Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2320(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0248/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0248/2016

Rasprave :

PV 14/09/2016 - 19
CRE 14/09/2016 - 19

Glasovanja :

PV 15/09/2016 - 11.12
CRE 15/09/2016 - 11.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0359

Usvojeni tekstovi
PDF 400kWORD 69k
Četvrtak, 15. rujna 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Najbolji način iskorištavanja potencijala malih i srednjih poduzeća za otvaranje radnih mjesta
P8_TA(2016)0359A8-0248/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. rujna 2016. o najboljem načinu iskorištavanja potencijala malih i srednjih poduzeća za otvaranje radnih mjesta (2015/2320(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 173. i 49.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Akt o malom poduzetništvu za Europu (COM(2008)0394),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o primjerenosti propisa EU-a (COM(2013)0685),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za poduzetništvo do 2020.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzetništva” (COM(2011)0870),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir Plan ulaganja za Europu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. o oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanom pristupu financiranju malih i srednjih poduzeća(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. naslovljenu „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?”(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu o zakašnjelim plaćanjima (Direktiva 2011/7/EU),

–  uzimajući u obzir Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI),

–  uzimajući u obzir program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020.,

–  uzimajući u obzir program EU-a za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2014. o postupku savjetovanja „Top 10” i smanjivanju opterećenja koje se propisima EU-a nameće malim i srednjim poduzetnicima(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije „Smanjenje regulatornog opterećenja za mala i srednja poduzeća – prilagođavanje propisa EU-a potrebama mikropoduzeća” COM(2011)0803),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Komisije o malim i srednjim poduzećima za 2013./2014. – Djelomičan i slab oporavak,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz siječnja 2013. naslovljeno „Rođeni u globalnom okruženju: potencijal za otvaranje radnih mjesta u novim međunarodnim poduzećima”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2013. naslovljeno „Javna politika i potpora restrukturiranju MSP-ova”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2016. o godišnjem izvješću Europskog centra za praćenje restrukturiranja za 2015.: otvaranje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2012. o javnim mjerama za potporu samozapošljavanju i otvaranju radnih mjesta u poduzećima koja zapošljavaju samo jednu osobu i mikropoduzećima,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2011. o malim i srednjim poduzećima u krizi, zapošljavanju, industrijskim odnosima i lokalnom partnerstvu,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2011. o zastupanju radnika na razini poduzeća u Europi,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2014. o socijalnom dijalogu u mikropoduzećima i malim poduzećima,

–  uzimajući u obzir anketu Europske komisije iz 2015. o pristupu financiranju poduzeća (SAFE),

–  uzimajući u obzir „Godišnje izvješće Komisije o malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. – Mala i srednja poduzeća opet počinju zapošljavati”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o Inicijativi za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenoga gospodarstva za stvaranje radnih mjesta(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012.o „malim i srednjim poduzećima: konkurentnost i poslovne prilike”(7),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2003/361/EZ o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća,

–  uzimajući u obzir anketu Eurobarometra iz 2015. o internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća,

–  uzimajući u obzir studiju OECD-a iz 2015. naslovljenu „Financiranje malih i srednjih poduzeća i poduzetnika 2015. – Pokazatelji OECD-a”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za proračune i Odbora za regionalni razvoj (A8-0248/2016),

A.  budući da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) (u 28 država članica EU-a 2014. godine bilo ih je aktivno 22,3 milijuna(8)) otvaraju više radnih mjesta nego ostala trgovačka društva iz privatnog sektora, osiguravajući tako otprilike dvije trećine ukupnog zapošljavanja u privatnom sektoru u EU-u te budući da poduzetnici i MSP-ovi daju važan doprinos društveno-gospodarskom rastu i razvoju EU-a; ističe da pružanje podrške MSP-ovima pridonosi borbi protiv nezaposlenosti u Europi, koja iznosi 8,9 %, dok je stopa nezaposlenosti mladih 19,4 %;(9) budući da broj nezaposlenih, koji je 2015. iznosio otprilike 23 milijuna, nikada nije bio tako visok;

B.  budući da su 2014. MSP-ovi uvelike pridonijeli rastu zaposlenosti, do 71 % u nefinancijskom sektoru gospodarstva;

C.  budući da na otvaranje radnih mjesta u MSP-ovima utječe niz unutarnjih i vanjskih čimbenika; među vanjskim čimbenicima ključni uvjeti jesu tržišno natjecanje kojim se može upravljati (uključujući multinacionalne korporacije i sivu ekonomiju), administrativna opterećenja kojima se može upravljati i ukupni troškovi proizvodnje, kao i pristup financijskim sredstvima i kvalificiranim radnicima;

D.  budući da je nedavno istraživanje Eurofounda pokazalo da su MSP-ovi koji otvaraju radna mjesta često mladi, inovativni i djeluju na međunarodnoj razini, smješteni u gradskim područjima i imaju kvalificirane upravitelje te sveobuhvatne strategije rasta i ulaganja;

E.  budući da MSP-ovi imaju važnu ulogu u jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, pridonoseći također pametnijem, održivom i uključivom rastu; budući da je sektor MSP-ova važan na regionalnoj razini, posebno u ruralnim regijama;

F.  budući da, unatoč činjenici da se 90 % svjetskog rasta ostvaruje izvan EU-a, samo 13 % MSP-ova posluje na međunarodnoj razini izvan EU-a;

G.  budući da postoje razlike u značajkama MSP-ova diljem EU-a, tj. u veličini i utjecaju na nacionalna gospodarstva; budući da za te razlike postoje povijesni razlozi;

H.  budući da se diljem EU-a javlja nedostatak kvalificirane radne snage i nejednakosti, kao i odljev kvalificiranih radnika uglavnom iz država članica koje su pristupile EU-u nakon proširenja 2004. i iz zemalja europodručja pogođenih krizom u druge države članice, zbog čega nastaju periferne regije s nedovoljnim brojem kvalificiranih radnika zbog fenomena odljeva mozgova;

I.  budući da, unatoč pravilima unutarnjeg tržišta, u cijelom EU-u i dalje postoje znatne razlike u pogledu regulatornih okvira za MSP-ove, posebno u pogledu sigurnosti budućeg razvoja propisa i pravne kvalitete propisivanja općenito;

J.  budući da predstavnici MSP-ova upućuju na velike troškove radne snage kao jednu od glavnih prepreka otvaranju radnih mjesta te očekuju smanjenje tih troškova, pri čemu su najveći troškovi rada utvrđeni u sustavima s previše propisa i birokracije;

K.  budući da,je malim i srednjim poduzećima, zbog činjenice da su manja, teže pridržavati se regulatornih normi nego velikim poduzećima;

L.  budući da zastupljenost zaposlenika i socijalni dijalog nisu toliko učestali u MSP-ovima kao što je to slučaj u većim trgovačkim društvima, a prioritet sindikata u nekim zemljama jest pokušati povećati zastupljenost zaposlenika u MSP-ovima, primjerice pokušavajući potaknuti osnivanje vijeća radnika u MSP-ovima(10);

M.  budući da je u okviru socijalne i solidarne ekonomije zaposleno više od 14 milijuna osoba, što čini oko 6,5 % radnika u EU-u; budući da u EU-u djeluje dva milijuna poduzeća iz područja socijalne i solidarne ekonomije, što čini 10 % poduzeća u Uniji; budući da su se socijalna poduzeća pokazala otpornima tijekom gospodarske krize;

N.  budući da su MSP-ovi otporniji na gospodarsku krizu kad je riječ o gubitku radnih mjesta; konkretno, zadruge u industrijskim i uslužnim djelatnostima pokazale su se otpornijima od razdoblja krize iz 2008. nego ostala poduzeća u istim sektorima;

O.  budući da su prijenosi poduzeća na zaposlenike primjenom zadružnog modela uspješni oblici prijenosa poduzeća, što je dokazano visokim stopama njihova opstanka(11);

P.  budući da je velik broj mjesta i dalje nepopunjen zbog slabe mobilnosti radne snage te neprikladnosti nekih sustava obrazovanja i osposobljavanja za današnje tržište rada;

Q.  budući da je zeleni sektor bio jedan od glavnih stvaratelja neto radnih mjesta u Europi tijekom recesije, a MSP-ovi s dugoročnim planom za rad u zelenoj ekonomiji otvaraju radna mjesta koja su otpornija na trenutačne vanjske učinke globalizirane ekonomije(12);

R.  budući da je u načelu teško naći podatke o ugovornim aranžmanima i organizaciji rada u MSP-ovima;

S.  budući da su, prema podacima Eurofounda, uvjeti rada u mnogim zemljama, uključujući radno vrijeme, često fleksibilniji u MSP-ovima nego u većim trgovačkim društvima te se neformalno dogovaraju; budući da se doima da je početni učinak krize povećao postojeće „unutarnje” fleksibilnosti jer se organizacije pokušavaju prilagoditi promjenjivim vanjskim okolnostima i zahtjevima;

T.  budući da ESB tvrdi da je državna dužnička kriza povećala troškove financiranja banaka u zemljama europodručja pogođenima krizom, koji su zatim preneseni na MSP-ove u obliku viših kamatnih stopa za zajmove ili manjih zajmova;

U.  budući da bi se proračunom EU-a trebalo pridonijeti poticanju otvaranja dugoročnih kvalitetnih radnih mjesta i radnih mjesta za kvalificiranu radnu snagu te potencijalu MSP-ova da otvaraju pristojna i održiva radna mjesta;

V.  budući da je pristup financiranju i dalje jedna od glavnih prepreka osnivanju i rastu MSP-ova, posebno kada je riječ o poduzećima socijalne ekonomije, s obzirom na, među ostalim, nedostatak dovoljno raznolikog izbora vlasničkih instrumenata i rizičnog kapitala u Uniji, koji je poduzeću potreban za rast;

W.  budući da iz povijesnih razloga neka društva imaju negativno mišljenje o poduzetnicima, koje se katkad ogleda i u tome što država diskriminira sektor MSP-ova, za razliku od, primjerice, povoljnog ozračja u tim zemljama za strana ulaganja, posebno za multinacionalne korporacije;

X.  budući da nejednaki uvjeti između multinacionalnih korporacija i MSP-ova također nastaju iz prakse premještanja dobiti na zemlje koje se smatraju poreznim oazama;

Y.  budući da studije Komisije ne daju detaljnu procjenu mogućeg utjecaja budućeg Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) na MSP-ove u različitim državama članicama;

Potencijal za otvaranje radnih mjesta i kvalificirana radna snaga

1.  podsjeća da gotovo 99 % europskih trgovačkih društava čine MSP-ovi te su, prema tome, okosnica gospodarstva EU-a;

2.  smatra da države članice i Komisija, kako bi zajamčile bolje uvjete za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u sektoru MSP-ova, moraju riješiti sljedeće probleme koji su u različitim omjerima zastupljeni u različitim državama članicama i regijama: manjak vještina, nedovoljna procjena vještina koje će biti potrebne u budućnosti, neusklađenost vještina, odljev mozgova, nepotrebna regulatorna opterećenja i regulatorna nesigurnost u svim područjima, nedovoljan dijalog između dionika na tržištu rada, ograničen pristup financijama i javnoj nabavi, slab inovacijski kapacitet i pristup novim tehnologijama, nedovoljna podrška MSP-ovima u okviru politike javnih ulaganja, siva ekonomija i prijevare, kao i privilegiran položaj multinacionalnih korporacija;

3.  smatra da bi rješavanje navedenih strukturnih problema moglo, među ostalim, rezultirati poštenijim tržišnim natjecanjem te proširenjem primjene socijalnih doprinosa i porezne osnovice na veći broj gospodarskih subjekata, što bi državama članicama dalo priliku za financiranje politika koje pogoduju zapošljavanju, posebno za MSP-ove, te zajamčilo pošteno tržišno natjecanje među državama članicama i poštenije tržišne uvjete;

4.  ističe potrebu za regulatornim okruženjem u kojem se potiče ulaganje koje istodobno potiče održivi rast i kvalitetna radna mjesta;

5.  prepoznaje da, među ostalim, troškovi rada, kao dio poslovanja, imaju utjecaj na potencijal MSP-ova za otvaranje radnih mjesta te mogu utjecati na konkurentnost; u tu svrhu ističe da je porezno opterećenje potrebno preusmjeriti s rada na ostale izvore oporezivanja koji manje štete zapošljavanju i rastu te istodobno jamče odgovarajuću socijalnu zaštitu;

6.  ističe da se mora postići visok standard zaštite radnika te da smanjenje troškova rada smanjivanjem zaštite radnika ne bi smjelo biti sredstvo za smanjenje broja nezaposlenih; nadalje upozorava da bi smanjenje plaća i prava radnika moglo potaknuti veće odljeve visokokvalificiranih radnika i ugroziti sigurnost radnih mjesta te izložiti MSP-ove nedovoljnom broju kvalificiranih radnika i istodobno stvoriti nesigurnost u Europi; smatra da povećanje fleksibilnosti tržišta rada ne bi smjelo dovesti do smanjenja zaštite radnika jer se njime ne povećava potencijal MSP-ova za otvaranje radnih mjesta;

7.  smatra da nepotrebna akademizacija nekih zanimanja ne pridonosi rješavanju problema nedostatka kvalificirane radne snage u MSP-ovima; smatra da bi strukovno obrazovanje i osposobljavanje, a posebno dualni sustavi koji funkcioniraju u suradnji s MSP-ovima, trebali dobiti veću potporu javnosti; ističe da je dualno strukovno obrazovanje i osposobljavanje važan alat u smanjenju nezaposlenosti mladih te poziva da se pruži podrška MSP-ovima koji obučavaju mlade kako bi postali kvalificirani radnici te tako daju važan doprinos uključivanju mladih osoba na tržište rada i u društvo; ističe da sustav dualnog obrazovanja koji se primjenjuje u jednoj državi članici ne može tek tako preuzeti neka druga država članica;

8.  traži od država članica da potiču razvoj snažne poduzetničke kulture uključivanjem povezanih vještina u obrazovanje i osposobljavanje;

9.  smatra da države članice trebaju poticati programe naukovanja u MSP-ovima, uključujući preko poreznih i financijskih poticaja, kao i s pomoću kvalitetnih okvira kojima se obuhvaća odgovarajuća zaštita zdravlja i sigurnosti; podsjeća na to da MSP-ovi trebaju vrlo specifične vještine; ističe da se, u tom pogledu, također moraju poticati programi dualnog obrazovanja te kombinacija obrazovanja i mogućnosti pripravničkog stažiranja jer imaju ključnu gospodarsku i društvenu ulogu kao instrumenti za promicanje jednakih mogućnosti za sve građane;

10.  potiče države članice da razviju oblike suradnje koji uključuju sve razine upravljanja, poduzeća (uključujući poduzeća povezana sa socijalnom ekonomijom), sindikate, obrazovne ustanove i druge dionike u cilju prilagođavanja njihovih sustava obrazovanja i osposobljavanja kako bi se riješio problem neusklađenosti između vještina/kvalifikacija i potreba tržišta rada, posebno što se tiče MSP-ova; poziva na poticanje neformalnijeg osposobljavanja, uključujući obuke na radnom mjestu i razmjenu znanja među zaposlenicima;

11.  ističe ključnu ulogu poduzeća, uključujući MSP-ove i mikropoduzeća, u suradnji s tvorcima politika i socijalnim partnerima u preoblikovanju obrazovnih sustava i programa strukovnog osposobljavanja u Europi, kako u pogledu metoda poučavanja, tako i u pogledu osmišljavanja nastavnih planova i programa, kako bi se veća pozornost obratila na razvoj radnih vještina za 21. stoljeće, posebno digitalnih vještina, kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i timskog rada; u tom kontekstu ističe važnost praktičnog iskustva i iskustva u stvarnim životnim uvjetima;

12.  naglašava da je važno riješiti problem nedostatka vještina s kojim su suočeni inovativni MSP-ovi; smatra da Komisija treba naglasiti važnost omogućivanja relevantnog osposobljavanja i obrazovanja, kojima se može pridonijeti rješavanju problema nedostatka digitalnih vještina nužnih za inovativne MSP-ove;

13.  smatra da, u cilju postizanja ravnoteže između ponude i potražnje u zapošljavanju, države članice trebaju napraviti reformu svojih obrazovnih sustava kako bi se uzeo u obzir izmijenjeni društveni kontekst u pogledu važnosti poučavanja i učenja jednoga ili više jezika te tehnoloških inovacija;

14.  poziva države članice da pruže odgovarajuće osposobljavanje i zajamče trajni profesionalni razvoj učitelja kako bi se poticale suvremene metode poučavanja i razvoj vještina i kompetencija za 21. stoljeće;

15.  poziva na poduzimanje dodatnih mjera za integraciju naraštaja osoba starijih od 50 godina na tržište rada, u poslovanje, obrazovanje ili osposobljavanje radi sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti i rizika od društvene isključenosti te kategorije radnika i njihovih obitelji;

16.  smatra da MSP-ovi imaju važnu ulogu u stvaranju zelenih poslova; potiče dodatno ulaganje u potencijal MSP-ova da ekološke izazove pretvore u poslovne prilike;

17.  prepoznaje sve veći značaj samozapošljavanja i mikropoduzeća koji su ključni za poticanje inovacija i poduzetništva; međutim, zabrinut je zbog sve češće pojave lažnog samozapošljavanja u cijelom EU-u, koja se ne bi smjela smatrati pozitivnim doprinosom sve većem broju mikropoduzeća, nego naprotiv, uzrokuje nesigurnost zapošljavanja, vodi ka nepovoljnim uvjetima rada i smanjenoj socijalnoj zaštiti ili njezinu potpunom izostanku te ugrožava sliku koja postoji o poduzetništvu i dovodi mnoge osobe u nepovoljne situacije te tako stvara nove socijalne probleme koji se moraju riješiti;

18.  ističe da je administrativno opterećenje donošenja propisa nerazmjerno više za samozaposlene osobe i mikropoduzeća nego za veća trgovačka društva; u tom pogledu smatra da sve mjere koje se odnose na „lažno samozaposlene radnike” moraju biti jasno usmjerene te ne smiju stavljati nepotrebno administrativno opterećenje na pojedince;

19.  zabrinut je zbog nesigurnih uvjeta rada velikog broja samozaposlenih radnika i njihova sve većeg osiromašenja; poziva Komisiju i države članice da promiču mreže suradnje mikropoduzeća i malih poduzeća primjenom zadružnog modela (kao što su zadruge pojedinačnih proizvođača, zadruge honorarnih radnika, zadruge MSP-ova, zadruge za poticanje poslovne aktivnosti i zapošljavanja) jer takve mreže znatno jačaju održivost i mogućnost zapošljavanja jedinica od kojih se sastoje;

20.  upoznat je s Planom ulaganja za Europu, koji je osmišljen za otvaranje novih radnih mjesta i poticanje inovacija i konkurentnosti, te se nada da će Europski portal investicijskih projekata, kao transparentan popis projekata u EU-u u koje je moguće ulagati, pomoći ulagačima da se usmjere na postojeće prilike, u korist financiranja MSP-ova i razvoja novoosnovanih poduzeća kao važnog i održivog načina za smanjenje nezaposlenosti i promicanje dugoročnog kvalitetnog zapošljavanja; stoga poziva da se različite kategorije s odgovarajućim pragovima uključe u Europski portal investicijskih projekata kako bi se MSP-ovima i novim poduzećima omogućilo da u cijelosti iskoriste njegovo funkcioniranje;

21.  podsjeća da se EU obvezao na jačanje svoje industrijske baze postavivši cilj prema kojemu će industrijska proizvodnja do 2020. činiti barem 20 % BDP-a, što bi se do 2030. trebalo povećati na 30 %; smatra da je to nužan preduvjet za učinkovito poboljšanje stanja u pogledu zapošljavanja u Europi;

22.  ističe ulogu donošenja propisa okrenutih budućnosti i omogućavanja procesa u kontekstu brzog razvoja u sektoru MSP-ova, koji se temelji na znanju i inovacijama, uključujući poduzeća socijalne ekonomije i zadružno poduzetništvo, te naglašava njegovu ulogu u pametnoj specijalizaciji imajući u vidu Plan EU-a za gradove te vodeći računa o Amsterdamskom paktu i ulozi struktura za umrežavanje i krovnih struktura kao što je Europsko partnerstvo za inovacije;

23.  napominje da bi MSP-ovi u državama članicama koje nemaju javne investicijske banke mogli biti u nepovoljnom položaju u odnosu na MSP-ove u zemljama u kojima postoje djelatne investicijske banke u javnom vlasništvu, s obzirom na to da privatnim bankovnim institucijama procjena javnog interesa nije prioritet;

24.  poziva države članice da provode zakonodavstvo o jednakom pristupu javnoj nabavi za MSP-ove;

25.  poziva države članice da potiču otvaranje i razvoj zadružnih poduzeća s obzirom na to da je dokazano da su otpornija tijekom krize i da se u njima rjeđe gube radna mjesta nego u običnim poduzećima te da otvaraju kvalitetna radna mjesta koja ne izmještaju proizvodnju; poziva Europsku investicijsku banku (EIB) i Komisiju da obavještavaju Parlament o konkretnim mjerama koje su dosad poduzete u cilju poboljšanja pristupa financiranju za zadruge i socijalna poduzeća;

26.  smatra da politike EU-a i nacionalne politike ne bi smjele biti usredotočene samo na nove MSP-ove i otvaranje novih radnih mjesta u MSP-ovima te poziva Komisiju i države članice da nastave podupirati prijenose poduzeća kao alat za zadržavanje postojećih radnih mjesta u MSP-ovima kojima prijeti opasnost od zatvaranja; poziva na poticanje prijenosa poduzeća na zaposlenike primjenom zadružnog modela kao uspješnog načina prijenosa poduzeća;

27.  poziva Komisiju da na bolji način uključi države članice, lokalne i regionalne vlasti, ustanove za visokoškolsko obrazovanje i osposobljavanje, udruženja civilnog društva, poduzeća, sindikate i financijske institucije kako bi se promicali i u cijelosti iskoristili financijski izvori EU-a (npr. EFSU, ESF, EFRR, COSME, Obzor 2020. i Erasmus+) radi svladavanja teškoća u pristupu informacijama, savjetovanju i financiranju, što su neke od glavnih prepreka rastu MSP-ova i njihovu potencijalu za otvaranje radnih mjesta; također ističe važnost programa prekograničnog poticanja MSP-ova u okviru europske inicijative za istraživanje EUREKA kao sredstva za daljnju suradnju MSP-ova i istraživačkih instituta; poziva Komisiju i države članice da bolje usklade različite instrumente za financiranje MSP-ova;

28.  u tom pogledu ističe da zasad obuka i informacije o takvim prilikama gotovo ne postoje, za razliku od stvarnih potreba i mnogih prilika koje bi ti fondovi mogli stvoriti;

29.  potiče Komisiju da surađuje s nacionalnim kontaktnim točkama kako bi razvila jasne i djelotvorne marketinške kampanje, izrađene isključivo za MSP-ove, o instrumentu „Brzi program za inovacije”, koji je dio programa Obzor 2020.;

30.  poziva MSP-ove (uključujući mikropoduzeća) te lokalne i regionalne vlasti da u cijelosti iskoriste postojeće mogućnosti kombiniranja europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESIF) i EFSU-a, imajući na umu da se ta dva instrumenta dopunjuju; preporučuje kombiniranje ESIF-a i EFSU-a u okviru tematskih i višedržavnih ulagačkih platformi te poziva Komisiju i Grupu EIB-a da pojačaju napore koje ulažu u uspostavljanje tih platformi u cilju promicanja proizvoda Grupe EIB-a i boljeg pristupa MSP-ova financiranju;

31.  ističe potrebu za povećanjem ulaganja u istraživanje, inovacije, kvalificirano osposobljavanje i razvoj kako bi se potaknuo kvalitativan rast i oslobodio potencijal koji europski MSP-ovi imaju za otvaranje novih radnih mjesta; naglašava činjenicu da je za potporu MSP-ovima namijenjen iznos od 75 milijardi EUR iz sredstava za MSP-ove u okviru EFSU-a; pozdravlja uspješnu provedbu financiranja MSP-ova iz EFSU-a među dosad odobrenim projektima;

32.  poziva Komisiju da, kad pregledava svoj višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., pronađe način da u cijelosti nadoknadi smanjenje proračuna EFSU-a u dodjelama sredstava programu Obzor 2020. s obzirom na njegovu važnost za gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta, posebno za MSP-ove;

33.  pozdravlja prelazak na upotrebu financijskih instrumenata za potporu MSP-ovima, ali smatra da bi financiranje bespovratnim sredstvima trebalo zadržati u slučajevima kada ono ima ključnu i nužnu ulogu u promicanju inovacija, razvoja i istraživanja, što je ključno za otvaranje radnih mjesta i gospodarski uspjeh Europe u budućnosti;

34.  poziva države članice i Komisiju da u okviru cjelovitog pristupa potpori MSP-ovima do 2017. ostvare znatan napredak u daljnjem pojednostavljenju financiranja sredstvima EU-a, i to u pogledu podnošenja zahtjeva, upravljanja projektima i praćenja/kontrole projekata, posebice uvođenjem ujednačenog postupka elektroničke javne nabave na razini EU-a, potpunom e-kohezijom, jedinstvenom revizijom koja se temelji na načelu rizika, ublažavanjem uvjeta u pogledu podataka i izvješćivanja te rješavanjem problema prekomjernih propisa njihovom opsežnom optimizacijom; međutim, naglašava da je potrebno zajamčiti pravilnu ravnotežu između pojednostavnjenja, s jedne strane, te otkrivanja i sprečavanja nepravilnosti, uključujući prijevare, s druge strane; traži od Komisije da predstavi prijedloge za zakonodavne promjene propisa o kohezijskoj politici tijekom preispitivanja/revizije sredinom provedbenog razdoblja kako bi se MSP-ovima, a posebice novoosnovanim poduzećima koja žele rasti, olakšao pristup financijskim sredstvima; podsjeća da bi se na temelju izračuna Komisije europskom elektroničkom javnom nabavom, transparentnošću i smanjenjem administrativnih troškova godišnje moglo uštedjeti i do 50 milijardi EUR;

35.  poziva Komisiju da, prije nego što započne s iscrpnom raspravom s Parlamentom o budućem financijskom okviru i kohezijskoj politici za razdoblje nakon 2020., provede kvantitativne studije potrebne za procjenu utjecaja politika i instrumenata potpore MSP-ovima, što bi omogućilo provođenje pripremnog rada s pomoću praćenja rezultata i ocjenjivanja njegove učinkovitosti u odnosu na druge oblike pomoći koja nije namijenjena za poduzeća manja od određene veličine;

36.  ističe važnost mogućnosti pristupa mjerama potpore EU-a za financiranje i elektronički dostupnim javnim uslugama za MSP-ove smještene u manjim gradskim zonama i ruralnim područjima, čime se povećava njihov potencijal za zapošljavanje i pridonosi gospodarskom razvoju u područjima kojima prijeti depopulacija;

37.  poziva MSP-ove da premoste rodni jaz na tržištu rada, među ostalim, u pogledu zapošljavanja i plaća osiguravanjem ili podržavanjem ustanova za skrb o djeci, dopusta za njegovatelje i fleksibilnog radnog vremena za njegovatelje te da zajamče jednaku plaću za jednaki rad koji obavljaju muškarci i žene;

38.  poziva države članice da zajamče pružanje lokalne infrastrukture za ustanove za skrb o djeci kako bi se olakšao pristup roditelja zaposlenju;

39.  poziva Komisiju i države članice da potaknu osposobljavanje i obrazovanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) te znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM – Science, Technology, Engineering and Mathematics) kako bi sadašnja i buduća radna snaga stekla relevantne e-vještine; potiče Komisiju i države članice da podupiru programe, kao što su otvoreni internetski tečajevi, preko kojih nezaposlene mlade osobe mogu steći e-vještine, a potiče da isto učine i za naraštaj osoba starijih od 50 godina i aktivnih starijih osoba;

40.  ističe potrebu za ciljanim poticajima novoosnovanim poduzećima, MSP-ovima i mikropoduzećima kako bi se olakšalo njihovo osnivanje i rad, kao i potrebu da se olakša zapošljavanje kvalificirane radne snage i obuka zaposlenika;

41.  zauzima stajalište da se mobilnost u europskim programima naukovanja i profesionalnog osposobljavanja mora dodatno ojačati;

42.  potiče države članice, regionalne vlasti, obrazovne ustanove i socijalne partnere na stvaranje mogućnosti s pomoću kojih mlade osobe mogu steći poduzetničke vještine te da bolje prepoznaju i vrednuju neformalno obrazovanje i vještine; također naglašava važnost poslovnog mentorstva za mlade poduzetnike i MSP-ove u početnim fazama u cilju povećanja stope uspjeha i održivosti trgovačkih društava i radnih mjesta;

43.  čvrsto vjeruje da se mora zadržati certifikat majstora stručnjaka;

44.  pozdravlja program „Erasmus za mlade poduzetnike” koji pruža mladim poduzetnicima znanja i korisne vještine za pokretanje i/ili uspješno poslovanje; smatra da države članice i Komisija trebaju dodatno poticati takve programe kako bi postali popularniji među ciljanim skupinama i kako bi pomogli mladim osobama da razviju svoja poduzeća i postignu uspjeh;

45.  poziva države članice da usvoje povoljne zakonodavne okvire kako bi promicale i pružale podršku zapošljavanju mladih osoba u MSP-ovima ili ih potaknule da otvore vlastita poduzeća, uključujući boljim pristupom informacijama i prilagođenom savjetovanju, olakšavanjem pristupa kreditiranju i financiranju te stvaranjem jedinstvenih mjesta za pružanje usluga; smatra da bi takvi okviri također trebali uključivati promicanje programa stažiranja za studente kako bi mogli dobiti svoje prvo praktično iskustvo u MSP-u, pritom jamčeći odgovarajuću socijalnu zaštitu;

46.  napominje da je potrebno poduzeti mjere kako bi se bolje omogućilo priznavanje kvalifikacija i diploma diljem Europe, uključujući diplome i svjedodžbe stečene preko interneta, kao što su one koje pružaju masovni otvoreni internetski tečajevi (MOOC), te priznavanje neformalnog učenja kako bi se stručnjacima omogućilo da svojim znanjem i vještinama daju doprinos u cijeloj Europi;

47.  pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije o nelikvidnosti poduzeća, uključujući rano restrukturiranje i druge prilike, u cilju otklanjanja straha od bankrota i jamčenja pružanja druge prilike poduzetnicima;

48.  ističe da društveno odgovorno poslovanje ima dugu tradiciju u Europi i da društveno odgovorna poduzeća i danas pružaju dobar primjer; ističe da MSP-ovi mogu imati važnu ulogu u jamčenju ekološki, socijalno i ekonomski održivog rasta;

Povoljno i stabilno regulatorno okruženje

49.  poziva države članice da izbjegnu pretjerano donošenje propisa kojim se guši konkurentnost poduzeća i njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta; smatra da je uklanjanje nepotrebnoga regulatornog i administrativnog opterećenja, zajedno s razvojem dobre i održive regulacije, uključujući sustavnu uporabu „testa MSP-ova” i djelotvornu provedbu u državama članicama, pravi put prema nižim troškovima za MSP-ove i povećanju njihova potencijala za otvaranje radnih mjesta; ističe da to ne bi smjelo umanjiti zaštitu radnika;

50.  smatra da je povoljno i stabilno regulatorno okruženje koje uključuje jasnoću samih pravila ključan preduvjet za održivo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u MSP-ovima; smatra da ta regulatorna sigurnost, među ostalim, mora obuhvatiti ugovorno pravo te porezne i socijalne propise, zaštitu radnika i porezne propise, kao i pravnu sigurnost i proceduralnu učinkovitost; smatra da se stabilnost regulatornog okruženja najbolje postiže stalnom uključenošću socijalnih partnera u postupak donošenja odluka;

51.  poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir da ako utjecaj administrativnih zahtjeva nerazmjerno pogađa MSP-ove, potrebno je sustavno razmotriti poduzimanje mjera za smanjenje opterećenja i prepreka uz istodobno jamčenje odgovarajuće zaštite sigurnosti i zdravlja zaposlenicima; u tom pogledu ističe da konkretne prepreke trebaju prilagođena rješenja kojima se uzima u obzir širok spektar različitih MSP-ova;

52.  ističe važnost javne administracije u državama članicama koja vodi računa o MSP-ovima te je djelotvorna, fleksibilna i odgovara na njihove potrebe, u cilju promicanja poduzetničkih vrijednosti, lakšeg rasta MSP-ova te kako bi im se omogućilo da u cijelosti ostvare svoj potencijal za stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta;

53.  poziva Komisiju da omogući djelotvornu razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu njihovih različitih regulatornih okruženja za MSP-ove; u tom smislu pozdravlja mrežu izaslanika za MSP-ove čija je uloga poboljšati postupak savjetovanja s nacionalnim MSP-ovima i suradnju između država članica EU-a; također potiče suradnju između MSP-ova i lokalnih vlasti te obrazovnog sektora, koja može biti od koristi za otvaranje poduzetničkih klastera i inkubatora te time povećati njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta; potiče MSP-ove da postanu članovi predstavničkih organizacija kako bi se njihov glas čuo na nacionalnoj i europskoj razini, kao što je uglavnom slučaj s multinacionalnim korporacijama; također potiče udruženja MSP-ova da daju veću podršku MSP-ovima i preuzmu snažniju ulogu kao pouzdan socijalni partner;

54.  poziva države članice da u cilju uklanjanja neopravdanih opterećenja s kojima se suočavaju MSP-ovi i postizanja regulatorne i fiskalne sigurnosti kao preduvjeta za stabilnost i kvalitetu radnih mjesta revidiraju propise koji utječu na MSP-ove te u cijelosti primijene načelo „počnimo od malih”;

55.  ističe da je važno ispuniti ex ante uvjete koji se odnose na Akt o malom poduzetništvu, što će pridonijeti poboljšanju okruženja i upravnih postupaka za razvoj poduzeća i poduzetništvo te većoj iskorištenosti mogućnosti koje MSP-ovi imaju za financiranje;

56.  smatra da se moraju ukloniti temeljne nejednakosti između MSP-ova i multinacionalnih poduzeća; kako bi se MSP-ovima omogućilo korištenje dodatnih resursa te otvaranje kvalitetnih radnih mjesta uz pomoć javnih ulaganja;

57.  poziva države članice da oporezivanjem potaknu rast i razvoj sektora poslovnih anđela, fondova početnog rizičnog kapitala i aktera na tržištu u ranim fazama;

58.  skreće pozornost na regionalne razlike i neravnoteže u pristupu MSP-ova sredstvima iz nacionalnih razvojnih banaka, programima koje financira EU i drugim privatnim i javnim financijskim institucijama; poziva na uspostavu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve MSP-ove u pogledu pristupa financiranju iz instrumenata koje financira EU uz pomoć posrednika, uz poseban naglasak na manje razvijenim, siromašnijim i udaljenijim ili izoliranim regijama koje se suočavaju s ozbiljnim problemima depopulacije i/ili disperzije te na zemljama suočenima s financijskim i ekonomskim ograničenjima;

59.  smatra da se stabilna financijska situacija koja potiče rast i održava zaposlenost može stvoriti samo s pomoću poboljšanog pristupa financiranju preko korekcijskog faktora MSP-ova;

60.  naglašava da je mikrokreditiranje, koje je uglavnom usmjereno na mikropoduzetnike i osobe u nepovoljnom položaju koje se žele samozaposliti, jedan od načina za prevladavanje prepreka za pristup tradicionalnim bankovnim uslugama; pozdravio bi inicijative za pametno pojednostavljenje čiji je cilj poboljšati djelotvornost procjene projekata kojima trebaju mikrokrediti; pozdravio bi također mjere odgovornosti usmjerene na financijske posrednike kojima se ne nameće preveliko opterećenje niti dolazi do nerazumnog povećanja troškova;

61.  skreće pozornost na rizik od nelikvidnosti i stečaja MSP-ova koji se suočavaju s kašnjenjem u plaćanjima; poziva Komisiju i države članice da osnaže provedbu Direktive o zakašnjelim plaćanjima; nadalje, poziva države članice da razmotre odgovarajuće financijske mehanizme, kao što su bankovna jamstva;

62.  poziva Komisiju da napravi europsku okvirnu uredbu kojom će se olakšati stvaranje paneuropskih tržišta za skupno financiranje i skupno ulaganje;

63.  poziva Komisiju da olakša sekuritizaciju kredita mikropoduzećima i MSP-ovima kako bi se povećao iznos kredita koji im je dostupan;

64.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju regulatorni okvir za socijalna poduzeća;

65.  priznaje važnost toga da mikropoduzeća i mala poduzeća uzmu u obzir situacije, posebne potrebe i teškoće u pogledu usklađenosti u kontekstu provedbe mjera za zdravlje i sigurnost na radu na razini poduzeća; ističe da su podizanje razine osviještenosti, razmjena dobrih praksi, savjetovanje, praktične smjernice i internetske platforme iznimno važni kako bi se pomoglo MSP-ovima i mikropoduzećima da djelotvornije poštuju regulatorne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu; poziva Komisiju, Europsku agenciju za zdravlje i sigurnost na radu te države članice da nastave razvijati praktične alate i smjernice kojima se potiče, olakšava i poboljšava usklađenost MSP-ova i mikropoduzeća sa zahtjevima za zdravlje i sigurnost na radu;

66.  pozdravlja internetsku interaktivnu procjenu rizika koju je uvela agencija EU-OSHA te ostale e-alate u državama članicama koji olakšavaju procjenu rizika i kojima je cilj promicanje usklađenosti i kulture prevencije, posebno u mikropoduzećima i malim poduzećima; potiče države članice da se koriste europskim fondom za aktivnosti općenito povezane sa zdravljem i sigurnošću na radu te za razvoj e-alata osobito radi potpore MSP-ovima;

67.  poziva Komisiju da pri reviziji strateškog okvira i dalje vodi računa o posebnosti i stanju MSP-ova i mikropoduzeća kako bi se tim poduzećima pomoglo u ostvarivanju ciljeva postavljenih u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radnom mjestu;

68.  poziva Komisiju da, prema potrebi i u okviru preporuka europskog semestra za pojedinu zemlju, usvoji različit pristup poboljšanju okruženja za MSP-ove, uzimajući u obzir okolnosti pojedine zemlje i strukturne razlike specifične za regije EU-a, kako bi se potaknula veća gospodarska, društvena i teritorijalna kohezija; nadalje, poziva Komisiju da se usredotoči na MSP-ove, posebno na mikropoduzeća;

69.  napominje da se zbog tematskog cilja br. 3 „jačanje konkurentnosti MSP-ova” države članice u operativnim programima usredotočuju na jačanje potencijala MSP-ova za rast i otvaranje radnih mjesta; ističe da ni buduće neočekivane krize ni velike inicijative na razini Unije ne bi smjele dovesti do smanjenja obveza ili plaćanja povezanih s tematskim ciljem br. 3 i relevantnim instrumentima iz naslova 1.b općeg proračuna EU-a; uviđa da MSP-ovi imaju slab vlasnički kapital te stoga ističe da je potrebno maksimalno skratiti odgode plaćanja računa u okviru kohezijske politike kako bi se smanjio rizik nelikvidnosti; potiče Komisiju i države članice da u skladu s time dodatno ubrzaju isplate MSP-ovima;

70.  ističe da Godišnje izvješće o malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. i Godišnji pregled rasta za 2016. otkrivaju regionalna odstupanja u okruženju MSP-ova i druge nejednakosti koje bi države članice trebale učinkovito riješiti prije završetka programskog razdoblja te uložiti napore u veću internacionalizaciju MSP-ova uklanjanjem necarinskih prepreka;

71.  poziva države članice s ograničenom decentralizacijom upravljanja fondovima EU-a da administrativni kapacitet za tehničku pomoć te lokalne i regionalne sustave potpore za MSP-ove (i mikropoduzeća), uključujući bolji pristup sustavima financiranja i obavješćivanja, usmjere na lokalne vlasti jer će to omogućiti veću ravnotežu u pogledu ishoda i stopa apsorpcije na regionalnoj razini, posebice u slabije razvijenim regijama.

72.  ističe potrebu da se ujedine osobe koje razvijaju poslovanje i poduzetnički inkubatori kako bi novoosnovana poduzeća učinili važnim alatom za stvaranje dugotrajnih radnih mjesta i zadržali potencijal u trgovačkim društvima, odvraćajući ih od „prodaje važne ideje” samo radi ostvarivanja dobiti;

73.  ističe potrebu da se olakša pristup jedinstvenom tržištu uklanjanjem preostalih neopravdanih administrativnih prepreka i borbom protiv nepravednog tržišnog natjecanja, narušavanja tržišta, lažnog samozapošljavanja i fiktivnih trgovačkih društava; poziva države članice da MSP-ovima zajamče jednake uvjete pristupa njihovim nacionalnim tržištima, posebno pružajući prekogranične usluge; u tom pogledu pozdravlja snažnu usredotočenost na MSP-ove u strategiji jedinstvenog tržišta iz 2015. te potiče Komisiju i države članice da slijede pozitivne inicijative s posebnim i konkretnim mjerama za MSP-ove;

74.  poziva države članice da donesu povoljne zakonodavne okvire za osnivanje poduzeća kao jednog od načina za suzbijanje sive ekonomije, koja posebno stavlja MSP-ove u nepovoljan položaj, te da u cijelosti iskoriste nedavno osnovanu platformu za borbu protiv neprijavljenog rada; prepoznaje da su gospodarska recesija i mjere provedene u mnogim državama članicama pridonijele rastu sive ekonomije;

75.  čvrsto vjeruje da će integracija izbjeglica na tržište rada biti nemoguća bez aktivne, čvrste potpore mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u EU-u;

76.  ističe da je iznimno važno sveobuhvatno jezično obučavanje izbjeglica; ističe da bi takvo obučavanje trebalo početi što prije te da je poznavanje jezika povezanog s poslom ključno kako bi se izbjeglice integrirale u trgovačka društva;

77.  ističe da su potrebni dodatni napori i poticaji kako bi se osobe iz ugroženih skupina potaknulo na osnivanje MSP-ova, uključujući socijalna poduzeća i mikropoduzeća, i olakšalo taj postupak te kako bi se suzbila diskriminacija u tom pogledu; ističe da su cjeloživotni razvoj vještina i savjetovanje važan alat kojim se jamče jednake mogućnosti; smatra da odgovarajuća tijela država članica moraju pružiti MSP-ovima podršku i savjete o integraciji ugroženih skupina na tržište rada;

78.  poziva da se od mikropoduzeća i MSP-ova ni na koji način ne zahtijeva otkrivanje nefinancijskih informacija o njihovu dobrovoljnom društvenom angažmanu; naglašava da takvo otkrivanje može prouzročiti nerazmjerno visoke birokratske troškove te bi ugrozilo, a ne potaknulo, društveni angažman poduzeća;

79.  ističe činjenicu da je u svojoj rezoluciji od 6. veljače 2013.(13) o društveno odgovornom poslovanju sasvim jasno utvrdio da u slobodnom društvu društveno odgovorno poslovanje nikad ne može učiniti obveznim dobrotvorno djelovanje; čvrsto vjeruje da bi ljudi, kad bi društveno odgovorno poslovanje bilo obvezno, bili manje spremni na podržavanje dobrotvornih akcija;

80.  ističe da je industrija privremenog zapošljavanja posebno važna za MSP-ove i da ju je potrebno promatrati iz više različitih kutova;

Jednaki uvjeti tržišnog natjecanja

81.  primjećuje da bi u nekim slučajevima politika tržišnog natjecanja u EU-u mogla rezultirati prednošću od koje najviše koristi imaju veliki gospodarski subjekti prisutni na tržištu i koje karakteriziraju veće ekonomije razmjera nego što je to slučaj s MSP-ovima; u tom pogledu ističe da pravila EU-a za tržišno natjecanje moraju jamčiti jednake uvjete malim, srednjim i velikim poduzećima kako bi mogla nadoknaditi nedostatak ekonomija razmjera MSP-ova, omogućujući tako njihovu internacionalizaciju i jačajući njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta, posebno u kontekstu novih međunarodnih trgovinskih sporazuma;

82.  apelira na javna tijela država članica da se pri pružanju usluga službeno ograniče na svoj zakonski sektor kako njihov posebni porezni položaj ne bi pridonio problemima MSP-ova zbog narušenog tržišnog natjecanja;

83.  ističe da MSP-ovi u cijeloj Europi imaju različite poslovne modele i pravne oblike te da se svima njima, uključujući subjekte socijalne ekonomije, trebaju zajamčiti jednaki uvjeti;

84.  smatra da nejednak pristup MSP-ova tržištima, informacijama, savjetovanju, javnim uslugama, kvalificiranoj radnoj snazi i financiranju u cijelom EU-u šteti izgledima za otvaranje radnih mjesta te je posljedica brojnih strukturnih razlika u pogledu veličine i uspješnosti poduzeća; stoga smatra da se te razlike trebaju uzeti u obzir pri ocjeni politike tržišnog natjecanja EU-a i funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a;

85.  smatra da je viđenje MSP-ova kao poželjnih poslodavaca, temeljeno na dobrim uvjetima rada i zapošljavanja, važna konkurentska prednost u pogledu zapošljavanja stručnog osoblja;

86.  zauzima stajalište da propisi služe općem interesu te su namijenjeni, među ostalim, za stvaranje konkurentnog i poštenog tržišta, zaštitu zaposlenika, zaštitu sigurnosti i zdravlja, poticanje inovacija i očuvanje prirodnog okruženja; ističe hitnu potrebu za jasnim i djelotvornim regulatornim okvirom kojim se MSP-ovima ne nameće nepotrebno administrativno opterećenje kada ga trebaju primijeniti;

87.  napominje da bi u područjima u kojima je gospodarski razvoj usmjeren na privlačenje izravnih stranih ulaganja multinacionalne korporacije u nekim slučajevima mogle biti privilegirane u zakonodavnim pitanjima; smatra da bi povlašteno postupanje prema multinacionalnim korporacijama trebalo ispitati radi smanjenja njihova mogućeg negativnog učinka na MSP-ove kako bi im se zajamčili jednaki uvjeti i osnažio njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta; također prepoznaje činjenicu da su mnogi MSP-ovi osnovani radi davanja podrške multinacionalnim korporacijama i njihovim zaposlenicima preko isporuke proizvoda i pružanja usluga iz lanca opskrbe; ističe potrebu da se pomno prati poštovanje prava radnika u tim slučajevima te pozdravlja mjeru OECD-a da poveća transparentnost u međunarodnom poreznom sustavu i poziva na brzu provedbu mjera protiv smanjivanja porezne osnovice i prijenosa dobiti;

88.  poziva države članice da usvoje načelo oporezivanja dohotka na mjestu gdje je ostvaren i druge mjere protiv praksi prijenosa dobiti multinacionalnih korporacija radi jamčenja jednakih uvjeta MSP-ovima i povećanja njihova potencijala za otvaranje radnih mjesta;

89.  napominje da poboljšani regulatorni okvir i djelotvorno provođenje zakona mogu pridonijeti rješavanju problema sive ekonomije i izbjegavanja poreza;

90.  smatra da bi se trgovinskim sporazumima s trećim zemljama trebale uzimati u obzir posebne strukturne razlike regija EU-a u sektoru MSP-ove diljem Unije te procijeniti njihov utjecaj na izglede za zapošljavanje u budućnosti te na prava radnika i plaće zaposlenika u MSP-ovima;

91.  poziva Komisiju da provede procjenu učinka u pogledu utjecaja budućeg sporazuma o TTIP-u i dodjele statusa tržišnog gospodarstva Kini na broj i kvalitetu radnih mjesta u sektoru MSP-ova u svim državama članicama; ističe da bi takva procjena učinka trebala sadržavati detaljnu analizu vrsta MSP-ova i sektora na koje bi to moglo imati posljedice;

92.  napominje mogućnosti jedinstvenoga digitalnog tržišta; međutim, ističe potrebu za evaluacijom potencijala, koristi i izazova za MSP-ove s obzirom na njihov rast i potencijal za otvaranje radnih mjesta u različitim državama članicama, kao i s obzirom na utjecaj na radnike i sustave socijalnog osiguranja; preporučuje Komisiji da stvori potrebne uvjete za MSP-ove kako bi se prilagodili i postupno prešli na jedinstveno digitalno tržište;

93.  smatra da bi poticanje digitalizacije u javnom sektoru (e-vlada) i povećanje širokopojasne dostupnosti u udaljenim područjima smanjilo troškove osnivanja i rada MSP-ova, čime bi im se omogućilo da dodatno povećaju svoj potencijal za otvaranje radnih mjesta;

94.  traži od MSP-ova da potiču rad na daljinu i tzv. pametan rad, koji su djelotvorni alati za smanjenje materijalnih troškova trgovačkih društava i omogućivanje radnicima da bolje usklade svoj posao i privatni život;

95.  pozdravlja postojanje informativnih portala koji su posebno usmjereni na mala i srednja poduzeća, kao što je portal Pristup financiranju na stranici Your Europe, i poziva Komisiju da dodatno poboljša njihovu funkcionalnost i dostupnost te da ih pretvori u interaktivnije instrumente; posebno ističe važnost stvaranja jedinstvenoga digitalnog pristupnika najavljenog u strategiji jedinstvenog tržišta kao internetske pristupne točke svim informacijama i uslugama povezanima s jedinstvenim tržištem;

o
o   o

96.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 81.
(2) SL C 24, 22.1.2016., str. 2.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0394.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0459.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0264.
(7) SL C 68 E, 7.3.2014., str. 40.
(8) Godišnje izvješće o malim i srednjim poduzećima za 2014./2015. (http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/performance-review/index_en.htm).
(9) Podaci iz veljače 2016. (http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7225076/3-04042016-BP-EN.pdf/e04dadf1-8c8b-4d9b-af51-bfc2d5ab8c4a).
(10) Izvješće Eurofounda iz 2011. o zastupljenosti zaposlenika na razini poduzeća u Europi.
(11) Publikacija CECOP-a iz 2013. naslovljena „Prijenos poduzeća na zaposlenike primjenom zadružnog modela u Europi” („Business Transfers to Employees under the Form of a Cooperative in Europe”).
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0264.
(13) SL C 24, 22.1.2016., str. 33.

Pravna napomena