživanja i razvoja i da trenutačni modeli idu u smjeru utrke prema dnu u pogledu efektivnog poreznog doprinosa multinacionalnih poduzeća;

30.  žali zbog činjenice da su do sada određene države članice, posebno u okviru Skupine za kodeks o postupanju, zanemarivale taj problem i da još uvijek ne postoje odgovarajući rokovi za njegovo rješavanje;

31.  poziva Komisiju da podnese prijedloge za obvezujuće zakonodavstvo Unije o povlaštenim poreznim režimima za patente koje bi nadilazilo OECD-ov izmijenjeni pristup neksusa i kojime bi se ispravili nedostaci tog pristupa kako bi se zabranila zlouporaba povlaštenih poreznih režima za patente u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza, a u slučaju njihove uporabe zajamčilo da su povezani s istinskom ekonomskom aktivnošću; ističe da bi se prijedlog Komisije trebao primjenjivati na sve nove povlaštene porezne režime za patente koje izdaju države članice te se u skladu s tim moraju izmijeniti svi postojeći povlašteni porezni režimi za patente;

32.  poziva države članice da u Direktivu o kamatama i licencijama te u Direktivu o matičnim društvima i društvima kćerima dodaju klauzulu o minimalnoj stopi efektivnog oporezivanja i da ne dopuste odobravanje bilo kakvih iznimaka u Vijeću;

Banke, porezni savjetnici i posrednici

33.  žali zbog ključne uloge nekih banaka, poreznih savjetnika, odvjetničkih i računovodstvenih društava te drugih posrednika u osmišljavanju sustava agresivnog poreznog planiranja za klijente te pomaganju nacionalnim vladama da osmisle svoje porezne kodekse i zakone, stvarajući tako znatne sukobe interesa;

34.  zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti i odgovarajuće dokumentacije unutar financijskih institucija i odvjetničkih društava u vezi sa specifičnim modelima vlasništva poduzeća i kontrole nad njima koje preporučuju porezni i pravni savjetnici kao što je potvrđeno u slučaju „Panamski dokumenti”; preporučuje jačanje zahtjeva u pogledu transparentnosti za uspostavljanje privatnih poduzeća kako bi se riješio problem fiktivnih poduzeća;

35.  zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti i odgovarajuće dokumentacije unutar nacionalnih poreznih uprava u vezi s konkurentnim učincima odluka o transfernim cijenama, povlaštenim poreznim režimima, odlukama o porezima i drugim elementima diskrecijskog oporezivanja dobiti;

36.  poziva na jačanje postojećih kodeksa o postupanja za sektor poreznog savjetovanja te, posebice, na omogućavanja otkrivanja situacija mogućeg sukoba interesa na jasan i razuman način; poziva Komisiju da iznese prijedlog kodeksa o postupanju na razini Unije koji bi se primjenjivao na sve savjetodavne usluge i kojime bi se uvela obveza jasnog otkrivanja slučajeva potencijalnog sukoba interesa; vjeruje da bi tim prijedlogom trebao biti obuhvaćen režim nespojivosti dužnosti za porezne savjetnike kako bi se spriječio sukob interesa pri pružanju savjetodavnih usluga i u javnom i u privatnom sektoru i kako bi se spriječili drugi sukobi interesa;

37.  skreće pozornost na opasnost od sukoba interesa koji proizlaze iz pružanja pravnih poreznih savjetodavnih usluga te revizorskih usluga unutar istog društva; stoga ističe važnost jasnog razdvajanja tih usluga; zahtijeva od Komisije da zajamči ispravan nadzor te provedbu zakonodavstva u cilju sprečavanja takvih sukoba te da prouči potrebu za revidiranjem Direktive o reviziji, posebice odredbi njezinoga članka 22., kao i Uredbe o reviziji, posebice odredbi njezinoga članka 5., te definicije značajnog učinka nerevizorskih usluga;

38.  traži od Komisije da provede istragu međusobne povezanosti sveučilišta i svijeta poreznog savjetovanja te da se pozabavi barem pitanjem sukoba interesa;

39.  poziva države članice da uspostave učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije, uključujući kaznene sankcije za rukovodeće osoblje u poduzećima umiješano u utaju poreza, te uvedu mogućnost povlačenja dozvole za poslovanje profesionalcima i poduzećima kojima je dokazano da su sudjelovali u osmišljavanju sustava za nezakonito porezno planiranje ili poreznu utaju, da su savjetovali o njihovoj uporabi ili da su ih koristili; traži da Komisija razmotri izvedivost uvođenja proporcionalne financijske pravne odgovornosti za porezne savjetnike koji se koriste nezakonitim poreznim praksama;

40.  poziva Komisiju da analizira mogućnost uvođenja proporcionalne financijske pravne odgovornosti za banke i financijske institucije koje olakšavaju prijenos novaca u poznate porezne oaze, koje će biti definirane budućim zajedničkim popisom Unije poreznih oaza i nekooperativnih poreznih jurisdikcija;

41.  poziva Komisiju da ojača obvezu banaka da obavješćuju porezna tijela država članica o prijenosu novca u jurisdikcije koje se nalaze na zajedničkom popisu Unije poreznih oaza i nekooperativnih poreznih jurisdikcija i o prijenosu novca iz njih; poziva države članice da zajamče da banke i druge financijske institucije pružaju slične informacije regulatornim i poreznim tijelima; poziva države članice da ojačaju kapacitete svojih poreznih uprava kako bi se istražili slučajevi utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

42.  poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kojim se bankama, poreznim savjetnicima i drugim posrednicima uvodi zahtjev obveznog objavljivanja u pogledu složenih struktura i posebnih usluga koje su povezane s jurisdikcijama, uključujući onima na zajedničkom popisu EU-a poreznih oaza i nekooperativnih jurisdikcija, a koje su osmišljene i koje klijenti upotrebljavaju za olakšavanje utaje poreza, porezne prijevare, pranja novca ili financiranja terorizma;

43.  poziva Komisiju(31) da uvede posebna zajednička minimalna pravila protiv zlouporabe kojima bi cilj bio uskraćivanje povlastica koje proizlaze iz određenih hibridnih prijenosa imovine(32) čiji učinak je obično odbitak prihoda u jednoj državi bez uključivanja druge u poreznu osnovicu ili stvaranje zlouporaba kreditnih transakcija u pogledu poreza u inozemstvu;

Zviždači

44.  ponavlja ključnu ulogu zviždača u otkrivanju povreda dužnosti, uključujući protuzakonite ili nepropisne prakse; smatra da su takva otkrića, koja na vidjelo iznose razmjere utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, očito od javnog interesa, kao što je pokazao nedavni slučaj „Panamski dokumenti” u sklopu kojeg su izneseni razmjeri fenomena prijenosa imovine u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem; podsjeća na to da mogućnost otkrivanja i kaznenog progona kršitelja poreznih propisa uvelike ovisi o dostupnosti i kvaliteti podataka;

45.  žali što Komisija ograničava svoje djelovanje na praćenje razvoja događaja u različitim područjima nadležnosti Unije i što ne planira poduzeti konkretne korake kako bi riješila taj problem; zabrinut je da bi taj nedostatak zaštite mogao ugroziti objavu novih otkrića, čime bi države članice mogle izgubiti zakonite prihode od poreza; izražava duboko žaljenje što Komisija nije na zadovoljavajući način odgovorila na zahtjeve iz stavaka 144. i 145. rezolucije Parlamenta od 25. studenoga 2015. niti na preporuke iz rezolucije Parlamenta od 16. prosinca 2015., a pogotovo na zahtjev da iznađe jasan pravni okvir za zaštitu zviždača i sličnih osoba do kraja 2016.;

46.  ponavlja svoj poziv Komisiji da čim prije predloži jasan pravni okvir kako bi se zajamčila djelotvorna zaštita zviždača, ali i novinara i drugih osoba povezanih s tiskom koje im pomažu; poziva države članice da revidiraju svoje trenutačno zakonodavstvo o zaštiti zviždača uvođenjem mogućnosti odricanja od kaznenog gonjenja u slučajevima u kojima su zviždači postupili u javnom interesu; poziva Komisiju da kao uzorak u obzir uzme najbolje primjere zakonodavstva u pogledu zaštite zviždača koje je već na snazi u nekim državama članicama;

Skupina za kodeks o postupanju i međuinstitucijska pitanja

47.  žali što je, usprkos činjenici da su i prvi i drugi Posebni odbor (TAXE 1 i TAXE 2) u više navrata zatražili potpuni pristup dokumentima i zapisnicima Skupine za kodeks o postupanju, zastupnicima u Europskom parlamentu za razmatranje iza zatvorenih vrata stavljen na raspolaganje samo ograničen broj novih dokumenata i da se to dogodilo tek pet mjeseci nakon početka mandata Posebnog odbora TAXE 2; napominje da je neke od tih dokumenata trebalo objaviti kako bi se omogućio javni nadzor i otvorena politička rasprava o njihovom sadržaju; nadalje napominje da Vijeće i dalje ne pokazuje dovoljnu spremnost da ispuni taj zahtjev;

48.  žali činjenicu što Komisija, usprkos tome što je dostavila neke interne zapisnike sjednica Skupine za kodeks o postupanju, nije mogla voditi evidenciju o svim dostavljenim dokumentima; smatra da je dužnost Komisije da vodi evidenciju o svim informacijama i dokumentima koji kruže u okviru nadležnosti Skupine za kodeks o postupanju u cilju evaluacije usklađenosti mjera država članica s Ugovorom; poziva Komisiju da hitno djeluje i poboljša tu situaciju vraćanjem svih dokumenata; poziva Vijeće i države članice da u vezi s time surađuju s Komisijom;

49.  poziva države članice da poprave stanje transparentnosti i učinkovitosti metoda rada Skupine za kodeks o postupanju jer su te odrednice jedan od čimbenika koji ometa konkretno potencijalno poboljšanje u pogledu hvatanja u koštac sa štetnim poreznim praksama; žali jer od Skupine za kodeks o postupanju nije dobio nekoliko radnih dokumenata koji potječu od Vijeća ili država članica, a koji su ključni za dobru provedbu mandata Posebnog odbora; poziva na redovito objavljivanje rezultata nadzora koji provodi u pogledu stupnja ispunjenosti danih preporuka u državama članicama; traži od Skupine za kodeks o postupanju da sastavi godišnje izvješće dostupno javnosti u kojem se prepoznaju i opisuju najštetnije porezne prakse koje provode države članice tijekom te godine; ponavlja svoj zahtjev upućen Vijeću iz 2015. da osnuje „porezni odbor” na političkoj razini;

50.  utvrđuje iz javno dostupnih informacija da je Skupina za kodeks o postupanju od 1998. do 2014. pregledala 421 mjeru te njih 111 ocijenila štetnim (26 %), ali dvije trećine tih mjera zapravo je pregledano tijekom prvih pet godina postojanja Skupine; napominje da se s godinama smanjio nadzor nad mjerama država članica te je 2014. provjereno samo 5 % od ukupnog broja mjera i žali što Skupina od studenoga 2012. nije otkrila nikakve štetne porezne mjere; zaključuje da Skupina za kodeks o postupanju tijekom proteklog desetljeća nije potpuno radila te da je potrebno hitno revidirati upravljanje njome te njezin mandat;

51.  ponavlja svoj poziv upućen Komisiji iz 2015. da ažurira izvješće ureda Simmons & Simmons iz 1999. o administrativnim praksama iz stavka 26. izvješća Skupine za Kodeks o postupanju iz 1999., Izvješće Primarolo (SN 4901/99);

52.  ističe da samostalno obavješćivanje država članica o potencijalno štetnim mjerama, unatoč poboljšanjima koje je omogućio Kodeks o postupanju, nije učinkovito, da su kriteriji za utvrđivanje štetnih mjera zastarjeli te da se načelo jednoglasnog donošenja odluka o štetnosti pokazalo nedjelotvornim; izražava žaljenje što se nekoliko država članica protivi potrebnoj reformi Skupine za kodeks o postupanju; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake radi što skorijeg reformiranja kriterija za utvrđivanje štetnih mjera i aspekata upravljanja Skupine za kodeks o postupanju (uključujući strukturu za donošenje odluka i nadzor dogovorenog uklanjanja i zamrzavanja, izbjegavanje mogućeg odugovlačenja, sankcije u slučaju neispunjavanja pravila) kako bi se povećala njezina javna transparentnost i odgovornost te osigurala snažna uključenost Parlamenta i njegov pristup informacijama; ističe nedostatke i ostale relevantne informacije iz Priloga 3.; dodatno ističe da, ako se usporede svi Komisijini popisi poreznih režima koje je formalno ocijenila Skupina za kodeks s odgovarajućim dokumentima sa sjednica u trenutku odluke i kasnije, u mnogo slučajeva, kao prvo, nije jasno kako je donesena odluka, tj. zašto su režimi za koje je bilo osnove za pretpostaviti da bi bili štetni nisu u konačnici proglašeni štetnima, te, kao drugo, u pogledu tih slučajeva u kojima je potvrđena štetnost bila ishod procjene, jesu li države članice zaključile da su postupci vraćanja na ranije stanje zadovoljavajući; stoga ističe da se države članice nisu pridržavale obveza utvrđenih u direktivama Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU jer nisu spontano razmijenile porezne informacije, čak ni u slučajevima u kojima je bilo jasnih razloga, unatoč diskrecijskom pravu koje su im te direktive ostavile, da se očekuje da bi porezni gubici mogli nastati u drugim državama članicama ili da bi uštede na porezima mogle nastati zbog fiktivnih prijenosa dobiti unutar povezanih poduzeća; ističe da Komisija nije ispunila svoju ulogu čuvarice Ugovora, kako je utvrđeno člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji jer, unatoč dokazima da države članice ne ispunjavaju svoje obveze, posebno one iz direktiva Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU, nije djelovala po tom pitanju niti poduzela sve potrebne korake da zajamči njihovo ispunjavanje tih obveza;

53.  napominje da je Posebnom odboru postao jasan način sustavnog ometanja svakog napretka u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza koje provode određene države članice; napominje da su se rasprave o administrativnim praksama (odlukama) u okviru Kodeksa o postupanju odvijale gotovo dva desetljeća; osuđuje činjenicu da nekoliko država članica prije slučaja „Luxleaks” nije željelo pristati na razmjenu informacija o svojim praksama donošenja odluka te još uvijek ne žele u nacionalno zakonodavstvo ugraditi ogledne upute koje je razvila Skupina za kodeks o postupanju unatoč tome što su se na to obvezali nakon otkrića u slučaju „Luxleaks”;

54.  poziva Komisiju da Parlamentu odobri trajan, pravodoban i redovit pristup dokumentima u prostoriji za čitanje i zapisnicima skupina Vijeća koje rade na poreznim pitanjima, uključujući Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja, Radnu skupinu na visokoj razini i Radnu skupinu za porezna pitanja; predlaže Komisiji da se kao primjerom za to posluži sporazumima sklopljenima s Parlamentom o pristupu zapisnicima Jedinstvenog nadzornog mehanizma i Europske središnje banke;

55.  poziva Komisiju da, u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora države članice, podnese zakonodavni prijedlog, po mogućnosti u skladu s člankom 116. ili 352. UFEU-a ili u okviru pojačane suradnje kako bi se poboljšala učinkovitost Skupine za kodeks o postupanju;

56.  poziva institucije EU-a i države članice na hitno djelovanje protiv poreznih prijevara, utaje poreza, poreznih oaza i agresivnog poreznog planiranja, na strani i potražnje i ponude; žali što Vijeće, a posebice neke države članice, nekoliko godina nisu poduzeli nikakve odlučne mjere u pogledu tih pitanja te podsjeća države članice da im je na raspolaganju mogućnost uspostavljanja sustava pojačane suradnje (među najmanje devet država članica) kako bi se ubrzalo djelovanje u pogledu štetnih i nezakonitih poreznih praksi;

57.  poziva na stvaranje novog Centra Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika unutar strukture Komisije kako bi se očuvali odgovarajuće i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog tržišta te provedba međunarodnih standarda; smatra da bi taj novi Centar trebao biti nadležan za procjenu i praćenje poreznih politika država članica na razini Unije, jamčenje da države članice ne provode nove štetne porezne mjere, praćenje toga poštuju li države članice zajednički popis Unije nekooperativnih jurisdikcija, jamčenje i poticanje suradnje među nacionalnim poreznim upravama (npr. osposobljavanje i razmjena najboljih praksi) te pokretanje akademskih programa u tom području; smatra da bi Centar na taj način mogao spriječiti nastanak novih zakonskih rupa u poreznom sektoru zbog nekoordiniranih političkih inicijativa država članica te bi mogao djelovati protiv poreznih praksi i standarda koji bi poremetili, narušili ili ometali pravilno funkcioniranje i načela jedinstvenog tržišta; smatra da bi taj Centar moglo služiti i kao kontaktna točka za zviždače, u slučaju da države članice i nacionalne porezne uprave ne rade na otkrivanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza ili ne provode odgovarajuće istrage u tom pogledu; smatra da bi Centar mogao imati koristi od združivanja stručnosti na razini Unije i na nacionalnoj razini kako bi se smanjilo opterećenje za porezne obveznike;

Vanjska dimenzija

58.  pozdravlja ponovnu usmjerenost skupina G8 i G20 na porezna pitanja, što bi trebalo rezultirati novim preporukama; poziva Komisiju da na sljedećim sastancima i ad hoc konferencijama skupine G20 zadrži dosljednost u stajalištima koja zastupa u ime Unije; traži od Komisije da redovito obavještava Parlament o svim rezultatima i mogućim posljedicama odluka skupine G20 o borbi protiv smanjivanja osnovice poreza na dobit, praksi agresivnog poreznog planiranja i svih nezakonitih financijskih tokova;

59.  poziva Uniju, skupinu G20, OECD i UN na daljnju suradnju radi promicanja globalnih smjernica koje će također koristiti zemljama u razvoju;

60.  podupire osnivanje dobro opremljenoga globalnog tijela u okviru UN-a s dovoljnim dodatnim sredstvima koje će jamčiti da sve zemlje mogu jednako sudjelovati u oblikovanju i reformi globalnih poreznih politika; poziva EU i države članice da počnu raditi na ambicioznom globalnom sastanku na vrhu o porezima s ciljem stvaranja takvoga međuvladinog tijela;

61.  poziva da se na međunarodnim forumima dogovore strože i preciznije definicije stvarnog vlasništva kako bi se zajamčila veća transparentnost;

62.  poziva Komisiju i države članice da, gdje je to prikladno, da provedu analizu prelijevanja nacionalnih i EU-ovih poreznih politika kako bi ocijenile učinak na zemlje u razvoju;

63.  ističe da su nezakoniti odljevi glavno objašnjenje za dugove zemalja u razvoju, a agresivno porezno planiranje suprotno je načelima korporativne društvene odgovornosti;

64.  poziva Komisiju da u sporazume o trgovini i partnerstvu uključi klauzulu o dobrom poreznom upravljanju s posebnim naglaskom na ispunjavanje relevantnih preporuka OECD-a iz područja oporezivanja (npr. inicijativa protiv BEPS-a) te zajamči da poduzeća i posrednici ne mogu sporazume o trgovini i partnerstvu zloupotrebljavati za izbjegavanje plaćanja ili za utaju poreza za pranje novca od nezakonitih aktivnosti;

65.  poziva OECD i druga međunarodna tijela da počnu raditi na ambicioznoj drugoj verziji mjera za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti koja će se uglavnom temeljiti na minimalnim standardima i konkretnim ciljevima za provedbu;

66.  ističe da bi trebalo poboljšati koordinaciju između Komisije i država članica koje su članovi Radne skupine za financijsko djelovanje kako bi se čuo glas EU-a; ističe potrebu za detaljnim smjernicama za provedbu, posebice za zemlje u razvoju, kao i za praćenje razvoja novih štetnih poreznih mjera;

67.  s tim u vezi poziva na osnivanje parlamentarne nadzorne skupine na razini OECD-a koja će pratiti i nadzirati osmišljanje i provedbu te inicijative;

68.  poziva na uspostavu strukturiranog dijaloga između Europskog parlamenta i Kongresa SAD-a o međunarodnim poreznim pitanjima; predlaže osnivanje formalnih međuparlamentarnog foruma koji bi se bavili tim pitanjima te da se u pogledu toga iskoristi postojeći okvir transatlantskog dijaloga zakonodavaca; potiče EU i SAD na suradnju u provedbi projekta OECD-a u vezi sa smanjenjem porezne osnovice i prijenosom dobiti; primjećuje znatan manjak uzajamnosti između SAD-a i EU-a u okviru sporazuma o Zakonu o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA); potiče poboljšanje suradnje između SAD-a i EU-a u okviru Sporazuma FATCA kako bi se zajamčila uzajamnost te poziva sve strane na proaktivno uključivanje u njegovu provedbu;

69.  pozdravlja pilot-projekt za automatsku razmjenu informacija o stvarnom vlasništvu između poreznih tijela koji je u travnju 2016. pokrenulo pet najvećih država članica EU-a; poziva da se ta inicijativa proširi, u skladu s namjerom tih zemalja, i da postane temelj globalne norme za razmjenu informacija, slično postojećoj za informacije o financijskim računima;

70.  kao sljedeći korak u postupku poboljšanja dostupnosti informacija o stvarnom vlasništvu i djelotvornosti razmjene takvih informacija poziva da se na razini Unije uspostavi registar stvarnog vlasništva, uključujući usklađene standarde pristupa informacijama o krajnjem vlasništvu, koji bi bio dostupan poreznim tijelima i sadržavao sve potrebne mjere zaštite podataka te koji bi bio osnova za globalnu inicijativu u tom području; u tom pogledu ističe ključnu ulogu institucija kao što su OECD i UN;

71.  traži provođenje studije o izvedivosti uspostave globalnog registra imovine za svu financijsku imovinu pojedinaca, poduzeća i svih subjekata poput trustova ili zaklada, kojem bi porezna tijela mogla u potpunosti pristupiti i koji bi imao odgovarajuće mjere za zaštitu povjerljivosti sadržanih informacija;

72.  ističe potrebu za zajedničkim i sveobuhvatnim pristupom EU-a i SAD-a provedbi standarda OECD-a i stvarnom vlasništvu; nadalje ističe da bi klauzule o dobrom poreznom upravljanju trebale postati dio svih budućih trgovinskih sporazuma kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sve, stvorila dodana vrijednost za društvo i kako bi se suprotstavilo poreznim prijevarama i izbjegavanju plaćanja poreza te s pomoću transatlantskih partnera ostvario vodeći položaj u promicanju dobroga poreznog upravljanja;

Ostale preporuke

73.  poziva sve nacionalne parlamente da zajedno rade kako bi zajamčili odgovarajuću kontrolu i dosljednost poreznih sustava među državama članicama; poziva nacionalne parlamente da pomno prate odluke svojih vlada u tom pogledu i da povećaju vlastitu predanost radu u međuparlamentarnim forumima o poreznim pitanjima;

74.  poziva Komisiju da istraži sve slučajeve nezakonitih državnih potpora o kojima ima saznanja kako bi zajamčila jednakost pred zakonom u Uniji; poziva Komisiju na donošenje odluke koja uključuje povrat potpore u svim slučajevima u kojima se navodne porezne prednosti smatraju nezakonitim državnim potporama; zabrinut je zbog optužbi protiv Luksemburga da donosi usmene presude kako bi zaobišao svoju obvezu o dijeljenju informacija iz Direktive o administrativnoj suradnji; poziva Komisiju da pažljivo prati i izvješćuje o tome zamjenjuju li države članice jednu štetnu praksu drugom nakon postizanja zakonodavnog napretka u Uniji; poziva Komisiju da nadzire te da izvješćuje o svim slučajevima narušavanja tržišta uzrokovanima odobravanjem posebnih poreznih prednosti;

75.  ističe potencijal digitalnih rješenja za učinkovito ubiranje poreza prikupljanjem poreznih podataka izravno iz operacija u ekonomiji dijeljenja te smanjenjem ukupnoga radnog opterećenja poreznih tijela u državama članicama;

76.  prima na znanje otkrića u slučaju „Panamski dokumenti” u kojima je dokumentirano da se poduzeća i fizičke osobe služe fiktivnim poduzećima kako bi prikrili oporezivu imovinu te prihod i dobit koji potječu od korupcije i organiziranog kriminala; pozdravlja odluku Europskog parlamenta o osnivanju istražnog povjerenstva u vezi s time te o nastavku rada na utaji i izbjegavanju plaćanja poreza te pranju novca; ističe golemu političku važnost analiziranja načina djelovanja poreznih tijela i poduzeća uključenih u opisane prakse kako bi se riješile rupe u zakonodavstvu;

77.  napominje da je potreban daljnji rad na pristupu dokumentima država članica, Komisije i Skupine za kodeks o postupanju; ponavlja da je potrebna dodatna analiza dokumenata koji su već stavljeni na raspolaganje Parlamentu kako bi se na odgovarajući način procijenila potreba za daljnjim političkim djelovanjem i inicijativama politika; poziva buduće istražno povjerenstvo da nastavi taj posao i usvoji format drugačiji od formata Posebnog odbora koji više odgovara odboru za saslušanje kao što je to Odbor za javne financije u Ujedinjenoj Kraljevini;

78.  poziva Vijeće da potpuno iskoristi prednosti postupka savjetovanja s Parlamentom, prije svega da sačeka stajalište Parlamenta prije postizanja političkog sporazuma, i nastoji uzeti u obzir stajalište Parlamenta;

79.  obvezuje se da će nastaviti s radom koji je započeo njegov Posebni odbor, riješiti prepreke s kojima se suočio pri ispunjavanju svog mandata i osigurati odgovarajuće daljnje postupanje u pogledu njegovih preporuka; nalaže svojim nadležnim tijelima da utvrde najbolji institucionalni okvir kojim bi se to moglo postići;

80.  poziva svoj nadležni odbor da izvijesti o tim preporukama u svojem budućem izvješću o zakonodavnoj inicijativi na istu temu;

o
o   o

81.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, državama članicama, nacionalnim parlamentima, UN-u, skupini G20 i OECD-u.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0420.
(2) Direktiva Vijeća 2015/2376/EU od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18.12.2015., str. 1.).
(3) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.) o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja.
(4) SL L 83, 27.3.1999., str. 1.
(5) SL L 336, 27.12.1977., str. 15.
(6) SL L 141, 5.6.2015., str. 73.
(7) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza: sljedeći koraci prema postizanju učinkovitog oporezivanja i veće porezne transparentnosti u EU-u (COM(2016)0023).
(8) Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta(COM(2016)0026).
(9) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (COM(2016)0025).
(10) Preporuka Komisije od 28. siječnja 2016. o provedbi mjera protiv zlouporaba poreznih ugovora (C(2016)0271).
(11) Study on Structures of Aggressive Tax Planning and Indicators (Studija strukture agresivnog poreznog planiranja i pokazatelja), Europska unija, 2016.
(12) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 134.
(13) SL C 2, 6.1.1998., str. 2.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0257.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0265.
(18) SA.38375 – državna potpora Luksemburga poduzeću Fiat.
(19) SA.38374 – državna potpora Nizozemske poduzeću Starbucks.
(20) Odluka Komisije (EU) 2016/1699 od 11. siječnja 2016. o sustavu državnih potpora o izuzeću plaćanja poreza na višak dobiti SA.37667 (2015/C) (ex 2015/NN) koji je provodila Belgija (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015)9837) (SL L 260, 27.9.2016., str. 61.).
(21) http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/tax_fraud_evasion/a_huge _problem/index_de.htm, Europska komisija, 10. svibnja 2016.
(22) Mjerenje i praćenje smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS), 11. mjera – konačno izvješće za 2015., projekt skupine G20/OECD-a o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti.
(23) Izvješće o ulaganjima u svijetu za 2015. – Reforma međunarodnog upravljanja ulaganjima, Konferencija UN-a o trgovini i ulaganjima (UNCTAD), 2015.
(24) http://gabriel-zucman.eu/files/JohannesenZucman2014
(25) Banka za međunarodne namire 2016. – bankovni statistički podaci po lokacijama.
(26) http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/webdiaeia2016d2_en.pdf
(27) http://ec.europa.eu/growth/smes/, Europska komisija, 10. svibnja 2016.
(28) http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-1351_en.htm#_ftnref8 and Egger, P., W. Eggert and H. Eggert and H. Winner (2010.), „Saving Taxes through Foreign Plant Ownership”, Journal of International Economics 81: str. 99. – 108. Finke, K. (2013), Tax Avoidance of German Multinationals and Implications for Tax Revenue Evidence from a Propensity Score Matching Approach, mimeo.
(29) https://polcms.secure.europarl.europa.eu/cmsdata/upload/a0cf64ee-8e0d-4b5f-b145-6ffbaa940e10/TheRoleFinancialSectorTaxPlanning_Draft_210316.pdf
(30) OECD, 2008., „Studija o ulozi poreznih posrednika”; http://www.oecd.org/tax/administration/39882938.pdf
(31) Službe Komisije doista su potvrdile da se članak 10. („Hibridna neusklađenost”) prijedloga Komisije o ATAD-u od 28. siječnja 2016. temelji na pristupu uzajamnog priznavanja u cilju rješavanja razlika u pravnim kvalifikacijama hibridnih subjekata i hibridnih financijskih instrumenata, ali ne obuhvaća hibridne prijenose imovine koji se ne odnose na neusklađenosti pravnih kvalifikacija.
(32) OECD definira „hibridne prijenose” kao dogovore koje se smatra prijenosom vlasništva nad imovinom u porezne svrhe jedne zemlje, ali ne u porezne svrhe druge zemlje, što općenito pretpostavlja kolateralizirani zajam. Vidi OECD, ožujak 2012., „Hybrid Mismatch Arrangements: Tax Policy and Compliance Issues”, http://www.oecd.org/


PRILOG 1.:

POPIS OSOBA S KOJIMA JE ODRŽAN SUSRET (SJEDNICE ODBORA,

SASTANCI KOORDINATORA I SLUŽBENA PUTOVANJA)

Datum

Govorili su:

11.1.2016.

—  Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

17.2.2016.

—  Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

29.2.2016.

Razmjena gledišta s predsjedništvom Vijeća

U nazočnosti g. Erica Wiebesa, nizozemskog državnog tajnika za financije

14. – 15.3.2016.

Razmjena gledišta s jurisdikcijama

Rob Gray, direktor za porez na dohodak, Guernsey;

Colin Powell, savjetnik glavnog ministra u području međunarodne politike, Jersey;

Claudia Cornella Durany, državna tajnica za međunarodne financijske poslove, Andora;

Katja Gey, direktorica Ureda za međunarodne financijske poslove, Lihtenštajn;

Jean Castellini, ministar financija i gospodarstva, Monako.

Razmjena gledišta s multinacionalnim poduzećima

Cathy Kearney, potpredsjednica za poslovanje u Europi, Apple;

Julia Macrae, direktorica za porezna pitanja za Europu, Bliski Istok, Indiju i Afriku, Apple;

Adam Cohen, direktor ekonomske politike za Europu, Bliski Istok i Afriku, Google;

Søren Hansen, glavni direktor, Inter-Ikea Group;

Anders Bylund, direktor komunikacijskih aktivnosti grupacije; Inter-Ikea Group;

Irene Yates, potpredsjednica odgovorna za porez na dobit; McDonald's.

Razmjena gledišta s istraživačkim novinarima – zatvoreno za javnost

Véronique Poujol, Paperjam;

Markus Becker, Der Spiegel.

21.3.2016.

Razmjena gledišta s europskim bankama (I. dio)

Jean-Charles Balat, financijski direktor, Crédit Agricole SA;

Rob Schipper, direktor za porezna pitanja na globalnoj razini, ING;

Eva Jigvall, direktorica za porezna pitanja, Nordea;

Monica Lopez-Monís, glavna dužnosnica za praćenje usklađenosti i viša izvršna potpredsjednica, Banco Santander;

Christopher St. Victor de Pinho, glavni direktor, direktor za porezna pitanja grupacije na globalnoj razini, UBS Group AG;

Stefano Ceccacci, direktor za porezna pitanja grupacije, Unicredit.

4.4.2016.

Margrethe Vestager, povjerenica za tržišno natjecanje

Razmjena gledišta s europskim bankama (II. dio)

Brigitte Bomm, glavna direktorica, direktorica za porezna pitanja, Deutsche Bank AG;

Grant Jamieson, direktor za porezna pitanja, Royal Bank of Scotland;

Graeme Johnston, direktor za međunarodna porezna pitanja, Royal Bank of Scotland.

15.4.2016.

Službeno putovanje na Cipar

Ioannis Kasoulides, ministar vanjskih poslova;

Michael Kammas, glavni direktor, Aristio Stylianou, predsjednik, i George Appios, potpredsjednik Udruge ciparskih banaka;

Christos Patsalides, glavni tajnik u Ministarstvu financija;

George Panteli, direktor za porezna pitanja, Ministarstvo financija;

Yannakis Tsangaris, povjerenik za porezna pitanja;

Alexander Apostolides, Sveučilište na Cipru;

Maria Krambia-Kapardis, predsjednica Izvršnog odbora za međunarodnu transparentnost;

Costas Markides, član upravnog odbora, međunarodna porezna pitanja, KPMG Limited i Udruga ciparskih investicijskih fondova;

Natasa Pilides, glavna direktorica, Ciparska agencija za promicanje ulaganja;

Kyriakos Iordanou, glavni direktor, Pieris Marcou, Panicos Kaouris, George Markides, Ciparski institut certificiranih javnih računovođa;

Christos Karidis, Direktor za ekonomska istraživanja konfederacijskog odjela i tajnik Udruge zaposlenih potrošača;

Nikos Grigoriou, načelnik odjela za gospodarsku i socijalnu politiku sveciparskog saveza radnika.

18.4.2016.

Međuparlamentarni sastanak na temu: „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i ostale novosti na razini EU-a i na međunarodnoj razini: nadzor i demokratska kontrola koje provode nacionalni parlamenti”

Razmjena gledišta s jurisdikcijama (II. dio) – zatvoreno za javnost

Wayne Panton, ministar financijskih usluga, trgovine i okoliša, Kajmanski otoci.

20.4.2016.

Zajednička sjednica Odbora ECON, JURI i TAXE

Jonathan Hill, povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

2.5.2016.

Sastanak na visokoj razini Parlamentarne skupine OECD-a o poreznim pitanjima zajedno s Posebnim odborom Europskog parlamenta za odluke o porezima, Pariz

Pascal Saint-Amans, direktor, Centar OECD-a za poreznu politiku i upravu;

Valère Moutarlier, Direktor, Glavna uprava Europske komisije za oporezivanje i carinsku uniju;

Michèle André, predsjednica Odbora francuskog Senata za financije

Meg Hillier, predsjednica Odbora za javne račune.

17. – 20.5.2015.

Službeno putovanje u Sjedinjene Američke Države (Washington DC)

David O'Sullivan, veleposlanik EU-a;

Elise Bean, bivša direktorica i glavna odvjetnica Stalnog pododbora za istrage;

Orrin Grant Hatch, predsjednik Odbora američkog Senata za financije, privremeni predsjednik Senata;

Dr. Charles Boustany, Predsjednik Pododbora za poreznu politiku;

Sander Levin, član Kongresa, vodeći član Odbora za financije i proračun;

Richard Neal, vodeći član Pododbora za poreznu politiku;

Earl Blumenauer, član Odbora za financije i proračun;

Lloyd Doggett, član odbora za financije i proračun, vodeći član Pododbora za poreznu politiku (možda i drugi članovi Demokratske stranke);

Anders Aslund, rezidentni viši znanstveni suradnik, Dinu Patriciu Eurasia Center, Atlantsko vijeće;

Gianni di Giovanni, predsjednik poduzeća Eni USA R&M, Eni;

Boyden Gray, osnivački partner, Boyden Gray& Associates;

Jillian Fitzpatrick, direktorica, vladini poslovi i javna politika, S&P Global;

Marie Kasparek, pomoćnica direktora, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Benjamin Knudsen, pripravnik, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Jennifer McCloskey, direktorica, vladini poslovi, Vijeće industrije informacijske tehnologije;

Susan Molinari, potpredsjednica, javna politika i vladini poslovi, Google;

Andrea Montanino, direktor, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Álvaro Morales Salto-Weis, pripravnik, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Earl Anthony Wayne, nerezidentni znanstveni suradnik, Atlantsko vijeće;

Alexander Privitera, viši znanstveni suradnik, Johns Hopkins University;

Bill Rys, direktor, poslovi Savezne vlade, Citigroup;

Pete Scheschuk, prvi potpredsjednik, porezi, S&P Global;

Garret Workman, direktor, europski poslovi, Gospodarska komora SAD-a;

Caroline D. Ciraolo, vršiteljica dužnosti pomoćnice državnog odvjetnika s nadležnošću nad Odjelom za poreze, Ministarstvo pravosuđa;

Thomas Sawyer, viši savjetnik za sudske postupke u području međunarodnih poreznih pitanja;

Todd Kostyshak, savjetnik pomoćnika državnog odvjetnika za porezna kaznena djela, Ministarstvo pravosuđa;

Mark J. Mazur, pomoćnik ministra (porezna politika), Ministarstvo financija SAD-a;

Robert Stack, zamjenik pomoćnika ministra (međunarodna porezna pitanja), Ministarstvo financija SAD-a;

Scott A. Hodge, predsjednik organizacije Tax Foundation, Tax Foundation;

Gavin Ekins, ekonomist koji se bavi istraživanjem, Tax Foundation;

Stephen J. Entin, viši znanstveni suradnik, Tax Foundation;

Scott Greenberg, analitičar, Tax Foundation;

John C. Fortier, direktor inicijative Democracy Project, Bipartisan Policy Center;

Shai Akabas, pomoćni direktor organizacije Bipartisan Policy Center, Economic Policy Project;

Eric Toder, sudirektor, Urban-Brookings Tax Policy Center;

Gawain Kripke, direktor politike i istraživanja, OXFAM Amerika;

Didier Jacobs, viši ekonomist, OXFAM Amerika;

Nick Galass, vođa istraživanja OXFAM-a o gospodarskim nejednakostima, OXFAM Amerika;

Robbie Silverman, viši savjetnik, OXFAM Amerika;

Vicki Perry, pomoćnica direktora u Odjelu za fiskalna pitanja i šefica odjela u Odjelu za poreznu politiku, MMF;

Ruud de Mooij, zamjenik šefa odjela u Odjelu za poreznu politiku, MMF;

Hamish Boland-Rudder, internetski urednik Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara;

Jim Brumby, direktor, javne usluge i rezultati, Governance Global Practice;

Marijn Verhoeven, ekonomist, Governance Global Practice;

Guggi Laryea, odnosi s europskim civilnim društvom i Europskim parlamentom, odgovoran za vanjske odnose i korporativne odnose;

Rajul Awasthi, viši stručnjak za javni sektor, Governance Global Practice;

Xavier Becerra, član Kongresa, Predsjednik konferencije članova Demokratske stranke u Predstavničkom domu Kongresa;

Ron Kind, član Kongresa, član Odbora za financije i proračun.

24.5.2015.

Zajedničko javno savjetovanje Odbora TAXE i DEVE na temu "Posljedice agresivnih fiskalnih praksi za zemlje u razvoju"

Dr. Attiya Waris, viša predavačica, Pravni fakultet, Sveučilište u Nairobiju;

Dr. Manuel Montes, viši savjetnik za financije i razvoj, The South Centre;

Aurore Chardonnet, savjetnica za politiku EU-a u području oporezivanja i nejednakosti, OXFAM;

Savior Mwambwa, ActionAid International, rukovoditelj kampanje Tax Power;

Tove Ryding, EURODAD, rukovoditeljica u području politike i zastupanja, Tax Justice;

Sol Picciotto, profesor, Sveučilište u Lancasteru.


PRILOG 2.:

MULTINACIONALNE KORPORACIJE I BANKE KOJE SU POZVANE NA

SJEDNICE ODBORA

Prilog 2.1.: Popis pozvanih multinacionalnih poduzeća

Poduzeće

Pozvani/Predstavnici

Stanje (11/3/2016.)

Apple Inc.

Timothy D. Cook

glavni direktor

Sudionici

Cathy Kearney, potpredsjednica za europske aktivnosti

Julia Macrae, direktorica za porezna pitanja za Europu, Bliski Istok, Indiju i Afriku

Google Inc.

Nicklas Lundblad

viši direktor za javnu politiku i odnose s vladama za Europu, Bliski Istok i Afriku

Sudionici

Adam Cohen, direktor ekonomske politike za Europu, Bliski Istok i Afriku

Fiat Chrysler

Automobiles

Sergio Marchionne

glavni direktor

Odbijeno 11/3/2015.:

„Vjerojatno znate da smo 29. prosinca 2015. uložili žalbu Općem sudu Europske unije protiv odluke Komisije prema kojoj je jedno od naših poduzeća u Luksemburgu primilo državnu potporu. Luksemburg se također žalio protiv te odluke pred Općim sudom. Iako smo čvrsto uvjereni da u Luksemburgu nismo primili državnu potporu protivno pravu EU-a, u ovim okolnostima ne bi bilo prikladno da sudjelujemo na sjednici Posebnog odbora ili da dodatno to komentiramo. Stoga, iako i dalje cijenimo napore Odbora i njegovu namjeru da sasluša stajališta poduzeća, nažalost ne možemo sudjelovati u ovoj raspravi dok se naš pravni predmet ne razriješi.”

Inter IKEA Group

Søren Hansen

glavni direktor

Sudionici

Søren Hansen, glavni direktor

Anders Bylund, direktor komunikacijskih aktivnosti grupacije

McDonald's Corporation

Irene Yates

potpredsjednica, odgovorna za porez na dobit

Sudionici

Irene Yates, potpredsjednica odgovorna za porez na dobit

Starbucks Coffee

Poduzeće

Kris Engskov

Predsjednik podružnice Starbucksa za Europu, Bliski Istok i Afriku

Odbijeno 23/2/2015.:

„S obzirom na to da se Starbucks planira žaliti na odluku Europske komisije objavljenu 21. listopada 2015. prema kojoj je Nizozemska odobrila određene porezne olakšice našoj tvornici za prženje kave u Amsterdamu (Starbucks Manufacturing EMEA BV) ne možemo prihvatiti poziv Posebnog odbora Europskog parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka.

Kada se to pitanje riješi, i kad Starbucks bude uvjeren da će odluka Europske komisije biti odbačena u žalbenom postupku, rado ćemo se odazvati pozivu.

Ako je to od pomoći za vaše prikupljanje podataka, vrijedi napomenuti da Starbucks poštuje sva pravila, smjernice i zakone OECD-a te podržava njegov proces reforme poreza, uključujući akcijski plan za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti. Starbucks je platio prosječnu globalnu efektivnu poreznu stopu od oko 33 %, što je znatno iznad 18,5 % prosječne porezne stope drugih velikih poduzeća iz SAD-a. ”

Prilog 2.2.: Popis pozvanih banaka

Ime

Pozvani/Predstavnici

Stanje (4/4/2016.)

Crédit Agricole (Francuska)

Dominique Lefebvre

predsjednik

prihvaćeno (15/3/2016.)

Jean-Charles Balat,

direktor financija, Groupe Crédit Agricole

Deutsche Bank (Njemačka)

Paul Achleitner

predsjednik

prihvaćeno (16/3/2016.)

sudjelovat će na sjednici

4.  travnja 2016.

kao predstavnici sudjeluju

Brigitte Bomm, glavna direktorica, direktorica za porezna pitanja, Deutsche Bank

ING Group (Nizozemska)

Ralph Hamers

glavni direktor

prihvaćeno (8/3/2016.)

R.N.J. Schipper

direktor za porezna pitanja na globalnoj razini, ING

Nordea (Švedska)

Casper von Koskull

predsjednik i glavni direktor

prihvaćeno (9/3/2016.)

Eva Jigvall

direktorica za porezna pitanja grupacije, Nordea

Royal Bank of Scotland (Ujedinjena Kraljevina)

Ross McEwan

glavni direktor

prihvaćeno (16/3/2016.)

sudjelovat će na sjednici

4.  travnja 2016.

kao predstavnici sudjeluju

Grant Jamieson, direktor za porezna pitanja, Royal Bank of Scotland;

Graeme Johnston, direktor za međunarodna porezna pitanja, Royal Bank of Scotland

Santander (Španjolska)

Ana Patricia Botín,

predsjednica

prihvaćeno (11/3/2016.)

Monica Lopez-Monis Gallego

glavna dužnosnica za praćenje usklađenosti i viša izvršna potpredsjednica, Banco Santander

Antonio H. Garcia del Riego

glavni direktor

direktor za europska korporativna pitanja

UBS (Švicarska)

Axel A. Weber

predsjednik

prihvaćeno (14/372016.)

Christopher Pinho,

glavni direktor, direktor za porezna pitanja grupacije na globalnoj razini

Unicredit (Italija)

Giuseppe Vita

predsjednik

prihvaćeno (8/3/2016.)

Stefano Ceccacci

direktor za porezna pitanja, Unicredit

Costanza Bufalini

direktorica za europske poslove i regulatorna pitanja


PRILOG 3.

DOKUMENTI POVEZANI S KODEKSOM O POSTUPANJU

Dokument (1):

Datum

Nalazi

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Komisija je primijetila da je predloženo vraćanje na ranije stanje, osobito u nekim ovisnim i pridruženim teritorijima, uključivalo uvođenje stope od 0 % ili potpuno ukidanje poreza na dobit te stoga nije svaki dio rada Skupine za kodeks doveo do dosljednog ili zadovoljavajućeg ishoda.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Komisija je primijetila da je Skupina za kodeks zbog političkih kompromisa određene prijedloge o vraćanju na ranije stanje ocijenila prikladnim, što bi se prema načelima kodeksa moglo smatrati nedovoljnim.

Izvješće Skupine za kodeks upućeno Vijeću

7.  lipnja 2005.

Jasno je navedeno da u jednom slučaju Luksemburg nije proveo vraćanje na ranije stanje kao što je bilo dogovoreno.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Usprkos tom jasnom nepoštovanju odredbi Vijeće nije reagiralo i nitko se nije suprotstavio Luksemburgu na političkoj razini, niti ga pozvao da poštuje načela i sporazume u okviru kodeksa.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Skupina za kodeks dogovorila je 1999. da izostavi sustave koji pogoduju pomorskom sektoru te procjenu instrumenata zajedničkog ulaganja.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Nekoliko država članica odbilo je otkriti svoja stajališta o budućnosti Skupine za kodeks u pogledu transparentnosti, mandata, područja primjene i kriterija za budući rad. Mađarska i Litva izrazile zadršku u vezi s izmjenama kriterija kodeksa. Irska i Poljska usprotivile su se bilo kakvom širenju područja primjene kodeksa na druga područja oporezivanja.

Dokument za sastanak br. 2 i zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 11. travnja 2011.

Komisija je iznijela nekoliko prijedloga za nova područja djelovanja kao što su širenje djelovanja na neusklađenosti, oporezivanje iseljenika, oporezivanje bogatih pojedinaca, ocjenu zaklada za ulaganje u nekretnine i instrumenata zajedničkog ulaganja. Nizozemska i Luksemburg usprotivili su se širenju djelovanja na neusklađenosti, Francuska je izrazila zadršku u vezi s radom u pogledu iseljenika, bogatih pojedinaca i ulagačkih fondova, a Ujedinjena Kraljevina poduprla je usmjeravanje na oporezivanje poslovnih aktivnosti umjesto širenja.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 22. listopada 2013. i iz svibnja 2013.

Značajni elementi poreznog zakona Gibraltara o kojem se raspravlja barem od 11. travnja 2011. i koji i dalje nije dovršen.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 8. studenog 2013.

Sustav poreza u maloprodaji Otoka Man nije ocijenjen štetnim unatoč ozbiljnim sumnjama koje je u pogledu njegove neštetnosti izrazilo nekoliko država članica.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 29. svibnja, 22. listopada i 20. studenog 2013.

U pogledu povlaštenih poreznih režima za patente, Nizozemska, Luksemburg i u manjoj mjeri Belgija suprotstavili su se sveobuhvatnoj procjeni svih povlaštenih poreznih režima za patente u EU-u unatoč osnovama za pretpostavku o štetnosti postojećih režima u odnosu na kriterije kodeksa.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 3. lipnja 2014.

Španjolska, Nizozemska, Luksemburg i Ujedinjena Kraljevina dodatno su odgodili postupak reformiranja povlaštenih poreznih režima za patente opetovanim uvođenjem dodatnih zahtjeva u okviru postupka odlučivanja.

Javno izvješće podneseno Vijeću

Sastanak Vijeća ECOFIN iz lipnja 2015.

Usprkos obvezama na potpunu prilagodbu odredbi nacionalnog zakonodavstva do 30. lipnja 2016., države članice postigle su vrlo ograničeni napredak u prijenosu izmijenjenog pristupa nexus u svoje nacionalno zakonodavstvo, što su ministri dogovorili još u prosincu 2014., te su neke zemlje, poput Italije, nakon postizanja sporazuma o pristupu nexus čak uvele nove mjere povlaštenih poreznih režima za patente, koje nisu kompatibilne s postojećim pristupom nexus, kako bi ostvarile korist od prekomjerno velikodušnih odredbi o primjeni postojećih sustava do 2021.

Zapisnik sa sastanka i dokument za sastanak br. 3

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 25. svibnja 2010. i Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 17. listopada 2012.

Tijekom faze sastavljanja dogovorenih smjernica o ulaznom prijenosu dobiti, Ujedinjena Kraljevima usprotivila se svakom obliku koordiniranog pristupa.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 25. svibnja 2010.

Nepostizanje dogovora o naknadnom djelovanju u pogledu aktivnosti podskupine za borbu protiv zlouporabe.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 15. svibnja 2009.

Izjave Belgije i Nizozemske prema kojima se protive svakoj inicijativi kojoj je cilj koordiniranje obrambenih mjera protiv izlaznog prijenosa neoporezovane dobiti.

Zapisnik

Sastanak Podskupine za kodeks o postupanju iz rujna i travnja 2014. te travnja i srpnja 2015.

Države članice dogovorile su se oko smjernica o hibridnim neusklađenostima u rujnu 2015., usprkos opetovanim i sustavnim inicijativama određenih država članica koje su spriječile puno raniji dogovor u pogledu tih štetnih praksi, o kojima se aktivno raspravljalo u Skupini za kodeks barem od 2008., a na taj se način znatno povećala trenutačna fiskalna šteta stvorena opetovanom upotrebom tih sustava za agresivno porezno planiranje.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 15. svibnja i 29. lipnja 2009. te 25. svibnja 2010.

Sastanak Podskupine za borbu protiv zlouporabe od 25. ožujka i 22. travnja 2010.

O hibridnim neusklađenostima Nizozemska, Luksemburg i Belgija, te u manjoj mjeri Malta i Estonija, dugo su odgađale brzo zajedničko djelovanje tvrdeći da u kodeksu uopće ne bi trebalo biti riječi o hibridima.

Zapisnik

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 13. rujna 2011.

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 11. travnja i 26. svibnja 2011.

U pogledu investicijskih fondova države članice dogovorile su se prekinuti raspravu o navodnoj i potencijalnoj štetnosti tih sustava.

Skupina nije dalje djelovala u tom području zbog inicijativa Ujedinjene Kraljevine, Luksemburga i Nizozemske.

Dokument za sastanak br. 2

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 4. ožujka 2010.

U pogledu administrativnih praksi nijedna država članica nije spontano i sustavno razmjenjivala informacije o svojim odlukama u prošlosti.

Dokument za sastanak br. 4

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 10. rujna 2012.

U praksi, informacije o odlukama nisu razmijenjene na spontanoj osnovi.

Zaključci Vijeća

Sastanak Vijeća ECOFIN od prosinca 2015.

U pogledu klauzula o minimalnoj stopi efektivnog oporezivanja države članice nisu se dogovorile oko revizije Direktive o kamatama i licencijama kako bi se zajamčilo da olakšice odobrene na jedinstvenom tržištu u cilju sprečavanja dvostrukog oporezivanja ne dovedu u stvarnosti do nultog ili gotovo nultog oporezivanja, usprkos objavi dotičnog prijedloga Komisije 2011. godine. Države članice samo su pozvale Radnu skupinu na visokoj razini o poreznim pitanjima da dodatno razmotri to pitanje, umjesto da se obvežu na brzo i učinkovito djelovanje.

Zaključci Vijeća

Sastanak Vijeća ECOFIN od ožujka 2016.

Države članice nisu se dogovorile oko hitno potrebnih reformi Skupine o kodeksu te su sve odluke o reformama odgodile na 2017.

(1)  Temeljeno na javno dostupnim dokumentima i izvorima

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti