Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2695(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0851/2016

Rasprave :

PV 05/07/2016 - 14
CRE 05/07/2016 - 14

Glasovanja :

PV 06/07/2016 - 6.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0311

Usvojeni tekstovi
PDF 274kWORD 54k
Srijeda, 6. srpnja 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Sinergije između strukturnih fondova i programa Obzor 2020.
P8_TA(2016)0311RC-B8-0851/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a (2016/2695(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 4. i 162. te članke 174. – 190.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3) (A8-0159/2016),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir publikaciju Komisije od 22. veljače 2016. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu: nove smjernice o kombiniranju europskih strukturnih i investicijskih fondova s Europskim fondom za strateška ulaganja”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o pametnoj specijalizaciji: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politiku(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o optimizaciji razvoja potencijala najudaljenijih regija stvaranjem sinergije između strukturnih fondova i drugih programa Europske unije(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”(13),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2014. naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” (COM(2014)0339),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganja u radna mjesta i rast”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije iz 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i ostalih programa Unije povezanih s istraživanjem, inovacijama i konkurentnošću” (SWD(2014)0205),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Doprinos regionalne politike pametnom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2010)0553),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. srpnja 2013. naslovljeno „Zatvaranje inovacijskog jaza”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 20. studenoga 2014. naslovljeno „Mjere potpore za stvaranje ekosustava za novoosnovana poduzeća koja se bave visokom tehnologijom”,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je kohezijska politika u financijskom programskom razdoblju 2014. – 2020. i dalje glavni instrument EU-a za ulaganje u realno gospodarstvo u svim regijama, a cilj mu je približiti EU-a svojim građanima, te je istodobno izraz europske solidarnosti jer se njome doprinosi rastu i prosperitetu te se smanjuju gospodarske, socijalne i teritorijalne nejednakosti na koje su negativno utjecale gospodarska i financijska kriza;

B.  budući da bi kohezijska politika trebala biti u potpunosti usklađena sa strategijom Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te budući da se temelji na zajedničkom djelovanju triju fondova, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF), uz širu koordinaciju unutar Zajedničkog strateškog okvira s fondom namijenjenim za ruralni razvoj, odnosno Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR), i onim namijenjenim za sektor pomorstva i ribarstva, odnosno Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);

C.  budući da su u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama utvrđene zajedničke odredbe za svih pet fondova koji čine europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI), dok su posebna pravila koja se primjenjuju na svaki pojedinačni strukturni i investicijski fond te na cilj europske teritorijalne suradnje predmet zasebnih propisa;

D.  budući da je u okviru nedavne reforme kohezijske politike uveden ograničen broj ciljeva i prioriteta, čime je stvorena tematska usredotočenost / tematska koncentracija, a istodobno je omogućen određen stupanj fleksibilnosti i prilagodbe nekim karakteristikama; budući da je osim toga reformom zajamčeno načelo čvršćeg partnerstva i dobro upravljanje na više razina, dobro definiran pristup teritorijalnom razvoju, bolje sinergije između navedenih pet fondova, ali i s drugim relevantnim programima i inicijativama (kao što su program Obzor 2020., PSCI, COSME, LIFE, Instrument za povezivanje Europe, Erasmus+ i NER 300), daljnje pojednostavljenje provedbenih pravila, učinkovit sustav praćenja i evaluacije, transparentan okvir uspješnosti, jasni propisi za korištenje financijskim instrumentima, dobar sustav upravljanja i kontrole te učinkovit sustav financijskog upravljanja;

E.  budući da je 14. prosinca 2015. Komisija donijela komunikaciju o doprinosu europskih strukturnih i investicijskih fondova strategiji rasta EU-a, planu ulaganja i prioritetima Komisije u sljedećem desetljeću, koja je zapravo izvješće predviđeno člankom 16. Uredbe o zajedničkim odredbama u pogledu dosadašnje provedbe fondova ESI, a obuhvaća i ishode pregovora sa svim državama članicama o sporazumima o partnerstvu, operativnim programima i ključnim izazovima za svaku pojedinačnu zemlju;

F.  budući da je svrha jačanja sinergija između programa Obzor 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova izgradnja važnih veza između investicijskih strategija i intervencija kojima bi se moglo znatno utjecati na gospodarstvo, pri čemu bi se ulaganja u inovacije u prioritetnim područjima pametne specijalizacije spojila s vrhunskim inicijativama u području istraživanja i inovacija te tako osigurao veći učinak fondova;

1.  ponavlja da su veze između kohezijske politike i drugih politika, programa financiranja i inicijativa EU-a (kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, jedinstveno digitalno tržište, ruralni razvoj, energetska unija, Unija inovacija i vodeće inicijative u okviru strategije Europa 2020.) ojačane unutar Zajedničkog strateškog okvira uvedenog Uredbom o zajedničkim odredbama te da se tako kohezijskom politikom, preko svih njezinih instrumenata i ciljeva, uključujući plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, pametni rast i strategije pametne specijalizacije te potencijalna javna ulaganja u razvoj inovativnih rješenja u područjima kao što su, među ostalim, okoliš, energetika, zdravlje, klima, digitalizacija i promet, znatno doprinosi jačanju jedinstvenog tržišta i postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

2.  ističe činjenicu da se spomenute sinergije integriraju već u fazi strateškog planiranja te stoga regije i države članice od samog početka trebaju strateški birati i planirati kako bi utvrdile i stvorile mogućnosti, na primjer poticanjem izvrsnosti u područjima pametne specijalizacije; ističe da to u slučaju programa Obzor 2020. obuhvaća podizanje razine osviještenosti, davanje informacija (posebno o rezultatima istraživanja u okviru Sedmog okvirnog programa i programa Obzor 2020.), sudjelovanje u komunikacijskim kampanjama, otvaranje postojećih mreža za nove sudionike i što bolje povezivanje nacionalnih kontaktnih točaka s nacionalnim i regionalnim tvorcima politika i upravljačkim tijelima u području europskih strukturnih i investicijskih fondova;

3.  ističe da je izrada strategija pametne specijalizacije uključivanjem nacionalnih ili regionalnih upravljačkih tijela i dionika poput sveučilišta i drugih visokoškolskih ustanova, industrije i socijalnih partnera u proces poduzetničkog otkrivanja obvezna za regije i države članice koje žele ulagati sredstva iz EFRR-a u istraživanje i inovacije; podsjeća na to da bi metodologija pametne specijalizacije trebala ostati model za kohezijsku politiku u razdoblju nakon 2020. s obzirom na činjenicu da bi strategije pametne specijalizacije u okviru programa Obzor 2020. trebale obuhvaćati pripremu (izgradnja kapaciteta i poboljšanje nacionalnih/regionalnih sustava istraživanja i inovacija) i realizaciju (uzimanje u obzir rezultata istraživanja, potpora inovacijama i pristup tržištu), čime se zauzvrat potiče suradnja na razini EU-a kako bi se zatvorio inovacijski jaz u Europi i ojačala globalna konkurentnost Unije, uz istodobno ulaganje u povezivanje predvodnika i sljedbenika u kontekstu širenja izvrsnosti i sudjelovanja;

4.  smatra da bi usmjerenost na rezultate u kohezijskoj politici trebalo dodatno ojačati; ističe da je hitno potrebno povećati sinergije s drugim politikama EU-a o konkurentnosti, posebno u području istraživanja i razvoja, informacijsko-komunikacijske tehnologije, obnovljivih energija te malih i srednjih poduzeća radi povećanja stope iskorištenosti rezultata iz područja istraživanja i razvoja EU-a, otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta i očuvanja postojećih te promicanja „zelene” ekonomije;

5.  napominje da u programskom razdoblju 2014. – 2020. kohezijska politika omogućuje da financijski instrumenti imaju važnu komplementarnu ulogu te podsjeća na to da financijski instrumenti, s obzirom na do da su dopuna bespovratnim sredstvima, imaju efekt poluge, što može povećati učinak financiranja za modernizaciju inovacija na tržištu, na primjer uz pomoć energetske učinkovitosti te može doprinijeti većoj stopi apsorpcije osiguravanjem potrebnog sufinanciranja, posebno u državama članicama i regijama s niskim nacionalnim kapacitetima za sufinanciranje; međutim, naglašava da su bespovratna sredstva i dalje neophodna za određene projekte poput projekata u području istraživanja i inovacija te onih sa snažnim naglaskom na društvenim izazovima; podsjeća na to da se bespovratnim sredstvima i financijskim instrumentima ne financiraju iste vrste aktivnosti i da su ta dva različita oblika potpore namijenjena različitim kategorijama korisnika i različitim vrstama projekata; naglašava da je u budućim programima EU-a važno nastaviti financiranje bespovratnim sredstvima; naglašava činjenicu da se u budućnosti mora očuvati dobra ravnoteža između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata; podsjeća na to da je potrebno dodatno poboljšati odgovornost i transparentnost financijskih instrumenata te njihovu usmjerenost na rezultate;

6.  poziva Komisiju i države članice da pri oblikovanju i provedbi fondova ESI i programa Obzor 2020. stalno posvećuju pozornost potrebama malih i srednjih poduzeća te sinergijama među njima; poziva Komisiju da sastavi koordinirane pozive na dostavu prijedloga kako bi se olakšao pristup financiranju iz više fondova; traži i detaljnu evaluaciju relevantnih programa za mala i srednja poduzeća, kao što su COSME, instrument za mala i srednja poduzeća u okviru programa Obzor 2020. i komponenta za mala i srednja poduzeća u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, i to u pogledu dodijeljenih proračunskih sredstava i stope uspješnosti projekata te u pogledu administrativnog opterećenja i jednostavnosti provedbe;

7.  napominje da se sinergije s drugim politikama i instrumentima trebaju dodatno ojačati kako bi se maksimalno povećao učinak ulaganja; u tom kontekstu podsjeća na pilot-projekt Put prema izvrsnosti u okviru proračuna EU-a kojim se nastavljaju podupirati regije 13 država članica pri stvaranju i istraživanju sinergija među europskim strukturnim i investicijskim fondovima; traži da države članice imaju fleksibilnost za upotrebu pečata izvrsnosti; nadalje, naglašava da je također važno utvrditi povezana područja specijalizacije drugih regija i država članica kako bi se povezalo s njima i bolje se pripremilo za višenacionalne projektne mogućnosti i međunarodno povezivanje;

8.  podsjeća na to da zbog proračunskih ograničenja koja se odnose na program Obzor 2020. postoji rizik da se za projekte ocijenjene kao izvrsne ne dobiju financijska sredstva; naglašava da se moraju osloboditi alternativna sredstva, na primjer bespovratnim sredstvima iz ESIF-a mogli bi se uz pomoć pečata izvrsnosti financirati izvrsni projekti iz programa Obzor 2020.;

9.  napominje da će izvršenje znatnih dijelova proračuna programa Obzor 2020. biti dodijeljeno javno-javnim partnerstvima i javno-privatnim partnerstvima, čime će se pružiti mogućnosti za upotrebu mehanizma upravljanja javno-javnih partnerstva u cilju optimizacije sinergija s inicijativama za pametnu specijalizaciju (RIS3) i programima izradom godišnjih planova rada;

10.  naglašava da Europski fond za strateška ulaganja treba biti nadopuna i dodatak fondovima ESI i drugim programima EU-a, poput programa Obzor 2020., te redovnim aktivnostima Europske investicijske banke; napominje da je, kao rezultat toga, Europski fond za strateška ulaganja usmjeren na razne vrste projekata među onima za koje je preko programa Obzor 2020. namijenjen iznos od 2,2 milijarde EUR; ističe da je potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergije među svim instrumentima EU-a kako bi se ostvarili najvažniji strateški ciljevi pametnog, održivog i uključivog rasta te izbjegla preklapanja ili proturječnosti među njima ili među različitim razinama provedbe politike, uz istodobno dopunjavanje nacionalnih i regionalnih fondova i programa; podsjeća na to da se pri reviziji strategije Europa 2020. mora utvrditi koja su sredstva potrebna uz efikasnu upotrebu svih raspoloživih resursa i postizanje očekivanih rezultata u pogledu najvažnijih strateških ciljeva, s obzirom na to da bi se koordiniranom primjenom instrumenata kohezijske politike i programa Obzor 2020. trebali povećati količina, kvaliteta i učinak ulaganja u istraživanje i inovacije;

11.  poziva Komisiju da sustavno prati sinergije između fondova i objavi komunikaciju o tim sinergijama, a posebno o sinergijama između programa Obzor 2020. i inicijativa za pametnu specijalizaciju (RIS3) kako bi se širili primjeri najbolje prakse i povećao njihov učinak prije revizije strategije Europa 2020.; podsjeća da se nijednim takvim sustavom ne bi smjelo povećati administrativno opterećenje;

12.  ističe pripreme povjerenika u cilju mogućeg osnivanja Europskog vijeća za inovacije za bolju koordinaciju inicijativa za inovacije u Europskoj uniji; napominje da bi glavni cilj Europskog vijeća za inovacije (EIC) trebalo biti pomaganje u uklanjanju prepreka komercijalizaciji i zatvaranju inovacijskog jaza; naglašava da bi u Europsko vijeće za inovacije trebali biti uključeni svi relevantni dionici te da bi ono trebalo imati transparentne i brze postupke savjetovanja i donošenja odluka i izbjegavati preklapanja; nadalje, naglašava da bi proračun programa Obzor 2020. trebalo u potpunosti vratiti na razinu na kojoj je bio prije osnivanja EFSU-a;

13.  ističe vezu između programa Obzor 2020. i fondova ESI u smislu sigurnosti (potrebu za istom razinom infrastrukture IKT-a diljem EU-a); zagovara usklađivanje sigurnosnih struktura IKT-a; nadalje, poziva na uspostavu veze među tim fondovima u postupcima revizije te poziva Komisiju da izradi jasan, usklađen i koordiniran pristup za razdoblje nakon 2020. uz poseban naglasak na administrativnom procesu i postupku revizije, proporcionalnosti i odgovornosti;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te nacionalnim i regionalnim vladama država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
(7) SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
(8) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
(9) SL C 24, 22.1.2016., str. 2.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002.
(11) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0133.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0308.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419.

Pravna napomena