Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2278(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0159/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0159/2016

Rasprave :

PV 12/09/2016 - 19
CRE 12/09/2016 - 19

Glasovanja :

PV 13/09/2016 - 4.1
CRE 13/09/2016 - 4.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0320

Usvojeni tekstovi
PDF 373kWORD 62k
Utorak, 13. rujna 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Kohezijska politika te istraživačke i inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju (RIS3)
P8_TA(2016)0320A8-0159/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2016. o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3) (2015/2278(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 4. i 162. te članke 174. – 178.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o pametnoj specijalizaciji: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politiku(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji(9),

–  uzimajući u obzir brošuru Komisije od 22. veljače 2016. pod nazivom „Plan ulaganja za Europu: nove smjernice o kombiniranju europskih strukturnih i investicijskih fondova s Europskim fondom za strateška ulaganja”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2014. naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” (COM(2014)0339),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganja u radna mjesta i rast”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. prosinca 2015. naslovljenu „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” (COM(2015)0639),

–  uzimajući u obzir vodič Komisije iz 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i drugih programa Unije vezanih uz istraživanja, inovacije i konkurentnost”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2010. naslovljenu „Regionalna politika kao doprinos pametnom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2010)0553),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2013. pod nazivom „Mjerenje ukupnih rezultata inovativnosti u Europi: ususret novom pokazatelju” (COM(2013)0624),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 4. svibnja 2012. naslovljeno „Aktivno starenje: inovacija – pametno zdravlje – bolji život”(10),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. svibnja 2013. naslovljeno „Zatvaranje inovacijskog jaza”(11),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 7. listopada 2014. naslovljeno „Mjere potpore za stvaranje ekosustava za novoosnovana poduzeća koja se bave visokom tehnologijom”(12),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije iz 2014. u kojemu su navedene smjernice za tvorce politika i provedbena tijela pod naslovom „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020. i drugih programa Unije vezanih uz istraživanja, inovacije i konkurentnost” (SWD(2014)0205),

–  uzimajući u obzir pilot-projekt pod nazivom „Kohezijska politika i sinergija s istraživačkim i razvojnim fondovima: put prema izvrsnosti”,

–  uzimajući u obzir pripremno djelovanje Europskog parlamenta u regiji Istočna Makedonija i Trakija (REMTh),

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0159/2016),

A.  budući da u ovim vremenima gospodarske, financijske i socijalne krize EU mora ulagati više napora u stvaranje pametnog, održivog i uključivog gospodarskog rasta;

B.  budući da je jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija jedan od prioriteta ulaganja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) za razdoblje 2014. – 2020.; budući da se potpora inovacijama uvelike razlikuje diljem EU-a i u državama članicama, posebice u pogledu korištenja znanjem i tehnologijom pri promicanju inovacija;

C.  budući da su za programsko razdoblje 2014. – 2020. države članice prvi put obvezne razviti nacionalne i/ili regionalne strategije pametne specijalizacije uključivanjem nacionalnih i regionalnih upravnih tijela i dionika kao što su visokoškolske ustanove, industrija i socijalni partneri u proces poduzetničkog otkrivanja;

D.  budući da se pametnom specijalizacijom kombiniraju i povezuju različite politike, uključujući politike u vezi s poduzetništvom, obrazovanjem i inovacijama, kako bi regije mogle utvrditi i odabrati prioritetna područja za svoj razvoj i povezana ulaganja usredotočujući se na svoje jače strane i relativne prednosti;

E.  budući da bi strategije RIS3 trebale pomoći pri jačanju konkurentnosti europskoga gospodarstva, razvoju europske dodane vrijednosti u inovacijama, otvaranju većeg broja boljih visokokvalitetnih radnih mjesta i stjecanju širokog spektra novih iskustava; budući da bi se tim strategijama trebalo doprinijeti širenju dobrih praksi i razvoju novog poduzetničkog duha, zajedno s učinkovitim jedinstvenim digitalnim tržištem i pametnom specijalizacijom koji bi mogli dovesti do stjecanja novih vještina i znanja, inovacija te zapošljavanja u cilju boljeg iskorištavanja rezultata istraživanja i svih vrsta inovacija;

F.  budući da razvoj strategije RIS3 uključuje postupak razvoja mehanizama upravljanja koji uključuju više dionika s pomoću kojih se utvrđuju konkretna područja s najvećim strateškim potencijalom, određuju strateški prioriteti i osmišljavaju učinkovite službe podrške za poduzeća radi maksimiranja razvojnog potencijala neke regije temeljenog na znanju;

G.   budući da se strategijama RIS3 doprinosi učinkovitom korištenju fondovima EU-a, utječe na sve države članice i regije Unije te se oslobađa potencijal svih regija, pomažući tako EU-u u smanjenju inovacijskog jaza, na unutarnjem i vanjskom planu, kako bi postao konkurentniji na globalnoj razini;

H.   budući da pravovremen i uspješan razvoj strategija RIS3 u državama članicama uvelike ovisi o njihovu rastućem administrativnom kapacitetu programiranja, pripreme proračuna, provedbe i evaluacije unutar okvira politike u cilju povećanja privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije; budući da se u okviru tog razvoja treba voditi računa o činjenici da su inicijalne procjene strategija za pametnu specijalizaciju dale nejasnu sliku, pogotovo u pogledu izbora prioriteta koje se često smatralo previše općenitima ili nedovoljno povezanima s regionalnim gospodarskim i inovacijskim strukturama, što znači da je strategije pametne specijalizacije potrebno poboljšati u tom smislu;

I.  budući da platforma RIS3 olakšava uzajamnu i „odozdo prema gore” razmjenu i prijenos znanja između uključenih regija; budući da je tom procesu potrebno dati prednost pri budućem oblikovanju inicijativa pametne specijalizacije i njihovoj provedbi;

Središnja uloga strategija RIS3 u doprinosu kohezijske politike ciljevima strategije Europa 2020.

1.  naglašava da se strategijama pametne specijalizacije podržava tematska koncentracija i strateško programiranje u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) te se poboljšava usmjerenost na učinak na terenu, čime se doprinosi postizanju ciljeva strategije Europa 2020.; naglašava da je cilj tih strategija stvaranje održivog rasta utemeljenog na znanju, postizanje uravnoteženog razvoja i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, ne samo u razvijenim područjima nego i u tranzicijskim, slabije razvijenim, ruralnim i otočnim regijama;

2.  traži da se, kako bi strategije pametne specijalizacije mogle funkcionirati, u potpunosti poštuju nove odredbe o ex ante uvjetima za dodjelu sredstava iz fondova ESI;

3.  poziva sve uključene aktere da strategije RIS3 razviju na temelju analize postojećih kapaciteta, prednosti i kompetencija svake regije, da se usredotoče na poduzetničko otkrivanje kako bi otkrili nova područja pametne specijalizacije ili relativne prednosti, izbjegli prisilnu i umjetnu prekomjernu specijalizaciju te osnažili partnerstvo između javnog i privatnog sektora, istovremeno izbjegavajući eventualne sukobe interesa između tih sektora;

4.  podržava široku definiciju inovacije kao preobrazbe ideje u nov ili poboljšan proizvod ili uslugu stavljenu na tržište, nov ili poboljšan operativni proces koji se upotrebljava u industriji i trgovini ili nov pristup socijalnoj usluzi;

5.  traži od regija da osmisle programe za inovativne službe podrške namijenjene za nadopunu ili zamjenu postojećih službi podrške, kako bi se omogućilo da određena regija može postići svoj puni konkurentni potencijal, pomoglo poduzećima da apsorbiraju novo znanje i tehnologiju da bi ostala konkurentna i zajamčilo da resursi namijenjeni za istraživanje i inovacije postignu kritičnu masu;

6.  zahtijeva od Komisije da uskladi Uredbu o općem skupnom izuzeću kako bi se u okviru fondova ESI mogli pružati uvjeti za dodjelu Pečata izvrsnosti;

7.  zahtijeva od nacionalnih tijela da ulažu u prikupljanje regionalnih informacija i dubinsku analizu velikih podataka kako bi im se omogućilo da pokažu svoju konkurentnu prednost te razumiju trendove regionalnih poduzeća u globalnom lancu vrijednosti;

8.  mišljenja je da platforma S3, koju je u sklopu Zajedničkog istraživačkog centra u Sevilli uspostavila Glavna uprava Komisije za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO), ima ključnu ulogu u savjetovanju regija i uspostavi referentnih vrijednosti u pogledu njihovih inovacijskih strategija, pružanju pomoći regijama koje zaostaju te unaprjeđenju višerazinskog upravljanja i sinergije između regija pružanjem informacija, metodologija, stručnog znanja i savjeta nacionalnim i regionalnim tvorcima politika; naglašava da bi trebalo ulagati trajne napore u ažuriranje baze podataka u sklopu te platforme, uzimajući u obzir lokalne potrebe, posebnosti i prioritete regija i gradova;

9.  zauzima stajalište da bi u okviru platforme S3 u Sevilli posebnu pozornost trebalo posvetiti regijama koje zaostaju te da bi im osobito trebalo pružiti pomoć u oblikovanju i usmjeravanju njihovih strategija;

10.  smatra da manje regije imaju više problema s razvojem i provedbom strategija te poziva na sastavljanje prijedloga za povećanje potpore takvim regijama kako bi se unaprijedila provedba strategija S3 i razmjena najboljih praksi;

11.  pozdravlja činjenicu da se Komisija u zadnje vrijeme usredotočila na regije koje zaostaju u okviru nedavnog pilot-projekta povezanog s pripremnim djelovanjem Europskog parlamenta u regiji Istočna Makedonija i Trakija koji će se do kraja 2017.proširiti na regije iz osam država članica;

12.  pozdravlja nastavak rada platforme Regionalni inovacijski monitor Plus (RIM Plus), koju je uspostavila Glavna uprava Komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (DG Growth), uspostavu Opservatorija za istraživanje i inovacije (RIO), koji je pokrenula Glavna uprava za istraživanje i inovacije (DG RTD), i različite centre znanja povezane s tom politikom pri Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije (DG JRC), koji pružaju sveobuhvatne podatke, pokazatelje i smjernice nacionalnim i regionalnim dionicima platforme S3;

13.  raduje se budućim pojedinostima o Europskom vijeću za inovacije (EIC) koje je namijenjeno za stvaranje jedinstvene kontaktne točke za inovatore i kojim će se povezati znanstvena postignuća i potrebe europskih poduzeća i javnih tijela;

14.  podsjeća da je javno financiranje i dalje snažan pokretač inovacija; poziva nadležna tijela da postupaju s oprezom kad je riječ o jačem usredotočenju na financijske instrumente, s obzirom na to da inovacije ne bi trebale ovisiti samo o bespovratnim sredstvima nego bi se za njih trebali moći utvrditi alternativni načini financiranja, kao što su zajmovi i jamstva, te bi trebalo održati ravnotežu između bespovratnih sredstava i alternativnih načina (javnog i privatnog) financiranja;

Višerazinsko upravljanje i njegov kapacitet

15.  žali zbog toga što su neke države članice odlučile uspostaviti nacionalne strategije RIS3, a da lokalnim i regionalnim tijelima nisu pružile šansu da oblikuju vlastite stavove, čime se potkopava proces poduzetničkog otkrivanja „odozdo prema gore” koji bi trebao biti uvršten u strategije RIS3; naglašava važnost regionalnog pristupa, s obzirom na to da provedba strategija RIS3 može biti uspješna samo ako se temelji na lokalnim i regionalnim prednostima; poziva uključene države članice da razmotre zamjenu nacionalnih strategija RIS3 regionalnima kako ne bi propustile mogućnosti za rast te poziva na bolju koordinaciju između nacionalnih i regionalnih strategija S3 gdje je to primjereno u cilju njihove eventualne prilagodbe budućim potrebama i zahtjevima održivog razvoja, posebno u prehrambenom i energetskom sektoru; žali zbog toga što se nije uvijek poštovalo načelo partnerstva sadržano u članku 5. Uredbe o zajedničkim odredbama; poziva države članice da poštuju načelo partnerstva u svim fazama pripreme i provedbe sporazuma o partnerstvu i operativnih programa;

16.  smatra da će kvalitetna suradnja uprave s relevantnim akterima u regiji imati odlučujući utjecaj na strategiju RIS3 te da će znatno smanjiti rizik od pogrešnog odabira prioriteta; naglašava pritom važnost savjetovanja s poduzećima, a posebice s malim i srednjim poduzećima, jer će „vizija inovativnosti” biti uspješna samo ako poduzeća imaju odgovarajući potencijal za njezinu provedbu;

17.  naglašava važnost bolje koordinacije između svih razina upravljanja kako bi se potaknula vizija regionalnih strategija s pristupom „odozdo prema gore”, uključujući sva tijela i dionike u području pametne specijalizacije, kao i stručnjake, civilno društvo i krajnje korisnike, radi rješavanja problema pomanjkanja suradnje; ističe da izostanak prilagodbe relevantnih propisa država članica stvara prepreke u provedbi ulaganja u području istraživanja i inovacija;

18.  ističe da je civilno društvo imalo ograničenu ulogu u pogledu strategija RIS3 te poziva na povećanje njegova sudjelovanja s pomoću platformi i partnerstava zasnovanih na suradnji jer se time može pridonijeti boljem oblikovanju strategija, unaprijediti suradnja s društvom i poboljšati upravljanje;

19.  naglašava važnost bliske koordinacije između operativnih programa i strategija RIS3 tijekom cijele faze provedbe;

20.  poziva na bliži dijalog i suradnju između institucija EU-a (Europski parlament i Vijeće), kao i na izvršnoj razini (Komisija i nacionalna provedbena tijela), kako bi se ostvario okvir pogodan za inovacije i istraživanja te ojačala provedba strategija RIS3 u kontekstu predstojeće revizije višegodišnjeg financijskog okvira za 2014.;

21.  poziva Komisiju i ostala nadležna tijela da pruže dodatnu pomoć pri provedbi strategija RIS3 onim državama članicama kojima je to potrebno;

22.  poziva na kontinuirano ulaganje napora kako bi se potaknula promjena mentaliteta i kako bi se promicali inovativni politički pristupi u cilju jačanja suradnje unutar regija, među regijama i izvan njih, kao i prekogranične te transnacionalne suradnje, među ostalim i u okviru makroregija, s pomoću postojećih alata kao što je INTERREG kako bi se nastavilo povećanje europske dodane vrijednosti tih strategija;

23.  podsjeća da je potrebno naglasiti socijalne inovacije, s obzirom na to da one mogu pridonijeti uspostavi novih poslovnih modela i kultura, čime se stvara prikladna okolina za provedbu kružne ekonomije;

24.  poziva Komisiju da predstavi integriranu komunikaciju o dodanoj vrijednosti strategija RIS3 i njihovoj provedbi s pomoću operativnih programa, na što se trebaju nadovezati prijedlozi o daljnjim koracima u Sedmom kohezijskom izvješću;

25.  žali zbog manjka međuregionalne suradnje na temelju teme pametne specijalizacije; napominje da zajednički strateški okvir pruža mogućnost iskorištavanja do 15 % sredstava u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) u svrhu takve suradnje izvan svoje regije; naglašava da je izvješće koje je sastavljeno u skladu s člankom 16. stavkom 3. i naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” pokazalo da su te mogućnosti do sada bile slabo iskorištene; poziva države članice i regionalna tijela da u većoj mjeri iskoriste mogućnosti koje im se pružaju;

26.  poziva na osmišljavanje mehanizama fleksibilnosti i koordinacije kojima bi se povezali rezultati procesa povezanog sa strategijama RIS3 i provedba programa Obzor 2020. i drugih programa; potiče regije na korištenje oblika transnacionalne suradnje poput inicijative Vanguard, Pečata izvrsnosti, Platforme za razmjenu znanja, platforma S3, Puta prema izvrsnosti i regionalnih programa za inovacije kolokacijskih centara Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT); poziva na olakšavanje razvoja strateških partnerstava klastera, u cilju jačanja ulaganja, poboljšanja koordinacije, stvaranja sinergija i promicanja razmjene gledišta kako bi se izbjeglo udvostručavanje i neučinkovita potrošnja javnih resursa;

27.  potiče nacionalne i europske institucije da nastave pratiti inovacijski jaz između država članica EU-a, kao i u sve većoj mjeri unutar njih, te diljem regija NUTS 2;

28.  smatra da je potrebno pojednostaviti procedure i smanjiti broj prepreka u administrativnom postupku strategija;

29.  poziva nadležna tijela na svim razinama da pojednostave procedure i smanje broj prepreka u administrativnom postupku u okviru strategija; potiče ulaganja u ljudski kapital, među ostalim i s pomoću međuregionalnih partnerstava u EU-u, kako bi se povećali administrativni kapaciteti i uspješno proveo i nadzirao proces povezan sa strategijama RIS3 te kako bi se njime uspješno upravljalo, a da se istovremeno ne stvara dodatno administrativno opterećenje; potiče nadležna tijela da daju prednost istraživanju i inovacijama u regijama s odgovarajućim potencijalom, ali u kojima su ulaganja u tom području nedovoljna;

30.  potiče regije i države članice da pojačaju upotrebu raspoloživih proračunskih sredstava namijenjenih za tehničku pomoć kako bi se zajamčila učinkovita i djelotvorna provedba strategija RIS3;

31.  podsjeća da bi strategije pametne specijalizacije također trebale biti snažan instrument za rješavanje društvenih, okolišnih, klimatskih i energetskih izazova te promicanje prelijevanja znanja i tehnološke diversifikacije;

Bolje sinergije za rast i otvaranje radnih mjesta

32.  kritizira manjak sinergija u fondovima ESI i drugim financijskim instrumentima EU-a, čime se narušava koordiniranost, dosljednost i integriranost financiranja EU-a te umanjuju njegovi rezultati i učinak; poziva na to da se posveti veća pozornost načinima na koje se može postići bolji strateški pristup sinergijama i uzeti u obzir kombiniranje, komplementarnost i potencijal instrumenata financiranja te da se ti načini bolje istraže kako bi se osiguralo potpuno iskorištavanje jamstava EU-a za financiranje platformi za ulaganja;

33.  naglašava potrebu nastavljanja i produbljivanja pristupa trostruke i četverostruke spirale pametnoj specijalizaciji na regionalnoj razini, povezanih s javnim upravama, poduzećima, sveučilištima i građanima; naglašava da bi trebalo ojačati ulogu posljednjih dvaju skupova sudionika (tj. visokoškolskih/istraživačkih institucija i organizacija građana) u pogledu novih programa EU-a i novih vrsta financiranja EU-a;

34.  poziva na pružanje pojačane potpore malim i srednjim poduzećima te start-up poduzećima jer su velika većina njih predvodnici u pogledu disruptivnih inovacija te znatno pridonose utvrđivanju lokalnih talenata u nizu područja i zapošljavanju mladih;

35.  potiče trajnu potragu za pouzdanim pokazateljima za praćenje inovacijskih rezultata na svim razinama upravljanja boljom mobilizacijom te usklađivanjem resursa Eurostata i ostalih relevantnih glavnih uprava Komisije, uzimajući u obzir i postignuća OECD-a, ESPON-a i ostalih aktera u tom području, kao što su nacionalni zavodi za statistiku;

36.  naglašava da koordinirana i komplementarna upotreba fondova ESI, zajedno s programom Obzor 2020. i Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU), u skladu sa smjernicama o komplementarnosti između fondova ESI i EFSU-a koje je Komisija objavila u veljači 2016., pruža izvrsne mogućnosti za poticanje inovacija na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a povećanjem privlačnosti ulaganja u istraživanje i inovacije u cilju privlačenja privatnog kapitala kojim se nadopunjuje javno financiranje; poziva lokalna i regionalna tijela da na najbolji način iskoriste mogućnosti kombiniranja tih alata;

37.  poziva na potragu za odgovarajućim informacijama u cilju postizanja sinergija među raznim politikama i instrumentima dostupnima u sklopu strategija RIS3, kao što su kohezijska politika za razdoblje 2014. – 2020., Platforma za pametnu specijalizaciju, Europski opservatorij klastera, Europsko partnerstvo za inovacije, Europski strateški forum, ključne tehnologije razvoja i istraživačke infrastrukture;

38.  potiče regije da pri provedbi svojih strategija RIS3 ojačaju suradnju u pogledu mentaliteta i ekosustava otvorenih inovacija temeljenu na modelu četverostruke spirale;

39.  ističe važnost prilagodbe obrazovanja i znanstvenih istraživanja stvarnim potrebama tržišta kako bi nove inovacije bile usklađene s potražnjom i kako bi pridonijele gospodarskom rastu;

Pametni gradovi kao katalizatori strategija RIS3

40.  ponovno ističe ključnu ulogu urbanih područja EU-a u gospodarskom i socijalnom razvoju Unije s obzirom na to da djeluju kao centri aktivnosti raznih aktera i sektora, nude kombinaciju izazova i mogućnosti za pametan, održiv i uključiv rast te djeluju kao predvodnici integriranog političkog pristupa usmjerenog na konkretna područja; naglašava važnost urbanih područja u pospješivanju ljudskih resursa, infrastrukture i ulagačkog potencija za razvoj inovacijskih klastera;

41.  poziva Komisiju da uzme u obzir strategije RIS3 i ostale inovacijske programe, posebno uzimajući u obzir integrirana teritorijalna ulaganja, pri razvoju Europskog plana za gradove kako bi stvorila sinergije i snažne poveznice u cilju učinkovite uporabe sredstava;

42.  naglašava važnost olakšavanja inovativne međusektorske i prekogranične suradnje te suradnje na temelju načela trostruke spirale povezane s europskim izazovima kako bi regije i gradovi postali pametniji i zeleniji te ugodniji za život i rad;

43.  ističe potrebu za daljnjim razvojem i proširenjem koncepta „pametnih i povezanih gradova” diljem Europe; pozdravlja namjeru nizozemskog predsjedništva EU-a da osmisli pristup „odozdo prema gore” kojim će se gradovima, u suradnji s regionalnim tijelima, omogućiti da razrade Plan EU-a za gradove te da se razviju iz pametnih u izvrsne gradove; u tom kontekstu podržava pripremu Amsterdamskog pakta usredotočenog na održivi rast i otvaranje novih radnih mjesta, na jačanje veza među svim dionicima, građanima i socijalnim organizacijama te na promicanje održivog i socijalno uključivog razvoja;

44.  skreće pozornost na promicanje različitih programa suradnje i razmjene znanja između gradova u području pametne specijalizacije i inovacija, kao što je inicijativa otvorenih i prilagodljivih pametnih gradova koju podržava Komisija;

45.  podržava inicijative Komisije i Vijeća u pogledu Plana EU-a za gradove u kontekstu Amsterdamskog pakta; poziva Komisiju da potakne usklađivanje urbanih i regionalnih politika; zahtijeva od Komisije da u Sedmom kohezijskom izvješću predstavi prijedloge za usklađivanje inicijativa i metodologije pametnih gradova i strategija RIS3;

Praćenje i evaluacija

46.  napominje da, iako je većina regija usvojila neku od strategija RIS3, znatan broj njih još treba poraditi na ispunjavanju ex ante uvjeta, pri čemu su glavni izazovi mehanizam praćenja, proračunski okvir i mjere za poticanje ulaganja privatnog sektora u istraživanja i inovacije;

47.  podsjeća lokalne i regionalne donositelje odluka na važnost njihove predanosti uporabi strategija RIS3 kao instrumenta za gospodarsku preobrazbu unutar vlastitih regija, čime također utječu na politiku EU-a;

48.  pozdravlja usredotočenost tih regionalnih strategija na energiju, zdravlje, informacijske i komunikacijske tehnologije, napredne materijale, hranu, usluge, turizam, održive inovacije i prijevoz, biogospodarstvo, proizvodne sustave te kulturnu i kreativnu industriju, kao i na ostale specijalizacije i posebno konkurentne sektore određene regije; međutim, žali zbog toga što mnoge strategije nisu dovoljno granularne te poziva na unaprjeđenje postupka određivanja prioriteta, čime bi se izbjegao rizik od tematske istovjetnosti strategija; poziva na razvoj strategija ne samo u području visoke tehnologije nego i niske tehnologije te socijalnih inovacija te potiče sve dionike da streme k preplitanju između sektora jer takva preplitanja mogu pogodovati inovacijama;

49.  vjeruje da se promicanjem nacionalnih opservatorija za strategije pametne specijalizacije može pridonijeti izgradnji jačih sustava pokazatelja za praćenje strategija RIS3, posebno u pogledu metodologije i osposobljavanja;

50.  primjećuje da jedinstvene konkurentne prednosti određenih regija nisu dovoljno dokumentirane u nekim strategijama RIS3, dok ostale ne pružaju dovoljno dokaza o sposobnosti dionika da pruže potporu poduzećima u pogledu inovacija ili istraživača da provedu primijenjeno istraživanje ili pronađu komercijalnu primjenu svojih rezultata; napominje da neke regije imaju široke strategije i pojednostavljene pokazatelje praćenja; stoga poziva na povećanje kapaciteta javnih tijela za prikupljanje i procjenu dobivenih relevantnih informacija, kao i na osnaživanje usklađenog napora regija i središnjih tijela u utvrđivanju i standardiziranju postojećih baza podataka te u osiguranju pristupa dionika tim bazama;

51.  poziva EU i države članice da se pri provedbi periodičnog (godišnjeg i srednjoročnog), kvantitativnog i kvalitativnog, praćenja provedbe tih strategija koriste postojećim alatima kao što je Istraživanje o inovacijama u Zajednici (CIS), te da u taj proces uključe sve dionike, među ostalima i civilno društvo; napominje da i regije i države članice nailaze na slične probleme u pogledu evaluacije praćenja te poziva regije da objavljuju redovna izvješća o ispunjavanju svojih ciljeva radi bolje analize učinka strategija RIS3 te da osiguraju transparentnost i javni pristup informacijama o praćenju; međutim, svjestan je da će te strategije uroditi plodom tek za mnogo godina te je stoga potrebno prilagoditi rano praćenje razumnim očekivanjima;

52.  potiče regije i države članice da budu proaktivne u vezi s pravovremenom provedbom akcijskih planova s obzirom na ciljni datum u prosincu 2016. za usklađivanje s ex ante uvjetima; poziva ih da uspostave i provedu mehanizam praćenja u sklopu kontinuirane revizije strategija RIS3, koji će biti usmjeren na utvrđivanje ulagačkih područja u kojima regionalni inovacijski akteri mogu steći ili održati konkurentsku prednost;

53.  smatra da zajedničko sudjelovanje u praćenju i evaluaciji relevantnih instrumenata u okviru strategija RIS3 te usklađivanje praćenja i evaluacije za izvješćivanje o različitim instrumentima mogu dati znatan doprinos u tom području; stoga poziva sve dionike i donositelje odluka da stvore sinergije i razviju sustave za prikupljanje i obradu podataka u vezi s politikama i instrumentima obuhvaćenima određenim strategijama RIS3;

54.  podsjeća da se strategijom koja je dobra „na papiru” neće postići očekivani rezultati ako se ne upotrijebe usluge službi podrške za poduzeća;

Glavne pouke i budućnost strategija RIS3

55.  žali zbog toga što se u okviru strategija RIS3 često prepoznaje potreba za pružanjem pomoći poduzećima u korištenju svim oblicima inovacija, ali što se svejedno podržavaju samo inovacije koje se temelje na tehnološkom znanju; s tim u vezi predlaže da se u okviru strategija RIS3 uzmu u obzir i inovacije u drugim područjima kao što su uslužni i kreativni sektor te podsjeća na važnost svih vrsta inovacijskih sustava i ustanova, neovisno o njihovoj veličini ili povezanosti s lokalnim i regionalnim klasterima;

56.  ističe da se strategije RIS3 moraju dobro provesti kako bi se njima riješio problem inovacijskog jaza te potaknulo otvaranje novih radnih mjesta i rast u Europi; naglašava da je u tu svrhu ključno promicati strategije koje se primjenjuju „odozdo prema gore” te poboljšati nadzor u pogledu potencijala strategija RIS3 na svim razinama upravljanja; s tim u vezi smatra da bi države članice trebale angažirati svoje nacionalne urede za statistiku radi pružanja pomoći regijama pri razvoju njihovih mehanizama evaluacije i praćenja;

57.  smatra da svi procesi, uključujući procese praćenja i evaluacije, trebaju uključivati pristup temeljen na sudjelovanju naveden u strategijama jer će se time povećati opseg suradnje pri postizanju ciljeva RIS3;

58.  potiče EU i države članice da ne zaborave da taj instrument mora biti održiv, operativan i učinkovit kako korisnici ne bi bili opterećeni birokracijom;

59.  poziva Komisiju da ustraje u reviziji strategija u 2017. kako bi se poboljšala njihova učinkovitost i djelotvornost te da pruži informacije o njihovu doprinosu budućoj kohezijskoj politici i politici o istraživanju i inovacijama za razdoblje nakon 2020., vodeći računa o iskustvu stečenom u prvim godinama njihove provedbe; poziva Komisiju da provede javno savjetovanje te da prije Sedmog kohezijskog izvješća organizira konferenciju na razini Europe kojoj će prisustvovati Parlament, Odbor regija i drugi dionici;

60.  priznaje da strategije pametne specijalizacije mogu biti moćni instrumenti za suočavanje s energetskim izazovima te s pitanjima učinkovite uporabe resursa i energetske sigurnosti;

61.  poziva Komisiju da nastavi podržavati ulogu platforme S3 kako bi pridonijela povećanju granularnosti strategija te da ostane usredotočena na važnost jačanja privatnih ulaganja;

62.  poziva DG REGIO i platformu S3 da sastave i svima podijele kratak načelni dokument o dosadašnjem iskustvu sa strategijama RIS3, u kojem će se usredotočiti na sljedeća područja: 1) SWOT analizu dosadašnjeg iskustva; 2) pouke koje su regije izvukle i glavne zamke primijećene za svaki od šest koraka navedenih u priručniku za strategije RIS3; 3) preporuke i standardizirane obrasce za kontinuirano unapređenje strategija RIS3 u cilju boljeg osmišljavanja strategija nakon 2020.; i 4) ljudske kapacitete potrebne za uspješno osmišljavanje i provedbu strategija RIS3; smatra da je potrebno poticati i podržavati promicanje postignuća i stečenih pouka regionalnih mreža povezanih s istraživanjem i inovacijama kako bi se takvo razmišljanje učvrstilo na svim razinama u tim regijama;

o
o   o

63.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
(7) SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0308.
(10) SL C 225, 27.7.2012., str. 46.
(11) SL C 218, 30.7.2013., str. 12.
(12) SL C 415, 20.11.2014., str. 5.

Pravna napomena