Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2032(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0222/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0222/2016

Rasprave :

PV 14/09/2016 - 19
CRE 14/09/2016 - 19

Glasovanja :

PV 15/09/2016 - 11.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0358

Usvojeni tekstovi
PDF 402kWORD 68k
Četvrtak, 15. rujna 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Pristup financiranju za mala i srednja poduzeća i povećanje raznolikosti financiranja malih i srednjih poduzeća u uniji tržišta kapitala
P8_TA(2016)0358A8-0222/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. rujna 2016. o pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća i povećanju raznolikosti financiranja malih i srednjih poduzeća u uniji tržišta kapitala (2016/2032(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanom pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP)(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2014.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o stvaranju unije tržišta kapitala(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o obiteljskim poduzećima u Europi(9),

–  uzimajući u obzir raspravu od 13. travnja 2016. temeljenu na usmenim pitanjima podnesenima u ime klubova zastupnika PPE-a, S&D-a, ECR-a, ALDE-a i GUE/NGL-a grupa o preispitivanju pomoćnog faktora za mala i srednja poduzeća(10),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2011. naslovljenu „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća” (COM(2011)0870),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2015. naslovljenu „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” (COM(2015)0468),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja”(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama(12),

–  uzimajući u obzir istraživanje Europske središnje banke iz prosinca 2015. o pristupu financiranju za poduzeća europodručja za razdoblje travanj – rujan 2015.,

–  uzimajući u obzir drugi savjetodavni dokument Bazelskog odbora za nadzor banaka o revizijama standardiziranog pristupa za kreditni rizik iz prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 18. lipnja 2015. o evaluaciji Uredbe (EZ) br. 1606/2002 od 19. srpnja 2002. u pogledu primjene međunarodnih računovodstvenih standarda (COM(2015)0301),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Skupno financiranje u uniji tržišta kapitala” (SWD(2016)0154),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća(13),

–  uzimajući u obzir Mjesečni bilten Europske središnje banke za srpanj 2014.(14),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. naslovljenu „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza: sljedeći koraci prema postizanju učinkovitog oporezivanja i veće porezne transparentnosti u EU-u” (COM(2016)0023),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe od 30. studenoga 2015. o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje (COM(2015)0583),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o malim i srednjim poduzećima i pomoćnom faktoru za mala i srednja poduzeća(15),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2015. naslovljenu „Zajedničkim radom do novih radnih mjesta i rasta: uloga nacionalnih razvojnih banaka (NRB) u podupiranju Plana ulaganja za Europu” (COM(2015)0361),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 26. studenoga 2015. o mehanizmu upozoravanja 2016. (COM(2015)0691),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0222/2016),

A.  budući da mikro, mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije imaju važnu ulogu u europskom gospodarstvu u pogledu zapošljavanja i rasta te da su mala i srednja poduzeća (MSP) 2014. činila 67 % svih radnih mjesta, 71.4 % porasta zaposlenosti i 58 % dodane vrijednosti u nefinancijskom poslovnom sektoru u EU-u(16);

B.  budući da trenutačno u zakonodavstvu Unije ne postoji jedinstvena jasna definicija malih i srednjih poduzeća, osim što se u Računovodstvenoj direktivi navode kategorije „mala poduzeća” i „srednja poduzeća”;

C.  budući da su europski MSP-ovi vrlo raznovrsni te uključuju golem broj mikropoduzeća koja su često aktivna u tradicionalnim sektorima i sve veći broj novih start-up poduzeća i brzorastućih inovativnih poduzeća; budući da se ti poslovni modeli suočavaju s različitim problemima i zbog toga imaju različite potrebe financiranja;

D.  budući da većina europskih MSP-ova posluje prije svega na nacionalnoj razini; budući da su relativno malobrojni MSP-ovi koji se bave prekograničnim djelatnostima unutar EU-a, dok su oni koji izvoze izvan Unije neznatna manjina;

E.  budući da banke osiguravaju 77 % nepodmirenog financiranja za MSP-ove u Europi(17);

F.  budući da bi opseg financiranja malih i srednjih poduzeća trebao biti što je moguće širi kako bi ona u svakoj fazi svojeg razvoja imala najbolji mogući pristup financiranju; budući da to uključuje odgovarajuće regulatorno okruženje za sve načine financiranja, poput bankovnog financiranja, financiranja na tržištu kapitala, zadužnica, lizinga, skupnog financiranja, poduzetničkog kapitala, uzajamnog financiranja itd.;

G.  budući da institucijski ulagači, kao što su osiguravajuća društva, prenošenjem i pretvaranjem rizika daju važan doprinos financiranju malih i srednjih poduzeća;

H.  budući da je u svojem izvješću iz ožujka 2016. o MSP-ovima i pomoćnom faktoru za MSP-ove Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo zaključilo da ne postoje dokazi o tome da je pomoćni faktor za MSP-ove poslužio kao dodatni poticaj za davanje zajmova MSP-ovima u odnosu na veće korporacije; međutim, budući da je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo priznalo da je možda prerano za donošenje definitivnih zaključaka, s obzirom na ograničenja njegove procjene, posebno ograničenja u pogledu dostupnih podataka, relativno nedavnog uvođenja pomoćnog faktora za MSP-ova, činjenice da su razvoji događaja koji se preklapaju možda otežali prepoznavanje učinaka pomoćnog faktora za MSP-ove te upotrebe velikih korporacija kao kontrolne skupine; budući da je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo otkrilo da, općenito, bolje kapitalizirane banke više pozajmljuju malim i srednjim poduzećima te da manja i novija trgovačka društva imaju veće probleme u pronalaženju kredita od većih i starijih trgovačkih društava; budući da je ono također napomenulo da je pomoćni faktor za MSP-ove zakonodavac uveo kao predostrožnu mjeru kako se ne bi ugrozilo davanje zajmova malim i srednjim poduzećima;

I.  budući da je financiranje mikro, malih i srednjih poduzeća, unatoč tome što je nedavno zabilježeno određeno poboljšanje, jače pogođeno krizom nego financiranje velikih poduzeća i budući da su se MSP-ovi u europodručju suočili, i još se u određenoj mjeri suočavaju, s pooštrenjem bankovnih zahtjeva u pogledu kolaterala(18);

J.  budući da je, otkad je proveden prvi krug istraživanja o pristupu financiranju za poduzeća, „pronalaženje klijenata” i dalje najveća briga MSP-ova u europodručju, dok je „pristup financiranju” niže na popisu briga; budući da je u najnovijem istraživanju koje je objavljeno u prosincu 2015. navedeno da se dostupnost vanjskog financiranja za mala i srednja poduzeća znatno razlikuje među državama europodručja; budući da je pristup financiranju i dalje bio veća briga za mala i srednja poduzeća nego za veća poduzeća;

K.  budući da nacionalne/regionalne razvojne banke imaju važnu ulogu u kataliziranju dugoročnog financiranja; budući da su one pojačale svoje aktivnosti u cilju uspostavljanja protuteže za nužni proces razduživanja u komercijalnom bankovnom sektoru; budući da one također imaju važnu ulogu u provedbi financijskih instrumenata EU-a izvan područja primjene Europskog fonda za strateška ulaganja;

L.  budući da poboljšavanje pristupa financiranju za MSP-ove ne bi smjelo dovesti do smanjenja financijskih standarda i propisa;

M.  budući da u Švicarskoj banka WIR predstavlja sustav komplementarne valute koji služi u prvom redu MSP-ovima u ugostiteljstvu, građevinarstvu, proizvodnji, maloprodaji i profesionalnim uslugama; budući da WIR nudi klirinški mehanizam u kojem poduzeća mogu jedna od drugih kupovati bez upotrebe švicarskog franka; no budući da se WIR često koristi u kombinaciji sa švicarskim frankom u transakcijama u dvojnom valutnom sustavu; budući da trgovina u okviru WIR-a iznosi 1 – 2 % švicarskog BDP-a; budući da se WIR pokazao protucikličkim u odnosu na BDP i da je taj trend još jasniji u pogledu broja nezaposlenih;

N.  budući da je prema izvješćima iz travnja 2015. Direktiva o borbi protiv kašnjenja u plaćanju iz 2011. navodno bila ispravno prenesena u samo 21 od 28 država članica, usprkos tome što je rok za prenošenje istekao više od dvije godine prije toga;

O.  budući da Komisija u izvješću o mehanizmu upozoravanja 2016. upozorava, s jedne strane, da se rast „sve više oslanja na izvore domaće potražnje, osobito na naglašeniji oporavak ulaganja”, a s druge strane da je, „iako se potrošnja nedavno povećala, domaća (...) potražnja i dalje slabija, djelomično u kontekstu znatnih pritisaka razduživanja u nekoliko država članica”;

P.  budući da je Direktivom Vijeća 2004/113/EZ zabranjena rodna diskriminacija kad je riječ o pristupu robi i uslugama, uključujući i financijske usluge; budući da je utvrđeno da je pristup financiranju jedna od glavnih prepreka na koju nailaze žene poduzetnice; budući da žene poduzetnice pokreću poslovanje s manje kapitala, manje pozajmljuju i da se radije obraćaju obitelji nego da se zadužuju ili financiraju vlasničkim kapitalom;

Različite potrebe za financiranjem raznolikog sektora malih i srednjih poduzeća

1.  prima na znanje raznolikost MSP-ova, uključujući mikropoduzeća, i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u državama članicama, koja se odražava u njihovim poslovnim modelima, veličini, zemljopisnom položaju, društveno-ekonomskom okruženju, fazama razvoja, financijskoj strukturi, pravnom obliku i različitoj razini poduzetničkog osposobljavanja;

2.  uviđa izazove s kojima su suočena mala i srednja poduzeća, zbog razlika u uvjetima i potrebama financiranja malih i srednjih poduzeća između država članica i regija, osobito u pogledu količine i troška dostupnih sredstava, što je uvjetovano čimbenicima koji su specifični za mala i srednja poduzeća te zemlje i regije u kojima imaju poslovni nastan, uključujući gospodarsku nestabilnost, spori rast i veću financijsku nestabilnost; također prima na znanje druge izazove s kojima su suočena mala i srednja poduzeća, poput pristupa klijentima; ističe da su tržišta kapitala fragmentirana i različito uređena diljem EU-a te da se zbog krize dijelom izgubila integracija koja je bila postignuta;

3.  naglašava da potreba za raznovrsnim i poboljšanim javnim i privatnim mogućnostima financiranja za MSP-ove ne završava nakon faze pokretanja, već se nastavlja tijekom cijelog životnog vijeka MSP-ova te ističe da je za očuvanje financiranja poduzeća potreban dugoročan strateški pristup; naglašava da je pristup financiranju također važan za prijenos poduzeća; poziva Komisiju i države članice da podupru MSP-ove u tom procesu, uključujući tijekom prvih godina poslovanja; napominje potrebu za diversificiranim pristupom prilagođenim pojedinoj situaciji u pogledu propisa i inicijativa koje treba podržati; ističe da ne postoji model financiranja koji može odgovarati svima i poziva Komisiju da podrži razvoj širokog raspona prilagođenih programa, instrumenata i inicijativa kako bi se podržalo poduzeća u njihovoj početnoj fazi, u fazi rasta i u fazi prijenosa, uzimajući u obzir njihovu veličinu, promet i potrebe u pogledu financiranja; napominje da su poduzeća koja vode žene češće u sektoru usluga i drugim sektorima temeljenima na nematerijalnim resursima od poduzeća koja vode muškarci; napominje da je za nizak udio žena koje upravljaju MSP-ovima djelomično odgovoran i teži pristup financiranju; žali zbog činjenice da je u okviru europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress, čiji je cilj promicanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce, omjer muškaraca i žena koji su dobili mikrokredite 2013. iznosio 60:40; stoga poziva Komisiju da se pobrine da njezini programi kojima je cilj olakšavanje pristupa financiranju za MSP-ove ne budu nenakloni ženama poduzetnicama;

4.  poziva Komisiju da procijeni diskriminaciju s kojom se suočavaju MSP-ovi kojima upravljaju druge ugrožene društvene skupine;

5.  vjeruje da diversificiran, dobro reguliran i stabilan sektor financijskih usluga koji nudi širok raspon isplativih i prilagođenih mogućnosti financiranja najbolje služi stvarnim potrebama financiranja MSP-ova i realnom gospodarstvu, omogućujući dugoročan održiv razvoj; u tom pogledu naglašava važnost koju imaju tradicionalni modeli bankarstva, uključujući i male regionalne banke, štedne zadruge i javne institucije; s time u vezi napominje da je potrebno zajamčiti jednaku usmjerenost na poboljšanje pristupa financiranju za mikropoduzeća i trgovce pojedince;

6.  potiče MSP-ove da cijeli EU smatraju svojim domaćim tržištem i da koriste potencijal jedinstvenog tržišta za svoje potrebe financiranja; pozdravlja inicijative Komisije kojima se podupiru MSP-ovi i start-up poduzeća na poboljšanom jedinstvenom tržištu te traži od Komisije da nastavi sastavljati prijedloge koji su prilagođeni potrebama MSP-ova; smatra da bi inicijativa Startup Europe trebala pomoći malim inovativnim poduzećima tako da ih podržava dok ne postanu operativna; u tom kontekstu naglašava važnost usklađivanja pravila i postupaka diljem Unije te provođenja Akta o malom poduzetništvu; poziva Komisiju na daljnje djelovanje u pogledu Akta o malom poduzetništvu kako bi se dodatno pomoglo poduzećima da savladaju i fizičke i regulatorne prepreke; u tom kontekstu prepoznaje da su inovacije ključni pokretač održivog rasta i zapošljavanja u EU-u i da bi se posebna pozornost trebala posvetiti inovativnim MSP-ovima; naglašava potencijalnu ulogu kohezijske politike EU-a i regionalnog fonda EU-a kao izvora financiranja za MSP-ove; poziva Komisiju i države članice da zajamče koordinaciju, dosljednost i sinergije među europskim instrumentima i programima za MSP-ove poput Europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju i države članice da promiču holistički pristup širenju informacija o svim mogućnostima financiranja koje pruža EU; potiče države članice i Komisiju da ostvare značajan napredak prema daljnjem pojednostavljenju kako bi financiranje postalo atraktivnije za MSP-ove;

7.  podsjeća da je usklađenije pravno i poslovno okruženje koje će podupirati pravovremena plaćanja u trgovinskim transakcijama ključno za pristup financiranju; u tom kontekstu naglašava financijske probleme s kojima se suočavaju MSP-ovi i stanje nesigurnosti s kojim se suočavaju dobavljači, a koje je prouzročeno kasnim isplatama od strane većih trgovačkih društava, javnih institucija i vlasti; poziva Komisiju da tijekom preispitivanja Direktive o kašnjenju u plaćanju procijeni mogućnost uvođenja posebnih mjera u cilju olakšavanja isplata za MSP-ove; poziva Komisiju da objavi svoje izvješće o provedbi Direktive o kašnjenju u plaćanju, koje je bilo predviđeno 16. ožujka 2016. i da po potrebi podnese nove prijedloge kako bi se minimizirao rizik za prekogranična plaćanja i rizik od remećenja novčanog toka općenito;

8.  pozdravlja inicijativu Komisije da ponovno pokrene rad na uspostavi istinskog europskog tržišta maloprodajnih financijskih usluga objavom Zelene knjige o maloprodajnim financijskim uslugama (2015.); traži od Komisije da posebnu pozornost posveti specifičnostima MSP-ova te da zajamči da prekogranične djelatnosti u području maloprodajnih financijskih usluga rezultiraju boljim pristupom financiranju za mala i srednja poduzeća;

9.  primjećuje da osobito start-up poduzeća i mikropoduzeća imaju teškoće s osiguravanjem odgovarajućeg financiranja te utvrđivanjem i zadovoljavanjem regulatornih financijskih zahtjeva, posebno u fazi razvoja; prima na znanje manjak usklađenosti nacionalnih zakonodavstava u području osnivanja MSP-ova; potiče države članice da nastave ulagati napore u cilju smanjenja administrativnih prepreka i stvaranja jedinstvenih kontaktnih točaka kao centara za sve regulatorne zahtjeve za poduzetnike; u tom kontekstu potiče države članice, EIB i nacionalne razvojne banke da pružaju informacije o mogućnostima financiranja i sustavima kreditnih jamstava;

10.  pozdravlja inicijativu Komisije da utvrdi nepotrebne barijere i prepreke financijskom sektoru u cilju pružanja financiranja za realno gospodarstvo, a posebno MSP-ove, uključujući i mikropoduzeća; ističe činjenicu da je postizanje europskog tržišta kapitala koje dobro funkcionira jedno od najvažnijih inicijativa za financijski sektor; naglašava važnost pojednostavljivanja ili izmjene pravila koja su dovela do nenamjernih posljedica za MSP-ove ili koja su ometala njihov razvoj; ističe da to ne smije dovesti do nepotrebnog snižavanja financijskih regulatornih standarda te mora istovremeno omogućiti pojednostavljenje zakonodavstva; nadalje ističe da novi prijedlozi Komisije ne smiju dovesti do složenijih propisa koji mogu negativno utjecati na ulaganja; smatra da u europskom pristupu financijskoj regulaciji i uniji tržišta kapitala treba na odgovarajući način uzeti u obzir međunarodni razvoj događaja kako bi se izbjegla nepotrebna razilaženja i preklapanja u zakonodavstvu i kako bi Europa ostala privlačno mjesto za međunarodne ulagače; ističe da europsko gospodarstvo mora biti privlačno za visoku razinu izravnih inozemnih ulaganja, uključujući nova inozemna ulaganja (greenfield), potičući pritom ne samo tržišta kapitala, nego i industriju privatnog vlasničkog kapitala, ali i poduzetnički kapital i ulaganja u europsku industriju; nadalje smatra da Komisija i države članice trebaju usvojiti strateški plan za potporu financiranju MSP-ova u cilju njihove internacionalizacije;

11.  ponavlja da revidirana pravila u području javne nabave i ugovora o koncesijama ne bi smjela ometati pristup MSP-ova i mikropoduzeća tržištu javne nabave;

12.  poziva Komisiju i Vijeće da obrate veću pozornost na aspekte potražnje koji su važni MSP-ovima te da to na prikladniji način uzmu u obzir u preporuci o gospodarskoj politici europodručja, u preporukama po državama članicama i u ex post ocjeni sukladnosti država članica s tim preporukama;

Bankovni zajmovi MSP-ovima

13.  prima na znanje da su bankovni zajmovi tradicionalno najvažniji vanjski izvor financiranja za MSP-ove u Uniji s obzirom na to da bankovno financiranje predstavlja više od tri četvrtine financiranja MSP-ova, u usporedbi s SAD-om gdje je manje od polovice, što čini MSP-ove posebno osjetljivima na ograničavanje bankovnih zajmova; napominje da je financijska kriza doprinijela fragmentaciji u uvjetima bankovnog financiranja i bankovnih zajmova; žali zbog postojećih razlika, usprkos tome što se one postupno smanjuju, između kreditnih uvjeta za MSP-ove koji se nalaze u različitim državama europodručja, što je također rezultat razlika u percepciji rizika i gospodarskim uvjetima; prima na znanje doprinos bankovne unije u hvatanju u koštac s tom fragmentacijom; poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu 2004/113/EZ i da surađuju s financijskim sektorom u pogledu svoje obveze da MSP-ovima osiguraju pun i jednak pristup bankovnim zajmovima; naglašava važnu i dobro razvijenu ulogu koju imaju banke s konkretnim regionalnim i lokalnim znanjem u financiranju MSP-ova zbog njihovih dugoročnih odnosa s tim poduzećima; ističe da su se dobro razvijene lokalne banke, ondje gdje one postoje, pokazale djelotvornima u davanju zajmova MSP-ovima i izbjegavanju gubitaka; stoga naglašava važnost razvoja lokalnih banaka;

14.  ističe da je, usporedno s napretkom digitalizacije i s njom povezanom pojavom novih izvora financiranja, prisutnost tradicionalnih kreditnih institucija u lokalnoj zajednici, prije svega na otocima i arhipelazima te u ruralnim, udaljenim i perifernim regijama, i dalje od ključne važnosti za pristup MSP-ova financiranju;

15.  potiče banke da cijeli EU smatraju svojim domaćim tržištem i da iskoriste potencijal jedinstvenog tržišta kako bi financirale MSP-ove, uključujući i one koje nemaju sjedište u državi članici u kojoj se nalazi predmetna banka;

16.  potiče Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja programa „financiranja zajmova” koji bi bankama omogućili pristup sredstvima ESB-a isključivo u svrhu pozajmljivanja MSP-ovima; poziva Komisiju da razmotri mogućnosti za pokretanje novih inicijativa za privlačenje ulaganja;

17.  ističe važnu ulogu nacionalnih i regionalnih razvojnih banaka i institucija u financiranju sektora MSP-ova; podsjeća na njihovu središnju ulogu u EFSU-ovom okviru za MSP-ove i na njihovu ulogu u uključivanju država članica u projekte EFSU-a; smatra da je EFSU važan izvor financiranja za MSP-ove; smatra da bi EIB/EIF trebali povećati napore kako bi MSP-ovima osigurali stručno znanje u pogledu pristupa financiranju i instrumente za olakšavanje kontakta s ulagačima poput, između ostalog, Europskog fonda poslovnih anđela; poziva Komisiju da procijeni ulogu nacionalnih/regionalnih razvojnih banaka osobito kao katalizatora za dugoročno financiranje MSP-ova te posebno da utvrdi i proširi najbolje prakse i potakne države članice u kojima takvi subjekti trenutačno ne postoje da osnuju nacionalne/regionalne razvojne banke na tim temeljima; poziva Komisiju i države članice da promiču uključiv rast i zajamče pojačanu koordinaciju i dosljednost među svim ulagačkim politikama EU-a usmjerenima na MSP-ove, uključujući EFSU, regionalne fondove EU-a i Europski investicijski fond (EIF);

18.  ponavlja da je također važno poboljšati kapacitet i sposobnost banaka da daju zajmove MSP-ovima; ističe da se financiranjem isključivo preko tržišta kapitala neće uspjeti osigurati dostatno financiranje i odgovarajuća financijska rješenja, uključujući pristup MSP-ova kapitalu; napominje da bi diversifikacija izvora kreditiranja dovela do veće stabilnosti financijskog sektora;

19.  naglašava da su zdrav, stabilan i otporan bankarski sektor i tržište kapitala Unije preduvjet za jačanje pristupa MSP-ova financiranju; ističe da su Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Direktiva o kapitalnim zahtjevima (CRD IV), a osobito veća razina i kvaliteta kapitala, izravan odgovor na krizu i čine temelj obnovljene stabilnosti financijskog sektora; pozdravlja činjenicu da Komisija smatra davanje zajmova MSP-ovima kao jedno od prioritetnih područja u preispitivanju CRR-a; prima na znanje da Komisija razmatra mogućnosti kako bi sve države članice imale koristi od lokalnih kreditnih unija koje djeluju izvan područja primjene pravila EU-a u pogledu kapitalnih zahtjeva za banke; ističe da je potrebno oprezno zakonodavstvo za kreditne unije kojim će se zajamčiti i financijska stabilnost i prilike za kreditne unije da daju kredite po konkurentnim stopama;

20.  prima na znanje višestruke regulatorne zahtjeve za banke i njihove moguće negativne učinke na davanje zajmova MSP-ovima, te podsjeća istovremeno da su ti zahtjevi uvedeni kao odgovor na financijsku krizu; ističe potrebu da se izbjegnu obveza dvostrukog izvješćivanja i višestruki kanali izvješćivanja, te općenito nepotrebno administrativno opterećenje kreditnih institucija, posebno manjih banaka; poziva Komisiju da procijeni učinke regulatornih zahtjeva za banke u pogledu pozajmljivanja MSP-ovima, uz potporu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i jedinstvenog nadzornog mehanizma;

21.  napominje da pozajmljivanje MSP-ovima nije bio uzrok financijske krize; podsjeća na odluku suzakonodavaca da uvedu pomoćni faktor za MSP-ove u okviru CRR-a/CRD-a IV i da je on osmišljen kako bi kapitalni zahtjevi za pozajmljivanje MSP-ovima ostali u skladu s razinama Basela II, a ne s razinama Basela III; naglašava važnost pomoćnog faktora za MSP-ove u održavanju i povećanju bankovnih zajmova MSP-ovima; prima na znanje izvješće Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz ožujka 2016. o pomoćnom faktoru za MSP-ove; zabrinut je zbog mogućih negativnih učinaka njegova ukidanja; pozdravlja namjeru Komisije da zadrži pomoćni faktor, da ga dodatno evaluira i da razmotri je li potrebno povećati prag kako bi se dodatno povećao pristup MSP-ova bankovnim zajmovima; poziva Komisiju da razmotri mogućnost ponovne kalibracije pomoćnog faktora, uključujući veličinu i prag, te da razmotri moguće interakcije s drugim regulatornim zahtjevima i vanjske elemente kao što su geografski položaj i društveno-ekonomsko okruženje, u cilju povećanja njegova učinka; poziva Komisiju da razmotri mogućnost da taj faktor učini trajnim; poziva Bazelski odbor za nadzor banaka da podrži pomoćni faktor za MSP-ove i da razmotri mogućnost smanjenja kapitalnih zahtjeva za izloženosti u pogledu MSP-ova;

22.  ističe da su oprezna procjena rizika i evaluacija kvalitativnih informacija jedna od jačih strana banaka, posebno u složenom davanju zajmova MSP-ovima; smatra bi unutar bankovne zajednice trebalo dodatno povećati znanje i osviještenost o posebnostima MSP-ova; naglašava povjerljivu prirodu kreditnih informacija koje banke dobiju kada procjenjuju kreditnu sposobnost MSP-ova;

23.  pozdravlja različite postojeće inicijative za poboljšanje dostupnosti standardiziranih i transparentnih kreditnih informacija MSP-ova koje imaju potencijal za jačanje povjerenja ulagača; međutim, naglašava potrebu za primjenom načela proporcionalnosti pri zahtijevanju tih kreditnih informacija;

24.  ističe da je proporcionalnost jedno od vodećih načela kojim su europske institucije, europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam vezani prilikom osmišljavanja i provedbe propisa, standarda, smjernica i nadzornih praksi; poziva Komisiju da u dogovoru sa suzakonodavcima pruži dodatne smjernice europskim nadzornim tijelima i ESB-u/jedinstvenom nadzornom mehanizmu o načinu na koji bi trebalo primijeniti načelo proporcionalnosti i da apelira da ga se zadrži, bez smanjenja trenutačnih regulatornih standarda, omogućujući istovremeno pojednostavljenje zakonodavstva;

25.  naglašava prednosti jamstava trećih strana u ugovorima o zajmu za poduzetnike; zahtijeva da se ta jamstva trećih stana u većoj mjeri uzimaju u obzir u procjenama kreditnih rejtinga te bonitetnih pravila i nadzornih praksi;

26.  podsjeća da su kreditne institucije dužne na zahtjev dati MSP-ovima objašnjenje odluka o rejtingu; poziva Komisiju da ocijeni provedbu te odredbe, da ojača odredbe iz članka 431. stavka 4. CRR-a i da potakne davanje povratnih informacija MSP-ovima; prima na znanje tekuće rasprave Komisije s relevantnim dionicima u cilju poboljšanja kvalitete i dosljednosti tih povratnih informacija; napominje da bi te povratne informacije mogle biti početna točka za pronalaženje izvora informacija i savjeta o nebankovnom financiranju;

27.  primjećuje da su kreditni rejtinzi važan i ponekad odlučujući element odluka o ulaganju; skreće pozornost na činjenicu da u nekim državama članicama postoje unutarnji sustavi kreditnog ocjenjivanja kojima upravljaju nacionalne središnje banke u cilju procjene prihvatljivosti kolaterala i koji omogućuju MSP-ovima da dobiju ocjenu svoje kreditne sposobnosti; poziva Komisiju, ESB i nacionalne središnje banke da dodatno istraže mogu li se i kako ti sustavi koristiti kako bi se MSP-ovima olakšao pristup tržištima kapitala;

28.  poziva Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo da pružaju više smjernica o provedbi trenutačnih propisa o odgađanju plaćanja; traži od Komisije da provede procjenu učinka o trenutačnom režimu odgađanja plaćanja za zajmove koji ne donose povrat i podsjeća da ti zajmovi u bilancama banaka koče izdavanje novih zajmova, posebno MSP-ovima; naglašava da bi uvođenje de minimis ograničenja za manja kršenja pomoglo spriječiti nepotreban i neopravdan pad kreditne sposobnosti MSP-ova; prima na znanje tekuće savjetovanje Bazelskog odbora za nadzor banaka o definicijama neprihodujućih izloženosti i odgađanja plaćanja;

29.  napominje da bi ograničavanje kupnje državnih obveznica od strane banaka ili povećanje pondera za te obveznice moglo povećati kreditne troškove i manjak konkurentnosti u EU-u, osim ako se to napravi pod određenim uvjetima;

30.  prima na znanje mjere koje je ESB usvojio 10. ožujka 2016., a osobito novi niz od četiri ciljane dugoročnije operacije refinanciranja (TLTRO II) koje će potaknuti bankovne zajmove realnom gospodarstvu; ističe da monetarne politike ne bi bile same dovoljne za jačanje rasta i ulaganja te da moraju biti popraćene odgovarajućim fiskalnim politikama i strukturnim reformama;

31.  naglašava važnost javnih institucija kao alternative privatnom bankarstvu u ulozi izvora financiranja za MSP-ove;

32.  poziva Komisiju da razmotri proporcionalnost u vezi s ranom otplatom zajmova u cijelom EU-u, poput gornje granice za ograničenje troškova MSP-ova i veće transparentnosti u ugovorima za MSP-ove;

Nebankovni izvori financiranja za MSP-ove

33.  poziva države članice da potiču kulturu preuzimanja rizika i tržišta kapitala; ponavlja da financijsko obrazovanje za MSP-ove nije ključno samo za povećanje bankovnih zajmova, već i za širenje uporabe i prihvaćanja rješenja tržišta kapitala, kao i za poticanje žena i mladih da pokrenu i prošire svoja poduzeća, omogućujući bolju procjenu troškova, koristi i povezanih rizika; ističe važnost jasnih zahtjeva u pogledu financijskih informacija; potiče države članice da u srednjoškolski i sveučilišni program uvrste osnovna načela financijskog obrazovanja i poslovne etike čime bi se potaklo mlade da se uključe u aktivnosti MSP-ova; poziva države članice i Komisiju da poboljšaju financijsku pismenost MSP-ova i njihov pristup vještinama i znanju u području financija te da osiguraju razmjenu najboljih praksi; međutim ističe da i sami MSP-ovi snose odgovornost u tom pogledu;

34.  ističe koristi lizinga za MSP-ove oslobađanjem kapitala poduzeća za dodatna ulaganja u održivi rast;

35.  napominje da unija tržišta kapitala predstavlja priliku i za uklanjanje regulatorne praznine u sadašnjem okviru i za usklađivanje prekograničnih propisa; ističe da se u slučajevima u kojima bankovni zajmovi ne ispunjavaju financijske i poslovne potrebe MSP-ova stvara vakuum u kapitalu; ističe da tekući razvoj unije tržišta kapitala i bankovne unije mora biti popraćen opetovanim naporima za postizanje konvergencije procesa i postupaka u EU-u i za evaluaciju postojećeg financijskog regulatornog okvira, posebno u pogledu njegova učinka na MSP-ove i opću makrofinancijsku i makroekonomsku stabilnost; ističe da bi se takva procjena trebala provesti uzimajući u obzir preporuke u pogledu praktičnosti uvedenih mjera; poziva Komisiju da pruži odgovarajući i prilagođeni regulatorni okvir za subjekte koji financiraju MSP-ove koji neće predstavljati preveliki teret za njih i kojim će se pridobiti povjerenje ulagača; smatra da bi u sveobuhvatnoj i dobro osmišljenoj uniji tržišta kapitala za sve sudionike na tržištu s istim relevantnim karakteristikama trebala vrijediti ista pravila, da bi svi oni trebali imati jednak pristup financijskim instrumentima ili uslugama i da bi se prema njima trebalo jednako postupati dok su aktivni na tržištu; pozdravlja Komisijin Akcijski plan za uniju tržišta kapitala čiji je cilj olakšati pristup MSP-ova raznovrsnijim mogućnostima financiranja; ističe da bi modeli financiranja zasnovani na bankama i modeli financiranja zasnovani na kapitalu trebali biti komplementarni;

36.  podsjeća na znatan trošak koji MSP-ovi snose kako bi ušli na tržišta kapitala poput tržišta vlasničkim i dužničkim instrumentima; naglašava potrebu za proporcionalnim propisima, s manje složenim i manje opterećujućim zahtjevima u pogledu objavljivanja i uvrštavanja za MSP-ove kako bi se izbjeglo udvostručavanje i kako bi se smanjili troškovi njihova pristupa tržištima kapitala, bez istovremenog ugrožavanja zaštite ulagača ili sistemske financijske stabilnosti; prima na znanje uvođenje minimalnih obveza objavljivanja za MSP-ove u Komisijinu prijedlogu nove uredbe o prospektu o kojem se trenutačno raspravlja; napominje da se propisima ne smiju stvarati prevelike prepreke prilikom, primjerice, prelaska iz kategorije jedne veličine u drugu ili između uvrštenih i neuvrštenih poduzeća; stoga smatra da bi prednost trebalo dati pristupu u više faza, s postupnim povećanjem regulatornih zahtjeva; u tom kontekstu podsjeća na rastuća tržišta MSP-ova predviđena u okviru direktive MiFID II i inzistira na brzoj provedbi tog instrumenta;

37.  naglašava važnost koju transparentnost, standardizacija i javna dostupnost informacija o financiranju MSP-ova imaju za banke, ulagače, nadzorna tijela i druge dionike kako bi razumjeli profil rizičnosti i donijeli informirane odluke te kako bi se smanjili troškovi financiranja; smatra da bi uvođenje europske baze podataka s informacijama o poslovnim strategijama i potrebama MSP-ova u pogledu financiranja, u koju bi oni mogli dobrovoljno unositi podatke i ažurirati ih, moglo služiti toj svrsi; poziva Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja jedinstvenog identifikacijskog broja za MSP-ove; skreće dodatnu pozornost na potencijal struktura u kojima se udružuju banke i nebankovni akteri kako bi se pružila potpora MSP-ovima; pozdravlja informacijsku strategiju Komisije u pogledu MSP-ova, posebno identifikaciju najrelevantnijih kapaciteta podrške i savjetovanja za MSP-ove koji traže alternativne izvore financiranja u svakoj državi članici i promiču najbolje prakse na razini EU-a te razmatranje mogućnosti za podržavanje paneuropskog informacijskog sustava u kojem se MSP-ovi povezuju sa subjektima koji pružaju alternativno financiranje;

38.  podsjeća da su računovodstveni standardi od ključne važnosti ako se njima oblikuje način na koji se informacije pružaju nadzornim tijelima i ulagačima i to u mjeri u kojoj se administrativno opterećenje nametnuto poduzećima razlikuje ovisno o računovodstvenim standardima koji se primjenjuju; svjestan je tekućih rasprava o prikladnosti razrade specifičnih zajedničkih računovodstvenih standarda za MSP-ove te iščekuje daljnja razmišljanja o toj temi;

39.  naglašava potencijal nove inovativne financijske tehnologije (FinTech) za bolje povezivanje MSP-ova s potencijalnim ulagačima; poziva Komisiju i države članice da potaknu razvoj inicijativa u području financijske tehnologije i da razmotre potencijalne rizike i potrebu za odgovarajućim usklađenim regulatornim okvirom EU-a bez ometanja inovacija;

40.  naglašava potrebu da se potiču inovacije kroz platforme zajmova; potiče banke da na uporabu takvih inovativnih tehnologija gledaju kao na priliku; naglašava da alternativni izvori financiranja pružaju rješenja posebno za start-up poduzeća, žene poduzetnice i inovativne MSP-ove; poziva Komisiju da istraži potencijal usklađenog okvira EU-a za alternativne izvore financiranja i potrebu za njime u cilju povećanja dostupnosti takve vrste financiranja za MSP-ove diljem EU-a; podsjeća da i MSP i zajmodavac moraju biti potpuno svjesni mogućih rizika/prilika povezanih s mehanizmom financiranja kako bi sustav bio učinkovit; napominje da se postojeći zakoni i propisi o skupnom financiranju znatno razlikuju među državama članicama i da se čini da nisu potaknuli prekogranične aktivnosti; pozdravlja Komisijinu procjenu postojećeg okvira za skupno financiranje; podržava preuzeti pristup stalnog nadziranja tržišta i nadziranja regulatornog razvoja te podržava veće usklađivanje regulatornih pristupa, dijeljenje najboljih praksi i pojednostavljenje prekograničnih ulaganja; istovremeno podsjeća da se skupno financiranje i uzajamno financiranje ne bi trebali prekomjerno regulirati jer bi to sprečavalo njihov razvoj; poziva Komisiju da potakne nove platforme za financiranje privatnim vlasničkim kapitalom, kao što su mezaninsko financiranje i poslovni anđeli; poziva Komisiju da potakne sigurno pozajmljivanje poduzećima od strane privatnih osoba preko uzajamnog financiranja ili maloprodajnih obveznica; naglašava da je potrebno osigurati da ti novi oblici financiranja budu potpuno u skladu s relevantnim poreznim i financijskim zakonodavstvom kako ne bi postali instrument za izbjegavanje poreza ili financijsku netransparentnost; naglašava potrebu za revizijom postojećeg zakonodavstva u tom pogledu;

41.  prima na znanje Komisijine prijedloge za okvir za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i za kalibraciju bonitetnih zahtjeva za banke; primjećuje da u vezi sa sekuritizacijom MSP-ova mogu postojati i rizici i koristi; primjećuje mogući utjecaj tih prijedloga na bankovne zajmove MSP-ovima i ulaganje u njih; ističe potrebu za transparentnošću u pogledu rizika temeljne imovine i potrebe za doprinošenjem stabilnosti financijskog sustava;

42.  napominje da heterogenost nacionalnih zakonodavstava u pogledu nesolventnosti i s tim povezana pravna nesigurnost predstavljaju jednu od prepreka prekograničnom ulaganju u MSP-ove i start-up poduzeća; smatra da bi se jednostavnijim i usklađenijim pravilima u tom području poduprla start-up poduzeća, mikro, mala i srednja poduzeća te bi se poboljšalo poslovno okruženje u EU-u; stoga pozdravlja odluku Komisije o hvatanju u koštac s tim problemom zakonodavnim prijedlogom kao što je navedeno u njezinu Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala te iščekuje taj budući prijedlog; smatra da bi Komisija trebala razmotriti različite mogućnosti za provođenje okvira nesolventnosti EU-a i dati preporuke državama članicama kako bi mogle usvojiti ili provesti zakonodavstvo za djelotvorne i transparentne režime nesolventnosti i pravovremeni proces restrukturiranja te za uklanjanje administrativnih i regulatornih opterećenja s kojima su suočeni MSP-ovi kao što je navedeno u preporukama po državama članicama;

43.  naglašava potencijal poduzetničkog kapitala i financiranja rizičnim kapitalom, posebno za neuvrštena start-up poduzeća i inovativne MSP-ove; primjećuje da su ta tržišta nedovoljno razvijena u EU-u; pozdravlja inicijativu Komisije da revidira zakonodavstvo o fondovima EuVECA i EuSEF; osim toga naglašava da se Komisija treba hitno uhvatiti u koštac s fragmentacijom duž nacionalnih granica u cijelom sektoru europskih investicijskih fondova;

44.  naglašava važnost utjecaja osmišljavanja struktura poreza na dobit i dohodak i mogućih poreznih olakšica na kapacitet unutarnjeg financiranja MSP-ova; skreće pozornost na činjenicu da se u mnogim državama članicama oporezivanje MSP-ova i nekih multinacionalnih poduzeća veoma razlikuje, što negativno utječe na konkurentnost MSP-ova i znatno smanjuje učinkovitost financiranja MSP-ova iz različitih izvora; ističe da zbog nepoštenih poreznih praksi koje primjenjuju neka multinacionalna poduzeća MSP-ovi plaćaju do 30 % veće poreze nego što bi plaćali u slučaju poštenih poreznih praksi, što utječe na njihov kapacitet unutarnjeg financiranja; u tom kontekstu pozdravlja Komisijin paket o borbi protiv izbjegavanja poreza u cilju postizanja jednostavnijeg, djelotvornijeg i poštenijeg oporezivanja u EU-u; ističe da bi se države članice trebali zalagati za pošteni, djelotvoran i transparentan porezni sustav koji privlači financiranje i ulaganja kako bi se stvorile bolje mogućnosti za MSP-ove da pokrenu svoje poslovanje i da rastu; ističe da je potrebno uvesti financijska izuzeća za MSP-ove, osobito u njihovoj početnoj fazi, kako bi im se omogućilo da imaju dovoljno sredstava za sljedeća razdoblja njihova životnog ciklusa; ističe potrebu za poreznom politikom kojom će se smanjiti ukupno porezno opterećenje te porezi na rad i za poduzeća; naglašava važnost rješavanja problema naklonjenosti zaduživanju u odnosu na vlastiti kapital u okviru oporezivanja;

45.  ističe da je ponekad nužna izravna državna potpora kojom se ne remete pogodnosti tržišnog natjecanja kako bi se osigurala potrebna sredstva za start-up poduzeća te mikro, mala i srednja poduzeća, osobito ako društveno-ekonomski uvjeti ne omogućuju drugi izvor financiranja; ističe važnost transparentnosti u pogledu javnih programa i državne potpore kojima se podupiru ulaganja u MSP-ove, kao i pojavljivanje novih institucija za financiranje i ulaganja;

46.  potiče države članice da razmotre iskustva sa švicarskim sustavom WIR utemeljenim 1934. koji počiva na kreditnom klirinškom udruživanju među MSP-ovima i da primijene ta iskustva, s obzirom na to da WIR uspješno djeluje kao makroekonomski stabilizator u razdobljima ograničavanja kreditiranja ili kriza likvidnosti;

47.  poziva Komisiju da Europskom parlamentu podnese godišnje izvješće u kojem će navesti status provedbenih inicijativa i njihov utjecaj na poboljšanja u pristupu MSP-ova financiranju u Europi; poziva Komisiju da, prema potrebi, uključi vlastitu procjenu strateškog usmjerenja i preporučenih promjena;

48.  poziva Komisiju da provede reviziju postojećih instrumenata, poput strukturnih fondova i drugih relevantnih programa, u pogledu prikladnosti njihove financijske potpore MSP-ovima uzimajući u obzir željene ciljeve i, prema potrebi, u pogledu njihova ublažavanja učinaka krize na MSP-ove;

49.  prepoznaje sve veću važnost mikropoduzeća i MSP-ova u kulturnom i kreativnom sektoru za ulaganja, rast, inovacije i zapošljavanje, ali i njihovu ključnu ulogu u očuvanju i promicanju kulturne i jezične raznolikosti;

50.  ističe da je u listopadu 2013. objavom rezultata „Istraživanja o pristupu financiranjima za kulturni i kreativni sektor” koje je provela Komisija postalo jasno da poduzeća u tom sektoru imaju goleme poteškoće za pristup kreditima, a procijenjeni financijski manjak iznosi između 8 milijardi EUR i 13,3 milijarde EUR;

51.  ističe da je prema podacima Eurostata u kulturnom i kreativnom sektoru 2014. bilo zaposleno 2,9 % radne snage u EU-u, odnosno 6,3 milijuna zaposlenika, što je usporedivo s udjelom zaposlenih u bankovnom sektoru i sektoru osiguranja; nadalje ističe da kulturni i kreativni sektor čini gotovo 4,5 % europskog gospodarstva, s gotovo 1,4 milijuna malih i srednjih poduzeća koja stvaraju i distribuiraju kulturni i kreativni sadržaj diljem Europe te da zaposlenost u kulturnom i kreativnom sektoru stalno raste od 2008., a to je ujedno i jedan od sektora europskog gospodarstva koji najbrže raste, stvarajući oko 4,2 % ukupnog BDP-a EU-a;

52.  uviđa da su kultura i inovacije ključni čimbenici koji mogu regijama pomoći da privuku ulaganja; naglašava činjenicu da je mala vjerojatnost da će se radna mjesta u kulturnom i kreativnom sektoru izmjestiti jer su povezana s konkretnim kulturnim i povijesnim kompetencijama koje također doprinose štićenju širokog raspona tradicionalnih umjetnosti i obrta; ističe važnost davanja potpore malim i srednjim poduzećima koja se koriste jezicima manjina ili manje korištenim jezicima, čime se štiti i promiče kulturna i jezična raznolikost Europe te ističe važnost davanja potpore start-up projektima mladih ljudi povezanih sa zaštitom kulture i kulturnom baštinom;

53.  ističe da će daljnje promicanje i ulaganje u kulturnu i kreativnu industriju doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i suprotstavljanju visokoj stopi nezaposlenosti mladih, s obzirom na velik broj mladih čiji su studiji povezani s tim područjem; napominje da je, prema podacima iz jedne nedavne studije, među svim gospodarskim sektorima upravo kulturni i kreativni sektor onaj koji ima najviše zaposlenih u dobi između 15 i 29 godina (19,1 % ukupno zaposlenih u kulturnom i kreativnom sektoru u usporedbi s 18,6 % ukupno zaposlenih u ostalim gospodarskim sektorima)(19); potiče države članice da pojačaju razvoj kulturnih i kreativnih kompetencija i da uspostave mreže za razvoj poslovnih vještina među obrazovnim sustavima, sustavima za osposobljavanje, kreativnim poduzećima te kulturnim i umjetničkim institucijama kako bi se pospješio interdisciplinarni pristup; potiče EU i države članice da pronađu dodatna rješenja za poticanje razvoja talenta i vještina u kulturnom i kreativnom sektoru, na primjer pružanjem inovativnih i fleksibilnih bespovratnih sredstava za potporu kreativnosti i inovativnosti te razvoju talenta;

54.  ističe da, prema istraživanju koje je Komisija provela 2013., prepreke pristupu financiranjima u kulturnom i kreativnom sektoru imaju veoma specifične karakteristike, s obzirom na to da je teže privući kapital i ulaganja zbog limitirane baze podataka, nedostatka lako dostupnih informacija o izvorima financiranja, nedostatka poslovnih vještina, ovisnosti o javnim sustavima ulaganja i nedostatka dostatnih informacija kao rezultat poteškoća u procjeni rizika i vrednovanju nematerijalne imovine, poput prava intelektualnog vlasništva;

55.  stoga ističe da je za poboljšanje pristupa sredstvima u kulturnom i kreativnom sektoru potrebno osmisliti rješenja koja su specifična za taj sektor, to jest razvoj stručnosti u procjeni konkretnih rizika koji su rezultat manjka materijalnog kolaterala, ovisnosti o nematerijalnoj imovini i nesigurnosti potražnje tržišta u doba digitalne promjene; napominje da je to stručno znanje potrebno u mikropoduzećima i MSP-ovima, ali i u financijskim institucijama; ističe da se prava intelektualnog vlasništva mogu smatrati kolateralom; ističe važnost usklađenog zakonodavnog okvira s odredbama o porezu i intelektualnom vlasništvu u EU-u, koji bi mogao doprinijeti privlačenju ulaganja i financiranja za kulturne i kreativne MSP-ove;

56.  pozdravlja pokretanje jamstvenog instrumenta programa Kreativna Europa, usprkos činjenici da je dugo vremena odgađan, jer je to jedno od ključnih sredstava za odgovaranje na hitnu potrebu pristupa kreditnom financiranju za inovativne i održive projekte u kulturnom i kreativnom sektoru koje obuhvaća mikropoduzeća, MSP-ove, manje neprofitne organizacije i nevladine organizacije, te je jedno od ključnih sredstava kojima se jamči da su autori prikladno plaćeni; pozdravlja inicijativu integriranog sustava osposobljavanja jamstvenog instrumenta koji se nudi bankarima i financijskim posrednicima; čvrsto preporučuje da se potrebne mjere uspostave tijekom 2016., kao što je predviđeno originalnim prijedlogom Komisije; podsjeća da će prema ex-ante procjeni Komisije nedostatak financiranja premašiti 1 milijardu EUR godišnje i da taj nedostatak predstavlja iznos izgubljenih ulaganja zbog toga što poduzeća s dobrim poslovnim strategijama i profilima rizika ne dobiju zajam ili ga odluče uopće ne zatražiti jer nemaju dovoljni kolateral;

57.  pozdravlja novo izvješće koje je objavila stručna skupina država članica o pristupu financiranjima za kulturni i kreativni sektor i koje je sastavljeno otvorenom metodom koordinacije te ističe da Komisija treba provesti preporuke iz tog izvješća kako bi se stvorili djelotvorniji i inovativniji instrumenti te kako bi se olakšao pristup financiranju;

o
o   o

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 24, 22.1.2016., str. 2.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0069.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0200.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0063.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0268.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0004.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0006.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0290.
(10) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+CRE+20160413 +ITEM-024+DOC+XML+V0//HR.
(11) SL C 19, 22.1.2014., str. 4.
(12) SL L 48, 23.2.2011., str. 1.
(13) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.
(14) https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/art2_mb201407_pp79-97en.pdf.
(15) EBA/OP/2016/04, 23.03.2016.
(16) Godišnje izvješće Komisije o europskim MSP-ovima 2014./2015.
(17) ESB-ovo istraživanje o pristupu financiranju za poduzeća europodručja za razdoblje travanj – rujan 2015.
(18) ESB-ovo istraživanje o pristupu financiranju za poduzeća europodručja za razdoblje travanj – rujan 2015.
(19) Cultural Times - The first global map of cultural and creative industries (Prvi globalni pregled kulturnih i kreativnih industrija), prosinac 2015.

Pravna napomena