Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2010(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0254/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0254/2016

Rasprave :

PV 14/09/2016 - 18
CRE 14/09/2016 - 18

Glasovanja :

PV 15/09/2016 - 11.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0357

Usvojeni tekstovi
PDF 358kWORD 58k
Četvrtak, 15. rujna 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Izvješće o primjeni Direktive o poštanskim uslugama
P8_TA(2016)0357A8-0254/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. rujna 2016. o primjeni Direktive o poštanskim uslugama (2016/2010(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 49. i 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o slobodi poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga unutar Unije,

–  uzimajući u obzir članke 101. i 102. UFEU-a o pravilima tržišnog natjecanja koja se primjenjuju na poduzeća,

–  uzimajući u obzir članak 14. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Protokol (br. 26.) UFEU-a o uslugama od općeg interesa,

–  uzimajući u obzir Direktivu 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kvalitete usluga(1), kako je izmijenjena direktivama 2002/39/EZ i 2008/6/EZ (u nastavku „Direktiva o poštanskim uslugama”),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 10. kolovoza 2010. o osnivanju Skupine europskih regulatora za poštanske usluge(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju sporova s potrošačima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o online rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka(6),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 17. studenoga 2015. o primjeni Direktive o poštanskim uslugama (COM(2015)0568) i o njemu priloženom radnom dokumentu službi (SWD(2015)0207),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2013. naslovljenu „Plan za ostvarenje jedinstvenog tržišta za dostavu paketa: Izgradnja povjerenja u dostavne usluge i poticanje internetske prodaje” (COM(2013)0886),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 29. studenoga 2012. naslovljenu „Integrirano tržište dostave paketa u svrhu rasta elektroničke trgovine u EU-u” (COM(2012)0698),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Skladan okvir za uspostavu povjerenja u jedinstveno digitalno tržište za elektroničku trgovinu i mrežne usluge” (COM(2011)0942),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o integriranom tržištu dostave paketa u svrhu rasta elektroničke trgovine u EU-u(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(8),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenja Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0254/2016),

A.  budući da je tržište poštanskih usluga i dalje područje gospodarstva sa snažnim izgledima za rast i povećanje konkurentnosti, unatoč tome što je prema bazi podataka Europske komisije o poštanskoj statistici između 2012. i 2013. korištenje usluge dostave pismenih pošiljki u EU-u u prosjeku palo za 4,85 %, što je u skladu sa smanjenjem količine pismovnih pošiljki tijekom zadnjih 10 godina i što je u velikoj mjeri posljedica postupka zamjene poštanske komunikacije elektroničkom;

B.  budući da je provedba Direktive o poštanskim uslugama pomogla u otvaranju domaćih tržišta konkurenciji u području tržišta pismovnim pošiljkama, ali razvoj je bio spor i nije doveo do ostvarivanja unutarnjeg tržišta za poštanske usluge, pri čemu u većini država članica tim sektorom i dalje dominiraju pružatelji univerzalne usluge;

C.  budući da upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija neprestano jača sektor poštanskih usluga pružanjem mogućnosti za inovacije i omogućavanjem širenja tržišta;

D.  budući da su novi konkurenti uglavnom usmjereni na velike poslovne korisnike i gusto naseljena područja;

E.  budući da je tržište dostave paketa visoko konkurentan, inovativan i brzorastući sektor koji je između 2008. i 2011. porastao za 33 % u pogledu obujma i da je e-trgovina pokretač za rast tržišta;

F.  budući da raširena upotreba daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (bespilotne letjelice) omogućuje nove, brze, ekološki prihvatljive i učinkovite načine dostave paketa, posebice u područjima niske gustoće naseljenosti te izoliranim i udaljenim područjima;

G.  budući da potrošači i mala poduzeća izvješćuju da ih problemi s dostavom paketa, a posebno visoke cijene, odvraćaju od veće stope prodaje u drugim državama članicama i kupnje iz drugih država članica;

I. Univerzalna usluga: veća neovisnost nacionalnih regulatornih tijela

1.  napominje da iako minimalni standardi povezani s obvezom o pružanju univerzalne usluge (poštanske pošiljke do 2 kg, poštanski paketi do 10 odnosno 20 kg, preporučene i vrijednosne pošiljke te druge usluge od općeg gospodarskog interesa kao što su novine i časopisi), koji su u EU-u u prvom redu regulirani jamčenjem osnovnog minimalnog raspona usluga u svim dijelovima EU-a, pri čemu se države članice ne sprječava da primjenjuju više standarde, općenito ispunjavaju potražnju korisnika, određene detaljne zahtjeve koji nisu podložni regulaciji na razini EU-a postavljaju nacionalna regulatorna tijela kojima je povjerena ta zadaća;

2.  primjećuje da je primarni zadatak nacionalnih regulatornih tijela ostvariti opći cilj Direktive o poštanskim uslugama kako bi se osiguralo održivo pružanje univerzalne usluge; poziva države članice da podrže ulogu i neovisnost nacionalnih regulatornih tijela i to s pomoću visokih kriterija o stručnim kvalifikacijama za osoblje, zajamčenog poštenog i nediskriminirajućeg pristupa osposobljavanju na radnom mjestu, zajamčenog određenog mandata i pravne zaštite od otpuštanja bez opravdanog razloga te, u slučaju otpuštanja, uz iscrpan popis razloga kojim se ono opravdava (npr. teško kršenje zakona) kako bi nacionalna regulatorna tijela mogla ispunjavati obveze koje su im dodijeljene u skladu s Direktivom o poštanskim uslugama na neutralan, transparentan i pravovremen način;

3.  smatra da svako širenje uloge nacionalnih regulatornih tijela u okviru novih propisa na tržištu dostave paketa treba obuhvatiti problem biranja najpogodnijih korisnika u sektoru dostave i utvrditi minimalne standarde za sve operatere kako bi se osiguralo pravedno i ravnopravno tržišno natjecanje;

4.  smatra da je obvezu o neovisnosti moguće ispuniti jedino ako su regulatorne zadaće nacionalnih regulatornih tijela strukturno i funkcionalno odvojene od aktivnosti povezanih s vlasništvom ili nadzorom nad poštanskim operaterom; u cilju sprečavanja sukoba interesa, smatra da viši dužnosnici nacionalnih regulatornih tijela ne bi trebali imati mogućnost raditi za javnog poštanskog operatera ili druge zainteresirane strane barem šest mjeseci nakon napuštanja službe u nacionalnom regulatornom tijelu; smatra da u tu svrhu države članice trebaju uvesti zakonodavne odredbe kojima se omogućuje nametanje sankcija za kršenje spomenute obveze;

5.  od Komisije traži da olakša i ojača suradnju i koordinaciju između nacionalnih regulatornih tijela kako bi se postigla veća učinkovitost i interoperabilnost u prekograničnoj dostavi i da nadzire regulatorne aktivnosti nacionalnih regulatornih tijela, uključujući pružanje univerzalnih usluga, kako bi se osigurao jedinstven pristup primjeni europskog prava i usklađivanju tržišta poštanskih usluga u EU-u;

6.  podsjeća da Direktiva o poštanskim uslugama omogućuje državama članicama da imaju određeni stupanj fleksibilnosti kako bi univerzalna usluga bila u skladu s lokalnim posebnostima te kako bi osigurale dugoročnu održivost pružanja univerzalne usluge, uz istodobno ispunjavanje potreba korisnika i prilagođavanje promjenama u tehničkom, gospodarskom i društvenom okruženju;

7.  prima na znanje potvrdu Komisije da se Direktivom o poštanskim uslugama ne zahtijeva nikakva posebna vlasnička struktura za pružatelje univerzalne usluge; smatra da pružateljima univerzalne usluge ne bi trebalo onemogućavati ulaganje u učinkovite i kvalitetne poštanske usluge te uvođenje inovacija na tom području;

II. Održavanje univerzalne usluge i omogućavanje poštenog tržišnog natjecanja: pristup, kvaliteta usluge i potrebe korisnika

8.  smatra da trend ide u smjeru sužavanja opsega obveze univerzalne usluge; potiče promicanje većeg izbora za potrošače u cilju definiranja dostave pismovnih pošiljki u okviru obveze pružanja univerzalne usluge; stoga naglašava važnost pružanja visokokvalitetne univerzalne usluge pod povoljnim uvjetima s najmanje pet dana dostave i pet dana prikupljanja tjedno za svakog građanina; napominje da neke države članice radi osiguravanja dugoročne održivosti univerzalne usluge i s obzirom na svoje nacionalne osobitosti i posebne zemljopisne okolnosti dopuštaju određenu fleksibilnost; podsjeća na to da se, iako se u okviru Direktive dopušta određen stupanj fleksibilnosti, u nacionalnim propisima ne bi trebalo ići dalje od toga;

9.  podsjeća da se univerzalna usluga mora razvijati kao odgovor na tehničko, gospodarsko i društveno okruženje te potrebe korisnika, te da Direktiva o poštanskim uslugama omogućuje državama članicama da imaju određeni stupanj fleksibilnosti kako bi prilagodile univerzalnu uslugu lokalnim posebnostima da bi osigurale dugoročnu održivost pružanja univerzalne usluge;

10.  smatra da se može i mora poboljšati zemljopisna pokrivenost i dostupnost univerzalnih usluga za dostavu paketa, posebno za građane s invaliditetom, osobe sa smanjenom pokretljivošću i one u udaljenim područjima; ističe važnost osiguranja neometanog pristupa poštanskim uslugama i usklađenosti Direktive o poštanskim uslugama s Europskim aktom o pristupačnosti;

11.  napominje da je u mnogim državama članicama zbog smanjene količine pismovnih pošiljki sve teže osigurati pružanje univerzalne poštanske usluge; uočava da mnogi imenovani pružatelji univerzalne usluge financiraju pružanje te usluge iz prihoda ostvarenih komercijalnim aktivnostima nepovezanima s univerzalnom poštanskom uslugom, kao što su financijske usluge ili dostava paketa;

12.  primjećuje da postoji velik broj slučajeva nepoštenog tržišnog natjecanja u poštanskom sektoru te poziva odgovorno tijelo da sankcionira svako nepropisno ponašanje;

13.  poziva države članice i Komisiju da nadziru pružanje poštanskih usluga kao javne usluge kako bi zajamčile da naknada za pružanje javne usluge bude dodijeljena na razmjeran, transparentan i pravedan način;

14.  naglašava važnost toga da cijene u okviru obveze pružanja univerzalne usluge moraju biti pristupačne i svim korisnicima omogućavati pristup pruženim uslugama; podsjeća da nacionalna regulatorna tijela moraju jasno definirati pristupačnost za pismovnu pošiljku, a države članice mogu zadržati ili uvesti besplatne poštanske usluge za slijepe i slabovidne osobe;

15.  poziva države članice da zadrže teritorijalnu i socijalnu koheziju i pripadajuće zahtjeve kvalitete te napominje da države članice već mogu prilagoditi neke posebne značajke lokalnoj potražnji primjenjujući fleksibilnost koja je predviđena Direktivom 97/67/EZ; priznaje da su poštanske mreže i usluge vrlo važne građanima EU-a; poziva države članice da instrumente državne potpore koriste samo u iznimnim slučajevima, u skladu s politikom EU-a o tržišnom natjecanju, i to na transparentan, nediskriminacijski i primjeren način te da korisnicima osiguraju stalan pristup poštanskim uslugama jamčenjem, gdje je to primjereno, minimalnog broja usluga na istoj pristupnoj točki; poziva Komisiju da osigura da sredstva za naknade budu razmjerna, a postupci javne nabave transparentni i pravedni;

16.  traži od država članica da osiguraju da otvaranje tržišta i dalje bude od koristi za sve korisnike, a posebno potrošače te mala i srednja poduzeća, na način da pomno prate kretanja na tržištu; potiče daljnja poboljšanja u brzini, odabiru i pouzdanosti usluga;

17.  poziva Komisiju da poboljša trenutačnu definiciju univerzalne usluge kako bi se odredila minimalna zajamčena razina usluge za korisnike, da obvezu pružanja univerzalne usluge prilagodi razvoju na tržištima, uzme u obzir promjene na tržištu u različitim državama članicama i potiče gospodarski rast i socijalnu koheziju; ističe, međutim, da s obzirom na posebna ograničenja svakog tržišta, operaterima valja ostaviti određenu fleksibilnost pri organiziranju univerzalne usluge; poziva države članice da uvedu postupke izdavanja dozvola u skladu s postojećom Direktivom i dodatno usklade postupke izdavanja dozvola i ili/obavještavanja kako bi umanjile neopravdane prepreke ulasku na unutarnje tržište, a da pritom ne stvore nikakvo bespotrebno administrativno opterećenje;

18.  ističe da uvođenje postupaka mirenja, koji su lako dostupni i pristupačni, ima obećavajući potencijal u pogledu postizanja jednostavnog i kratkoročnog rješenja i za operatere i potrošače u slučajevima spora; potiče Komisiju da uvede zakonodavstvo o pravima potrošača poštanskih usluga;

19.  potiče Komisiju da pri izradi zakonodavnih prijedloga uzme u obzir digitalizaciju i mogućnosti koje donosi, specifične značajke država članica i sveukupne trendove na poštanskom tržištu i tržištu dostave paketa;

20.  podsjeća da se izuzeće od plaćanja PDV-a za poštanske usluge mora primijeniti tako da se minimalizira narušavanje tržišnog natjecanja između nekadašnjih monopola i novih sudionika na tržištu, uz istodobno jamčenje dugoročne održivosti obveze pružanja univerzalne usluge, tako da svi operateri mogu nastaviti pružati poštanske usluge diljem Europe; napominje da jamčenje izuzeća od plaćanja PDV-a za usluge koje nisu univerzalna usluga samo postojećem pružatelju usluga, dok drugi pružatelji podliježu plaćanju PDV-a, predstavlja znatnu prepreku razvoju konkurencije na tržištu;

21.  poziva Komisiju da zajamči zajedničke jednake uvjete među pružateljima, kako onima u području tradicionalnih poštanskih usluga tako i onima na brzorastućem tržištu dostave paketa, te među postojećim operaterima i novim akterima; predlaže da bi Komisija trebala imati pravo ocijeniti predstavljaju li natječajni postupci nepravedno opterećenje;

22.  poziva države članice da vode računa o tome da bivši ovlašteni operateri ne smiju biti ni u prednosti zbog državne potpore ni u nepovoljnom položaju zbog svoje obveze pružanja javne usluge ili naslijeđenih troškova u odnosu na nove aktere;

23.  smatra da su konkurencija i tržište pokretači inovacija i razvoja usluga dodane vrijednosti te od Komisije traži da, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti i ekonomske opravdanosti, podrži inovacije u sektoru kako bi se promicale usluge dodane vrijednosti kao što su sustav praćenja, lokacije za preuzimanje/predaju pošiljaka, mogućnost odabira vremena dostave, odgovarajući postupak vraćanja i pristup jednostavnim postupcima upotrebe pravnih lijekova; prepoznaje posao i ulaganja koje su već ostvarili poštanski operateri koji djeluju u tom području;

24.  poziva Komisiju da pomno nadzire kako države članice podupiru troškove obveze pružanja univerzalne usluge i druge naslijeđene troškove pružatelja poštanskih usluga u skladu s glavnim skupom pravila za kontrolu državnih potpora u uslugama od općeg gospodarskog interesa (SGEI), (okvir iz 2012. o uslugama od općeg gospodarskog interesa);

25.  smatra da bi se kvalitetu poštanske usluge trebalo ocjenjivati prema standardima utvrđenima Direktivom te da bi ona trebala odražavati potrebe potrošača u cilju povećanja interoperabilnosti i kvalitete usluge;

26.  prima na znanje da su europski poštanski operateri ostvarili ulaganja u poboljšanje međupovezanosti svojih mreža i uveli inovativne usluge prilagođene korisnicima za potrošače te mala i srednja poduzeća s područja elektroničke maloprodaje koji koriste prekograničnu e-trgovinu; smatra da bi ta ulaganja trebala biti zaštićena uvjetima za ravnopravan pristup;

27.  ponovno se izjašnjava u korist Foruma korisnika poštanskih usluga, koji je Komisija uspostavila 2011. i čija je svrha olakšati raspravu među korisnicima, operaterima, sindikatima i ostalim dionicima o pitanjima koja uključuju zadovoljstvo krajnjih korisnika, zahtjeve poslovnih korisnika te načine poboljšanja dostave u okviru e-trgovine; smatra da je taj Forum vrlo koristan i da bi se trebao redovito sastajati kako bi se utvrdila moguća rješenja za poboljšanje poštanskih usluga i usluga dostave paketa;

III. Prekogranična dimenzija i e-trgovina

28.  od država članica traži da osiguraju interoperabilnost i poboljšanje poštanskih mreža te, ako postoji nekoliko pružatelja univerzalne usluge, da spriječe prepreke u prometu poštanskih pošiljaka i da omoguće malim i srednjim poduzećima pristup financijski privlačnim uslugama u prekograničnoj dostavi povećanjem transparentnosti tarifa koje primjenjuju poštanski operateri;

29.  smatra da je dostava paketa visoko konkurentan, inovativan i brzorastući sektor; napominje da su cjenovno pristupačne i pouzdane usluge dostave paketa važne za ostvarivanje jedinstvenog digitalnog tržišta; podsjeća da je otvaranje ovog sektora konkurenciji potaknulo razvoj usluga dodane vrijednosti kao što su sustav praćenja, lokacije za preuzimanje/predaju pošiljaka, mogućnost odabira vremena dostave i postupci vraćanja; prema tome, smatra da svako novo uređenje tog tržišta mora biti razmjerno i potkrijepljeno obrazloženim gospodarskim dokazima;

30.  s tim u vezi napominje da bi trebalo razmotriti sve prednosti koje pružaju nove tehnologije, uključujući bespilotne letjelice, jer bi se s pomoću njih mogle pojednostaviti usluge dostave, osobito u područjima s niskom gustoćom naseljenosti, izoliranim i udaljenim područjima, uzimajući u obzir i sigurnosne aspekte te ekološku održivost;

31.  smatra da dinamika visoko konkurentnog, inovativnog i brzorastućeg tržišta dostave paketa ne bi trebala biti narušena neopravdanim propisima i nepotrebnom administracijom;

32.  poziva Komisiju da, ondje gdje je to potrebno, razvije nadzor nad tržištem dostave paketa koji se temelji na uspješnosti te da, ne dovodeći u pitanje nadležnost nacionalnih regulatornih tijela, potiče cjenovnu pristupačnost prekograničnih tarifa i utvrdi nepoštene monopolističke prakse i prakse narušavanja tržišnog natjecanja; potiče povećanje transparentnosti tarifa i dostupnosti usluga, posebice za kupce u maloprodaji te mala i srednja poduzeća;

33.  pozdravlja prijedlog Komisije o transparentnom i nediskriminirajućem prekograničnom pristupu svim elementima mreže, pripadajućim objektima, relevantnim uslugama i informacijskim sustavima poštanskih mreža za treće strane; smatra da bi učinkovita upotreba infrastrukture mogla donijeti ekonomsku dobit za pružatelje univerzalne usluge i povećati konkurenciju u prekograničnoj dostavi;

34.  poziva Komisiju i države članice da prikupe više podataka o tržištu dostave paketa kako bi se bolje ocijenio razvoj tog gospodarskog sektora i njegova strukturnog razvoja;

35.  naglašava važnost poboljšanja kvalitete usluge i zaštite prava potrošača kako bi se ponovno uspostavila prikladna razina povjerenja potrošača; smatra da se većom transparentnošću u pogledu cijena, mogućnosti dostave, modaliteta i kvalitete/uspješnosti (brzina, geografska pokrivenost, kašnjenja i postupanje u slučaju oštećenih ili izgubljenih pošiljaka), kao i oznakom povjerenja može odgovoriti na problem nedostatka povjerenja;

36.  poziva države članice i Komisiju da povećaju transparentnost u pogledu uvjeta javnog određivanja cijene i uspješnosti usluge (mogućnosti dostave, konačna dostava, pouzdanost), posebno kada je riječ o e-trgovini; traži provjere transparentnosti u slučajevima kada cijene nisu pod kontrolom konkurenata ili kada su nerazumno visoke; naglašava da je važno smanjiti razliku između domaćih i prekograničnih cijena i podržava mjere kojima se povećava razina osviještenosti potrošača i njihova sposobnost usporedbe struktura domaćih i prekograničnih cijena; poziva nacionalna regulatorna tijela da ocijene prihvatljivost cijena na nekim prekograničnim rutama, pridajući posebnu pozornost pretjeranim nejednakostima;

37.  poziva Komisiju da promiče strategiju o e-trgovini i prekograničnoj dostavi paketa; predlaže da se u lancu dostave potiče interoperabilnost i razviju javno dostupne najbolje prakse za internetske trgovce na malo;

38.  naglašava važnost postojanja jednostavnog, učinkovitog i prekograničnog mehanizma za upravljanje tužbama i rješavanje sporova; naglašava da pri prekograničnim transakcijama potrošači i poduzeća mogu imati koristi od Direktive o alternativnom rješavanju sporova i internetske platforme uspostavljene Uredbom (EU) br. 524/2013 o online rješavanju potrošačkih sporova; zabrinut je zato što su, unatoč isteku roka za prijenos u nacionalna zakonodavstva u srpnju 2015., samo 24 države članice prenijele Direktivu o alternativnom rješavanju sporova, zbog čega su milijuni europskih građana lišeni važnog mehanizma pravne zaštite; smatra da bi europski postupak za sporove male vrijednosti mogao biti korisno sredstvo za potrošače i poduzeća pri prekograničnim transakcijama; poziva da se po potrebi razmotre dodatni mehanizmi za odgovarajuću pravnu zaštitu potrošača u području poštanskih usluga;

39.  potiče države članice da podrže smanjenje troškova povećanjem interoperabilnosti procesa otpremanja i preuzimanja paketa te da razviju europske standarde za integrirane sustave praćenja; cijeni napredak postignut u industriji u pružanju prekograničnih usluga potrošačima te malim i srednjim poduzećima zahvaljujući poboljšanju interoperabilnosti i sustava praćenja pošiljki; potiče uspostavu otvorenih alata i pokazatelja kvalitete usluga kako bi potrošači mogli usporediti ponude različitih pružatelja usluga; pozdravlja napredak kojim se potvrđuje pristup tržištu koji je podržao i zatražio Parlament; potiče stvaranje platformi za suradnju i razmjenu informacija među pružateljima usluga dostave kako bi potrošači na raspolaganju imali širi izbor mogućnosti dostave i rješenja za vraćanje;

40.  poziva Komisiju i države članice da ispitaju funkcioniranje prekogranične dostave paketa u skladu s različitim pravilima iz međunarodnih trgovinskih sporazuma (npr. pravila Svjetske poštanske unije i Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva) ili prava EU-a (npr. Carinski zakonik Unije), a posebno s obvezom pružanja univerzalne usluge koja se može zlouporabiti, što pak može dovesti do tržišnih poremećaja; potiče Europsku uniju da se prijavi za članstvo u Svjetskoj poštanskoj uniji kako bi se stvorio potpuno integrirani europski poštanski sektor;

41.  podupire načelo prikupljanja statističkih podataka o tržištu dostave paketa kako bi se dobio bolji pregled njegovih glavnih dionika, konkurentske strukture i tržišnih trendova;

IV. Socijalna dimenzija: poticanje zapošljavanja

42.  poziva države članice da svim radnicima u sektoru poštanskih usluga osiguraju pristojne radne uvjete, uključujući potrebne razine zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, bez obzira na veličinu i vrstu poduzeća u kojem rade, mjesto rada ili ugovor na kojem se temelji njihov radni odnos; ističe važnost zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, posebice u svjetlu demografskih promjena i visoke razine mobilnosti radnika u poštanskom sektoru; pozdravlja suradnju između Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu i sektorskih socijalnih partnera u kampanji „Zdrava radna okolina pomaže ovladati stresom”;

43.  napominje da se sektor poštanskih usluga proteklih godina izmijenio uslijed tehnološkog napretka i digitalizacije te da modernizacija i diversifikacija poštanskih usluga imaju snažan učinak na uvjete rada i zaposlenost;

44.  primjećuje da je liberalizacija poštanskog sektora u nekim državama članicama dovela do znatnih razlika u radnim uvjetima i plaćama između pružatelja univerzalne usluge i konkurentskih tvrtki koje pružaju specifične poštanske usluge; smatra da veća konkurencija ne bi trebala rezultirati nezakonitim društvenim praksama ili dovesti do narušavanja radnih uvjeta;

45.  napominje da, ako poduzeća koja pružaju poštanske usluge imaju priliku razviti i proširiti proizvodnju na inovativan način, posebice u perifernim područjima, to bi također trebalo utjecati na poticanje zapošljavanja;

46.  napominje da je broj zaposlenih na nepuno radno vrijeme, zaposlenih preko agencija i samozaposlenih u tom sektoru porastao te da je opći trend sklapanje fleksibilnijih ugovora o radu, što u određenim okolnostima može rezultirati nesigurnim oblicima zapošljavanja bez odgovarajuće zaštite radnika; pozdravlja razvijanje novih modela radnog vremena koji radnicima omogućavaju da, primjerice, poboljšaju ravnotežu između obiteljskog i poslovnog života, da pohađaju programe osposobljavanja na radnom mjestu ili da mogu raditi na nepuno radno vrijeme; napominje da se iz novih fleksibilnih ugovora o radu moraju ukloniti potencijalni rizici kao što je preopterećenje radnika ili plaće koje ne odgovaraju obavljenom radu; stoga ističe, s jedne strane, potrebu za fleksibilnošću na tržištu rada, a s druge potrebu za ekonomskom i socijalnom sigurnošću radnika; ističe da se snižavanje kvalitete radnih uvjeta i standarda zapošljavanja u cilju snižavanja cijene rada ne bi trebalo smatrati fleksibilnošću; poziva Komisiju i države članice da nadziru aktivnosti kako bi se uhvatile u koštac s lažnim samozapošljavanjem u poštanskom sektoru; općenito potiče države članice da spriječe da se fleksibilnost ugovora o radu negativno odrazi na radnike;

47.  pozdravlja važnu ulogu sindikata koji se u mnogim državama članicama u suradnji s pružateljima univerzalne usluge nastoje pobrinuti za to da promjene u sektoru poštanskih usluga budu socijalno održive; ističe važnost jakih i neovisnih socijalnih partnera u poštanskom sektoru, institucionaliziranog socijalnog dijaloga i sudjelovanja radnika u pitanjima koja se tiču poduzeća;

48.  ističe da je važno nadzirati poštuju li se u poštanskom sektoru obveze u pogledu vremena vožnje i obveznog odmora te radnog vremena; vjeruje da bi se praćenje trebalo provoditi pomoću digitalnih kontrolnih uređaja ugrađenih u vozilo; podsjeća da se Uredba (EU) br. 165/2014 o tahografima u cestovnom prometu ne primjenjuje na vozila lakša od 3,5 tona; stoga poziva da se provode strože provjere radnog vremena i odmora; podsjeća da se svi zadaci u vezi s aktivnošću zaposlenika moraju smatrati dijelom radnog vremena; također ističe važnost nadzora poštovanja europskog i nacionalnog zakonodavstva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, uključujući uvjete u vozilima, za sve osobe koje dostavljaju poštanske pošiljke, bez obzira na to jesu li samozaposlene, podizvođači, privremeni zaposlenici ili ugovorni radnici;

49.  vjeruje da treba postići ravnotežu između slobodnog tržišnog natjecanja, zahtjeva potrošača, održivosti univerzalne usluge i njezina financiranja te zadržavanja radnih mjesta;

50.  zabrinut je zbog pokušaja zaobilaženja postojeće regulative o minimalnoj plaći povećanjem broja poslova koji se ne mogu obaviti u okviru plaćenog radnog vremena;

51.  pozdravlja ključan rad Odbora za socijalni dijalog u sektoru poštanskih usluga i ističe projekt koji su pokrenuli europski socijalni partneri pod nazivom „Suočavanje socijalnih partnera s demokratskim izazovima i pronalaženje održivih rješenja u poštanskom sektoru”;

52.  poziva Komisiju i države članice da prikupe još podataka o broju zaposlenih i radnim uvjetima u sektoru poštanskih usluga kako bi bolje procijenile trenutačnu situaciju nakon potpunog otvaranja tržišta i promptno odgovorile na promjene te se uhvatile u koštac s potencijalnim problemima; poziva Komisiju i države članice da pomno nadziru nove načine automatizirane dostave pošte i njihov utjecaj na radne uvjete i zapošljavanje te da, gdje je to prikladno, procijene potrebu za modernizacijom socijalnog i radnog zakonodavstva kako bi bile upućene u promjene u poštanskom sektoru; također potiče socijalne partnere da po potrebi ažuriraju kolektivne ugovore kako bi se osigurali visoki standardi rada i zapošljavanja;

o
o   o

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 15, 21.1.1998., str. 14.
(2) SL C 217, 11.8.2010., str. 7.
(3) SL L 165, 18.6.2013., str. 63.
(4) SL L 165, 18.6.2013., str. 1.
(5) SL L 304, 22.11.2011., str. 64.
(6) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0067.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.

Pravna napomena