Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 28. travnja 2016. - BruxellesZavršno izdanje
Sporazum o zajedničkom zračnom prostoru između EU-a i Gruzije (pristupanje Hrvatske) ***
 Euro-mediteranski sporazum o zrakoplovstvu između EU-a i Izraela (pristupanje Hrvatske) ***
 Konvencija o uzajamnoj pomoći i suradnji među carinskim upravama (pristupanje Hrvatske) *
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Bolesławu G. Piechi
 Zaštita najboljeg interesa djece u EU-u na temelju predstavki upućenih Europskom parlamentu
 Agencija Europske unije za željeznice ***II
 Interoperabilnost željezničkog sustava unutar Europske unije ***II
 Sigurnost željeznica ***II
 Indeksi koji se rabe kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ***I
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europska komisija i izvršne agencije
 Razrješnica za 2014.: Tematska izvješća Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.
 Razrješnica za 2014.: 8., 9., 10. i 11. ERF
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europski parlament
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europsko vijeće i Vijeće
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Sud
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Revizorski sud
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europski gospodarski i socijalni odbor
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Odbor regija
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europska služba za vanjsko djelovanje
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europski ombudsman
 Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a – Europski nadzornik za zaštitu podataka
 Razrješnica za 2014.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor nad agencijama EU-a
 Razrješnica za 2014.: Agencija za sudjelovanje energetskih regulatora (ACER)
 Razrješnica za 2014.: Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Ured BEREC-a)
 Razrješnica za 2014.: Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT)
 Razrješnica za 2014.: Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP)
 Razrješnica za 2014.: Europska policijska akademija (CEPOL)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)
 Razrješnica za 2014.: Europski potporni ured za azil (EASO)
 Razrješnica za 2014.: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)
 Razrješnica za 2014.: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za kemikalije (ECHA)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za okoliš (EEA)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)
 Razrješnica za 2014.: Europski institut za jednakost spolova (EIGE)
 Razrješnica za 2014.: Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)
 Razrješnica za 2014.: Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za lijekove (EMA)
 Razrješnica za 2014.: Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)
 Razrješnica za 2014.: Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za željeznice (ERA)
 Razrješnica za 2014.: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)
 Razrješnica za 2014.: Europska zaklada za izobrazbu (ETF)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (EU-LISA)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)
 Razrješnica za 2014.: Agencija za opskrbu Euratoma (ESA)
 Razrješnica za 2014.: Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound)
 Razrješnica za 2014.: Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust)
 Razrješnica za 2014.: Europski policijski ured (Europol)
 Razrješnica za 2014.: Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)
 Razrješnica za 2014.: Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (FRONTEX)
 Razrješnica za 2014.: Agencija za europski GNSS (GNSS)
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće ARTEMIS
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće - Aeronautika i okoliš („Clean Sky”)
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće ECSEL
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće ENIAC
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće za gorive ćelije i vodik
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove 2
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije
 Razrješnica za 2014.: Zajedničko poduzeće SESAR
 Godišnje izvješće o Europskoj investicijskoj banci za 2014.
 Napadi na bolnice i škole kao povrede međunarodnoga humanitarnoga prava
 Izvješće o javnom pristupu dokumentima za 2014. – 2015.
 Radnice i njegovateljice u kućanstvu u EU-u
 Jednakost spolova i osnaživanje žena u digitalnom dobu

Sporazum o zajedničkom zračnom prostoru između EU-a i Gruzije (pristupanje Hrvatske) ***
PDF 241kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, Protokola o izmjeni Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (12227/2014 – C8-0035/2015 – 2014/0134(NLE))
P8_TA(2016)0138A8-0128/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12227/2014),

–  uzimajući u obzir nacrt Protokola (12226/2014),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0035/2015),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0128/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Gruzije.


Euro-mediteranski sporazum o zrakoplovstvu između EU-a i Izraela (pristupanje Hrvatske) ***
PDF 241kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije i njezinih država članica, Protokola o izmjeni Euro-mediteranskog sporazuma o zrakoplovstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i vlade Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (12265/2014 – C8-0102/2015 – 2014/0187(NLE))
P8_TA(2016)0139A8-0129/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12265/2014),

–  uzimajući u obzir nacrt Protokola (12264/2014),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0102/2015),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0129/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Države Izraela.


Konvencija o uzajamnoj pomoći i suradnji među carinskim upravama (pristupanje Hrvatske) *
PDF 237kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o Preporuci za odluku Vijeća o pristupanju Hrvatske Konvenciji od 18. prosinca 1997., sastavljenoj na temelju članka K.3. Ugovora o Europskoj uniji, o uzajamnoj pomoći i suradnji među carinskim upravama (COM(2015)0556 – C8-0376/2015 – 2015/0261(NLE))
P8_TA(2016)0140A8-0054/2016

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije Vijeću (COM(2015)0556),

–  uzimajući u obzir članak 3. stavke 4. i 5. Akta o pristupanju Republike Hrvatske, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0376/2015),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0054/2016),

1.  prihvaća prijedlog Komisije;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Bolesławu G. Piechi
PDF 330kWORD 67k
Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Boleslawu G. Piechi (2015/2339(IMM))
P8_TA(2016)0141A8-0152/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Bolesławu G. Piechi koji je 29. listopada 2015. proslijedio glavni tužitelj Republike Poljske u vezi s kaznenim postupkom koji je pokrenuo poljski Glavni inspektorat cestovnog prometa (Główny Inspektor Transportu Drogowego) (ref. br. CAN-PST-SCW.7421.653220.2014.13.A.0475) i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 23. studenoga 2015.,

–  nakon saslušanja Boleslawa G. Pieche u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 2. i članak 108. Ustava Republike Poljske te članak 7.b stavak 1. i članak 7.c stavak 1. poljskog zakona od 9. svibnja 1996. o obnašanju dužnosti zastupnika u Sejmu i Senatu,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0152/2016),

A.  budući da je glavni tužitelj Republike Poljske proslijedio zahtjev glavnog poljskog inspektora za cestovni promet za ukidanje imuniteta Bolesławu G. Piechi, poljskom zastupniku u Europskom parlamentu, zbog prekršaja u smislu članka 92. točke (a) Prekršajnog zakona od 20. svibnja 1971., koji je u vezi s člankom 20. stavkom 1. Zakona od 20. lipnja 1997. o cestovnom prometu; budući da je navodno počinjeni prekršaj prekoračenje brzine vožnje u naseljenom mjestu;

B.  budući da prema članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države moraju uživati imunitet priznat zastupnicima parlamenta te države članice;

C.  budući da prema članku 105. stavku 2. i članku 108. Ustava Republike Poljske zastupnik u Sejmu ili Senatu ne može snositi kaznenu odgovornost bez odobrenja Sejma, odnosno Senata;

D.  budući da prema tome Europski parlament odlučuje treba li Bolesławu G. Piechi ukinuti imunitet;

E.  budući da je navodni prekršaj počinjen prije nego što je Bolesław G. Piecha postao zastupnikom u Europskom parlamentu; budući da je navodni prekršaj počinjen dok je Bolesław G. Piecha bio zastupnik u poljskom Senatu i da stoga nije izravno i jasno povezan sa zastupničkom funkcijom Bolesława G. Pieche u Europskom parlamentu;

F.  budući da je Bolesław G. Piecha poljskom Glavnom inspektoratu cestovnog prometa u odgovoru na službeno izvješće glavnog inspektora tog Inspektorata poslao izjavu u kojoj prihvaća platiti kaznu za prekršaj iz članka 92. točke (a) Prekršajnog zakona; budući da je stoga teško utvrditi postoje li dovoljno ozbiljne i osnovane indicije da je zahtjev podnesen s namjerom da se našteti političkom ugledu tog zastupnika (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Boleslawu G. Piechau;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Republike Poljske i Bolesławu G. Piechi.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Zaštita najboljeg interesa djece u EU-u na temelju predstavki upućenih Europskom parlamentu
PDF 333kWORD 82k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaštiti najboljeg interesa djeteta diljem EU-a na temelju predstavki upućenih Europskom parlamentu (2016/2575(RSP))
P8_TA(2016)0142B8-0487/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 20. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, u kojima je naglašena obveza vlada da štite identitet djeteta, uključujući njegove ili njezine obiteljske odnose,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o konzularnim odnosima iz 1963., a posebno njezin članak 37. točku (b),

–  uzimajući u obzir Hašku konvenciju od 29. svibnja 1993. o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000(1) (Bruxelles II.a),

–  uzimajući u obzir Program EU-a za prava djeteta (COM(2011)0060),

–  uzimajući u obzir smjernice utvrđene u dokumentu za razmatranje za 9. Europski forum o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir analizu sustava za zaštitu djece koju provodi Agencija za temeljna prava,

–  uzimajući u obzir brojne predstavke o postupcima tijela odgovornih za dobrobit djece, skrbništvu nad djecom, otmici djece i skrbi za djecu koje je zadnjih godina Odbor za predstavke primio od podnositelja iz raznih država članica EU-a, kao i preporuke iznesene u izvješćima o posjetima u svrhu utvrđivanja činjenica koji su provedeni u Njemačkoj (23. i 24. studenoga 2011.) (Jugendamt), Danskoj (20. i 21. lipnja 2013.) (socijalna služba) i Ujedinjenoj Kraljevini (5. i 6. studenoga 2015.) (posvojenje bez pristanka),

–  uzimajući u obzir ulogu i aktivnosti posrednika Europskog parlamenta za slučajeve međunarodnih otmica djece koje su proveli roditelji,

–  uzimajući u obzir članak 216. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da pri donošenju svih odluka povezanih s pitanjima skrbi za djecu, na svim razinama, najbolji interes djeteta mora biti na prvom mjestu;

B.  budući da EU može usvojiti mjere koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim implikacijama (članak 81. stavak 3. UFEU-a), među ostalim i u području posvajanja;

C.  budući da je povećana mobilnost unutar EU-a dovela do sve većeg broja pitanja povezanih s prekograničnom zaštitom djece, koja uključuju oduzimanje skrbništva;

D.  budući da pitanja povezana sa skrbništvom nad djecom znatno utječu na živote svih uključenih pojedinaca, kao i društva u cjelini, te da Uredba Bruxelles II.a ima svojih nedostataka, a njezina predstojeća revizija dobra je prilika za poboljšanje njezinih odredaba;

E.  budući da ostvarivanje temeljnog prava kao što je sloboda kretanja i boravka ne bi smjelo uključivati veću prijetnju pravu djeteta na obiteljski život;

F.  budući da djeca čiji roditelji ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja imaju pravo na održavanje redovitog osobnog odnosa i izravan kontakt sa svojim roditeljima, osim ako je to u suprotnosti s interesima djeteta, u skladu s člankom 24. Povelje o temeljnim pravima;

1.  podsjeća da velik broj primljenih predstavki o slučajevima povezanima s djecom ukazuje na postojanje ozbiljnog problema u provedbi Uredbe Bruxelles II.a;

2.  smatra da bi svi sustavi za zaštitu djece trebali uključivati transnacionalne i prekogranične mehanizme kojima se u obzir uzimaju posebnosti prekograničnih sporova;

Zaštita djece i pravosudna suradnja unutar EU-a

3.  poziva države članice da uspostave sustave za praćenje i ocjenu (s relevantnim socioekonomskim statističkim podacima i podacima razvrstanim po državljanstvu) u sklopu nacionalnog okvira za koordinaciju prekograničnih slučajeva povezanih s djecom; preporučuje da Komisija koordinira prijenos informacija između nadležnih tijela država članica;

4.  poziva Vijeće da izvijesti o konkretnim mjerama koje države članice provode u cilju uspostave sinergija među nacionalnim sustavima za zaštitu djece u 28 država članica;

5.  poziva na jasno definiranje „uobičajenog boravišta” u revidiranoj Uredbi Bruxelles II.a;

6.  naglašava obvezu nacionalnih tijela, utvrđenu u Uredbi Bruxelles II.a, da u slučajevima povezanima s djecom priznaju i izvršavaju presude donesene u drugoj državi članici; poziva države članice da pojačaju i poboljšaju suradnju svojih pravosudnih tijela u slučajevima povezanima s djecom;

7.  poziva Komisiju i države članice da sufinanciraju i promiču uspostavu platforme za pružanje pomoći u predmetima u području obiteljskog prava građanima EU-a koji nisu državljani dotične države te jedinstvene europske telefonske podrške za slučajeve otmice ili zlostavljanja djece, kao i savjetovanje u vezi sa skrbi i postupcima posvojenja;

8.  poziva Komisiju da objavi jasan i lako dostupan vodič namijenjen građanima EU-a s praktičnim informacijama u vezi s institucijskim dogovorima o zaštiti djece, s posebnim naglaskom na posvojenju ili smještaju bez pristanka roditelja i pravima roditelja u različitim državama članicama;

Uloga socijalnih službi u zaštiti djece

9.  poziva države članice da usvoje preventivni pristup i da osiguraju primjerene i prikladno financirane politike kako bi se, gdje je to moguće, izbjeglo pokretanje postupka za određivanje skrbnika, uvođenjem postupaka za rano upozorenje i mehanizama za praćenje te pružanjem odgovarajuće podrške obiteljima kao primarnim skrbnicima, posebice u osjetljivim zajednicama u kojima postoji opasnost od socijalnog isključivanja;

10.  naglašava da se ispravna procjena pojedinačnih slučajeva u obiteljskim pitanjima ne bi smjela narušiti proračunskim rezovima kao posljedicom mjera štednje, posebno kad je riječ o kvaliteti socijalnih službi;

11.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju specijalizirano osposobljavanje i obrazovanje za socijalne radnike i sve ostale stručnjake koji se bave prekograničnim slučajevima povezanima s djecom;

12.  poziva nadležna tijela države članice koja namjerava poslati socijalne radnike da istraže slučaj posvojenja ili smještaja u drugoj državi članici da o toj istrazi obavijeste tijela dotične države članice;

Sudski postupci povezani sa skrbi za djecu

13.  poziva države članice da u okviru obiteljskih sudova ili tijela za prekogranično mirenje uspostave specijalizirana vijeća za obradu prekograničnih slučajeva povezanih s djecom; naglašava da je ključno ispravno praćenje stanja nakon presude, među ostalim i kad je riječ o kontaktu s roditeljima;

14.  poziva države članice da sustavno provode odredbe Bečke konvencije iz 1963. te da zajamče da se veleposlanstva ili konzularna predstavništva od samog početka obavještavaju o svim postupcima povezanim sa skrbi za djecu u koje su uključeni njihovi državljani te da imaju puni pristup relevantnim dokumentima; predlaže da se dopusti prisutnost konzularnih tijela u svim fazama postupka;

15.  poziva države članice da roditeljima zajamče pravo na redovito posjećivanje, osim u slučaju da je to suprotno interesu djeteta, te da im tijekom posjeta dopuste korištenje materinskog jezika s djecom;

16.  preporučuje da države članice, od samog početka i u svakoj fazi postupka povezanog s djecom, roditeljima osiguraju potpune i jasne informacije o postupku te o njegovim mogućim posljedicama; poziva države članice da roditelje obavijeste o pravilima o pravnoj potpori i pomoći, primjerice stavljanjem na raspolaganje popisa dvojezičnih specijaliziranih pravnika i nuđenjem usluga usmenog prevođenja, kako bi se izbjegli slučajevi u kojima roditelji daju svoj pristanak bez potpunog razumijevanja posljedica onoga na što su se obvezali; također preporučuje pružanje odgovarajuće potpore roditeljima s poteškoćama u čitanju i pisanju;

17.  preporučuje uspostavu minimalnih standarda za saslušanje djeteta u nacionalnim građanskim postupcima, u skladu s člankom 24. Povelje o temeljnim pravima;

18.  preporučuje odvojena saslušanja roditelja i djece u prisutnosti suca, stručnjaka ili socijalnog radnika, kako bi se izbjeglo utjecanje na dijete ili slučaj u kojem dijete proživljava sukob lojalnosti;

19.  preporučuje uspostavu pragova za trajanje svake faze u prekograničnim postupcima povezanima sa skrbi za djecu, kako bi članovi djetetove proširene obitelji imali dovoljno vremena da se pojave i prijave za posvajanje djeteta ili kako bi roditelji mogli prionuti na rješavanje svojih problema i predložiti održivu alternativu prije donošenja konačne odluke o posvojenju; smatra da se prije utvrđivanja svakog trajnog rješenja kao što je posvojenje, mora provesti pravilna ponovna ocjena situacije biološke obitelji;

20.  poziva države članice da roditeljima koji pate od ovisnosti o alkoholu ili drogama pruže razuman vremenski rok kako bi imali stvarnu mogućnost da se oporave prije nego što sud donese konačnu odluku o posvojenju njihova djeteta;

21.  poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost preporukama o prekograničnom posredovanju koje je primila od svih relevantnih dionika na europskoj i nacionalnoj razini;

Smještaj i posvojenje djece

22.  izjavljuje da u EU-u ne postoji mehanizam za automatsko priznavanje domaćih rješenja o posvojenju djeteta izdanih u drugim državama članicama; poziva države članice i Komisiju da reguliraju priznavanje domaćih posvojenja, uzimajući u obzir najbolji interes djeteta te uz dužno poštovanje načela nediskriminacije;

23.  poziva države članice da potaknu države koje to još nisu učinile da potpišu Hašku konvenciju iz 1993., čime bi se zajamčilo da sva djeca uživaju iste standarde te pomoglo da se izbjegne postojanje paralelnog sustava s manjim brojem zaštitnih mjera; poziva države članice da pojednostave birokraciju u postupku priznavanja međunarodnih posvojenja koja su već priznata u nekoj drugoj državi članici;

24.  naglašava da je djeci, bez obzira na oblik dogovora o udomljavanju ili posvojenju, potrebno osigurati smještaj koji im nudi najbolje mogućnosti za održavanje veza s njihovom kulturnom sredinom te učenje i upotrebu materinskog jezika; poziva tijela država članica uključena u postupke povezane sa skrbi za djecu da učine sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegla razdvajanje braće i sestara;

25.  poziva države članice da posvete posebnu pozornost i pruže potporu roditeljima, a posebno ženama, koji su bilo kao djeca bilo kao odrasle osobe bili žrtve nasilja u obitelji, kako bi se izbjeglo da ih se automatskim oduzimanjem skrbništva nad djecom ponovno viktimizira;

Prekogranični slučajevi otmice djece koju su počinili roditelji

26.  poziva Komisiju da objavi rezultate postignute promicanjem prekogranične suradnje u slučajevima otmice djece, koju je proglasila prioritetom u Programu EU-a za prava djeteta;

27.  poziva Vijeće da izvještava o rezultatima postignutim u uspostavi sustava za upozorenje u slučajevima otmice djece s prekograničnim implikacijama te da na temelju smjernica Komisije sklopi relevantne sporazume o suradnji u vezi s prekograničnim slučajevima otmice;

o
o   o

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 338, 23.12.2003., str. 1.


Agencija Europske unije za željeznice ***II
PDF 318kWORD 68k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (10578/1/2015 – C8-0415/2015 – 2013/0014(COD))
P8_TA(2016)0143A8-0073/2016

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10578/1/2015 – C8-0415/2015),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja litavskog parlamenta, rumunjskog senata i švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se navodi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. listopada 2013.(2),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0027),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za promet i turizam (A8-0073/2016),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

4.  predlaže da se akt navodi kao „Uredba Zīle-Matīss o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004”(4);

5.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

6.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća pripremi njegovu objavu u Službenom listu Europske unije;

7.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o Upravnom odboru Agencije Europske unije za željeznice (ERA) i postupku odabira i razrješavanja izvršnog direktora

Komisija žali zbog činjenice da u usporedbi s izvornim prijedlogom Komisije dogovoreni tekst nove Uredbe o Agenciji Europske unije za željeznice odstupa od ključnih odredaba dogovorenih 2012. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u okviru zajedničkog pristupa EU-a decentraliziranim agencijama. To se odnosi na broj predstavnika Komisije u Upravnom odboru i postupku odabira i razrješavanja izvršnog direktora. Komisija posebno naglašava da imenovanje promatrača iz redova članova Upravnog odbora, čiji je zadatak praćenje postupka odabira koji Komisija organizira u svrhu imenovanja izvršnog direktora, ne bi trebalo dovesti do udvostručavanja uloga u postupcima odabira i imenovanja (članak 51. stavak 1.).

Izjava Komisije o potrebnim proračunskim sredstvima

Agencija Europske unije za željeznice dobiva nove nadležnosti u okviru četvrtog željezničkog paketa, a posebno ovlaštenje da sektoru izravno izdaje odobrenja za vozila i rješenja o sigurnosti. Ne može se isključiti mogućnost da u prijelaznom razdoblju, u kojem će biti potrebno zaposliti i osposobiti osoblje, Agenciji Europske unije za željeznice neće još biti dostupna sredstva od naknada i pristojbi. Kako bi se izbjegli poremećaji na željezničkom tržištu, Komisija će nastojati zajamčiti potrebna sredstva za pokrivanje troškova mjerodavnog osoblja.

(1) SL C 327, 12.11.2013., str. 122.
(2) SL C 356, 5.12.2013., str. 92.
(3) Usvojeni tekstovi od 26.2.2014., P7_TA(2014)0151.
(4) Roberts Zīle i Anrijs Matīss vodili su pregovore o aktu u ime Parlamenta, odnosno Vijeća.


Interoperabilnost željezničkog sustava unutar Europske unije ***II
PDF 319kWORD 66k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka) (10579/1/2015 – C8-0416/2015 – 2013/0015(COD))
P8_TA(2016)0144A8-0071/2016

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10579/1/2015 – C8-0416/2015),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja litavskog parlamenta i švedskog parlamenta podnesena u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 7. listopada 2013.(2),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(3) o prijedlogu Komisije upućenom Parlamentu i Vijeću (COM(2013)0030),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za promet i turizam (A8-0071/2016),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

4.  predlaže da se akt navodi kao „Direktiva Bilbao Barandica-Matīss o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (preinaka)”(4);

5.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

6.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu, zajedno s izjavom Komisije na tu temu, u Službenom listu Europske unije;

7.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o dokumentima s obrazloženjima

Komisija podsjeća da su se Europski parlament, Vijeće i Komisija u Zajedničkoj političkoj izjavi od 27. listopada 2011. o dokumentima s obrazloženjima složili da podaci o prenošenju direktiva u nacionalna zakonodavstva koje države članice dostavljaju Komisiji moraju biti „jasni i precizni” kako bi se Komisiji olakšalo izvršavanje njezina zadatka nadgledanja primjene prava Unije. U ovom slučaju dokumenti s obrazloženjima bili bi korisni u spomenute svrhe. Komisija žali što konačni tekst ne sadržava odredbe u tom pogledu.

(1)SL C 327, 12.11.2013., str. 122.
(2)SL C 356, 5.12.2013., str. 92.
(3)Usvojeni tekstovi od 26.2.2014., P7_TA(2014)0149.
(4)Izaskun Bilbao Barandica i Anrijs Matīss vodili su pregovore o tom aktu u ime Parlamenta i Vijeća.


Sigurnost željeznica ***II
PDF 315kWORD 64k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti željeznica (preinaka) (10580/1/2015 – C8-0417/2015 – 2013/0016(COD))
P8_TA(2016)0145A8-0056/2016

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10580/1/2015 – C8-0417/2015),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja litavskog parlamenta, rumunjskog senata i švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. listopada 2013.(2),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(3) o prijedlogu Komisije upućenom Parlamentu i Vijeću (COM(2013)0031),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za promet i turizam (A8-0056/2016),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

4.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

5.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća pripremi njegovu objavu, zajedno s izjavom Komisije na tu temu, u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o dokumentima s obrazloženjima

Komisija podsjeća da su se Europski parlament, Vijeće i Komisija u Zajedničkoj političkoj izjavi od 27. listopada 2011. o dokumentima s obrazloženjima složili da podaci o prenošenju direktiva u nacionalna zakonodavstva koje države članice dostavljaju Komisiji moraju biti „jasni i precizni” kako bi se Komisiji olakšalo izvršavanje njezina zadatka nadgledanja primjene prava Unije. U ovom slučaju dokumenti s obrazloženjima bili bi korisni u spomenute svrhe. Komisija žali što konačni tekst ne sadržava odredbe u tom pogledu.

(1)SL C 327, 12.11.2013., str. 122.
(2)SL C 356, 5.12.2013., str. 92.
(3)Usvojeni tekstovi od 26.2.2014., P7_TA(2014)0150.


Indeksi koji se rabe kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ***I
PDF 325kWORD 101k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o indeksima koji se rabe kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima (COM(2013)0641 – C7-0301/2013 – 2013/0314(COD))
P8_TA(2016)0146A8-0131/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0641),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0301/2013),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Donjeg doma britanskog parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 7. siječnja 2014.(1),

–  uzimajući u obzir stajalište Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2014.(2),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 9. prosinca 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0131/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(3);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. travnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/1011.)

(1) SL C 113, 15.4.2014., str. 1.
(2) SL C 177, 11.6.2014., str. 42.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 19. svibnja 2015. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0195).


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europska komisija i izvršne agencije
PDF 1048kWORD 754k
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija (2015/2154(DEC))
P8_TA(2016)0147A8-0140/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. lipnja 2015. pod naslovom „Objedinjeni pregled postignuća uprave Komisije u 2014.ˮ (COM(2015)0279) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata (COM(2015)0313) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0124, SWD(2015)0125),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05583/2016 – C8-0042/2016),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2015. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o zaštiti proračuna Europske unije do kraja 2014. (COM(2015)0503),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(6);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2014. (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(7),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(8),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2014.(9),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije(10),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(11) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(12), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(13), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(14), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ(15),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(16);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2014. (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(17),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(18),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2014.(19),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije(20),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(21) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(22), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(23), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(24), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ(25),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(26);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

4. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2014. (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(27),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(28),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2014.(29),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije(30),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(31) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(32), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(33), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(34), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu te o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ(35),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU оd 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”(36),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(37);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu), Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

5. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2014. (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(38),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(39),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2014.(40),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije(41),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(42) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(43), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(44), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(45), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ(46),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(47);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

6. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2014. (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(48),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(49),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2014.(50),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije(51),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(52) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(53), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(54), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(55), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU оd 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ(56),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(57);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

7. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2014. (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(58),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(59),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2014.(60),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije(61),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(62) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(63), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(64), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(65), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU оd 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže te o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ(66),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(67);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

8. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije koje za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(68),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0199/2015)(69),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194, SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. lipnja 2015. pod naslovom „Objedinjeni pregled postignuća uprave Komisije u 2014.ˮ (COM(2015)0279) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata (COM(2015)0313) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0124, SWD(2015)0125),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2014. (COM(2015)0441) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2015)0170),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(70), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(71) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05583/2016 – C8-0042/2016),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05585/2016 – C8-0040/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(72), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(73), a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.(74);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, nacionalnim parlamentima te nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

9. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2015/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0140/2016),

A.  budući da rashodi Unije znatno pridonose postizanju ciljeva politike i da u prosjeku čine 1,9 % javne potrošnje država članica, a u pojedinim slučajevima i iznad 10 %;

B.  budući da Parlament pri davanju razrješnice Komisiji provjerava, s jedne strane, jesu li sredstva potrošena zakonito i pravilno te, s druge strane, jesu li postignuti ciljevi politike, jesu li ostvareni odgovarajući rezultati i jesu li poštovana načela dobrog financijskog upravljanja i „kulture uspješnosti”;

C.  budući da postupak davanja razrješnice za 2014. obuhvaća godinu u kojoj se preklapaju dva programska razdoblja i da je u mnogim slučajevima zabilježena potrošnja povezana s programskim razdobljem 2007. – 2013.;

D.  budući da su glavni prioriteti u davanju razrješnice Komisiji za 2014. sljedeći:

   (a) zauzeti pojačan pristup koji se temelji na uspješnosti i usmjeren je na rezultate u cilju bolje uravnoteženosti između njegova tradicionalnog načina i uvođenja novih elemenata koji odražavaju sadašnje i buduće potrebe financija Unije;
   (b) usredotočiti se na 2014. kao prvu godinu novog programskog razdoblja u kojoj su uvedeni važni elementi usmjereni na rezultate;
   (c) navesti određena poboljšanja u pogledu dostupnosti i raspoloživosti podataka radi procjene stvarnih koristi;
   (d) uključiti u postupak davanja razrješnice procjenu kvalitete regulatornog okvira za dodjelu proračunskih rashoda Unije;
   (e) pristupiti postupku davanja razrješnice kao kontinuiranom procesu, a ne procesu koji se odnosi samo na određenu godinu; mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice njegov su sastavni dio;
   (f) pristupanje postupku davanja razrješnice iz perspektive uske povezanosti između proračuna Unije i nove paradigme makroekonomske politike Unije(75) uzimajući u obzir stvarni cilj proračuna Unije, a to je doprinos ostvarenju ciljeva sektorskih politika Unije;
   (g) pristupiti postupku davanja razrješnice kao važnoj platformi za primjenu i provedbu preporuka u području politike u financiranju Unije;

E.  budući da su novi aspekti novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. koji su relevantni za razrješnicu Komisiji za 2014. sljedeći:

   (a) tematska koncentracija – sredstvima Unije potrebno je podupirati samo prioritetna područja, a ne sva područja; prioriteti bi trebali biti precizno utvrđeni uz uporabu kvantitativne analize i provedivih planova za njihovo postizanje, prema potrebi; skup prioriteta trebao bi biti jasno razgraničen; prioriteti bi trebali biti obuhvaćeni znatnim sredstvima radi postizanja stvarnih rezultata i koristi;
   (b) integrirani pristup usmjeren na konkretna područja i sinergije – programi i projekti ne bi trebali donositi samo vlastite rezultate i koristi, nego bi rezultati i koristi trebali nadopunjavati one iz drugih programa i projekata uz pomoć sinergije, pri tome poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; sinergija bi se trebala postizati unutar određenog teritorijalnoga područja; kako bi taj sustav funkcionirao, važno je napraviti upravljačku matricu za stvaranje odgovarajućih uvjeta za integrirane projekte;
   (c) uvjeti i pričuva za uspješnost – načela dobrog financijskog upravljanja temelje se na činjenici da se sredstva Unije dodjeljuju u odgovarajućim nacionalnim fiskalnim, makroekonomskim i institucijskim okolnostima koje služe kao preduvjet za samo financiranje; s druge strane, uvodi se pričuva za uspješnost kao bonus za one koji su ostvarili dobre rezultate;
   (d) pojednostavljivanje – sustav dodjele sredstava Unije iznimno je složen u više aspekata, što predstavlja prepreku učinkovitom upravljanju i mjerenju stvarnih rezultata i koristi;
   (e) bolje kvantificiranje rezultata – važno je učinkovito mjeriti postignute rezultate i na temelju tih opažanja izvući pouke koje se odnose na pojedinačne politike; stoga je ključno poboljšati utvrđivanje mjerila i sustave analize podataka, kao i to da se upravljanje usredotoči na takve podatke i druge pokazatelje poboljšanja;

F.  budući da Komisija snosi krajnju odgovornost za izvršenje proračuna Unije, dok su države članice dužne iskreno surađivati s Komisijom kako bi se zajamčilo da se odobrena sredstva koriste u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja; budući da su države članice, posebice u kontekstu podijeljenog upravljanja sredstvima, konkretno odgovorne za izvršenje proračuna Unije;

G.  budući da je ključno da u okviru podijeljenog upravljanja sredstvima podaci koje dostavljaju države članice budu objektivni i točni; budući da je ključno da države članice razumiju vlastitu odgovornost za upravljanje sredstvima Unije u okviru podijeljenog upravljanja;

A. Opća poglavlja

Obveze Komisije u odnosu na prioritete povezane s razrješnicom

1.  podsjeća da u skladu s člankom 319. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: „Komisija poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi postupila prema primjedbama sadržanim u odlukama o davanju razrješnice i prema drugim primjedbama Europskog parlamenta u vezi s izvršenjem rashoda te prema primjedbama sadržanim u preporukama vezanim uz davanje razrješnice koje je donijelo Vijeće.”

2.  izražava žaljenje zbog toga što su odgovori Komisije u brojnim aspektima i dalje neodređeni;

3.  prima na znanje prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 u pogledu tajništva nadzornog odbora Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

4.  ponovno poziva Komisiju da prije preispitivanja VFO-a na sredini razdoblja Parlamentu pošalje komunikaciju s prijedlozima o tome kako premostiti nove i potencijalne izazove koji iziskuju proračunsku potporu Parlamenta te s obrazloženjem toga kako planira pomiriti dugoročne političke ciljeve (npr. strategija Europa 2020.) s budućim VFO-om, onim za razdoblje nakon 2020.;

5.  podsjeća Komisiju da Revizorski sud već nekoliko godina zahtijeva izradu dugoročne projekcije novčanog toka; poziva Komisiju da prije kraja 2016. podnese takvu projekciju;

6.  poziva Komisiju da revidira Kodeks ponašanja povjerenika Komisije u svjetlu zahtjeva iz rezolucije o razrješnici Komisiji za 2014. prije početka postupka davanja razrješnice Komisiji za 2015.;

7.  poziva Komisiju da ne usvoji novi okvir za stručne skupine Komisije dok se ne održi sastanak između potpredsjednika Timmermansa, europske ombudsmanice, ključnih članova Europskog parlamenta i predstavnika civilnog društva o preostalim spornim pitanjima koja se odnose na sadržaj novih horizontalnih pravila i na njihovu provedbu;

8.  poziva Komisiju da naloži svojim glavnim upravama da objave sve preporuke za pojedinačne zemlje koje su izdali u okviru europskog semestra u relevantnim godišnjim izvješćima o radu;

Strategija i misija: kontinuitet i inovacije

9.  primjećuje potrebu za poštovanjem postojećih načela u vezi s razrješnicom te novih aspekata i načela u posljednjem VFO-u; stoga ističe potrebu za inovativnim pristupom u procjeni prve godine VFO-a i boljom prilagodbom pristupa razrješnici izmijenjenim potrebama i zahtjevima u proračunu Unije;

10.  smatra da bi se glavna inovacija u sadržaju razrješnice trebala sastojati od postizanja bolje ravnoteže između, s jedne strane, formalnih i postupovnih pitanja uporabe proračuna Unije te, s druge strane, pristupa koji se temelje na učinku i usmjereni su na rezultate, istodobno uzimajući u obzir uporabu apsorpcijskog kapaciteta;

11.  naglašava da su se u prošlosti postupkom davanja razrješnice ponajprije provjeravali zakonitost i pravilnost financijskih transakcija; smatra da, u kontekstu inicijative Komisije „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, povrh navedenih provjera u budućnosti više pozornosti treba usmjeriti na to u kolikoj su mjeri rezultati projekata i programa usklađeni sa zacrtanim ciljevima;

12.  napominje da se razrješnicom nastoji stvoriti zajednički pristup određenim elementima proračunske politike Unije, posebice onima koji su novouvedeni, točnije aspektima uspješnosti i aspektima povezanima s preventivnim i korektivnim kapacitetima nadzornih i kontrolnih sustava;

13.  smatra da proračun usmjeren na rezultate iziskuje snažne, stabilne i zajednički dogovorene pokazatelje; napominje, međutim, da o tim pokazateljima još treba postići dogovor sa suzakonodavcima i Komisijom, nakon detaljnog savjetovanja s tijelima država članica i drugim dionicima;pozdravlja, u tom smislu, osnivanje međuinstitucijske radne skupine o proračunskim načelima koja se temelje na uspješnosti i rezultatima, a koja je tek počela djelovati; potiče sve uključene strane da ubrzaju njezin rad, ali da pritom osiguraju donošenje niza visokokvalitetnih pokazatelja;

14.  naglašava da je glavni cilj proračuna Unije koristiti građanima Unije te, usporedno s time, štititi financijske interese Unije i poštovati obveze i ciljeve utvrđene Ugovorima; koristi se sastoje od potpore usmjerene prema razvoju i trenutačnim prioritetima usklađenima s kontekstom ekonomske politike i gospodarskom uspješnošću, uzimajući pritom u obzir potrebnu fleksibilnost za snalaženje u novim situacijama, uključujući i krizne situacije; zaštita financijskih interesa Unije zahtijeva ispravnu uporabu rashoda u skladu s pravilima te bez pogrešaka ili prijevare; pristup davanju razrješnice trebao bi pridonijeti postizanju ravnoteže između tih elemenata;

15.  nadalje, naglašava da je Komisija obvezna pobrinuti se za pravilnu primjenu zakonodavstva Unije u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a te poziva Revizorski sud da sastavi tematsko izvješće o tome koristi li Komisija dobro svoje ovlasti podržavanja i nadziranja država članica u provedbi zakonodavstva Unije;

Ostvarivanje rezultata uz pomoć proračuna Unije

16.  napominje da je ključno načelo za razrješnicu Komisiji 2014. ispravnost financijskih tokova te stvarnih programa i projekata iza njih, u svjetlu procjene optimalne uporabe sredstava Unije u svim pogledima;

17.  pozdravlja činjenicu da struktura i sadržaj godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014. slijede naslove VFO-a te više naglašavaju uspješnost i rezultate; cijeni to što poglavlja izvješća o podijeljenom upravljanju uključuju, kao probnu vježbu, preliminarne rezultate procjena uspješnosti programa;

18.  svjestan je toga da se prelazak na višu razinu revizije uspješnosti ne može provesti u jednom koraku jer se temeljni pravni akti i proračun sastavljaju samo jedanput s namjerom usklađivanja ciljeva politike s kvalitativnim pokazateljima ili stvaranja mjerljivih rezultata koje revizije uspješnosti mogu unaprijediti;

19.  u tom kontekstu smatra da VFO predstavlja važan korak naprijed uvođenjem ex ante uvjeta, pričuva za uspješnost te više mogućnosti za pojednostavljenje i sinergiju između fondova;

20.  ističe da je, budući da razdoblja obuhvaćena desetogodišnjom strategijom Unije i njezinim sedmogodišnjim proračunskim razdobljem nisu usklađena, sposobnost Komisije da prati doprinos proračuna Unije strategiji Europa 2020. ograničena za prvu polovicu razdoblja strategije, iako su dostupni svi podaci potrebni za provedbu godišnjih provjera;

21.  međutim, ističe da ciljevi i proračun usmjeren prema rezultatima moraju biti prilagođeni ciljevima utvrđenima u Ugovorima, strategiji Europa 2020., sektorskim i kohezijskim politikama te moraju biti dovoljno fleksibilni kako bi se mogli prilagoditi potencijalnim kriznim situacijama kao što su gospodarska i/ili izbjeglička kriza;

22.  napominje da 2014. neki programi, fondovi i instrumenti VFO-a za 2014. – 2020. nisu koristili nikakva sredstva zbog kasnog donošenja relevantnih uredbi te, potom, kasnog usvajanja sekundarnog zakonodavstva i programskih dokumenata;

23.  podsjeća da je VFO za 2014. – 2020. prvi u kojem je došlo do smanjenja raspoloživih proračunskih sredstava te da je pritisak na gornje granice za plaćanja mnogo veći nego u prethodnim višegodišnjim financijskim okvirima;

24.  podsjeća da je u svojim rezolucijama(76) priloženima odlukama o davanju razrješnice Parlament od 2013. godine tražio od Komisije da usmjeri svoju provedbu članka 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u vezi sa svojim evaluacijskim izvješćem, na provedbu desetogodišnje strategije Unije za rast i zapošljavanje te njezinu stvarnu uspješnost i rezultate; pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud odabrao usmjeriti poglavlje 3. svojega godišnjeg izvješća za 2014. na strategiju Europa 2020. te traži od Revizorskog suda da nastavi razvijati pristup usmjeren na uspješnost i rezultate;

25.  naglašava da je struktura strategije Europa 2020. iznimno složena (sastoji se od pet glavnih ciljeva, sedam vodećih inicijativa i 11 tematskih ciljeva za europske strukturne i investicijske fondove (ESIF)); napominje da ti različiti alati nisu osmišljeni za pretvaranje političkih ciljeva strategije u praktične operativne ciljeve uz pomoć sinergije;

26.  žali što je, unatoč napretku koji Revizorski sud navodi u svojem godišnjem izvješću za 2014.(77), Komisija do sada samo na ograničen način izvještavala o doprinosu proračuna Unije postizanju ciljeva strategije Europa 2020. (u skladu s člankom 318. UFEU-a) u evaluacijskom izvješću; ističe da VFO za razdoblje 2007. – 2013. ne zahtijeva sveobuhvatno izvješćivanje o doprinosu proračuna Unije ciljevima strategije Europa 2020. kako se planiralo prije donošenja;

27.  pozdravlja činjenicu da su uspostavljeni neki elementi učinkovitog sustava praćenja i izvješćivanja, posebice u pogledu statističkih alata koje je osmislio Eurostat, ali žali zbog toga što je revizija Komisije strategije Europa 2020. odgođena do početka 2016. te zbog toga što rezultati javnog savjetovanja o strategiji Europa 2020. ne pružaju nikakve bitne povratne informacije za ulogu financiranja Unije;

28.  žali zbog činjenice što najistaknutiji ciljevi strategije Europa 2020. nisu sustavno pretvoreni u operativne ciljeve u partnerskim sporazumima i programima; napominje da sadašnje zakonodavstvo ne zahtijeva da se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) strukturiraju oko tematskih ciljeva;

29.  ističe da su, kako je Komisija priznala u svojim odgovorima na primjedbe Revizorskog suda(78), ciljevi Unije definirani su u Ugovorima i moraju se provoditi i poštovati (npr. zajednička poljoprivredna politika), a unutar tog okvira proračun Unije dodjeljuje se za različite aktivnosti i u što većoj mjeri usklađuje se s glavnim prioritetima Unije koji se mijenjaju (tj. Lisabonska strategija, strategija Europa 2020.);

30.  žali što još nisu ostvarene potencijalne koristi od postizanja sinergija između pet ESIF-a njihovim postavljanjem pod jedan regulatorni i upravljački okvir i jedan sporazum o partnerstvu po državi članici te zbog toga što se nastavljaju primjenjivati različita pravila na razini fonda, a stoga i na razini programa; naglašava da bi se trebali usvajati samo pomno razmatrani partnerski sporazumi i programi kako bi se zajamčila učinkovita provedba ESIF-a;

31.  očekuje od Komisije da podnese izvješće o doprinosu proračuna Unije ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; slaže se da je zahtjevan zadatak dosljedno izvještavati o tematskim ciljevima za svih pet ESIF-a, a time i o doprinosu tih fondova strategiji Europa 2020.; napominje da Komisija 2017. mora podnijeti prvo strateško izvješće o doprinosu strategiji Europa 2020.;

32.  ističe, međutim, da su tri četvrtine projekata strukturnih fondova ciljeve svojih politika ostvarile u cijelosti ili djelomično te da samo u 2 % tih slučajeva nije postignut nijedan cilj zacrtan u operativnom programu ili sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava;

33.  napominje da se Revizorski sud uglavnom usredotočio na analizu dosljednosti sporazuma o partnerstvu država članica s ciljevima strategije Europa 2020. kao preduvjeta za veću uspješnost; traži od Revizorskog suda da u sljedećem godišnjem izvješću o pretvaranju ciljeva strategije Europa 2020. u očekivana postignuća u okviru drugih programa i fondova kojima izravno upravlja Komisija;

34.  ističe da bi uvođenje zajedničkih pokazatelja učinkovitosti za svaki fond bio važan korak, ali istodobno izražava žaljenje zbog sljedećeg:

   (a) države članice ne trebaju uključiti zajedničke pokazatelje u svoje programe, uz iznimku Inicijative za zapošljavanje mladih i EFRR-a, a procjene na temelju rezultata nisu dio početne faze kontrole u državama članicama;
   (b) uz iznimku dvaju fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond), različiti fondovi nemaju zajedničke pokazatelje;
   (c) ključne etape postoje samo za okvir uspješnosti, dok ciljevima možda nedostaje ambicije;
   (d) Komisija i dalje ima ograničen kapacitet za praćenje i evaluaciju uspješnosti;

35.  prima na znanje da, prema Revizorskom sudu, postoje urođene slabosti u okviru uspješnosti Uredbe o zajedničkim odredbama o ESIF-u(79) jer slabi rezultati ne dovode do gubitka pričuve za uspješnost za države članice, a financijske sankcije na raspolaganju Komisiji ograničene su; međutim, smatra da prije traženja sankcija treba uvesti bolji sustav mjerenja uspješnosti, a prije potencijalnih sankcija državama članicama treba pomoći da poboljšaju uspješnost;

36.  poziva Komisiju da bolje iskoristi područje djelovanja koje omogućuje postojeće zakonodavstvo u pogledu pričuve za uspješnost kako bi uistinu stvorila financijski poticaj za poboljšanje upravljanja financijama u praksi; osim toga, poziva na to da se u sljedećoj reviziji zakonodavstva više iskoristi pričuva za uspješnost kao instrument za povećanje elementa koji ovisi o uspješnosti(80);

37.  prima na znanje da se smjernica koju su dale središnje službe Komisije poboljšala u godišnjem izvješćivanju glavnih uprava (GU) o uspješnosti, ali ponavlja da ciljevi GU-a nisu prikladni za potrebe upravljanja te da i dalje postoje teškoće u vezi s pokazateljima praćenja uspješnosti; također napominje da su svi pokazatelji uspostavljeni prethodnih godina radi mjerenja napretka reformi strategije Europa 2020. na razini Unije i nacionalnim razinama uklonjeni iz godišnjih izvješća o radu glavnog tajnika Komisije u 2014. te umjesto toga uključeni u planove upravljanja i godišnja izvješća o radu operativnih GU-ova;

38.  zahtijeva da Komisija razmotri izradu prijedloga u cilju:

   (a) boljeg usklađivanja VFO-a sa strategijom Europa 2020. i, po potrebi, njegove revizije radi boljeg usklađivanja sa strategijom Europa 2020.;
   (b) odražavanja političkih ciljeva na visokoj razini strategije Europa 2020. u ciljevima na razini Unije;
   (c) osiguravanja da partnerski sporazumi i programi pretvaraju ciljeve na razini Unije u tematske ciljeve koji se mogu povezati s operativnim ciljevima na razini država članica ili u programima kojima izravno upravlja Komisija;

39.  Traži od Komisije da zakonodavcu predloži sljedeće:

   (a) da države članice u svoje partnerske sporazume i programe po potrebi uključe izjavu o mjerljivim rezultatima koji se namjeravaju postići financiranjem;
   (b) da svi partnerski sporazumi i programi uključe zajedničke pokazatelje rezultata, po potrebi dijeljene među različitim fondovima, a osmišljene za praćenje napretka na lokalnoj razini te razini država članica i Unije;
   (c) da se okvir uspješnosti što više temelji na tim zajedničkim pokazateljima rezultata;

40.  poziva Komisiju da u sljedeća evaluacijska izvješća predviđena u članku 318. UFEU-a uvrsti analizu učinkovitosti, djelotvornosti i rezultata u pogledu rasta i radnih mjesta koji su postignuti planom ulaganja od 315 milijardi EUR, koji je najavio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker 26. studenog 2014. na plenarnoj sjednici Parlamenta;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice Komisiji za 2013.

41.  izražava žaljenje zbog toga što je ukupna stopa pogrešaka ostala na gotovo istoj razini te što su u plaćanjima ponovno zabilježene značajne pogreške;

Poglavlje

2013.

2014.

Transakcije

Stopa pogreške(81)

Transakcije

/ EUR

Stopa pogreške

Prihod

55

0,0 %

55

0,0 %

Konkurentnost, istraživanje, obrazovanje, promet, ostali programi

160

4,0 %

166 / 13 milijardi

5,6 %

Kohezija

343

5,3 %

331 / 55,7 milijardi

5,7 %

Područje regionalne i urbane politike

168

6,4 %

161

6,1 %

Zapošljavanje i socijalna politika

175

3,1 %

170

3,7 %

Prirodni resursi

360

4,4 %

359 / 57,5 milijardi

3,6 %

EFJP – tržišne i izravne potpore

180

3,6 %

183

2,9 %

Ruralni razvoj, okoliš, klimatske mjere i ribarstvo

180

7,0 %

176

6,2 %

Globalna Europa

182

2,1 %

172 / 7,4 milijardi

2,7 %

Administracija

135

1,1 %

129 / 8,8 milijardi

0,5 %

Ukupno

1 180

4,5 %

1 157 / 142,4 milijardi

4,4 %

42.  žali što i dalje postoji nedostatak pouzdanosti provjera na prvoj razini koje provode države članice u podijeljenom upravljanju te slabosti u isključivanju neprihvatljivih zemljišta iz sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS); ističe da prema godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014. i područja pod podijeljenim upravljanjem i svi ostali operativni rashodi (kojima uglavnom izravno upravlja Komisija) imaju procijenjenu stopu pogrešaka od 4,6 %; napominje, međutim, da su provedene znatne korektivne mjere;

43.  napominje sa zabrinutošću da sljedeće preporuke i zahtjevi iz razrješnice Komisiji za 2013. još nisu provedeni:

   (a) sustav sankcioniranja ako države članice prenesu netočne informacije o programu ili izjave te u slučaju lažnog ili netočnog izvješćivanja agencija za plaćanja, koji će obuhvatiti sljedeće tri dimenzije, odnosno statističke podatke o inspekcijama, izvješća agencija za plaćanja te rad tijela za ovjeravanje;
   (b) objavljivanje, u slučaju njihova dobrovoljnog podnošenja, ne samo nacionalnih izjava nego i godišnjih sažetaka i izjava o upravljanju kao, po potrebi, „povjerljivih dokumenata” kako bi se postigao bolji uvid i stvarno poboljšanje financijskog upravljanja; međutim, nije jasno kako će učinkovite te mjere biti s obzirom na razlike u strukturi između država članica te političkoj odgovornosti različitih nacionalnih tijela;
   (c) analiza i informacije o preliminarnim rezultatima plana ulaganja za Europu, kako je Parlamentu najavio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker u studenome 2014.;

44.  primjećuje sa zabrinutošću da je od 65 preporuka Revizorskog suda koje su donesene 2011. i 2012. samo 20 preporuka u cijelosti provedeno, 26 se provodi u većini aspekata, a 19 ih se provodi u nekim aspektima; poziva Komisiju da usvoji preporuke i zahtjeve Parlamenta te da nastavi provoditi preporuke Revizorskog suda;

45.  ističe da je sa stajališta Parlamenta nezadovoljavajuće kada kontradiktorni postupci završe time da Komisija i Revizorski sud dođu do različitih zaključaka; stoga poziva obje institucije da do takvih ishoda ne dolazi;

46.  zahtijeva od Komisije plan djelovanja s rokovima i ciljevima kako bi se uspješnije spriječile te kronične pogreške;

Stajalište Revizorskog suda: Izjava o jamstvu Revizorskog suda

47.  pozdravlja činjenicu da Revizorski sud jasno iznosi mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije za 2014., kako je to činio od 2007., te da je Revizorski sud zaključio da u prihodima 2014. nije bilo značajnijih pogrešaka; također sa zadovoljstvom primjećuje da su obveze na kojima se temelje financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

48.  napominje da ukupni rezultati općenito odgovaraju prethodnim zapažanjima Revizorskog suda;

49.  žali zbog činjenice da 21 godinu zaredom u plaćanjima postoje značajne pogreške zbog nepotpune učinkovitosti nadzornih i kontrolnih sustava;

50.  žali što u plaćanjima postoji stopa pogreške od vjerojatno 4,4 %; podsjeća da je najvjerojatnija stopa pogreške za plaćanja u financijskoj godini 2013. procijenjena na 4,7 %, u financijskoj godini 2012. na 4,8 %, a u financijskoj godini 2011. na 3,9 %(82); među ostalim, najviše razine pogrešaka utvrđene su u potrošnji u korist gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije (5,7 %) te konkurentnosti za rast i zapošljavanje (5,6 %); s druge strane, administrativni rashodi povezani su s najnižim procjenama utvrđene pogreške (0,5 %);

51.  pita se temelji li se stopa pogreške za određene transakcije na usporedivoj bazi te bi li stoga trebala služiti kao usporediva referentna vrijednost; napominje da se stopa pogreške za programe nadoknade troškova (5,5 %) temelji na prihvatljivosti troška u usporedbi s programima za isplatu materijalnih prava (2,7 %), gdje se temelji samo na potrebi ispunjavanja niza uvjeta;

52.  napominje da ako se korektivne mjere država članica i Komisije nisu primijenile na plaćanja koja revidira Revizorski sud, ukupna procijenjena razina pogreške bila bi 5,5 %, a ne 4,4 %; stoga poziva Komisiju, tijela vlasti država članica i neovisne revizore da upotrijebe sve dostupne informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile moguće pogreške;

53.  naglašava da procijenjena razina pogreške za operativne rashode u pogledu potrošnje u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama iznosi 4,6 % (2013.: 4,9 %), što je i dalje iznimno velika brojka; izražava zabrinutost zbog toga što je za druge oblike operativne potrošnje u kojima Komisija ima glavnu ulogu procijenjena razina pogreške skočila na 4,6 % (2013.: 3,7 %);

54.  napominje da Komisija prepoznaje da je u potrošnji zabilježena značajna razina pogrešaka jer u svojem sveobuhvatnom izvješću za 2014. navodi da je rizični iznos u rasponu od 3,7 do 5 milijardi EUR, što predstavlja između 2,6 % i 3,5 % plaćanja; primjećuje da Komisija procjenjuje da će u budućim godinama utvrditi i ispraviti pogreške za ukupan iznos od otprilike 2,7 milijardi EUR;

55.  podupire mišljenje Revizorskog suda da, unatoč poboljšanjima analize učinka korektivnih mjera, Komisija nije uklonila rizik od toga da je učinak korektivnih mjera precijenjen ili ograničene važnosti(83);

56.  smatra da za više od tri četvrtine rashoda za 2014. glavne uprave Komisije temelje svoje procjene rizičnog iznosa na podacima koje pružaju nacionalna nadležna tijela; napominje da Komisija u svojem sveobuhvatnom izvješću navodi da je pouzdanost kontrolnih izvješća država članica i dalje izazov;

57.  konstatira činjenicu da je za 12 glavnih uprava Komisije procijenjen korektivni kapacitet viši od procijenjenog rizičnog iznosa, što odražava višegodišnju prirodu korektivnih sustava;

58.  poziva Komisiju da revidira metodu izračuna korektivnog kapaciteta prije postupka davanja razrješnice za 2015.;

59.  napominje da bi, kad god ima dokaz o smanjenom apsorpcijskom kapacitetu u državama članicama, Komisija trebala procijeniti sve odredbe o fleksibilnosti Uredbe o VFO-u te ponajprije predložiti mjere za povećanje nedovoljnog apsorpcijskog kapaciteta prije poduzimanja drugih mjera;

60.  ističe da više od dvije trećine financijskih korekcija zabilježenih za koheziju u 2014. godini predstavljaju slučajevi kada su nadležna tijela država članica povukla prijavljene rashode i zamijenila ih novima; pozdravlja činjenicu da su takvi postupci ograničeni u programskom razdoblju 2014. – 2020.;

61.  traži od Komisije da u suradnji s državama članicama procijeni za svako područje politike i za proračun Unije kao cjelinu stopu pogreške koja postoji nakon svih korektivnih mjera, uzimajući u obzir višegodišnju prirodu programa;

62.  poziva Komisiju na strogu primjenu članka 32. stavka 5. nove Financijske uredbe ako je razina pogreške kontinuirano visoka, a u kasnijoj fazi na utvrđivanje slabosti u kontrolnim sustavima, na analizu troškova i koristi mogućih korektivnih mjera te na poduzimanje ili predlaganje odgovarajućih aktivnosti za pojednostavljenje i unapređenje kontrolnih sustava te na reviziju programa odnosno sustava isporuke prije revizije programskog razdoblja 2014. – 2020. na sredini razdoblja;

63.  naglašava zapažanje Revizorskog suda da ako su Komisija, nadležna tijela države članice ili neovisne revizije iskoristili dostupne informacije, trebali su biti u stanju spriječiti, otkriti ili ispraviti značajan udio pogrešaka prije nego što su nastale; izražava zabrinutost zbog priznanja Komisije da je za ispravljanje pogrešaka potrebno barem deset godina; ističe da se uporabom svih dostupnih informacija stopa pogreške mogla smanjiti za 3,3 postotna boda i za rashode u okviru regionalne i urbane politike (6,1 %) i rashode u području ruralnog razvoja, okoliša, klimatske politike i ribarstva (6,2 %); ističe da se uporabom svih dostupnih informacija stopa pogreške mogla smanjiti za 2,8 postotnih bodova u okviru konkurentnosti za rast i zapošljavanje, kojima izravno upravlja Komisija;

64.  napominje da je 2014. prilikom dodjele proračunskih sredstava naglasak stavljen na ostvarivanje rezultata te na analizu popraćenu promjenom u metodološkim pristupima; u tom kontekstu ističe potrebu za jasnim i transparentnim pregledom doprinosa proračuna Unije 2014. rezultatima ostvarenima u pogledu strategije Europa 2020. i ciljeva sektorskih politika;

65.  također napominje da je cilj prakse godišnjih izvješća o radu utvrditi rezultate nastale intervencijama, ali fokus je i dalje više na provedenim aktivnostima nego na rezultatima;

66.  slaže se sa zadrškom koju je u svojem godišnjem izvješću o radu izrazio glavni direktor glavne uprave REGIO u vezi sa sustavima upravljanja i kontrole EFRR-a/Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2007. – 2013. u 12 država članica (77 programa) i programima europske teritorijalne suradnje; smatra da je ta zadrška dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

67.  slaže se sa zadrškama koje je u svojem godišnjem izvješću o radu izrazio glavni direktor glavne uprave AGRI u pogledu sljedećih stavki rashoda:

   ABB02 – Rashodi za tržišne mjere: u kojoj ima rizičnih 77,7 milijuna EUR i sedam elemenata zadrške; koji se odnose na 4 programa pomoći u sedam država članica : Austrija, Francuska (koje se odnose na dvije mjere pomoći), Nizozemska, Poljska, Španjolska, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina;
   ABB03 – Izravna plaćanja: u kojoj ima rizičnih 831,6 milijuna EUR; koji se odnose na 15 agencija za plaćanje u šest država članica: Španjolska (u kojoj se odnosi na 10 agencija za plaćanje), Francuska, Ujedinjena Kraljevina (Rural Payments Agency – Engleska), Grčka, Mađarska i Portugal;
   ABB04 – Rashodi za ruralni razvoj: u kojoj ima rizičnih 532,5 milijuna EUR; koji se odnose na 28 agencija za plaćanje u 16 država članica: Bugarska, Njemačka (u kojoj se to odnosi na tri agencije za plaćanje), Danska, Španjolska (šest agencija za plaćanje), Francuska (dvije agencije za plaćanje), Ujedinjena Kraljevina (dvije agencije za plaćanje), Mađarska, Grčka, Italija (četiri agencije za plaćanje), Litva, Latvija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Švedska;
   ABB05 – Rashodi IPARD-a za Tursku: u kojoj ima rizičnih 5,07 milijuna EUR;

smatra da je ta zadrška dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

68.  slaže se sa zadrškama koje je u svojem godišnjem izvješću o radu izrazio glavni direktor glavne uprave EMPL; napominje da njegovo godišnje izvješće o radu sadrži zadrške u pogledu plaćanja izvršenih za programsko razdoblje 2007. ‒ 2013. za rizični iznos od 169,4 milijuna EUR u 2014., uključujući rashode za sustav upravljanja i kontrole za 36 konkretnih operativnih programa Europskog socijalnog fonda (ESF) u Belgiji, Češkoj Republici, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini za programsko razdoblje 2007. – 2013.; smatra da je ta zadrška dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

69.  traži od glavnog direktora glavne uprave DEVCO da u svojem godišnjem izvješću o radu pruži jamstvo koje je više diferencirano u pogledu rizika te da u skladu s tim više resursa za kontrolu usmjeri prema područjima obuhvaćenima konkretnim zadrškama;

70.  poziva Vijeće da više pozornosti obraća na razrješnice te pozdravlja kritiku Švedske i Ujedinjene Kraljevine, koje su od Komisije i Revizorskog suda zatražile sljedeće:

   da se usredotoče na područja i primatelje kod kojih postoji veći rizik od pogrešaka umjesto da postroži kontrole za sve;
   da se usredotoče na ex ante, a ne na ex post kontrole;
   da očuvaju jednoglasno dogovorene gornje granice za plaćanja, i to osobito održavanjem fiskalne discipline u odnosu na obveze, opozivom neiskorištenih odobrenih sredstava kako bi se napravilo mjesta za nove prioritete i programe, povećanjem transparentnosti pružanjem dugoročnih prognoza, osiguravanjem ravnoteže između obveza i plaćanja i smanjenjem prevelikog novčanog salda u financijskim instrumentima, s obzirom na to da je više od 14 milijardi EUR neiskorištenih sredstava i dalje blokirano unutar takvih instrumenata, a mogla bi se iskoristiti za hitnije potrebe i prioritete;

pozdravlja, osim toga, činjenicu da su Švedska i Ujedinjena Kraljevina pozvale tijela država članica da se bolje koriste raspoloživim informacijama za sprečavanje, otkrivanje i uklanjanje pogrešaka prije prijave rashoda Komisiji;

Sažetak

71.  Zaključuje da razrješnica:

   (a) kad je riječ o prioritetima, uključuje uravnotežen pristup između tradicionalnih metoda te veću usredotočenost na uspješnost i rezultate, uzimajući svakako u obzir obveze koje proizlaze iz Ugovora, sektorske politike i fleksibilnost potrebnu za nošenje s nepredviđenim događajima;
   (b) zahtijeva bolju dostupnost podataka i upravljanja njima radi prikazivanja uspješnosti i rezultata;
   (c) pokazuje važnost pojačane veze između proračuna Unije i ključnih strategija politika i koncepata Unije (kao što je strategija Europa 2020.) te njihove korelacije s ključnim sektorskim politikama;
   (d) pokazuje poštovanje prema poboljšanim metodama upravljanja i kontrole u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;
   (e) pruža prostor za obrazlaganje primjedbi iz prethodnih razrješnica u obliku redovitog praćenja;
   (f) izražava žaljenje zbog značajnog porasta pogrešaka u operativnim rashodima kojima izravno upravlja Komisija, čiji je rast po prvi put dosegnuo točku jednaku stopi pogrešaka za potrošnju u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama;
   (a) najveći udio i dalje dolazi od država članica ovisno o njihovu bruto nacionalnom dohotku (BND), a 2014. taj je doprinos iznosio 94,9 milijardi EUR;
   (b) drugi izvori uključuju plaćanja na temelju PDV-a prikupljenog u pojedinačnim državama članicama, u ukupnom iznosu od 17,7 milijardi EUR;
   (c) carine i poljoprivredne naknade predstavljaju treći značajni izvor, u iznosu od 16,4 milijarde EUR;

B. Posebna poglavlja

Opće proračunsko i financijsko upravljanje

72.  ističe da dobro financijsko upravljanje uključuje stvarne rezultate intervencija proračuna Unije, naravno, pod uvjetom da se poštuju pravila zakonitosti i pravilnosti te da se pridonosi dodanoj vrijednosti proračuna Unije iz perspektive Unije; ističe da je smanjenje stopa pogreške i slučajeva prijevare preduvjet potreban za poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja;

73.  ističe da razina stope pogreške ne označava nužno slučaj prijevare, neučinkovitosti ili gubitka, nego procjenu financijskih tokova koji ne bi trebali biti isplaćeni jer se nisu upotrebljavali u skladu s pravilima i propisima; naglašava, međutim, da je nagli porast značajnih pogrešaka u kontekstu postupaka javne nabave iznimno zabrinjavajuć, s obzirom na to da države članice imaju godine iskustva s postojećim propisima o javnoj nabavi što znači da će im, ako imaju poteškoća s tim propisima, biti još teže kada budu morale prilagođavati nacionalno zakonodavstvo i postupke novim direktivama o javnoj nabavi i koncesijama; uviđa da građani Unije ne razumiju najbolje stopu pogreške te poziva Revizorski sud da s tim u vezi započne raspravu s Komisijom u cilju utvrđivanja potencijalnih metodoloških nedostataka i postizanja dogovora oko zajedničkih standarda u izvješćivanju o stopi pogreške;

74.  preporučuje da se pravila i propisi provjere uz pomoć postupka regulatorne procjene učinka(84) radi ispitivanja usklađenosti i dosljednosti s potrebama i ciljevima Unije, kao što je to u slučaju programa nadoknade troškova, dok tipičan primjer pogrešaka uključuje isplatu neprihvatljivih troškova (41 %) te pogreške u pogledu javne nabave (27 %); napominje da se te pogreške mogu razlikovati od prijevare ili namjernog zavaravanja u svrhu dobivanja koristi;

75.  usmjerava pozornost na činjenicu da je proračun Unije za 2014. izvršen pod različitim regulatornim okvirima, uzimajući u obzir činjenicu da su te godine na snazi bila dva okvira, onaj za razdoblje 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

76.  stoga ističe da je ispravno i bitno razlikovati različite vrste stope pogreške povezane s različitim vrstama proračunskih rashoda Unije jer se dodjeljuju prema različitim kriterijima te ih je stoga vrlo teško uspoređivati;

77.  napominje da, u svojim nastojanjima da se podupre pojačana kultura uspješnosti, godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. pridaje veliku pozornost spornim pitanjima izvršenja proračuna Unije jer je kao probni projekt ispitalo stvarnu komplementarnost između financiranja Unije i strategije Europa 2020.; napominje da je Sud naglasio i utvrdio nisku i slabu međusobnu povezanost partnerskih sporazuma/operativnih programa i strategije Europa 2020.; međutim, usmjerava pozornost na činjenicu da se takva komplementarnost treba razmotriti u općem kontekstu misija za pojedine fondove u skladu s njihovim ciljevima na temelju Ugovora, uključujući gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;

78.  izražava zabrinutost zbog stope apsorpcije sredstava u državama članicama, koja varira između 50 % i 92 %; poziva Komisiju da predstavi temeljitu analizu toga zašto neke regije imaju nisku stopu apsorpcije sredstava te da analizira konkretne načine rješavanja strukturnih problema koji uzrokuju takvu neravnotežu;

79.  cijeni inovativnu prirodu godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014. koje uključuje pristup temeljen na rezultatima i uspješnosti, procjenjujući primjenu i usmjerenost proračunskih intervencija Unije u usporedbi s prioritetima strategije Europa 2020.; smatra da pristup utemeljen na rezultatima i uspješnosti treba zauzimati i u sljedećim godinama pri sastavljanju preporuka za pojedine države u kontekstu europskog semestra;

80.  naglašava da primjedbe i postignuća Revizorskog suda ističu potrebu za primjenom mjera za poboljšanje izvršenja proračuna i standarda podijeljenog upravljanja;

Uspješnost u izvršenju proračuna

81.  napominje da uspješnost u izvršenju proračuna označava odgovarajuće usmjerenje proračunskih rashoda Unije na stvarne prioritete Unije za određeno razdoblje;

82.  ističe da se kultura uspješnosti temelji na trima ključnim stupovima: strategiji, pojednostavljenju i proračunskom postupku;

83.  preporučuje nastavak postupka pojednostavljenja postupaka i proračunskog sadržaja, što bi dovelo do smanjenja prekomjernih administrativnih opterećenja te ograničenja „gold-platinga”, odnosno prekomjernog donošenje propisa, u određenim državama članicama; naglašava da postupak pojednostavljenja ne bi smio dovesti do deregulacije niti do zapostavljanja mehanizama i postupaka kontrole, tj. ex ante revizija; ističe da pojednostavljenje ne bi trebalo uzrokovati prečeste promjene u regulatornom okviru i dovoditi do većeg opterećenja za upravu i korisnike, čime bi se ugrozili namijenjeni pozitivni učinci pojednostavljenja; pozdravlja postojanje skupine na visokoj razini koju je osnovala Komisija te očekuje rezultate;

84.  preporučuje poboljšanje proračunskog postupka u smislu osiguravanja upravljanja i informacija o uspješnosti izvršenja, uključujući isplativost kontrola, izjave o jamstvu i razrješnice, projektne baze podataka i komunikaciju;

85.  poziva Komisiju da poboljša komunikaciju i suradnju između aktera uključenih u planiranje i izvršavanje proračuna i davanje razrješnice i šire javnosti, i to usklađivanjem očekivanja, dijeljenjem iskustava o provedbi i izvješćivanjem o postignutim ciljevima;

86.  poziva Komisiju da razmotri uporabu instrumenata poput društvenih medija, istraživanja i fokusnih skupina radi mjerenja osviještenosti javnosti i analize načina na koje bi mogla poboljšati komunikacijske strategije u budućnosti kad je riječ o informiranju građana o rezultatima projekata;

87.  pozdravlja novu međuinstitucijsku radnu skupinu o dodjeljivanju proračunskih sredstava na temelju uspješnosti kako bi se postiglo opće razumijevanje proračunskih načela koja se temelje na uspješnosti i usmjerena su na rezultate;

88.  preporučuje odgovarajuća poboljšanja u područjima kao što je usklađivanje intenziteta kontrole i rizika, izvješćivanje o pregledu postignuća ili pouzdanosti rezultata kontrole o kojima izvješćuju države članice;

89.  napominje da je Komisija stvorila golem analitički kapacitet koji se uglavnom temelji na sektorima važnima za pojedine glavne uprave, bez analiziranja horizontalnih, multidisciplinarnih pitanja i stvarnih rezultata njezinih politika koje se (su)financiraju iz proračuna Unije;

90.  preporučuje usmjeravanje na pristup temeljen na uspješnosti te na pitanja tržišnih nesavršenosti/neuspjeha jer takav pristup pomaže u usmjeravanju intervencija u pogledu financiranja Unije na područja na kojima su kriteriji gospodarstva, učinkovitosti i djelotvornosti najbolje ispunjeni; ističe da projekt treba biti usklađen s nizom različitih vrsta tržišnih nesavršenosti/neuspjeha, jednom povezanom s informacijskom asimetrijom, a drugom povezanom s tržišnim procjenama prinosa koje ne uključuju sve pozitivne vanjske učinke i širu društvenu korist, dok oba opravdano na raspolaganju imaju sredstva Unije;

91.  predlaže da Komisija pri procjeni dodane vrijednosti Unije donese kriterije koji se temelje na tome što bi se vjerojatno dogodilo kad bi se projekt ili aktivnost o kojima je riječ provodili ili ne bi primili sredstva Unije;

92.  poziva na hitna pojašnjenje toga koliko je novca iz fondova Unije isplaćeno medijskim poduzećima u svakoj državi članici, koja su poduzeća primila ta sredstva i je li razlog za isplatu bila informiranje o fondovima ili nešto drugo;

Podijeljeno upravljanje

93.  podsjeća da veliku odgovornost za ispravnu dodjelu proračunskih sredstava Unije snose države članice jer se 76 % rashoda troši u okviru podijeljenog upravljanja; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

94.  naglašava da je ključ ispravne dodjele sredstava točno utvrđivanje potreba Unije u kombinaciji s razvojnim prioritetima država članica;

95.  naglašava da što više države članice teže ispunjavanju nacionalnih i kvantificiranih ciljeva strategije Europa 2020., to se više proračunska potrošnja Unije može usmjeriti, te što više ti ciljevi odražavaju stvarne gospodarske, društvene, teritorijalne i ekološke potrebe Unije, to će bolje Unija jamčiti okruženje za dobro financijsko upravljanje; u tom kontekstu preporučuje osnivanje trajne platforme koja se sastoji od Komisije i predstavništava nacionalnih vlada, uključujući stalne predstavnike pri Uniji, regionalne vlade i tijela vlasti;

96.  dijeli zaključak Revizorskog suda da Komisija, nacionalna nadležna tijela i neovisni revizori moraju upotrebljavati sve dostupne relevantne informacije za sprečavanje ili otkrivanje te ispravljanje pogrešaka prije nadoknade troškova; čvrsto ističe da, kada su podaci dostupni, Komisija, nacionalna tijela i neovisni revizori nemaju opravdanje za nepoduzimanje odgovarajućih mjera za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje pogrešaka;

97.  poziva Revizorski sud da zajedno s nacionalnim revizorskim tijelima izradi sustav koji će mu omogućiti da evaluira u kojoj su mjeri države članice provele njegove preporuke;

98.  poziva Komisiju da pruži smjernice državama članicama kako bi se partnerskim sporazumima i operativnim programima potpunije prenosila strategija programa Europa 2020. te provodio koncept zajedničkih pokazatelja rezultata kako je predloženo u godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014.;

99.  smatra korisnim da Parlament i Vijeće zajedno pronađu način kako riješiti pitanje potrošnje država članica u okviru podijeljenog upravljanja;

100.  podržava uvrštenje preporuka za pojedine države u sporazume o partnerstvu;

101.  potiče Komisiju da intenzivira pregovore s državama članicama u vezi s potrebom objavljivanja nacionalnih izjava i godišnjih sažetaka;

Financijski ispravci i povrati

102.  izražava zabrinutost zbog toga što su financijski ispravci izvršeni 2014. (u usporedbi s primljenim sredstvima Unije za plaćanja) u nekim državama članicama triput veći od prosječnih 2,3 % (Slovačka 8,7 %, Češka Republika 8,1 % i Grčka 4,7 %);

103.  napominje da su za programsko razdoblje 2007. – 2013. potvrđeni financijski ispravci u iznosu od 209 milijuna EUR za ESF, a 156 milijuna EUR je izvršeno, od čega je 95 milijuna EUR potvrđeno 2014.; napominje da su države članice s najvećom količinom ispravaka Španjolska (56 milijuna EUR), Rumunjska(43 milijuna EUR), Poljska (32 milijuna EUR) i Francuska (20 milijuna EUR);

104.  navodi da kumulativni iznosi ispravljeni u okviru kohezijske politike za razdoblje od 2007. do 2013. čine 0,9 % proračunskih sredstava; slaže se sa stajalištem Komisije da bi se financijski ispravci za razdoblje od 2007. do 2013. trebali nastaviti povećavati u nadolazećim godinama jer će se programi početi zaključivati;

105.  napominje da je u okviru programâ EFRR-a/Kohezijskog fonda Komisija nametnula ukupno otprilike 2 milijarde EUR financijskih ispravaka od početka programskog razdoblja 2007. – 2013., što uključuje 782 milijuna EUR financijskih ispravaka koje su države članice primijenile prije prijavljivanja rashoda Komisiji ili u trenutku prijavljivanja; sa zabrinutošću napominje da su glavne države članice na koje se ti ispravci Češka Republika (719 milijuna EUR), Mađarska (298 milijuna EUR), Grčka (257 milijuna EUR), Španjolska (237 milijuna EUR), Slovačka (152 milijuna EUR), Rumunjska (146 milijuna EUR) i Italija (105 milijuna EUR);

106.  napominje da su države članice s najvišom razinom kumulativnih financijskih ispravaka u okviru ESF-a Rumunjska (355 milijuna EUR), Španjolska (213 milijuna EUR) i Poljska (152 milijuna EUR);

107.  smatra da su financijski ispravci i povrati učinkoviti instrumenti zaštite proračuna Unije; međutim, žali što se zbog pravnog okvira kojim se štite financijski interesi Unije, složenosti povezanih postupaka i nekoliko kontrolnih razina u mnogim područjima, pogreške mogu ispraviti tek nekoliko godina nakon što su se dogodile;

Zaštita financijskih interesa

108.  naglašava da korupcija i prijevara nagrizaju povjerenje u javne institucije i demokraciju te potkopavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta Unije; napominje da je potreban integriran pristup suradnje između institucija Unije (i država članica); žali što nekoliko institucija Unije (Komisija i agencije, Europski ured za borbu protiv prijevara, Revizorski sud) izvješćuju o prijevari na različite načine;

109.  predlaže da Komisija uključi sve mehanizme izvješćivanja u jedan koherentni sustav za zaštitu financijskih interesa Unije i učini tako borbu protiv prijevare i korupcije učinkovitijom; podsjeća na važnost koherentnog zakonodavstva unutar Unije za učinkovitu borbu protiv organiziranog kriminala na transnacionalnoj razini;

110.  ističe da je transparentnost najdjelotvorniji instrument borbe protiv zlouporabe i prijevare; poziva Komisiju da poboljša zakonodavstvo povezano s tim, te da učini obveznom objavu podataka povezanih sa svim korisnicima sredstava Unije, uključujući podatke o ugovorima s podizvoditeljima;

111.  potiče Komisiju da pristupi Kaznenopravnoj konvenciji o korupciji (ETS br. 173) Vijeća Europe te da ubrza pregovore o sudjelovanju Unije u Skupini država protiv korupcije (GRECO) radi doprinosa boljoj koordinaciji politika borbe protiv korupcije u Europi;

112.  poziva Komisiju da u potpunosti preuzme odgovornost za povrat sredstava nepropisno uplaćenih u proračun Unije te da utvrdi ujednačena načela izvještavanja u svim državama članicama u cilju osiguranja usporedivih, pouzdanih i prikladnih skupova podataka;

113.  pozdravlja izjavu Komisije u njezinu godišnjem izvješću o zaštiti financijskih interesa (PIF) za 2014., kojim se podsjeća da bi Direktiva PIF i Uredba o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja „nadopunile i osnažile pravni okvir te znatno ojačale borbu protiv prijevare”; ponovno ističe svoje stajalište da je potrebno hitno donijeti Direktivu o zaštiti financijskih interesa (Direktiva PIF) u čije bi područje primjene bio uključen i PDV te kojom bi se jasno definirala povreda financijskih interesa, najkraće i najdulje zatvorske kazne te minimalna pravila o zastari; podsjeća na predmet Tarrico, u kojemu Sud Europske unije skreće pozornost na činjenicu da je prijevara u vezi s PDV-om doista uključena u definiciju prijevare u vezi s financijskim interesima Konvencije PIF iz 1995. godine; poziva Komisiju da razjasni odnose između Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) te ispita mogućnost snažnijeg integriranog pristupa tih agencija kako bi istrage bile učinkovitije;

114.  pozdravlja odluku Komisije da poveća transparentnost poboljšanjem sustava stručnih skupina, a osobito postupak odabira stručnjaka, i to osmišljavanjem novih politika borbe protiv sukoba interesa za stručnjake imenovane u osobnom svojstvu, što podrazumijeva da Parlament može vršiti izravan nadzor nad tim imenovanjima; prima na znanje da u relevantnim situacijama stručnjaci moraju biti upisani u registre transparentnosti; međutim, snažno potiče Komisiju da pri sastavljanju izmjena aktualnih horizontalnih pravila koja vrijede za skupine stručnjaka uzme u obzir i preporuke europske ombudsmanice u vezi sa sastavom skupina stručnjaka i preporuke iz studije „Sastav skupina stručnjaka Komisije i status registra skupina stručnjaka” kako bi se zauzeo sustavniji i transparentniji pristup; traži da Komisija započne dijalog s Parlamentom prije formalnog donošenja pravila, posebno u pogledu predstojećeg izvješća Odbora za proračunski nadzor i Odbora za pravna pitanja o toj temi; potiče europske agencije da razmotre reforme u sličnom smjeru;

115.  naglašava da države članice ne poduzimaju nikakve mjere u pogledu navodnih slučajeva prijevare koji utječu na financijske interese Unije, koje im je dostavio OLAF; poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere te OLAF da nastavi podupirati države članice u poboljšanju njihove učinkovitosti u sprečavanju i otkrivanju prijevare u pogledu europskih fondova;

116.  poziva Komisiju da razvije sustav strogih pokazatelja i jedinstvenih kriterija; izražava zabrinutost zbog pouzdanosti i kvalitete podataka koje dostavljaju države članice; stoga poziva Komisiju da usko surađuje s državama članicama kako bi se zajamčili sveobuhvatni, točni i pouzdani podaci, imajući u vidu cilj potpune provedbe modela jedinstvene revizije;

117.  ponavlja svoj zahtjev da Komisija svake dvije godine izvještava Parlament i Vijeće o tome kako institucije Unije provode svoje interne antikorupcijske politike te s nestrpljenjem iščekuje sljedeće izvješće početkom 2016.; traži od Komisije da doda poglavlje o uspješnosti institucija Unije u borbi protiv korupcije i smatra da bi se budućim izvješćima Komisije o antikorupcijskim mjerama uvijek trebale obuhvatiti sve institucije i tijela Unije;

118.  izražava zabrinutost zbog podataka o pranju novca koje je dostavio Eurodad, prema kojima se Luksemburg i Njemačka nalaze na vrhu zemalja u kojima postoji rizik od pranja novca; smatra da je ključno da države članice u cijelosti prenesu direktivu Unije o pranju novca te da uvedu javni registar vlasništva poduzeća, uključujući zaklade;

119.  poziva na to da upis u registar Unije za sve lobiste koji sudjeluju u aktivnostima povezanima s Komisijom postane obvezan, a ne više dobrovoljan;

120.  smatra da je prvo dvogodišnje izvješće Komisije o suzbijanju korupcije obećavajući pokušaj da se bolje shvati korupcija u svim njezinim dimenzijama, da se osmisle konkretni odgovori radi borbe protiv korupcije i da se otvori put prema većoj odgovornosti javne sfere prema građanima Unije; u tom pogledu ponovno potvrđuje važnost politike nulte tolerancije Unije prema prijevarama, korupciji i tajnim sporazumima; međutim, smatra vrijednim žaljenja činjenicu da tim izvješćem nisu obuhvaćene antikorupcijske politike samih institucija Unije;

121.  zahtijeva da najkasnije u svojem drugom izvješću o suzbijanju korupcije Komisija dodatno analizira uvjete u kojima se provode politike na razini institucija Unije i država članica kako bi se prepoznali svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

122.  poziva Komisiju da bez odgode ispuni svoje obveze izvješćivanja u okviru Konvencije UN-a protiv korupcije;

Općenita stopa pogreške

123.  napominje sa zabrinutošću da su najčešće otkrivene vrste pogrešaka one u pogledu neprihvatljivih troškova uključenih u zahtjeve za plaćanje troškova (41 %), ozbiljne pogreške u javnoj nabavi (27 %) te netočne izjave poljoprivrednika o površinama (20 %);

124.  napominje, međutim, da je postotak ozbiljnih pogrešaka država članica u javnoj nabavi u znatnoj mjeri smanjen s 45 % u 2013. u području regionalne politike na 25 % svih kvalificiranih pogrešaka ukupno u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u 2014.;

125.  smatra alarmantnim da su u mnogim primjerima mjerljivih pogrešaka Komisija, nacionalna nadležna tijela ili neovisni revizori imali dovoljno informacija za sprečavanje ili otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prije prihvaćanja rashoda; da su sve ove informacije upotrijebljene kako bi se ispravile pogreške, procijenjena razina pogrešaka bila bi znatno niža;

126.  napominje da je za programe za isplatu materijalnih prava procijenjena razina pogreške 2,7 % (3 % 2013.) te je stoga znatno niža nego u slučaju izdataka za isplatu naknada gdje je procijenjena razina pogreške 5,5 % (5,6 % 2013.); poziva Komisiju da, po potrebi, kao sredstvo za pojednostavljivanje procijeni prijelaz s programa isplate naknada na program za isplatu materijalnih prava;

Najbolja praksa

127.  potiče države članice da ozbiljno shvate svoje obveze u pogledu postizanja ciljeva strategije Europa 2020. kao što to čine u slučaju preporuka za svaku pojedinu državu i postupak europskog semestra; to bi odrazilo vidljivu promjenu u shvaćanju uspješnosti, što bi se trebalo dodatno pratiti provedbom evaluacijskih postupaka s učinkom, kao što je pričuva za uspješnost za odgovorne korisnike te kazne i ograničenja za ostale;

Procjena i analiza glavnih rezultata proračuna Unije za 2014.

128.  napominje da ukupan iznos od otprilike 142,5 milijardi EUR 2014. predstavlja gotovo 2 % ukupne javne potrošnje u državama članicama Unije ili 1 % BDP-a Unije;

129.  zahtijeva da utvrđivanje stvarnih učinaka uporabe proračuna Unije na makroekonomske pokazatelje Unije postane predmetom postupka davanja razrješnice;

130.  žali što je samo 47 % doprinosa instrumentima financijskog inženjeringa isplaćeno konačnim primateljima do kraja 2013. u okviru podijeljenog upravljanja (37 % isplaćeno na kraju 2012.) te što je iznos u instrumentima financijskog inženjeringa pod neizravnim upravljanjem i dalje visok (1,3 milijarde EUR 2014.; 1,4 milijarde EUR 2013.);

131.  prima na znanje preporuku Revizorskog suda Komisiji da podnese zakonodavni prijedlog za izmjenu primjenjivog propisa koji se odnosi na produljenje razdoblja prihvatljivosti za instrumente financijskog inženjeringa u okviru Uredbe (EZ) br. 1083/2006 te pripadajući odgovor Komisije;

132.  u skladu s preporukom Revizorskog suda poziva Komisiju da u svojem proračunskom i financijskom upravljanju razmotri ograničenja kapaciteta u određenim državama članicama kako bi se izbjegla nedovoljna iskorištenost sredstava te povećale stope apsorpcije, posebice u području ESIF-a; pritom uvažava do sad poduzete mjere kao što su osnivanje radne skupine za bolju provedbu, zahvaljujući kojoj je već došlo do poboljšanja;

133.  zahtijeva od Komisije da poduzme mjere za smanjenje nepodmirenih obveza, uključujući pravodobno zaključenje programa za razdoblje 2007. – 2013. te smanjenje novčanih iznosa u fiducijarnim ustanovama;

134.  ponavlja da bi Komisija trebala svake godine izraditi dugoročnu projekciju novčanog toka koja bi obuhvaćala gornje granice proračuna, potrebe plaćanja, ograničenja kapaciteta te potencijalna povlačenja sredstava za obveza kako bi se bolje uskladile potrebe plaćanja i dostupna sredstva(85);

135.  smatra da je revizija VFO-a na sredini proračunskog razdoblja, koju Komisija treba predstaviti do kraja 2016., prva i najbolja prilika da se strukturno riješi problem visoke razine nepodmirenih obveza; poziva Komisiju da izradi prijedlog revizije Uredbe o VFO-u kako bi se, među ostalim, riješio problem nepodmirenih obveza;

Nepodmirena plaćanja

136.  naglašava da su obveze 2014. iznosile 109,3 milijarde EUR, tj. 76,6 % dostupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, što je rezultiralo vrlo visokom dostupnom razinom sredstava za preuzimanje obveza u 2015. (s prijenosom 12,1 milijarde EUR, gornja granica je povećana za 16,5 milijardi EUR);

137.  izražava žaljenje zbog toga što se, usprkos razini plaćanja i dalje višoj od gornje granice VFO-a i uporabi pričuve za nepredviđene izdatke, iznos neizvršenih zahtjeva za plaćanje povećao za 1,4 milijardu EUR i dosegnuo 25,8 milijardi EUR; naglašava da je važno u potpunosti poštovati zajedničku izjavu o planu plaćanja za razdoblje 2015. − 2016. koja je usuglašena između Parlamenta, Vijeća i Komisije te koja je nastala nakon preuzimanja zajedničke obveze da se smanje zaostaci u nepodmirenim zahtjevima za plaćanja za kohezijske programe u razdoblju 2007. ‒ 2013. na otprilike 2 milijarde EUR do kraja 2016.; smatra da takvo stanje zapravo predstavlja povredu članka 310. UFEU-a, u kojemu se navodi da prihodi i rashodi prikazani u proračunu moraju biti uravnoteženi;

138.  naglašava da je predviđeno da će smanjenje razine nepodmirenih obveza biti privremeno zbog traženog povećanja gornje granice VFO-a u 2015. i sljedećim godinama;

139.  posebno ističe da su do kraja 2014. godine plaćanja državama članicama za višegodišnje ESIF-e za razdoblje 2007. – 2013.(86) dosegla 309,5 milijarde EUR; tj. 77 % od 403 milijarde EUR za sve operativne programe, imajući u vidu da pet država članica (Češka, Španjolska, Italija, Poljska i Rumunjska) odgovaraju za više od polovice neiskorištenih obveza višegodišnjih ESIF-a;

140.  žali što je zaostatak u apsorpciji višegodišnjih fondova znatan te može stvoriti značajan problem za određene države članice(87); podržava i uviđa, s tim u vezi, korisnost primjene opcija fleksibilnosti, s obzirom na odgode u pokretanju svih programa;

Prihod

141.  Napominje da se tokovi prihoda temelje na načelu višekanalnosti:

142.  pozdravlja činjenicu da se od triju preporuka Revizorskog suda koje su donesene u 2011. i 2012. godine dvije preporuke provode u većini aspekata, a jedna se provodi u nekim aspektima;

BND

143.  naglašava da je, dok ne dođe do promjena u sustavu vlastitih sredstava Unije, parametar BND-a ključni čimbenik pitanja prihoda proračuna Unije te ističe da je ispravna i objektivna mjera u tom pogledu ključno i jedino ozbiljno pitanje u vezi s temom prihoda u okviru trenutačne strukture proračuna Unije te da je vrlo važno imati pouzdane i fleksibilne baze podataka za izračun doprinosa država članica;

144.  stoga poziva Komisiju da izjavi da su podaci o BND-u koje su dostavile države članice pouzdani, a njihovi doprinosi stoga ispravni;

145.  podsjeća da su 2014. ažurirani podaci o BND-u doveli do dosad neviđene prilagodbe doprinosa država članica u ukupnom iznosu od 9,813 milijuna EUR;

146.  ističe da je učinak tih velikih revizija salda BND-a mogao biti manji da je uspostavljena zajednička revizijska politika Unije kojom se usklađuje raspored velikih revizija;

147.  žali što prijevare u vezi s PDV-om, posebice tzv. kružne prijevare ili prijevare uz pomoć fiktivnog trgovca, narušavaju tržišno natjecanje, uskraćuju znatna sredstva nacionalnim proračunima te su štetne za proračun Unije; ističe da su 2013. manjak prihoda od PDV-a i procijenjeni gubici u pogledu prikupljanja PDV-a iznosili 168 milijardi EUR; zabrinut je zbog toga što Komisija nema pouzdane podatke o prijevarama u vezi s PDV-om i kružnim prijevarama; napominje da je sadašnji sustav PDV-a i dalje fragmentiran te stvara znatno administrativno opterećenje, osobito za mala, srednja i internetska poduzeća; zabrinut je zbog toga što novi sustav odgovornosti za PDV kao izvor vlastitih sredstava nije mogao u cijelosti postići cilj pojednostavljenja te naglašava odgovornost država članica za poboljšanjem Eurofisca i bolje usklađivanje politika o obrnutoj naplati poreza radi olakšavanja razmjene informacija i pomoći u borbi protiv nepravilnosti i prijevara; poziva Komisiju da predloži zakonodavne izmjene kojima bi se omogućile djelotvorne unakrsne provjere carinskih i poreznih podataka te da se pri praćenju država članica usredotoči na skraćivanje vremena njima potrebnog za slanje odgovora na zahtjeve za informacije te na povećanje pouzdanosti sustava za razmjenu informacija o PDV-u;

Mjere koje je potrebno poduzeti

148.  poziva Komisiju da izradi analizu u pogledu budućnosti financiranja Unije kojom se procjenjuje prikladnost baze vlastitih sredstava;

149.  žali zbog toga što su prijedlozi koje je Komisija iznijela 2013. za uvođenje zajedničke revizijske politike Unije i dalje neprovedeni, a Komisija nije poduzela dodatne mjere unatoč činjenici da je 19 država članica navelo da bi se barem djelomično uskladilo s revizijskom politikom Unije do rujna 2014.;

150.  izražava zadovoljstvo zbog osnivanja Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva; pozdravlja prvo evaluacijsko izvješće koje je ta skupina podnijela krajem 2014. te se slaže da su sustavom postupno počeli dominirati nacionalni doprinosi, dok preostali dio čine neovisna, istinska europska vlastita sredstva; smatra da, kad je riječ o sadašnjem sustavu vlastitih sredstava, ne treba više raspravljati o tome koje su države neto davatelji a koje primatelji, što i nije u središtu pozornosti građana Unije, nego treba prijeći na sustav koji je vidljivo u općem interesu Unije i njezinih politika;

151.  ističe da bi se promjene koje su posljedica rada na pričuvama ublažile da je ciklus provjere Komisije kraći te podsjeća na to da je Parlament u svojoj rezoluciji od 29. travnja 2015. o razrješnici za financijsku godinu 2013. poticao Komisiju da:

   (a) skrati trajanje svojeg ciklusa provjere BND-a;
   (b) ograniči uporabu općih pričuva za izvanredne slučajeve;

152.  napominje s dubokom zabrinutošću da je Komisija najavila da će sljedeći ciklus provjere završiti tek 2019. te da će pričuve pokrivati najmanje devet godina, kako je to bilo u slučaju prethodnog ciklusa;

153.  ističe da se, prema mišljenju Revizorskog suda, kvaliteta provjera carina država članica nije poboljšala; žali što ažurirana verzija Vodiča za carinsku reviziju koji je Komisija izdala 2014. ne obuhvaća određene nedostatke koje je utvrdio Revizorski sud, posebice sporna pitanja koja se odnose na uvoz odobren u drugim državama članicama;

154.  Poziva Komisiju da:

   (a) poduzme mjere za smanjenje broja godina obuhvaćenih pričuvama na kraju sljedećeg ciklusa provjere za doprinose temeljene na BND-u;
   (b) uspostavi sporazume potrebne za smanjenje učinka revizije metoda i izvora koje su predstavile države članice u pogledu njihova BND-a;
   (c) poboljša postojeće smjernice za carinska tijela država članica u pogledu provjera koje provode (posebice revizije nakon odobrenja);
   (d) zajamči da države članice imaju uspostavljene odgovarajuće sustave za pripremu i upravljanje svojim izjavama o carinama i pristojbama na šećer;
   (e) proširi kapacitet procjene rizika Eurofisca tako da obuhvaća sustav VIES (transnacionalni sustav za razmjenu informacija o PDV-u);

Najbolja praksa

155.  na prihodovnoj strani nisu zabilježene značajne pogreške, što je samo po sebi najbolja praksa, kao i trenutačna praksa država članica u pogledu doprinosa na temelju načela BND-a koja zasad ima smisla; međutim, kako bi se održalo funkcioniranje ovoga modela, potrebna je stalna procjena gospodarskih rezultata u državama članicama; alternativa u pogledu povećanja baze vlastitih sredstava i dalje je glavno pitanje za budućnost;

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Općenito

156.  pozdravlja činjenicu da struktura godišnjeg izvješća Revizorskog suda prvi put slijedi naslove VFO-a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.; to se poglavlje 2013. zvalo „Istraživanje i druge unutarnje politike”; napominje, međutim, da ta strukturna promjena ograničava usporedivost zaključaka Revizorskog suda sa zaključcima iz prethodnih godina;

157.  napominje, također, da rashodi za istraživanje i inovacije čine 61 % (8,1 milijardi EUR) sredstava potrošenih u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanja i tehnološki razvoj, koji se provodio od 2007. do 2013. (FP7) i programa Obzor 2020. – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije 2014. – 2020., dok rashodi za programe obrazovanja, osposobljavanja, omladinske i sportske programe (1,5 milijardi EUR), svemirske programe (1,4 milijardi EUR), prometne (0,8 milijardi EUR) i ostale mjere i programe (1,5 milijardi EUR) čine preostalih 39 %;

158.  podsjeća da su iznosi u naslovu 1.a VFO-a drastično smanjeni tijekom pregovora o VFO-u (24 % manje u odnosu na prvotni prijedlog Komisije); svjestan je da naslov 1.a obuhvaća rashode za poboljšanje istraživanja i inovacija, unapređenje obrazovnih sustava te za promicanje zapošljavanja, osiguravanje jedinstvenog digitalnog tržišta, promicanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, modernizaciju prometnog sektora i poboljšanje poslovnog okruženja, posebice za male i srednje poduzetnike;

159.  naglašava da 90 % rashoda u ovom području čine bespovratna sredstva dodijeljena privatnim i javnim korisnicima;

160.  pozdravlja činjenicu da su tri od devet preporuka Revizorskog suda izdanih tijekom 2011. i 2012. u cijelosti provedene, dok se preostalih šest preporuka provodi u većini aspekata;

Europa 2020.

161.  svjestan je činjenice da kumulativni broj ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za cijeli Sedmi okvirni program iznosi 26 078 (od čega je njih 9 627 zaključeno); Komisija je istodobno pokrenula radni program programa Obzor 2020. za razdoblje 2014. – 2015., koji se pokazao izrazito uspješnim; do 25. veljače 2015. zaprimljeno je 46 097 prijedloga: za 79 zaključenih poziva 25 903 prijedloga bilo je prihvatljivo, 3 765 prijedloga predloženo je za financiranje, a potpisano je 1 410 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

162.  izražava zadovoljstvo zbog činjenice da je Komisija ispunila većinu ciljeva ključnih pokazatelja uspješnosti; međutim, izražava sumnju da se do 2020. može postići cilj ulaganja 3 % BDP-a Unije u istraživanje i razvoj; poziva sve države članice da odgovore na izazov; napominje da se čini da je stanje osobito teško za Hrvatsku, Finsku, Luksemburg, Portugal, Rumunjsku, Španjolsku i Švedsku; poziva Komisiju da donese potrebni zaključak do predstojeće revizije VFO-a na sredini razdoblja do koje treba doći do kraja 2016.;

163.  pozdravlja učinak europskog istraživanja (mreža) u, između ostaloga, borbi protiv ebole, poboljšanju liječenja raka, stvaranju jedinstvenog europskog prostora za klinička istraživanja, borbi protiv poplava, povećanju sigurnosti hrane i poboljšanju sigurnosti brodova za kružna putovanja;

164.  pozdravlja činjenicu da je u studenome 2015. objavljena ex post evaluacija Sedmog okvirnog programa; očekuje da se njezini zaključci i preporuke mogu i dalje uzeti u obzir za radne programe Obzora 2020.;

165.  primjećuje, sa zanimanjem, prve dostupne informacije o izvješću o stanju Unije inovacija iz 2015.(88), koje donosi ažurirane podatke o stanju provedbe 34 obveze preuzete inicijativom Unija inovacija strategije Europa 2020.;

166.  podsjeća da je šesti društveni izazov, posebice društvene i humanističke znanosti, prioritet Parlamenta utvrđen tijekom rada na Obzoru 2020.; podsjeća na važnost tog elementa u područjima u kojima je Unija suočena s posebnim izazovima, npr. borba protiv nezaposlenosti, radikalizacija, terorizam, pomoć migrantima, ekonomska i monetarna politika i borba protiv nejednakosti; zabrinut je, stoga, što su tijekom provedbene faze programa društvene i humanističke znanosti izgubile prioritetni položaj gubitkom osoba na vodećim položajima koje su bile tome posvećene te smanjenjem odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 40 %, dok je ukupna omotnica za Obzor 2020. u okviru VFO-a za 2014. – 2020. povećana;

Pitanja upravljanja

167.  ističe sljedeće:

   (a) opći zaključci i zapažanja o praksi podijeljenog upravljanja mogu se primijeniti na konkurentnost;
   (b) međutim, potrebno je dodatno poboljšati postojeću sinergiju i integrirani pristup između različitih vrsta instrumenata za pružanje podrške provođenju istraživanja, razvoja i inovacija;
   (c) program Obzor 2020. upotrebljavao je jednostavnija pravila u usporedbi sa Sedmim okvirnim programom; s druge strane, unutar programa Obzor 2020. postoje područja kojima se pruža potpora, a koja su potencijalno rizičnija, kao što su projekti usmjereni na poslovanje u kojima sudjeluju mala i srednja poduzeća te u kojima se koriste novi inovativni instrumenti, uključujući financijske instrumente;

168.  poziva korisnike da u cijelosti iskoriste potvrde o obavljenoj reviziji, kojima se stope pogrešaka smanjuju za 50 % u odnosu na necertificirane zahtjeve za plaćanje troškova; smatra, međutim, da treba znatno poboljšati stopu pogreške zabilježenu vanjskim revizijama s obzirom na izrazito specijaliziranu potporu Komisije; u tom smislu pozdravlja sve smjernice, seminare, predloške i popis najčešćih pogrešaka koje je Komisija stavila na raspolaganje korisnicima i tijelima koja provode revizije, no poziva Komisiju da poduzme oštrije mjere kako bi potvrde vanjskih revizora preciznije odražavale stopu pogreške;

169.  podržava nastojanja Komisije da dodatno razvije upravljanje rizicima u području istraživanja; u tom smislu pozdravlja činjenicu da se odabir sudionika nad kojima se provode ex post revizije uvelike temelji na riziku: Komisija očekuje da će se 83 % revizija poduzetih od 2012. do 2016. odabrati na temelju kriterija rizika;

170.  pozdravlja uspostavljanje zajedničkog centra za podršku koji pruža pomoć svim istraživačkim službama u području pravne podrške, revizije, poslovnih procesa, informacijskih tehnologija te informacija i podataka;

171.  uviđa da partnerski sporazumi europskih strukturnih i investicijskih fondova te operativni programi država članica i regija obuhvaćaju znatnu podršku za istraživanja i inovacije, čime se stvara dodatna sinergija; podrška iznosi više od 42 milijarde EUR za temeljno istraživanje i inovacije te 118 milijardi EUR za istraživanje i inovacije u širem smislu;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

172.  duboko je zabrinut što je od 166 transakcija koje je Revizorski sud analizirao njih 79 sadržavalo pogreške; primjećuje da, na temelju 53 mjerljive pogreške, procijenjena stopa pogreške iznosi 5,6 %;

173.  smatra zabrinjavajućim da su u 27 slučajeva mjerljivih pogrešaka Komisija, nacionalna tijela ili nezavisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili uoče i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda; da su sve te informacije upotrijebljene kako bi se ispravile pogreške, procijenjena stopa pogreške za ovo bi poglavlje bila manja za 2,8 postotnih bodova; smatra da je ta situacija, koja je nepromijenjena već nekoliko godina, dokaz nedovoljne revnosti;

174.  smatra nedopustivim da se stopa pogreške za Sedmi okvirni program nije poboljšala u odnosu na Šesti okvirni program te da će, prema izjavama glavnog direktora glavne uprave za istraživanje i razvoj, stanje biti još lošije; smatra da je stopa pogreške za Sedmi okvirni program trebala biti bolja s obzirom na veće iskustvo u upravljanju projektima; izražava žaljenje zbog činjenice da drastično povećanje stope pogreške u području konkurentnosti za rast i zapošljavanje 2014. samo naglašava dobro upravljanje programom proteklih godina;

175.  izražava žaljenje zbog činjenice da je u rashodima u području konkurentnosti za rast i zapošljavanje zabilježen najveći porast stope pogreške u Uniji između 2013. i 2014.;

176.  izražava žaljenje što su izvori pogrešaka ostali isti:

   (a) u području istraživanja (Istraživanje): neispravno izračunati troškovi osoblja, drugi neprihvatljivi izravni troškovi kao što su troškovi za putovanja ili opremu bez potkrijepljenih dokaza; neprihvatljivi neizravni troškovi koji se temelje na pogrešnim stopama općih troškova ili koji obuhvaćaju kategorije neprihvatljivih troškova koji nisu povezani s projektom;
   (b) za ostale instrumente potrošnje (Ostalo): troškovi bez potkrijepljenih dokaza ili neprihvatljivi troškovi, kao i slučajevi nesukladnosti s pravilima o javnoj nabavi;

Doprinos prema vrsti pogreške

Istraživanje

Ostalo

Neispravno izračunati troškovi osoblja

30,5 %

2,5 %

Ostali neprihvatljivi izravni troškovi

17,5 %

13,5 %

Neprihvatljivi neizravni troškovi

20 %

 

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

 

14 %

Neprihvatljivo podugovaranje

2 %

 

Ukupno

70 %

30 %

177.  i dalje je uvjeren da Komisija mora nastojati postići prihvatljivu ravnotežu između privlačnosti programa za sudionike i opravdane potrebe za odgovornošću i financijskim nadzorom; u tom smislu podsjeća da je 2012. glavni direktor izjavio da pristup koji je osmišljen kako bi se postigla stopa preostalih pogrešaka od 2 % u svim okolnostima nije ostvariv(89);

178.  prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije, kao i proteklih godina, izrazio općenitu zadršku o stopi preostalih pogrešaka u okviru zahtjeva za plaćanje troškova u Sedmom okvirnom programu, a koje izravno provodi Glavna uprava za istraživanje i inovacije, te o plaćanjima Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove, u kojem procijenjeni preostali rizik iznosi 3 %, a procijenjeni učinak 111,39 milijuna EUR;

179.  potvrđuje da zadrškom nisu bili obuhvaćeni određeni dijelovi rashoda u Sedmom okvirnom programu za koje su postojali dokazi da je rizik (kao i stopa preostalih pogrešaka) znatno manji nego za ostale rashode; u okviru Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi na rashode Zajedničkog poduzeća za razvoj energije fuzije, Zajedničkog poduzeća Clean Sky i Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik; izvan Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi i na rashode Izvršne agencije za istraživanje u okviru programa Marie Curie te na sve rashode Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća;

180.  zaključuje da, premda je možda pravno potrebna, općenita zadrška stvara negativan dojam o financijskom upravljanju Komisije, osobito s obzirom na to da Glavna uprava za istraživanje i inovacije može u potpunosti jamčiti za 97 % rashoda;

181.  prima na znanje da je u području istraživanja Komisija tijekom 2014. i 2015. izdala naloge za povrat u vrijednosti od 42 milijuna EUR; 31 milijun EUR već je vraćen, a ostatak još nije vraćen zbog stečaja ili prisilnog povrata koji je u tijeku;

182.  izražava žaljenje zbog nedavnih medijskih izvještaja u kojima se dovodi u pitanje sposobnost Glavne uprave za istraživanje i inovacije da učinkovito štiti financijske interese Unije; poziva Komisiju da obrazloži okolnosti koje su mediji vjerno zabilježili, a koje ukazuju na jasan slučaj nepravilnosti i nedvojbene štete nanesene financijskim interesima i ugledu Unije; poziva europsku ombudsmanicu da pokrene istragu o tom pitanju;

183.  izražava žaljenje zbog činjenice da su uslijed pojednostavljenja ukinute ex ante revizije (primjerice, više ne postoje ex ante potvrde rashoda većih od 375 000 EUR), čime dolazi do porasta kumulativnih pogrešaka koje dovode do rasprostranjene i sve veće stope pogrešaka, čije se smanjenje u slučaju Obzora 2020. ne čini izglednim, imajući u vidu sve veći broj tijela nadležnih za upravljanje troškovima u odnosu na Sedmi okvirni program;

Pitanje pouzdanosti podataka

184.  izražava žaljenje zbog činjenice da postoji problem s analizom sekundarnih podataka potrebnom za evaluacijske postupke koji se temelje na uspješnosti; smatra da se to treba smatrati kratkoročnim budućim izazovom; podsjeća na potrebu za poboljšanjem upravljanja podacima;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

185.  napominje da su stvarni učinci i rezultati aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija itekako značajni sa stajališta komercijalizacije i doprinosa s dodanom vrijednosti;

186.  pozdravlja pozitivne učinke koje je stručna skupina na visokoj razini zabilježila tijekom ex post evaluacije Sedmog okvirnog programa, točnije: da je zahvaljujući programu izravno otvoreno više od 1,3 milijuna radnih mjesta (preko projekata financiranih tijekom 10-godišnjeg razdoblja), a neizravno 4 milijuna radnih mjesta tijekom razdoblja od 25 godina; da je svaki euro potrošen u okviru Sedmog okvirnog programa za posljedicu imao otprilike 11 eura izravnih i neizravnih ekonomskih učinaka preko inovacija, novih tehnologija i proizvoda te da je njegov financijski doprinos malim i srednjim poduzećima premašio ciljanih 15 % i dosegnuo 17 % (pet milijardi EUR);

187.  ističe da je Revizorski sud u svrhu poboljšanja pristupa koji se temelji na uspješnosti uspostavio pionirsko ispitivanje pokazatelja strategije Europa 2020., u kojemu važnu ulogu imaju rashodi za istraživanje i razvoj;

188.  poziva Komisiju da proslijedi Parlamentu plan djelovanja predstavljen Vijeću ITER-a u studenom;

189.  ustraje u tome da do lipnja 2016., prije donošenja odluka o proračunu za sljedeću godinu, primi najnovije informacije o dugoročnom planu provedbe projekta i povezanim troškovima za ITER; podsjeća da je za ITER 2016. izdvojeno gotovo 475 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja;

Financijski instrumenti

190.  napominje da vrlo napredni inovativni financijski instrumenti predstavljaju jedno od ključnih područja za praktičnu provedbu, posebice za program Obzor 2020.; u tom pogledu pozdravlja to što je 2014. pokrenut novi niz proizvoda u okviru instrumenta InnovFin – financije EU-a za inovatore, zajedničke inicijative Grupe EIB-a (EIB i EIF) pokrenute u suradnji s Komisijom;

191.  poziva Komisiju da tijekom budućih postupaka davanja razrješnice dostavi informacije o provedbi instrumenta InnovFin koja se odnosi na dio proračuna Unije koji se koristi za taj financijski instrument;

192.  ističe da određeni sektori i područja politika, primjerice željeznička infrastruktura ili teoretsko i temeljno istraživanje, nisu toliko primjereni za financiranje preko financijskih instrumenata, čime riskiraju isključenje iz područja koje obuhvaćaju aktivnosti Unije;

Najbolja praksa

193.  primjećuje da su revizijske djelatnosti u tom području pojačane te da je poboljšana koordinacija Zajedničke revizorske službe, koja djeluje kao služba za podijeljeno upravljanje za sve glavne uprave, izvršne agencije i zajednička poduzeća koja sudjeluju u troškovima za istraživanje i razvoj;

194.  smatra da je potencijalna dobra praksa određena vrsta eksternalizacije, pri čemu se upravljanje velikim programima u tom području provodi preko posebnih agencija; s obzirom na to da se takva praksa primjenjuje tek odnedavno, nije moguće utvrditi konkretne rezultate; međutim, čini se da je kao metoda i model vrlo inovativna;

Mjere koje je potrebno poduzeti

195.  zaključuje da bi Komisija trebala:

   (a) donijeti skup mjera za smanjivanje relativno visoke stope pogrešaka u ovom području, poboljšanje upravljanja podacima i informacijama, analiziranje vrlo naprednih projekata istraživanja, razvoja i inovacija te ispitivanje njihovih stvarnih učinaka u odnosu na potencijal programa Obzor 2020.;
   (b) predstaviti izvješće u kojemu ocjenjuje sadašnje iskustvo s novom praksom korištenja usluga posebnih agencija u ovom segmentu(90) s obzirom na proračun te uvođenja redovitog izvještavanja o sukladnosti s relevantnim strateškim pokazateljima strategije Europa 2020.;

196.  poziva Glavnu upravu za istraživanje i inovacije da poboljša upravljanje informacijama, posebice u skladu s kulturom uspješnosti, tako da obuhvati sve dionike, posebice nove, te da poboljša upravljanje informacijama s korisnicima u državama članicama; preporučuje viši stupanj uključivanja neovisnih revizora koji se ne usredotočuju samo na pogreške nego i na ciklus uspješnosti, uključujući prikladnu evaluaciju rizika; osim toga, potrebno je provesti procjenu učinka za regulatorna pravila;

197.  poziva Glavnu upravu za istraživanje i inovacije da u godišnjim izvješćima o radu objavi svoj doprinos preporukama za svaku pojedinu državu na sveobuhvatan i detaljan način s obzirom na to da iz tih preporuka treba biti vidljivo na koji način Glavna uprava pomaže u napretku država članica prema postizanju strateških ciljeva programa Europa 2020.;

198.  primjećuje da je Komisija pokrenula savjetovanje s dionicima o dodatnim pojednostavljenjima koja je potrebno uvesti u program Obzor 2020.; traži informacije o načinu provedbe dodatnih pojednostavljenja;

199.  ističe da pojednostavljenje i sudjelovanje u Obzoru 2020. trebaju biti vodeća načela Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s objašnjenjima; naglašava da, za razliku od Sedmog okvirnog programa, u Obzoru 2020. interno fakturirani troškovi trebaju biti podijeljeni i prijavljeni u skladu s različitim kategorijama troškova, među kojima su troškovi osoblja; stoga poziva Komisiju da revidira objašnjenja i omogući da interno fakturirani troškovi budu prihvatljivi isto kao i drugi izravni troškovi bez podjele na kategorije troškova i praćenja vremena pružanja usluga;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Općenito

200.  pozdravlja činjenicu da struktura godišnjeg izvješća Revizorskog suda prvi put slijedi naslove VFO-a, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.; godišnje izvješće Revizorskog suda iz 2013. sadržavalo je dva različita poglavlja: jedno o regionalnoj politici, prometu i energetici te drugo o zapošljavanju i socijalnim pitanjima; smatra, međutim, da ta promjena politike ograničava usporedivost zaključaka Revizorskog suda sa zaključcima iz prethodnih godina;

201.  primjećuje da gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija preraspodjeljuje znatan dio proračuna Unije, koji je 2014. iznosio 54,4 milijarde EUR; 80 % ovog iznosa dodijeljeno je za regionalnu i urbanu politiku, većinom preko EFRR-a i Kohezijskog fonda, dok se 20 % većinom odnosi na ESF u svrhu zapošljavanja i socijalnih pitanja;

202.  ističe da su u određenom razdoblju EFRR i Kohezijski fond korišteni većinom za pružanje potpore projektima kao što su infrastrukturni projekti, otvaranje ili očuvanje radnih mjesta, inicijative regionalnoga gospodarskog razvoja i aktivnosti malih i srednjih poduzetnika (EFRR) te ulaganja u infrastrukturu u područjima okoliša i prometa (Kohezijski fond);

203.  ističe da ESF podržava ulaganja u ljudski kapital i djelovanje usmjereno na poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća promjenama u obrascima rada, povećanje pristupa zapošljavanju, jačanje socijalnog uključivanja ugroženih osoba i jačanje sposobnosti i učinkovitosti administracija i javnih službi; smatra da je stoga, usprkos postojanju pokazatelja uspješnosti, teško kvantificirati rezultate ulaganja iz ESF-a;

204.  pozdravlja činjenicu da je osam od 16 preporuka Revizorskog suda donesenih 2011. i 2012. provedeno u cijelosti, sedam se preporuka provodi u većini aspekata, dok se jedna preporuka provodi u nekim aspektima;

Europa 2020.

205.  primjećuje da četiri najvažnija ključna pokazatelja uspješnosti u području regionalne i urbane politike obuhvaćaju sljedeće: broj novih radnih mjesta, broj poduzeća koja surađuju s istraživačkim institucijama koja primaju potporu, broj poduzeća koja primaju potporu i dodatnu sposobnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora; iako je proces ostvarenja globalnih ciljeva, prema provedbenim izvješćima država članica, u prosjeku napredovao za 29 % u usporedbi s prethodnom godinom, Komisija tvrdi da neki ciljevi neće biti ispunjeni zbog gospodarske krize; poziva Komisiju da donese potrebni zaključak do predstojeće revizije VFO-a na sredini razdoblja do koje treba doći do kraja 2016.;

206.  pozdravlja napore Komisije za daljnje povećanje doprinosa kohezijske politike analizi gospodarskog upravljanja Unije svih partnerskih sporazuma i operativnih programa potpisanih od 2014. do 2020. kako bi se zajamčilo da su preporuke za svaku pojedinu državu usvojene do kraja lipnja 2014. primjereno zastupljene u strategijama razvoja i konkurentnosti država članica;

207.  napominje da je do kraja 2015. iskorišteno prosječno 89 % sredstava za programsko razdoblje 2007. – 2013. (uzimajući u obzir stopu apsorpcije), dok su manje od toga imale Italija (79 %), Rumunjska (70 %) i Hrvatska (59 %);

208.  ističe da su dva najvažnija pokazatelja uspješnosti u području zapošljavanja i socijalnih pitanja stopa nezaposlenosti i broj otvorenih i/ili očuvanih radnih mjesta; pozdravlja činjenicu da preliminarni rezultati ex post evaluacije programskog razdoblja 2007. – 2013. pokazuju da je 8,8 milijuna sudionika zaposleno (ili je zadržalo posao) zahvaljujući intervencijama ESF-a provedenima tijekom tog razdoblja do kraja 2013.; također pozdravlja činjenicu da je samozaposleno više od 300 000 osoba obuhvaćenih mjerama potpore ESF-a, dok je više od 50 000 novonastalih poduzeća primilo potporu;

209.  pridaje posebnu pozornost Jamstvu za mlade; stoga sa zadovoljstvom primjećuje da je 2014. godine 110 300 nezaposlenih mladih osoba sudjelovalo u mjerama financiranima sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih; iznos od 1,3 milijarde EUR već je dodijeljen za projekte na terenu; u tom kontekstu izražava zahvalnost na smjernicama iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 3/2015 te na konstruktivnoj reakciji Komisije na zaključke; međutim, ističe da u određenim državama članicama i dalje postoje teškoće u pogledu provedbe Jamstva za mlade i osiguranja dovoljnog portfelja projekata u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

210.  prima na znanje zaključke izvješća Komisije o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF), iz kojih je vidljivo da je tijekom ukupno dvije godine (2014. – 2015.) 7 636 radnika (44,9 % korisnika) našlo novi posao na kraju provedbenog razdoblja EGF-a;

211.  dijeli mišljenje Komisije da su stope nezaposlenosti (posebice dugoročne nezaposlenosti) i postotak mladih osoba koje nisu u sustavu obrazovanja, zapošljavanja ili izobrazbe pokazatelji neusklađenosti na tržištu rada; konstatira da sljedećih pet država ima najveću razinu dugoročne nezaposlenosti (kao udio aktivnog stanovništva) u Uniji: Grčka (19,5 %), Španjolska (12,9 %), Hrvatska (10,1 %), Slovačka (9,3 %) i Portugal (8,4 %), dok je prosjek Unije 5,1 %; dodaje da sljedeće države imaju najveći postotak osoba koje nisu u sustavu obrazovanja, zapošljavanja ili izobrazbe: Cipar (33,7 %), Bugarska (30,9 %), Mađarska (30,3 %), Grčka (30 %) i Rumunjska (26,9 %), u usporedbi s prosjekom Unije od 16,37 %;

212.  pozdravlja postignuća ostvarena provedbom programa EFRR-a i Kohezijskog fonda od 2007. do 2013., s obzirom na to da određeni ključni pokazatelji o kojima države članice svake godine izvještavaju, kao i rezultati preliminarne analize najnovijih dostupnih podataka, pokazuju da je otvoreno otprilike 950 000 radnih mjesta, 36 000 poduzeća surađivalo je s istraživačkim institucijama, više od 270 000 poduzeća primilo je potporu, a dodatni kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora iznosio je više od 4 000 megavata;

213.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud prvi put pokušao ocijeniti uspješnost programa u okviru pilot-projekta te da je provođenjem revizije zaključeno da su u 89 od 186 projekata (48 %) postignuti (ili premašeni) svi ciljevi utvrđeni za mjerenje uspješnosti projekta; napominje da je za 56 projekata (30 %) Revizorski sud utvrdio da neki od pokazatelja utvrđenih za projekt nisu postigli ciljanu vrijednost, dok je u trenutku provođenja revizije u 17 slučajeva (9 %) rok za ostvarivanje ciljeva postignut samo za neke od ciljeva; potiče Revizorski sud da nastavi raditi na toj vježbi, posebice za programe iz novog financijskog razdoblja (2014. – 2020.);

Pitanja upravljanja

214.  naglašava da rashodi iz naslova 1.b VFO-a spadaju u podijeljeno upravljanje; u tom su području države članice ponajprije odgovorne za provedbu operativnih programa te za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnih rashoda;

215.  naglašava da je, posebice u smislu kohezije, raspon podijeljenog upravljanja značajan i specifičan zbog dvaju razloga: programi se provode u državama članicama i njihovim regijama u skladu sa zajedničkim pravilima Unije, ali s obzirom na njihove potrebe; drugo, u brojnim slučajevima postoji zajedničko financiranje kada se projekti sufinanciraju sredstvima država članica i korisnika;

216.  smatra neprihvatljivom činjenicu da su u 21 slučaju mjerljivih pogrešaka koje su počinili korisnici nacionalna tijela imala dovoljno informacija kako bi spriječila ili otkrila i ispravila pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; procijenjena stopa pogreške za ovo bi poglavlje bila za 1,6 postotnih bodova niža da su te informacije upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; osim toga, primjećuje da je Revizorski sud utvrdio da su u 13 slučaja uočene pogreške počinila nacionalna tijela; doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio je 1,7 postotnih bodova; smatra da je ta situacija, koja je nepromijenjena već nekoliko godina, dokaz nedovoljne revnosti;

217.  ističe da su u okviru ESF-a najčešće vrste uočenih spornih pitanja u vezi s prihvatljivošću sljedeće: rashodi prijavljeni izvan unaprijed utvrđenog razdoblja (Češka, Njemačka), prekomjerne plaće (Njemačka, Finska, Poljska, Portugal), troškovi koji nemaju veze s projektom (Nizozemska, Poljska, Portugal), neusklađenost s nacionalnim propisima o prihvatljivosti (Poljska) i prihodi koji nisu oduzeti (Austrija); slijede najčešći primjeri nepridržavanja pravila o javnoj nabavi: neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora (Njemačka, Italija), neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora o dodatnim poslovima/uslugama, nezakonito isključenje ponuđača i diskriminirajući kriteriji odabira (Finska);

218.  primjećuje da je Revizorski sud analizirao 161 transakciju u području regionalne i urbane politike (od kojih se 101 odnosi na EFRR, 55 na Kohezijski fond i pet na financijske instrumente) te 170 transakcija u okviru ESF-a; od ukupno 331 transakcije pogreške su zabilježene u njih 135; napominje da prema procjeni Revizorskog suda stopa pogreške iznosi 5,7 % (procijenjena stopa pogreške za EFRR i Kohezijski fond iznosi 6,1 %, a za ESF 3,7 %);

219.  poziva Komisiju da izradi učinkovit alat za doprinos poboljšanju pouzdanosti djelatnosti nadzora i revizije koje pružaju nacionalna tijela; podsjeća na važnost širenja transparentnosti na podatke o javnoj nabavi u svrhu poboljšanja dostupnosti i nadzora, i to objavljivanjem podataka o izvoditeljima i podizvoditeljima;

220.  napominje da je, prema svim rezultatima revizije dostupnima u studenom 2015., u 90 % slučajeva upravljanje programima EFRR-a i Kohezijskog fonda funkcioniralo dobro ili su bila potrebna manja poboljšanja; podsjeća da su temeljni uzrok pogrešaka država članica složene upravljačke strukture te gubitak stručnog znanja zbog velike fluktuacije osoblja ili nedovoljnog broja zaposlenih zbog proračunskih ograničenja;

221.  poziva Komisiju da državama članicama pruži snažnije poticaje za bolju uporabu inovativnih financijskih instrumenata u regionalnoj politici, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u razdoblju od 2007. do 2013. kako bi se spriječilo blokiranje sredstava u financijskim instrumentima;

222.  skreće pozornost na preporuke dostupne u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 10/2015 pod nazivom „Potreba za ulaganjem više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima Unije za koheziju” i pozdravlja pozitivnu reakciju Komisije na zaključke Revizorskog suda;

223.  izražava zadovoljstvo zbog činjenice da je Komisija u listopadu 2015. objavila dokument pod nazivom „Javna nabava – Smjernice za korisnike o izbjegavanju najčešćih pogrešaka u projektima koji se financiraju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova”; kritičan je, međutim, prema činjenici da je glavni izvor pogrešaka povezanih s rashodima u okviru gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i dalje kršenje propisa o javnoj nabavi, koje čini gotovo polovicu procijenjene stope pogreške; ističe da slučajevi ozbiljnog kršenja propisa o javnoj nabavi uključuju neopravdano izravno dodjeljivanje dodatnih ugovora ili dodatnih poslova i usluga, nezakonito isključenje ponuđača, sukob interesa i diskriminirajuće kriterije odabira; smatra izrazito važnom politiku potpune transparentnosti kad je riječ o podacima koji se tiču izvoditelja i podizvoditelja, u cilju ispravljanja pogrešaka i rješavanja problema zlouporabe propisa;

224.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u studenome 2014. osnovala radnu skupinu za bolju provedbu u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, južnoj Italiji, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji kako bi spriječila opoziv sredstava;

225.  podsjeća da su pravnim okvirom za europske strukturne i investicijske fondove za razdoblje 2014. – 2020. uvedeni ex ante uvjeti za djelotvornu i učinkovitu uporabu sredstava Unije, što uključuje, između ostalog, sustave javne nabave država članica; u tom su kontekstu doneseni planovi djelovanja za 12 država (Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Hrvatska, Italija, Latvija, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka) koji će biti ocijenjeni do 2016.; podsjeća da je ispunjenje ex ante uvjeta preduvjet za dodjelu sredstava; poziva na potrebnu potpunu transparentnost kad je riječ o financiranju infrastrukturnih projekata, uključujući objavu ex ante i ex post procjena gospodarske, okolišne i socijalne održivosti projekata;

226.  poziva Komisiju da objavi sve dokumente povezane s projektom izgradnje brze željezničke linije između Lyona i Torina kao i detalje o financiranju projekta;

227.  pozdravlja činjenicu da je glavna uprava REGIO od 2009. provela 265 revizija; glavna uprava REGIO zaključila je da je rad 42 revizijska tijela zadužena za provođenje revizije 91 % dodijeljenih sredstava EFRR-a/Kohezijskog fonda u razdoblju od 2007. do 2013. uglavnom pouzdan; što se tiče glavne uprave EMPL, na kraju 2014. ocijenjeno je 87 od ukupno 92 revizorska tijela (94,6 %); obuhvaćaju 113 od 118 operativnih programa, odnosno 99,1 % financijskog programiranja u programskom razdoblju 2007. – 2013.;

228.  primjećuje da su se prekidi i postupci pred obustavu odnosili na 121 program EFRR-a/KF-a te gotovo 7,9 milijardi EUR zahtjeva za plaćanje koje su podnijele države članice; također primjećuje da je Komisija za ESF poslala 11 pisama upozorenja i 18 pisama pred obustavu, da je pokrenula 31 prekid plaćanja i obustavila 11 operativnih programa te da su prekinuti zahtjevi za plaćanje u vrijednosti od ukupno 1,3 milijarde EUR;

229.  prima na znanje da su 2014. zbog strogog nadzora i politike prekida glavnih uprava REGIO i EMPL te rastućeg broja planova djelovanja potvrđeni financijski ispravci u iznosu od 840 milijuna EUR, a 854 milijuna EUR iskorištena su u EFRR-u/Kohezijskom fondu u svim programskim razdobljima (odlučeno 2014. i prethodnih godina); dodaje da je u okviru ESF-a u razdoblju od 2007. do 2013. prihvaćen/odlučen unos financijskih ispravaka u iznosu od 209 milijuna EUR, a provedeno je 155,9 milijuna EUR (odlučeno 2014. i prethodnih godina);

230.  sa zadovoljstvom napominje da su 2014., i zahvaljujući nadzornoj ulozi Komisije, tijela za ovjeravanje unijela financijske ispravke u iznosu od 782 milijuna EUR prije prijavljivanja rashoda Komisiji u vezi s EFRR-om/Kohezijskim fondom, što je poštedjelo proračun EU-a od isplate netočnih rashoda;

231.  izražava zabrinutost zbog činjenice da, kako tvrdi Revizorski sud, strategija Europa 2020. nije iz tematskih ciljeva sustavno prenesena u operativne ciljeve u partnerskim sporazumima i programima; napominje, međutim, da je prenesena u operativne ciljeve na programskoj razini u okviru ESIF-a uz pomoć konkretnih ciljeva usklađenih s 11 tematskih ciljeva; smatra da se rezultati mogu značajno ocijeniti samo ako su usklađeni tematski ciljevi i operativni programi te ako pokazatelji učinkovitosti i mjerila omogućuju praćenje napretka;

232.  primjećuje da, s jedne strane, partnerski sporazumi i opći propisi stvaraju zajednička pravila koja trebaju poticati integrirani pristup, no da se, s druge strane, svakim fondom upravlja na temelju posebnih propisa i postupaka;

233.  primjećuje sa zanimanjem da će Revizorski sud uskoro predstaviti posebnu reviziju partnerskih sporazuma i okvir usmjeren na uspješnost u kohezijskoj politici;

234.  izražava žaljenje zbog činjenice da je broj operativnih programa na koje se odnose zadrške tijekom 2014. porastao sa 73 na 77 za operativne programe unutar EFRR-a/Kohezijskog fonda, dok za ESF i dalje iznosi 36 operativnih programa; procijenjeni financijski učinak tih zadrški pao je s 423 milijuna EUR u 2013. na 224 milijuna EUR u 2014. za EFRR/Kohezijski fond, dok je za ESF porastao sa 123,2 milijuna EUR u 2013. na 169,4 milijuna EUR u 2014.;

235.  slaže se s kratkim pregledom zajedničke revizijske strategije za razdoblje od 2014. do 2020., unutar kojega će u smislu tematskih revizija prioritet imati dva područja: pouzdanost sustava za dostavljanje podataka o uspješnosti (nova značajka povezana s usmjerenošću politike na rezultate) i financijski instrumenti;

236.  izražava žaljenje zbog činjenice da države članice još nisu u cijelosti usvojile pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova u okviru ESF-a; pozdravlja izvješće „Pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova u Europskom socijalnom fondu”, prema kojemu glavna uprava EMPL očekuje da će u okviru programskog razdoblja od 2014. do 2020. prosječno 35 % troškova biti obuhvaćeno pojednostavljenim mogućnostima prikaza te da će neke države članice (Italija, Nizozemska, Španjolska i Švedska) biti znatno iznad, a druge države članice (Bugarska, Mađarska, Latvija i Slovačka) znatno ispod; podržava napore glavne uprave EMPL u poticanju država članica da rabe pojednostavljene mogućnosti prikaza te poziva države članice da u potpunosti iskoriste njihov potencijal;

237.  u tom kontekstu, cijeni činjenicu da je Komisija osnovala skupinu na visokoj razini koja se bavi pojednostavljenjem postupka za korisnike ESIF-a; želi primiti primjerke izvješća koje će skupina objavljivati od veljače 2016.;

238.  pozdravlja napore Komisije da potakne države članice da preuzmu IT alat ARACHNE za dubinsku analizu podataka u svrhu sprečavanja prijevara; podsjeća države članice da je taj alat besplatan;

239.  pozdravlja činjenicu da je Komisija tijekom 2014. pokrenula prvi niz od četiriju studija kojima se ocjenjuje integracija elemenata reformirane kohezijske politike unutar provedbe programa u razdoblju od 2014. do 2020.; podsjeća da su teme za te četiri studije sljedeće: ex ante uvjeti, načelo partnerstva, okvir učinkovitosti i „novi uvjeti” (koji obuhvaćaju razne nove programske elemente, kao što je ocjena administrativnog opterećenja za korisnike i predviđene aktivnosti za njegovo smanjenje, horizontalna načela, teritorijalni pristupi itd.); želi primiti primjerke studija kada budu dovršene;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

240.  izražava zabrinutost zbog toga što, od 161 transakcije koju je Revizorski sud analizirao u području regionalne i urbane politike i 170 transakcija u okviru politike zapošljavanja i socijalnih pitanja, 135 transakcija sadržava pogrešku (75 u području regionalne i urbane politike i 60 u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja); primjećuje da na temelju 25 mjerljivih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosi 6,1 % za područje regionalne i urbane politike, dok na temelju 28 mjerljivih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosi 3,7 % za područje politike zapošljavanja i socijalnih pitanja, što znači da najvjerojatnija stopa pogreške za koheziju u cjelini iznosi 5,7 %;

241.  smatra frustrirajućom činjenicu da su u 21 slučaju mjerljivih pogrešaka koje su počinili korisnici nacionalna tijela imala dovoljno informacija kako bi spriječila ili otkrila i ispravila pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; osim toga, procijenjena bi stopa pogreške za to poglavlje bila za 1,6 postotna boda niža da su te informacije upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; osim toga, primjećuje da je Revizorski sud utvrdio da su u 13 slučaja pogrešku koju je uočio učinila nacionalna tijela; doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio je 1,7 postotnih bodova; smatra da ta situacija, koja se nije promijenila već nekoliko godina, upućuje na manjak pažnje;

242.  kritičan je spram činjenice da, kao i u prošlim financijskim godinama, stopa pogreške, uključujući i određene zahtjeve za konačno plaćanje koji su bili predmet vanjskih revizija i provjera, naglašava da su, kad je riječ o ESF-u, ex ante provjere nedostatne; ističe da pogreške koje se odnose na nepridržavanje propisa o javnoj nabavi i nedostatak dokumenata kojima se potkrepljuju rashodi čine gotovo trećinu procijenjene stope pogrešaka;

243.  naglašava da je procijenjena stopa pogreške mogla biti smanjena za 3,3 postotna boda za područje regionalne i urbane politike te za 3,2 postotna boda za područje politike zapošljavanja i socijalnih pitanja da su provjere država članica bile u cijelosti pouzdane u oba područja politike;

244.  poziva Komisiju da prije 1. srpnja iznese svoje planove za rješavanje te situacije kako bi se znatno poboljšalo financijsko upravljanje na razini država članica; čvrsto smatra da razrješnica treba ovisiti o potrebnom napretku u tom području;

245.  izražava žaljenje što su izvori pogrešaka ostali isti:

   (a) u području regionalne i urbane politike: nepoštovanje pravila o javnoj nabavi, zahtjevi za povrat neprihvatljivih troškova i kršenje pravila o državnoj potpori;
   (b) u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja: zahtjevi za povrat neprihvatljivih troškova, neprihvatljivi projekti ili korisnici, kao i slučajevi nesukladnosti s pravilima o javnoj nabavi; najčešće su vrste uočenih spornih pitanja u vezi s prihvatljivošću sljedeće: rashodi prijavljeni izvan unaprijed utvrđenog razdoblja (Češka, Njemačka), prekomjerne plaće (Njemačka, Finska, Poljska, Portugal), troškovi koji nemaju veze s projektom (Nizozemska, Poljska, Portugal), neusklađenost s nacionalnim propisima o prihvatljivosti (Poljska) i prihodi koji nisu oduzeti (Austrija); slijede najčešći primjeri nepridržavanja pravila o javnoj nabavi: neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora (Njemačka, Italija), neopravdano izravno dodjeljivanje ugovora o dodatnim poslovima/uslugama, nezakonito isključenje ponuđača i diskriminirajući kriteriji odabira (Finska);

Doprinos prema vrsti pogreške

Regionalna politika

Zapošljavanje

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

44,9 %

2,9 %

Neprihvatljivi troškovi

21,5 %

5,6 %

Državna potpora

21,2 %

 

Neprihvatljivi projekt ili korisnik

 

3,9 %

Ukupno

87,6 %

12,4 %

246.  izražava žaljenje zbog toga što su godinama iste pogreške često zabilježene u istim državama članicama; potvrđuje da se obustavama i prekidima plaćanja Komisije osigurava provođenje korektivnih mjera u slučajevima utvrđenih nedostataka; poziva Komisiju da na temelju ove konstatacije intenzivira provjere nacionalnih i regionalnih sustava upravljanja i kontrole te smanji provjere u onim zemljama u kojima su se sustavi upravljanja i kontrole pokazali kao pouzdani;

247.  izražava zabrinutost zbog povrede propisa o javnoj nabavi u postupku nadmetanja za IT sustave praćenja u financijskim razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020., što je također potaknulo sumnje u prijevaru; napominje da su te pogreške otkrile češka revizijska tijela; u potpunosti podržava stajalište Komisije da ne smije doći ni do kakve isplate dok se ne poduzmu odgovarajuće korektivne mjere i ne provede policijska istraga;

248.  sa zabrinutošću napominje probleme u nabavi sustava praćenja rashoda strukturnih fondova u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020. te traži obrazloženje toga zašto do tih problema dolazi u svakom razdoblju financiranja te trenutačnog stanja u pogledu istraga o prijevarama i povratu nepravilno stečenih sredstava;

249.  ističe da je prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu za 2014. Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku rizik od pogreške kao ponderirani prosjek procjene za svaki operativni program koji podržavaju Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond manji od 1 % u devet država članica (2013. u šest država članica) te da u samo dvije države članice taj postotak iznosi 4 % ili više (2013. u pet država članica);

250.  ističe da je prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu za 2014. Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost rizik od pogreške kao ponderirani prosjek procjene za svaki operativni program koji podržava ESF manji od 1 % u devet država članica (isto kao i 2013.) te da taj postotak iznosi 4 % ili više u šest država članica (najviše 7,9 %), dok je 2013. taj postotak bio viši od 4 % u pet država članica (najviše 8,8 % i 9,3 %);

251.  naglašava da Sud nije otkrio mjerljive pogreške povezane s uporabom pojednostavljenih mogućnosti prikaza troškova tijekom prethodne tri godine; to upućuje na činjenicu da je u projektima u kojima se upotrebljavaju pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova nastanak pogrešaka manje vjerojatan nego u projektima u kojima se upotrebljavaju stvarni troškovi;

252.  smatra da bi bilo korisno da Komisija provede usmjerenu analizu nacionalnih pravila o prihvatljivosti (za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.) te na temelju te analize izradi smjernice za države članice o pojednostavljenju i uklanjanju nepotrebno složenih pravila („gold-plating”, odnosno prekomjerno donošenje propisa);

253.  primjećuje da se čini da je poštovanje pravila o državnim potporama važno za smanjivanje stope pogrešaka u okviru kohezije;

254.  naglašava važnost posvećivanja pozornosti pitanju nedovoljnog prijavljivanja pogrešaka i prekomjernog prijavljivanja financijskih ispravaka koje provode nacionalna tijela država članica;

255.  izražava zabrinutost zbog provjera sredstava namijenjenih izbjeglicama, koja se često izdvajaju za države članice u hitnim slučajevima i na način koji nije usklađen s važećim pravilima; smatra ključnim da Komisija uvede strože provjere, među ostalim i zato da osigura poštovanje ljudskih prava izbjeglica i tražitelja azila;

Pitanje pouzdanosti podataka

256.  sa zadovoljstvom primjećuje da je poboljšana točnost podataka dostavljenih za godišnja kontrolna izvješća država članica za EFRR/Kohezijski fond i ESF; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da je u nekim slučajevima ispravak Komisije bio veći od 1,5 %, zbog čega su se smatrali nepouzdanima;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

257.  pozdravlja činjenicu da je u pogledu dokaza o stvarnim rezultatima politika i uspješnosti Revizorski sud prvi put primijenio pristup koji se temelji na uspješnosti u svrhu komplementarnosti proračuna Unije sa strategijom Europa 2020.; smatra da su rezultati ostvareni provedbom te strategije uz pomoć strukturnih fondova iznimno važni za vodeći ekonomski pokazatelj u Uniji, BDP po glavi stanovnika, ali i za druge pokazatelje;

258.  smatra da je važno ocijeniti jesu li i u kojoj mjeri (do kraja 2014.) zaključeni projekti EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a te jesu li ostvareni njihovi ciljevi;

259.  izražava žaljenje zbog činjenice da je pristup financiranja koji se temelji na uspješnosti i dalje iznimka, a ne pravilo; primjećuje da nepostizanje ciljeva projekta utvrđenih u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava u većini slučajeva nije utjecalo na iznos primljenih sredstava Unije;

260.  podsjeća da je potrebno ubrzati provedbu 51 prioritetnog projekta u Grčkoj; nadalje, 14 projekata, koji se, među ostalim, odnose na katastar i nacionalni registar, okarakterizirano je kao „usko grlo” i prijeti im opoziv sredstava; očekuje da će Komisija izvještavati Parlament o napretku situacije u izvješću o mjerama poduzetima na temelju preporuka iz razrješnice Komisiji za 2014.;

261.  podsjeća na izvješće češkog Ureda za reviziju OPTP/2014/SM/01 o postupku nabave sustava praćenja za razdoblje 2014. – 2020., koje je podneseno Komisiji u travnju 2015., i u kojem se navodi iznos od više od 9 milijuna EUR neopravdanih rashoda; pozdravlja činjenicu da je Komisija poslala pismo upozorenja o mogućem prekidu isplate sredstava te je pozvala češke vlasti da unesu odgovarajuće financijske ispravke; želi znati kako je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) procijenio situaciju;

Instrumenti financijskog inženjeringa

262.  primjećuje da su upravna tijela država članica prijavila da je na kraju 2014. djelovalo ukupno 1025 instrumenata financijskog inženjeringa (IFI)(uključujući 73 holding fonda i 952 posebna fonda): 90 % odnosi se na IFI-je za poduzeća, 6 % na projekte urbanog razvoja i 4 % na sredstva za energetsku učinkovitost / obnovljive izvore energije; ti su IFI-ji uspostavljeni u 25 država članica i dodijeljena im je financijska potpora iz 183 operativna programa; ukupna vrijednost doprinosa operativnih programa dodijeljenog IFI-jima iznosila je 16 milijardi EUR, uključujući 10,9 milijardi EUR iz EFRR-a i ESF-a; na kraju 2014. plaćanja krajnjim primateljima iznosila su 9,19 milijardi EUR, od čega je 5,8 milijardi EUR predstavljalo strukturne fondove, čime je postignuta stopa apsorpcije od gotovo 57 % iznosa operativnih programa;

263.  primjećuje da nedavno provedeno sveobuhvatno izvješće, kojim se ispravno ocjenjuje praksa IFI-ja u kohezijskoj politici u razdoblju od 2007. do 2013., upućuje da IFI-ji imaju mnoge prednosti, ali da svejedno treba ispraviti prisutne manjkavosti; međutim, izvješće pokazuje da se njihova uporaba znatno razlikuje između država članica; poziva Komisiju da analizira glavne uzroke tako dramatičnih razlika između država članica te da ih djelotvoran način potakne da budu aktivnije u korištenju IFI-ja u područjima u kojima je njihova uspješnost dokazana;

264.  primjećuje da postoji znatna razlika između količine financijskih sredstava kojima raspolažu IFI-ji i iznosa isplaćenih krajnjim primateljima; smatra da to može značiti da su neki značajni iznosi zadržani u IFI-jima samo kako bi se izbjegla opasnost od opoziva sredstava; poziva Komisiju da pridonese uklanjanju tog negativnog aspekta korištenja IFI-ja i smatra da je nova odredba za razdoblje 2014. – 2020. o isplati IFI-ja u tranšama pozitivan korak u tom smjeru;

265.  primjećuje da će nagli porast uporabe IFI-ja dovesti do potpuno novog pristupa prema kojemu javna upravna tijela, revizijska i nadzorna tijela troše javni novac, što u određenoj mjeri zahtijeva uvođenje „nove kulture” u okolinu za inovativne financijske instrumente; poziva Komisiju da ispita pripravnost te okoline;

266.  primjećuje da IFI-ji mogu znatno pridonijeti učinkovitosti, djelotvornosti i ekonomičnosti korištenja ESIF-a, pod uvjetom da se koriste razborito, jer su osmišljeni na način da su usmjereni na postizanje rezultata ili poticanje uspješnosti; osim toga, poziva Komisiju da se pobrine za to da se takva korist odražava i u rashodovnoj politici proračuna Unije;

267.  prima na znanje podatak da su do 2014. u 7 država članica provedena ukupno 53 financijska instrumenta, ponajprije ograničena na podupiranje MSP-ova, financirana sredstvima ESF-a te da je obuhvaćeno ukupno 16 716 MSP-ova (od čega 11 286 mikropoduzeća), s ukupnim proračunom ESF-a od 472 milijuna EUR;

268.  podsjeća da je provedba IFI-ja tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. bila spora iz sljedećih razloga:

   (a) složenost pravila;
   (b) u nekim slučajevima pretjerano dodjeljivanje sredstava u odnosu na stvarne potrebe;
   (c) provedba u vrijeme financijske krize;

269.  pozdravlja činjenicu da je za programsko razdoblje 2014. – 2020. regulatornim okvirom predviđeno da se uporaba IFI-ja temelji na obveznoj ex ante procjeni u svrhu utvrđivanja potreba za ulaganjem i izbjegavanja pretjeranog dodjeljivanja sredstava Unije;

270.  također pozdravlja izradu zajedničke tehničke savjetodavne platforme za financijske instrumente (Fi-compass) u suradnji s Europskom investicijskom bankom, koja će pomoći u provedbi IFI-ja tijekom razdoblja 2014. – 2020.;

Najbolja praksa

271.  pozdravlja trend pojednostavljenja, smanjenja prekomjernog donošenja propisa i poboljšanja podijeljenog upravljanja rame uz rame s novim elementima kohezijske politike za programsko razdoblje 2014. – 2020., što se čini metodološki najboljom praksom te se odražava u brojnim konkretnim mjerama, kao što su utvrđivanje komplementarnosti s Planom ulaganja za Europu preko praktičnog suživota ESIF-a i EFSU-a (Europskog fonda za strateška ulaganja), udvostručivanje područja primjene IFI-ja, uspostavljanje ciljanih inicijativa, primjerice za MSP-ove, stvaranje radnih skupina za bolju provedbu, uvođenje tematskog naglaska na pametan rast i provedbu istraživačkih i inovacijskih strategija kojima se poštuju strategije za pametnu specijalizaciju ili doprinos kohezijske politike relevantnim politikama Unije u područjima digitalnoga gospodarstva, energetike, socijalnih pitanja itd.;

272.  pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala skupinu na visokoj razini za pojednostavljenje postupaka za korisnike kako bi pomogla u utvrđivanju prepreka i smetnji za pojednostavljenje te pronalasku rješenja; poziva Komisiju da razmotri uspješne postupke pojednostavljenja koje je utvrdio Revizorski sud, primjerice u programu Obzor 2020. i pojednostavljenju neizravnih troškova uz pomoć paušalnih naknada, kako bi se taj pristup proširio i na druga područja politika;

273.  poziva Komisiju da procijeni ili preispita mogućnost proširenja sustava isplate potraživanja, što dovodi do manje pogrešaka nego u sustavu nadoknade troškova, uzroka najvećeg broja pogrešaka u odnosu na ostale programe;

274.  poziva Komisiju da nadzire na koji način države članice poboljšavaju pravila o provođenju revizija i kontrola radi stvaranja zajedničkog temelja za razmjenu najboljih praksi, posebice u pogledu javne nabave i borbe protiv prijevara i korupcije;

Mjere koje je potrebno poduzeti

275.  zaključuje da bi Komisija trebala:

   (a) utvrditi dokaze o učinku intervencija EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda iz razdoblja 2007. – 2013. na ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.;
   (b) zajamčiti da su novi prioriteti Unije međusobno mnogo povezaniji s kohezijskom politikom;
   (c) nastaviti s već započetim postupkom pojednostavljenja, među ostalim i promicanjem pojednostavljenih mogućnosti prikaza troškova;
   (d) nastaviti s podupiranjem sinergije unutar same kohezijske politike, kao i između kohezijske politike i drugih proračunskih intervencija Unije;

276.  podržava zadrške Komisije u području gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te zahtijeva da se razvoj povezanih programa prikaže u izvješću Komisije koje će se nastaviti na odluku Parlamenta o razrješnici;

277.  potiče Komisiju da nastaviti odlučno ukazivati na slabosti „provjera na prvoj razini” država članica, s obzirom na to da se ponajveće pogreške čine na toj razini;

278.  poziva Komisiju da u izvješću koje će se nastaviti na odluku Parlamenta o razrješnici iz 2014. navede u kojoj mjeri države članice upotrebljavaju pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova;

279.  slaže se sa Sudom da Komisija treba svoju ocjenu pouzdanosti financijskih ispravaka koje su prijavila revizijska tijela i njihov učinak na Komisijin izračun „stope preostalih pogrešaka” proširiti na sve države članice; poziva Komisiju da iznese rezultate u izvješću koje se nastavlja na odluku Parlamenta o razrješnici;

280.  dijeli mišljenje Suda da Komisija treba dodatno poboljšati sustav kontrola za revizijska tijela te izvijestiti o rezultatima u izvješću koje se nastavlja na odluku Parlamenta o razrješnici;

281.  poziva glavne uprave REGIO i EMPL da u svojim godišnjim izvješćima o radu prikažu svoj doprinos pripremi preporuka Komisije za svaku pojedinu državu i na koji način podupiru države članice u njihovoj provedbi jer iz tih preporuka treba biti vidljivo na koji način glavne uprave olakšavaju napredak država članica prema ostvarivanju strateških ciljeva programa Europa 2020.;

Prirodni resursi

Općenito

282.  primjećuje da područje potrošnje koje se odnosi na prirodne resurse najčešće pokriva različite oblike aktivnosti iz zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u cilju povećanja produktivnosti u poljoprivrednom sektoru, pružajući potporu životnom standardu za poljoprivrednu zajednicu, stabilizirajući tržište i osiguravajući raspoloživost namirnica po razumnim cijenama; svjestan je da dva fonda ispunjavaju tu funkciju: EFJP (Europski fond za jamstva u poljoprivredi) raspodjeljuje izravnu pomoć Unije / plaćanja te pruža mjere na tržištu, a EPFRR (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) sufinancira programe za ruralni razvoj na temelju projekata;

283.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se sredstvima EU-a izravno ili neizravno ne podržavaju borbe bikova; smatra da se odobrena sredstva iz ZPP-a, kao ni bilo kakva druga sredstva iz proračuna EU-a, ne smiju koristiti za financiranje aktivnosti koje uključuju mučenje životinja;

284.  primjećuje da druga područja uključuju aktivnosti iz zajedničke ribarstvene politike (EFR; Europski fond za ribarstvo) i aktivnosti koje potiču zaštitu okoliša (zaštita i poboljšanje, racionalno korištenje prirodnih resursa), uglavnom unutar programa za zaštitu okoliš LIFE;

285.  primjećuje sa žaljenjem da je od 21 preporuke Revizorskog suda donesene u 2011. i 2012. pet preporuka u cijelosti provedeno, četiri se provode u većini aspekata, a 12 se provodi u nekim aspektima;

Pitanja upravljanja

286.  primjećuje da potrošnja u okviru ZPP-a podliježe podijeljenom upravljanju (sufinanciranjem s državama članicama; također, izravna plaćanja raspodjeljuju se preko agencija za plaćanja te postoji odgovornost za prihvatljivost i isplatu sredstava korisnicima); da se EFR-om također upravlja po načelu podjele; te da Komisija centralno upravlja programom LIFE;

287.  naglašava da se problem učinkovite dodjele sastoji i od ograničene pouzdanosti i baze podataka sustava identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) koja nije uvijek ažurirana; primjećuje sa zadovoljstvom da su propusti u LPIS-u ispravljeni u svim revidiranim državama članicama, ali žali zbog činjenice da su neki važni nedostaci i dalje prisutni u nekim državama članicama; traži od Komisije da upotrebljava obnovljive instrumente kojima raspolaže u skladu s novim zakonodavstvom koje se odnosi na ZPP(91) u slučaju značajnih i trajnih manjkavosti u nacionalnim sustavima;

288.  ističe da se jedan od ustanovljenih neuspjeha također sastojao od manjkavih planova djelovanja država članica za ruralni razvoj;

289.  preporučuje da Komisija pruži smjernice državama članicama kako bi riješila te probleme i pridonijela njihovim zadovoljavajućim odlukama;

290.  pozdravlja činjenicu što je Revizorski sud proveo dodatnu reviziju kako bi se procijenilo jesu li ispravljeni propusti primijećeni u državama članicama od 2007. do 2013. u pogledu LPIS-a;

291.  sa zadovoljstvom napominje da su sve države članice obuhvaćene revizijom uklonile nedostatke u LPIS-u; međutim, izražava žaljenje zbog toga što su u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji i dalje prisutne bitne manjkavosti; traži od Komisije da upotrebljava obnovljive instrumente kojima raspolaže u skladu s novim zakonodavstvom koje se odnosi na ZPP u slučaju značajnih i trajnih manjkavosti u nacionalnim sustavima;

292.  primjećuje sa zabrinutošću da može doći do podcjenjivanja stope pogreške koju je tijelo za ovjeravanje prijavilo za financijsku godinu u okviru „postupka za dobivanje većih jamstava”(92); naglašava da je za ukupno šest država članica koje su se opredijelile za dobrovoljnu primjenu tog postupka Revizorski sud ustanovio da nedostaci u njegovoj provedbi uglavnom čine prijavljene stope pogreške nepouzdanima, te da Komisija mora prijavljene stope pogrešaka smatrati nižima od onih kakve su u stvarnosti;

293.  izražava žaljenje zbog činjenice da je grčko tijelo za ovjeravanje znatno podcijenilo stopu pogreške za financijsku godinu 2014. u okviru „postupka za dobivanje većih jamstava” i ističe da je za šest država članica koje su se odlučile za dobrovoljnu primjenu tog postupka (Grčka, Bugarska, Rumunjska, Italija, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina), Revizorski sud utvrdio da su, izuzev Luksemburga, zbog manjkavosti u provedbi država članica navedene stope pogrešaka nepouzdane;

294.  žali što je Revizorski sud zamijetio nedostatke u sustavima kontrole povezanima s transakcijama u ruralnom razvoju pet agencija za plaćanja koje je posjetio 2014. u Irskoj, Italiji (Kampanija), Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj, osobito u provjerama povezanima s uvjetima prihvatljivosti za ekološke uvjete, do maksimalne veličine poduzeća i postupka javne nabave;

295.  žali zbog činjenice da u području ruralnog razvoja planovi djelovanja koje je pregledao Revizorski sud ne pružaju odgovor na većinu vrsta pogrešaka i manjkavosti u sustavu;

296.  pozdravlja činjenicu da je prema zaključcima Revizorskog suda Komisija na zadovoljavajući način upravljala postupkom financijskog odobrenja za 2014.;

297.  sa zabrinutošću napominje da su postupci usklađivanja 2014. i dalje predugo trajali; ističe da smanjenje zaostataka za 15 % u usporedbi s krajem 2013. nije bilo dovoljno, te je rezultiralo velikim zaostatkom od 180 otvorenih predmeta na kraju 2014.;

298.  naglašava da je revizijom Revizorskog suda povezanom s upravljanjem aktivnostima prijenosa znanja i savjetodavnih mjera otkriveno da se znatan broj sličnih usluga financira kroz različite fondove Unije (npr. iz ESF-a i kroz EPFRR) te da to implicira rizik dvostrukog financiranja i zahtijeva udvostručenje skupih struktura za upravljanje;

299.  izražava žaljenje zbog zaključka Revizorskog suda o tome da je potpora Unije ruralnoj infrastrukturi samo u ograničenoj mjeri ostvarila vrijednost koja odgovara uloženim sredstvima; izražava žaljenje zbog toga što potreba za sredstvima Unije u području ruralnog razvoja nije uvijek bilo jasno obrazložena, što je koordinacija s drugim fondovima loša i što se tijekom postupka odabira sredstva nisu smjesta usmjeravala prema najisplativijim projektima; poziva Komisiju i države članice da prikupe relevantne i pouzdane podatke o učinkovitosti i djelotvornosti financiranih mjera kako bi se potrošnjom upravljalo prema rezultatima;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

300.  duboko je zabrinut zbog toga što je Revizorski sud analizirao 183 transakcije u EFJP-u povezane s tržištem i izravnom potporom te 176 transakcija u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu, od kojih je u 177 transakcija bilo pogrešaka (93 u poljoprivredi povezanih s tržištem i izravnom potporom te 84 u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu); primjećuje da je na temelju 88 kvantificiranih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosila 2,9 % za tržište i izravnu potporu EFJP-u te da je na temelju 41 kvantificirane pogreške procijenjena stopa pogreške iznosila 6,2 % za ruralni razvoj, okoliš, klimatsku politiku i ribarstvo, što dovodi do najvjerojatnije stope pogreške za ukupno područje „prirodni resursi” koja iznosi 3,6 %; primjećuje sa zadovoljstvom da se situacija poboljšala jer će, bez višestruke sukladnosti, najvjerojatnija stopa pogreške za ukupno područje „prirodni resursi” iznositi 3 %;

301.  smatra neprihvatljivim što su u 26 slučajeva kvantificiranih pogrešaka na tržištu i izravnoj potpori EFJP-u koje su napravili korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile ili otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; primjećuje da bi procijenjena stopa pogreške za ovo potpoglavlje bila za 0,6 postotna boda niža da su sve te informacije bile upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; osim toga, primjećuje da je Revizorski sud utvrdio da su u 34 slučaja pogrešku koju je uočio napravila nacionalna tijela; i da je doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio 0,7 postotnih bodova; da su u 15 slučajeva kvantificiranih pogrešaka u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu koje su napravili korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile ili otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; i da bi procijenjena stopa pogreške za to potpoglavlje bila za 3,3 postotna boda niža da su sve te informacije bile upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka; primjećuje također da je Revizorski sud utvrdio da su u tri slučaja pogrešku koju je uočio napravila nacionalna tijela; da je doprinos tih pogrešaka procijenjenoj stopi pogrešaka iznosio 0,6 postotnih bodova; smatra da ta situacija, koja se nije promijenila već nekoliko godina, dokazuje nedostatak marljivosti;

302.  izražava žaljenje što su izvori pogrešaka ostali isti:

   (a) na tržištu i u izravnoj potpori EFJP-u (za poljoprivredu): netočni ili neprihvatljivi navodi korisnika (kao što je prijavljivanje prevelikih troškova površine poljoprivrednoga zemljišta, neprihvatljivo parceliranje zemljišta), neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti ili rashodi, povrede višestruke sukladnosti i administrativne pogreške;
   (b) u ruralnom razvoju, okolišu, klimatskoj politici i ribarstvu (ruralni rashodi): netočni ili neprihvatljivi navodi korisnika (prijavljivanje prevelikih troškova površine poljoprivrednoga zemljišta, neprihvatljivo parceliranje zemljišta), neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti ili rashodi, povrede višestruke sukladnosti, neusklađenost s poljoprivredno-ekološkim obvezama i neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi;

Doprinos prema vrsti pogreške

Poljoprivreda

Ruralno područje

Precijenjen broj prihvatljivih hektara

28 %

6 %

Neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti ili rashodi

6 %

16 %

Povrede višestruke sukladnosti

15 %

1 %

Administrativne pogreške

15 %

 

Neusklađenost s poljoprivredno-ekološkim obvezama

 

10 %

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

 

3 %

Ukupno

63 %

37 %

303.  osobito je zabrinut zbog slučajeva namjernog zaobilaženja uvjeta prihvatljivosti; primjećuje da su ti slučajevi proslijeđeni Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i zahtijeva od njega da o rezultatima svoje istrage izvijesti u izvješću Komisije o daljnjim mjerama;

Pitanje pouzdanosti podataka

304.  naglašava da je od ključne važnosti imati pouzdan i ažuriran LPIS, čime bi se trebao smanjiti broj pogrešaka;

305.  ističe da, budući da stope pogreške koje prijavljuje država članica za svaku agenciju za plaćanja nisu uvijek pouzdane, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj usklađuje stopu pogreške uglavnom na temelju revizija Komisije i Suda provedenih u posljednje tri godine;

306.  naglašava da je, dok su u 2014. tijela za ovjeravanje pozitivno ocijenila sve statističke podatke u vezi s EFJP-om i Integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom koje su dostavile države članice, Komisija morala ispraviti i povisiti stope pogreške koje je prijavilo 17 od 69 agencija za plaćanja sa stopom preostalih pogrešaka iznad 2 %, od kojih je pet bilo iznad 5 %(93), primjerice u Španjolskoj (Andaluzija, Kantabrija, Extremadura i La Rioja) i Mađarskoj; ističe da je ukupno prijavljena stopa pogreške za izravna plaćanja u vezi sa ZPP-om povećana s 0,55 % na 2,54 % kao rezultat usklađivanja koje je provela Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj;

307.  naglašava da je, dok su u 2014. tijela za ovjeravanje pozitivno ocijenila 88 % statističkih podataka u vezi s EPFRR-om koje su dostavile države članice, Komisija morala ispraviti i povisiti stope pogreške koje su prijavile 43 od 72 agencije za plaćanja s usklađenom stopom pogrešaka iznad 2 % (od kojih je 14 bilo iznad 5 %), i to u Bugarskoj, Danskoj, Španjolskoj (Andaluzija i Valencia), Francuskoj (ODARC i ASP), Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska), Grčkoj, Irskoj, Litvi, Latviji, Nizozemskoj, Portugalu i Rumunjskoj; ističe da je ukupno prijavljena stopa pogreške za plaćanja za ruralni razvoj povećana s 1,52 % na 5,09 % kao rezultat usklađivanja koje je provela Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj;

308.  naglašava da postoji rizik da Komisija podcijeni usklađene stope pogreške na razini pojedine agencije za plaćanja jer se usklađivanja provode tek kada su dostupne revizije Komisije i Revizorskog suda;

309.  napominje, međutim, da Revizorski sud smatra da je metodologija Komisije odgovarajući pristup kojim se može pružiti dovoljan temelj za izražavanje zadrške na razini pojedinačnih agencija za plaćanja;

310.  ističe da je struktura ostvarenja politike vrlo rascjepkana u ruralnom razvoju(94), što pokrivenost revizija sukladnosti Komisije ograničava na rashode EPFRR-a;

311.  primjećuje da je, s obzirom da prosječna vrijednost financijskih ispravaka tijekom posljednje tri godine odgovara 1,2 % rashoda u okviru EFJP-a i 1 % rashoda u okviru EPFRR-a, Komisija provela financijske ispravke kojima je obuhvaćeno malo manje od polovice vrijednosti usklađene stope pogreške za EFJP (2,6 % u 2014.) i jednu petinu vrijednosti stope pogreške za EPFRR (5,1 % u 2014.); napominje, osim toga, da tijekom posljednje tri godine povrati iznose 0,3 % rashoda za EFJP i 0,9 % za EPFRR;

312.  naglašava da na temelju podataka koje je dostavila Komisija povezanih s financijskim ispravcima i povratima (1,9 % rashoda), s jedne strane, i ukupnom usklađenom stopom pogreške (5,1 %), s druge strane, za EPFRR u 2014. brojke pokazuju da kapacitet ispravka nije dovoljan da bi se rashodi izloženi riziku smanjili na razinu nižu od značajne do kraja programskog razdoblja(95);

313.  napominje da izjava o jamstvu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj sadrži tri zadrške u pogledu rashoda za 2014. koji podliježu podijeljenom upravljanju s državama članicama te jednu zadršku u pogledu neizravnog upravljanja u ukupnom iznosu od 1 446,9 milijuna EUR (1 451,9 milijuna EUR u 2013.); napominje da se najveći rizični iznos za 2014. nalazi pod ABB03 (Izravna plaćanja); pozdravlja naporan rad Glavne uprave na praćenju i ispravljanju podataka koje dostavljaju nadležna tijela država članica, u skladu s člankom 66. Financijske uredbe; ističe da dosad otkrivene manjkavosti i uneseni ispravci u nacionalnim sustavima predstavljaju znatan dio podataka na kojima se temelji izjava o jamstvu; poziva Komisiju da dodatno poboljša podatke na kojima se temelji izjava o jamstvu;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

314.  primjećuje da je ustanovljena relativno velika, no više formalna usredotočenost na kriterije uspješnosti (prema Revizorskom sudu, u čak 93 % razmotrenih projekata), dok se, protivno tomu, čini da mjerenje opsega ostvarenosti ciljeva nije bilo toliko rigorozno;

315.  primjećuje da je, prema godišnjem izvješću o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, poljoprivredni čimbenik prihoda u 2014. (KPI 1) bio stabilan; naglašava da, prema Komisiji(96), na poljoprivredni prihod po radniku pozitivno utječe pad poljoprivredne radne snage; traži od Komisije da o tom pitanju sustavno izvijesti u svom godišnjem izvješću o radu;

316.  primjećuje, s iznenađenjem, da je, prema godišnjem izvješću o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, stopa zaposlenosti u ruralnim područjima (KPI 4) u 2014. bila stabilna, iako postoji stalan pad u broju poljoprivrednika u Uniji;

317.  smatra neodrživim da je, prema godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj(97), 44,7 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji djelomično samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, odnosno ima prihod manji od 4 000 EUR godišnje; također primjećuje da, prema izvješću o dodjeli izravne pomoći poljoprivrednim proizvođačima za financijsku godinu 2014. koje je Komisija usvojila 15. prosinca 2015.:

   (a) u prosjeku 80 % korisnika izravne potpore ZPP-a prima otprilike 20 % plaćanja; i
   (b) 79 % korisnika izravne potpore ZPP-a prima 5 000 EUR godišnje ili manje;

318.  poziva Glavnu upravu za poljoprivredu i ruralni razvoj da u svom godišnjem izvješću o radu za 2015. izvijesti o širokoj paleti ekonomskih i ekoloških pokazatelja i tako pruži uravnoteženi pregled stanja u poljoprivredi Unije te, u širem smislu, omogući suzakonodavcima da bolje ocijene uspješnost ZPP-a i, dobro informirani, započnu raspravu o usmjerenosti ZPP-a u budućnosti;

319.  poziva Glavnu upravu za poljoprivredu i ruralni razvoj da u svom godišnjem izvješću izvijesti o trendu u distribuciji potpore dohotku od poljoprivrede te da, osobito, pruži detalje o učincima novih oblika potpore uvedenih reformom ZPP-a 2013., primjerice preraspodjele plaćanja;

320.  pozdravlja činjenicu da se Revizorski sud u okviru probnog projekta za utvrđivanje uspješnosti usredotočio na 71 projekt ruralnog razvoja, koji je obuhvaćao ulaganja u materijalnu imovinu;

321.  pozdravlja rezultate ostvarene provedbom politike ruralnog razvoja od 2007. do 2013., prema preliminarnim podacima (kraj 2014.) koji se odnose na mikropoduzeća (73 300) i mlade poljoprivrednike (164 000) koji su primili potporu, kao i na potporu za inovacije za uvođenje novih proizvoda ili tehnologija u 136 000 poljoprivrednih gospodarstava;

322.  žali što je Revizorski sud utvrdio nedostatke u određivanju mjera i odabiru projekata te što je nedostajalo dokaza za to da su troškovi bili razumni;

323.  žali što je Revizorski sud zamijetio nedostatke u sustavima kontrole povezanima s transakcijama u ruralnom razvoju pet agencija za plaćanja koje je posjetio 2014. u Irskoj, Italiji (Kampanija), Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj, osobito u provjerama povezanima s uvjetima prihvatljivosti za ekološke uvjete, do maksimalne veličine poduzeća i postupka javne nabave;

Instrumenti financijskog inženjeringa

324.  primjećuje da je uporaba IFI-ja u tom području apsolutno zanemariva i popriličan izuzetak;

325.  žali što je Revizorski sud otkrio ozbiljne nedostatke u učincima financijske poluge i obnovljivosti objekata za financiranje u ruralnom razvoju te zaključio da je IFI bio neuspješan tijekom razdoblja 2007. – 2013.(98); zahtijeva od Komisije da provede mjere za pružanje dovoljnih poticaja korisnicima za omogućavanje znatne dodane vrijednosti;

326.  napominje da je Komisija pokrenula postupak donošenja potvrde o sukladnosti kako bi dobila detaljne i precizne informacije o riziku od sukoba interesa u vezi s češkim Državnim fondom za intervencije u poljoprivredi te naglašava da bi nepoduzimanje potrebnih mjera za sprečavanje sukoba interesa na koncu moglo rezultirati time da češko nadležno tijelo oduzme akreditaciju agenciji za plaćanja i/ili time da Komisija unese financijske ispravke; poziva Komisiju da što prije poduzme potrebne mjere i do lipnja 2016. o tome izvijesti Parlament; poziva OLAF da smjesta izvijesti Parlament o tome je li odlučio pokrenuti istragu o tom pitanju ili nije;

327.  napominje da nakon isteka razdoblja prihvatljivosti IFI-ja države članice smiju koristiti sredstva vraćena iz investicija u fondove, koja prema sadašnjem pravnom okviru postaju nacionalna sredstva; izražava žaljenje zbog toga što se tako sredstva prvotno povezana s određenim financijskim instrumentima mogu prenijeti u različite sektore i pojedinačna poduzeća; poziva Komisiju da više potiče države članice da ta sredstva troše unutar istog sektora;

Najbolja praksa

328.  primjećuje temeljitu analizu Revizorskog suda o tome je li potpora Unije usmjerena na jasno definirane ciljeve koji odražavaju ustanovljene strukturalne i teritorijalne potrebe te strukturalne nedostatke; i da je također ispitao kriterij uspješnosti kao dio usmjeravanja i odabira; smatra da poboljšani zajednički okvir praćenja i evaluacije koji je izradila glavna uprava AGRI, uzimajući u obzir pristup koji se temelji na uspješnosti, sadrži niz konkretnih pokazatelja koji će omogućiti Komisiji da mjeri napredak i izvještava o njemu;

Mjere koje je potrebno poduzeti

329.  zaključuje da bi Komisija trebala:

   (a) poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje planova djelovanja u državama članicama kako bi se ustanovio najčešći uzrok pogrešaka; i revidirati strategiju za reviziju sukladnosti ruralnoga razvoja;
   (b) analizirati učinak reformi ZPP-a u pogledu uspješnosti industrije i njihovih prioriteta u vezi s proračunskom potporom Unije;
   (c) olakšati sinergiju u području prirodnih resursa kako bi se uklonila trenutačna heterogenost aktivnosti kojima se pruža potpora;
   (d) detaljno izvijestiti Parlament o postavljanju gornjih granica u izravnim plaćanjima u okviru ZPP-a po pojedinoj državi članici;

330.  traži da:

   (a) Komisija razmotri to da u okviru godišnjeg izvješća o radu glavne uprave AGRI izvještava o trendu u distribuciji potpore dohotku od poljoprivrede;
   (b) države članice poduzmu daljnje napore radi uključenja pouzdanih i ažuriranih informacija u svoju bazu podataka LPIS-a kako bi se izbjegla plaćanja za neprihvatljiva zemljišta;
   (c) Komisija izradi prijedloge u cilju sankcioniranja lažnog ili netočnog izvješćivanja agencija za plaćanja, uključujući sljedeće tri dimenzije: statističke podatke o inspekcijama, izvješća agencija za plaćanja te rad tijela za ovjeravanje;
   (d) Komisija poduzme odgovarajuće mjere kako bi tražila da planovi djelovanja država članica u ruralnom razvoju uključuju korektivne mjere za rješavanje učestalih slučajeva pogrešaka;
   (e) Komisija revidira strategiju za reviziju sukladnosti ruralnoga razvoja kako bi se odredilo jesu li nedostaci sustava u nekoj posebnoj regiji, za države članice s regionalnim programima, također prisutni u drugim regijama, osobito za mjere ulaganja;
   (f) Komisija zajamči da tijela za ovjeravanje pravilno primjenjuju nove postupke jamstva zakonitosti i pravilnosti transakcija, koji će postati obvezni od financijske godine 2015., te da daje pouzdane informacije o stopi pogrešaka;
   (g) države članice procijene potrebu za pružanjem potpore aktivnostima prijenosa znanja i savjetovanja koje su već dostupne na tržištu u gotovom obliku i po razumnoj cijeni te da, ako je ta potreba opravdana, države članice zajamče da troškovi aktivnosti kojima se pruža potpora ne prelaze troškove sličnih aktivnosti koje se nude na tržištu;
   (h) Komisija zajamči komplementarnost između fondova Unije kako bi se ublažio rizik dvostrukoga financiranja i udvostručenja administracije u mjerama prijenosa znanja i savjetovanja;
   (i) Komisija potakne države članice na uspostavu jedinstvenoga financijskog instrumenta u okviru kojega bi se odobravali zajmovi i jamstva, čime bi se povećala aktivnost instrumenta i kritična masa;
   (j) Komisija postavi primjerene standarde i ciljeve za učinke financijske poluge i obnovljivosti kako bi se povećala učinkovitost financijskih instrumenata u programskom razdoblju 2014. – 2020.;
   (k) Izvršna agencija za potrošače, zdravlje i hranu smanji, u mjeri u kojoj je moguće, prijenose odobrenih sredstava za preuzete obveze, koji su 2014. iznosili 0,9 milijuna EUR (50 %); ističe činjenicu da je 2013. Revizorski sud davao slične primjedbe i da su informacije o korektivnim mjerama i dalje nedostupne;

Globalna Europa

Općenito

331.  primjećuje da ovo područje pokriva rashode povezane s aktivnostima vanjske politike, potporom zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama Unije, te razvojnom i humanitarnom pomoći zemljama u razvoju i susjednim zemljama koje nisu obuhvaćene aktivnostima Europskoga razvojnog fonda;

332.  primjećuje da naslov 4. (Globalna Europa) raspolaže ukupnim iznosom od 7,4 milijarde EUR, a potrošnja se temelji na instrumentima za suradnju i metodama dodjeljivanja;

333.  primjećuje da trenutačno nesumnjivo postoje tri područja relevantna za program proširenja i susjedstva: partnerstvo, proširenje i sinergija s Europskom službom za vanjsko djelovanje;

334.  pozdravlja činjenicu da su od osam preporuka Revizorskog suda koje su donesene 2011. i 2012. četiri preporuke u cijelosti provedene, dvije se provode u većini aspekata, a dvije preporuke provode se u nekim aspektima;

Pitanja upravljanja

335.  primjećuje da u tom području postoji izravno upravljanje kada potrošnjom upravljaju Komisija i njezina glavna uprava; i to preko sjedišta u Bruxellesu, delegacija Unije u pojedinim zemljama ili u suradnji s međunarodnim organizacijama;

336.  napominje, s iznenađenjem, da se delegacije s najvećim rizičnim iznosom, prema ključnim pokazateljima uspješnosti 5 (pravovremena provedba) i 6 (ostvareni ciljevi), razlikuju od delegacija najlošijih prema kriteriju uspješnosti; smatra da se time dovode u pitanje kvaliteta i ozbiljnost izvješća koje neke delegacije podnose;

337.  s dubokom zabrinutošću napominje da, prema izvješću o upravljanju vanjskom pomoći, od 2 589 projekata koje provode delegacije Unije:

   805 projekata, u vrijednosti od 13,7 milijardi EUR (45,53 % ukupnog iznosa), odgođeno je,
   610 projekata, u vrijednosti od 9,9 milijardi EUR (32,96 %), neće ostvariti prvotno zacrtane ciljeve,
   500 projekata, u vrijednosti od 8,6 milijardi EUR (29 %), odgođeno je i neće ostvariti prvotno zacrtane ciljeve,
   915 projekata, u vrijednosti od 15 milijardi EUR (50 %), ili je odgođeno ili neće ostvariti prvotno zacrtane ciljeve,
   djelovanja povezana s proračunskom potporom čine gotovo petinu projekata s najgorim problemima;

338.  pozdravlja činjenicu da je Komisija uspostavila sustav praćenja aktualnih projekata i što se iz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći na kraju godine vidi koji se projekti suočavaju s kašnjenjem u provedbi, a kod kojih postoji opasnost da neće uspjeti ostvariti prvotno zacrtane ciljeve;

339.  potiče Komisiju da nastavi pratiti te projekte te da poduzme odgovarajuće mjere kako bi im omogućilo da unutar postavljenih rokova ostvare svoje ciljeve; poziva Komisiju da dostavi ažurirano izvješće o stanju tih projekata te da u njega uvrsti programe pomoći u području politike susjedstva;

340.  izražava žaljenje zbog toga što osoblje delegacija manje vremena posvećuje projektima s problemima u provedbi nego projektima kod kojih nisu zabilježene manjkavosti;

341.  napominje da je prema izvješću o upravljanju vanjskom pomoći iz 2014. posjećeno 77 % projekata koji su označeni crvenom zastavicom za pet ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI-5), a 23 % nije; posjećeno je 74 % njih označenih žutom zastavicom za KPI-5, a 26 % nije; a od projekata označenih zelenom zastavicom za KPI-5 posjećeno je njih 71 %, a 29 % nije;

342.  podsjeća da je Parlament zatražio od Komisije da predstavi mjere poduzete kako bi se poboljšala uspješnost delegacija Unije u pogledu financijskog planiranja i dodjele sredstava, financijskog upravljanja i revizije, te da Parlamentu proslijedi svoje zaključke iz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći, zajedno s izvješćima;

343.  napominje da su 5. studenoga 2015. Europskom parlamentu službeno preneseni planovi djelovanja za 22 delegacije koje su ostvarile referentne vrijednosti za manje od 60 % njihovih ključnih pokazatelja uspješnosti 2014.; nadalje napominje da se zaključci koje je donijela Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj iz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći nalaze u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj za 2014.;

344.  ustraje u tome da Komisija nikako ne bi smjela upotrijebiti kontradiktorni postupak iz članka 163. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije u cilju odgode ili onemogućavanja usvajanja tematskog izvješća Revizorskog suda;

345.  odlučno ponavlja da postupak izgradnje jamstva zahtijeva mjere kojima će se povećati odgovornost delegacija Unije preko izvješća o upravljanju vanjskom pomoći koja su pripremili i potpisali šefovi delegacija Unije;

346.  smatra da je izvješće o upravljanju vanjskom pomoći šefova delegacija Unije koristan instrument za unutarnje upravljanje u cilju omogućivanja Komisiji da rano otkrije probleme s projektima i da reagira na njih čak i tijekom provedbe; žali što ta izvješća nisu priložena godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj i godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju kako je predviđeno u članku 67. stavku 3. Financijske uredbe; izražava žaljenje zbog toga što ih se sustavno smatra povjerljivima jer se ta izvješća, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe „stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost”;

347.  izražava žaljenje zbog toga što je opća uspješnost delegacija Unije u provedbi programa vanjske pomoći, prema ključnim pokazateljima uspješnosti koji su se upotrijebili u izvješću o upravljanju vanjskom pomoći iz 2014., lošija u usporedbi s onom iz 2013.; međutim, primjećuje da ta izvješća predstavljaju procjenu projekata u tijeku i da na uspješnost utječu čimbenici koji su izvan kontrole delegacija Unije, uključujući kvalitetu upravljanja u zemljama korisnicama, sigurnosnu situaciju, političke krize, obvezu uključivanja partnera itd.;

348.  potvrđuje da procjene iz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći samo pružaju uvid u prikaz stanja svakog projekta na kraju godine te da se pravi učinak utvrđenih poteškoća može procijeniti tek po završetku projekta;

349.  ustraje u tome da Komisija upotrebljava izvješće o upravljanju vanjskom pomoći kako bi reagirala na utvrđene nedostatke te kako bi taj projekt u tijeku ispunio prvotno postavljene ciljeve; zahtijeva od Komisije da zajamči da su projekti vanjske pomoći planirani u realističnom vremenskom okviru kako bi se smanjio udio projekata koji kasne; očekuje da Komisija izvijesti Parlament o korektivnim mjerama kako bi se ispravila situacija u delegacijama s ozbiljnim problemima u provedbi;

350.  napominje da, prema procjeni, iznimno ograničen dio tekućih projekata ima ozbiljne probleme koji bi opravdali posebno upozorenje; pozdravlja predviđene korektivne mjere, uz pomoć kojih bi do kraja provedbenog razdoblja još moglo doći do pozitivnog ishoda;

351.  smatra da bi šefove delegacija Unije trebalo jasno podsjetiti na to koje su njihove obveze u pogledu upravljanja tijekom njihova zapošljavanja i u razdoblju prije postavljanja na položaje, njihove odgovornosti u jamčenju upravljanja u vezi s njihovim delegacijskim portfeljima u operacijama (postupci ključnog upravljanja, kontrolno upravljanje, odgovarajuće razumijevanje i procjena ključnih pokazatelja uspješnosti), omogućujući kvalitativno i iscrpno izvještavanje u okviru sastavljanja godišnjeg izvješća o radu, te poticati ih da se ne usredotočuju samo na političku sastavnicu svojih dužnosti;

352.  izražava zabrinutost zbog upravljanja vanjskom pomoći Unije u trećim zemljama; ističe da isplata svakog drugog eura kasni (u vrijeme posljednjeg izvješća zahvaćeno je bilo 805 projekata), da svaki treći euro ne završi ondje gdje je namijenjen (610 zahvaćenih projekata), te da se oba ta problema odnose na svaki četvrti euro (500 zahvaćenih projekata); izražava zabrinutost zbog toga što, kad je riječ o proračunskoj potpori, gotovo petina (18,5 %) mjera kasni i ne uspijeva ostvariti ciljeve, te što gotovo polovica projekata Europskog razvojnog fonda ima iste probleme u provedbi; izražava zabrinutost zbog toga što se projektima kod kojih postoji više problema posvećuje više pozornosti nego onima kod kojih problema nema; poziva Komisiju da dostavi ažurirano izvješće o stanju tih projekata te da u njega uvrsti programe pomoći u području politike susjedstva;

353.  potvrđuje da se stvarni učinak prepoznatih poteškoća može utvrditi tek na kraju provedbe projekta; smatra da bi se financijski učinak poteškoća i kašnjenja za vrijeme provedbe projekata trebao pažljivo mjeriti te da može predstavljati samo mali dio troškova projekta;

354.  smatra da bi šefovima delegacija Unije trebalo pružiti jasne upute o općim smjernicama o definiciji zadrške i njezinim sastavnicama;

355.  smatra da je važno da delegacija ustvrdi i konsolidira trendove na temelju informacija o upravljanju i ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se procijenio programski ciklus u korist ukupnog ili sektorskog učinka razvojne pomoći Unije;

356.  pozdravlja činjenicu da Komisija pomnije prati projekte u kampovima u gradu Tindoufu koje financira Unija te što je povećala ukupan broj misija provedenih 2015. na 24, kao i maksimalno vrijeme (dva tjedna) koje humanitarno osoblje Komisije provodi u kampovima; pozdravlja trud Komisije u smjeru osiguranja najučinkovitijeg načina korištenja sredstava Unije u kampovima te potvrđuje da u slučaju Tindoufa ne postoji carina na uvoz humanitarne robe;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

357.  primjećuje da je Sud analizirao 172 transakcije, od kojih su 43 sadržavale pogrešku; primjećuje da je na temelju 28 kvantificiranih pogrešaka procijenjena stopa pogreške 2,7 %;

358.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud izdao posebnu stopu pogreške koja se odnosi na rashode kojima izravno upravlja Komisija (izuzete su transakcije s više donatora i proračunska potpora) te izražava žaljenje zbog toga što izmjerena stopa pogreške za te konkretne transakcije iznosi 3,7 %; smatra frustrirajućim što je u sedam slučajeva mjerljivih pogrešaka Komisija imala dovoljno informacija kako bi spriječila ili otkrila i ispravila pogreške prije prihvaćanja rashoda; primjećuje da bi procijenjena stopa pogreške za to poglavlje bila za 0,2 postotna boda niža da su sve te informacije bile korištene za ispravljanje pogrešaka;

359.  primjećuje da su glavne pogreške uključivale neprihvatljive rashode koje su tražili financijski korisnici (uključujući razdoblje, poreze, nepridržavanje pravila o porijeklu ili nedostatnu dokumentaciju) i nedostatno odobrenje i prihvaćanje plaćanja Komisije;

Doprinos prema vrsti pogreške

Globalna Europa

Neprihvatljivi rashodi

57 %

Neizvršene usluge/radovi/zalihe

24 %

Nepostojanje popratnih dokumenata kojima bi se opravdali rashodi

8 %

Neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi

6 %

Netočan izračun prijavljenih rashoda

4 %

Ukupno

100 %

360.  pozdravlja činjenicu što je Revizorski sud izdao posebnu stopu pogreške koja se odnosi na rashode kojima izravno upravlja Komisija, a izuzete su transakcije s više donatora i proračunska potpora; žali što izmjerena stopa pogreške za te konkretne transakcije iznosi 3,7 %;

361.  ističe da transakcije u vezi s proračunskim potporama koje je provjerio Revizorski sud nisu sadržavale pogreške u pogledu zakonitosti i pravilnosti; međutim, smatra da Komisija treba uvesti praksu stalnog nadzora nad sredstvima dodijeljenima u obliku proračunske potpore, što se odnosi i na sustavne provjere usklađenosti s uvjetima prihvatljivosti za tu vrstu potpore;

362.  žali što je Revizorski sud zaključio da se sustavne pogreške sastoje od toga da se prihvaćaju rashodi koji se temelje na vlastitoj procjeni, a ne na nastalim, plaćenim i prihvaćenim troškovima koje je već otkrio u financijskoj godini 2013. te ponovno u 2014.; no sa zadovoljstvom primjećuje da je Glavna uprava za proširenje u svibnju 2014. ispravila nepravilne obračune u poslovnim knjigama za 2013. i 2014. te revidirala upute iz priručnika o računovodstvu Glavne uprave za proširenje;

363.  podsjeća da je u svojoj izjavi o jamstvu(99) glavni direktor EuropeAida izjavio da postupak kontrole na snazi pruža potrebna jamstva u vezi sa zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, izrazivši također opću zadršku koja se odnosi na činjenicu da je stopa pogreške iznad 2 %, što pokazuje da se postupkom kontrole nisu uspjele spriječiti, otkriti i ispraviti značajne pogreške;

364.  smatra ključnim da obustava financiranja za zemlje koje još nisu pristupile Uniji ne treba biti moguća samo u slučajevima dokazane zlouporabe sredstava nego i onda kada te zemlje na bilo koji način krše prava utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

Pitanje pouzdanosti podataka

365.  primjećuje da se zbog prirode rashoda i područja njihova dodjeljivanja upravljanje podacima u ovom području bitno razlikuje od bilo kojeg drugog područja proračuna Unije;

Pristup koji se temelji na uspješnosti i rezultatima

366.  primjećuje da zbog prirode potpore čak i poboljšano upravljanje rizikom i jačanje sustava kontrole znatno pridonosi usredotočenosti na uspješnost;

Instrumenti financijskog inženjeringa

367.  primjećuje da u tom području IFI ne predstavlja glavnu temu; ako postoji prostor za takvu vrstu potpore, radije se upotrebljava preko mjera Europskog razvojnog fonda;

Mjere koje je potrebno poduzeti

368.  zaključuje da bi Komisija trebala:

   (a) slijediti preporuke Revizorskog suda da uspostavi i provede postupke unutarnje kontrole kako bi jamčila da se plaćanja za ponovno financiranje temelje na pravim rashodima, i da postroži ex ante kontrole ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, uključujući uporabu planiranja temeljenog na riziku i sustavnih naknadnih posjeta;
   (b) odraziti trenutačni skup prioriteta koji se brzo mijenja kako bi se pružila učinkovita financijska potpora Unije ne samo u teritorijalnim aspektima (između ostaloga, Ukrajina, Turska, zapadni Balkan, zemlje Istočnog partnerstva) nego istodobno i u tematskim;

369.  zahtijeva da Komisija uspostavi i provede postupke unutarnje kontrole kako bi zajamčila da su plaćanja pretfinanciranja obračunata na temelju realnih rashoda, ne uključujući pravne obveze;

370.  potpuno podupire upute koje je Komisija dala u svom sveobuhvatnom izvješću(100) u kojemu potiče Glavnu upravu za međunarodnu suradnju u tome „da traži načine kako bi u većoj mjeri uzimala u obzir rezultate svojih kontrola radi pružanja jamstva koje je diferenciranije u pogledu rizika i da nakon toga usmjeri više svojih sredstava za kontrole prema područjima obuhvaćenim posebnim rezervacijama, uzimajući u obzir relativnu isplativost raznih kontrola”;

371.  Zahtijeva od Komisije da:

   (a) svake godine dostavi Parlamentu procjenu izvješća o upravljanju vanjskom pomoći; i
   (b) da u godišnjim izvješćima o radu Glavne uprave za međunarodnu suradnju i Glavne uprave za susjedsku politiku uputi na mjere koje je poduzela kako bi ispravila situaciju u delegacijama s problemima u provedbi radi skraćivanja kašnjenja u proračunskoj potpori i pojednostavljivanja programa;

Administracija

372.  primjećuje da se ovo vrlo posebno područje odnosi na rashode institucija Unije i drugih tijela te da Komisija ovdje u mnogim slučajevima ima ulogu pružatelja usluga za druge;

373.  ističe da otprilike 60 % ukupnog iznosa čine troškovi osoblja; ostale stavke uključuju, između ostaloga, nekretnine, opremu, energiju, komunikaciju i IT;

374.  traži da sve institucije i agencije EU-a primjenjuju članak 16. Pravilnika o osoblju i svake godine objavljuju informacije o višim dužnosnicima koji više ne rade u administraciji Unije, kao i popis sukoba interesa; traži da spomenuta neovisna struktura procijeni kompatibilnost zaposlenja izvan institucija Unije nakon rada u tim institucijama i agencijama ili situaciju u kojoj javni službenici i bivši zastupnici u Parlamentu nakon rada u javnom sektoru pronađu zaposlenje u privatnom sektoru (praksa „rotirajućih vrata”), mogući sukob interesa te da odrede jasna razdoblja „mirovanja funkcije”, kojima bi se barem trebalo obuhvatiti razdoblje za koje su odobrene prijelazne naknade;

375.  ističe da je petero bivših dužnosnika 2014. zaposleno kao posebni savjetnici te, u jednom slučaju, primalo naknade 43 tjedna, a u još dva slučaja 30 tjedana; poziva Komisiju da dostavi još informacija o tome zašto originalni ugovori nisu produženi nego su spomenuti bivši dužnosnici primali isplate po danu, jesu li originalni ugovori uzeti u obzir i na koji način, te jesu li im u isto vrijeme isplaćivane i mirovine;

376.  ističe da je ekvivalent povećanja tjednog broja radnih sati s 37,5 na 40, u skladu s revizijom Pravilnika o osoblju, otprilike 2 900 novih radnih mjesta, što zapravo odgovara smanjenju broja osoblja za 5 % tijekom sljedećih godina, također predviđenog reformom Pravilnika o osoblju; poziva Komisiju da podnese transparentno izvješće s godišnjim pokazateljima planiranog smanjenja broja radnih mjesta te da pritom uzme u obzir povećanje broja radnih sati;

377.  naglašava da za svakog člana Komisije postupak davanja razrješnice ima prednost pred drugim sastancima jer nadležni odbor Parlamenta smatra da je svaki povjerenik odgovoran Parlamentu;

378.  naglašava važnost uloge zviždača; poziva Komisiju da zajamči da će svaka institucija Unije provesti pravila o zaštiti zviždača; poziva Komisiju da promiče zakone o zaštiti zviždača u Uniji;

379.  zahtijeva da sve institucije i agencije Unije koje to još nisu učinile hitno uvedu interna pravila o zviždačima i zauzmu zajednički pristup prema svojim obvezama, uz naglasak na zaštiti zviždača; traži da se posebna pozornost posveti zaštiti zviždača u kontekstu Direktive o zaštiti poslovnih tajni; poziva Komisiju da promiče zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u Uniji; poziva institucije i agencije da izmijene Pravilnik o osoblju kako bi se zajamčilo da se njime dužnosnike ne obvezuje samo formalno da prijavljuju nepravilnosti svih vrsta nego i da se utvrdi odgovarajuća zaštita za zviždače; poziva institucije i agencije da bez odgode primijene članak 22.c Pravilnika o osoblju;

380.  izražava zabrinutost zbog broja samoubojstava među osobljem; smatra da Komisija, u pokušaju sprečavanja samoubojstava, treba provesti temeljitu analizu razine zadovoljstva osoblja;

381.  sa žaljenjem primjećuje da od osam preporuka Revizorskog suda donesenih 2011. i 2012. nijedna preporuka nije u cijelosti provedena, pet se provodi u većini aspekata, a tri preporuke provode se u nekim aspektima;

382.  napominje da je broj dana bolovanja u Komisiji i dalje na sličnoj razini; pozdravlja osnivanje skupine za psihosocijalnu pomoć, zahvaljujući kojoj je broj dana izbivanja s posla pao s 2 200 u 2010. na 772 u 2014.; izražava zabrinutost, međutim, zbog potrebe za intervencijom u 868 slučajeva, usprkos razini zadovoljstva koja iznosi 95 %;

383.  prima na znanje da je više od 250 članova osoblja, koji nisu ostali u novim kabinetima, ponovno primljeno u glavnim upravama te da je oko 550 članova osoblja primljeno u novu, Junckerovu Komisiju;

384.  smatra da je povlastica zaposlenika Unije prema kojoj njihova kaznena djela u državama članicama ne mogu doći pred sud, a koja postoji već 64 godine, zastarjela; traži ograničenje te povlastice, zajamčene u Protokolu Ugovora, na zaposlenike Unije u državama izvan Unije;

Zakonitost i pravilnost; pitanja pogrešaka

385.  primjećuje da je Sud analizirao 129 transakcija, od kojih je njih 20 sadržavalo pogreške; primjećuje da na temelju 12 mjerljivih pogrešaka procijenjena stopa pogreške iznosi 0,5 %;

386.  primjećuje da su glavne pogreške uključivale neprihvatljive ili netočno izračunate naknade za osoblje i slične povlastice, plaćanja za usluge koje nisu pokrivene postojećim ugovorom i druge troškove bez odgovarajućeg obrazloženja;

Doprinos prema vrsti pogreške

Administracija

Neprihvatljive ili netočno izračunate naknade za osoblje i sl. povlastice

70 %

Plaćanja za usluge koje nisu pokrivene postojećim ugovorom

22 %

Drugi troškovi bez odgovarajućeg obrazloženja

8 %

Ukupno

100 %

Kodeks ponašanja i sukob interesa

387.  primjećuje veliku pozornost javnosti i medija usmjerenu na pitanje integriteta, što upućuje na to da kodeks ponašanja koji dobro funkcionira zahtijeva stalnu pozornost; naglašava da je kodeks ponašanja učinkovita preventivna mjera samo ako se ispravno primjenjuje te ako se usklađenost revidira sustavno, a ne samo kada dođe do incidenata; ističe da je potrebno revidirati kodeks ponašanja do kraja 2017.;

388.  potiče institucije i agencije Unije da više rade na podizanju razine osviještenosti o politici sukoba interesa među svojim dužnosnicima te da istodobno rade na podizanju razine osviještenosti i na tome da integritet i transparentnost budu neizostavne stavke u okviru postupaka zapošljavanja i provjera uspješnosti; smatra da bi u zakonodavstvu o sukobu interesa izabrane predstavnike trebalo razlikovati od javnih dužnosnika; smatra da bi takvi propisi trebali postojati i u državama članicama za javne dužnosnike i državne službenike koji se bave administracijom i praćenjem subvencija Unije; poziva Komisiju da podnese nacrt pravne osnove za rješavanje tog pitanja;

389.  smatra da Komisija treba proaktivno objavljivati dokumente o preporukama ad hoc etičkog odbora o radnim mjestima bivših povjerenika Komisije nakon prestanka obnašanja dužnosti uz redigiranje poslovnih ili osobnih informacija u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001;

390.  poziva Komisiju da do kraja 2017. revidira kodeks ponašanja za povjerenike te da, među ostalim, definira što čini sukob interesa i utvrdi kriterije za procjenu kompatibilnosti novog radnog mjesta nakon rada u Komisiji te da za povjerenike produlji razdoblje mirovanja funkcije na tri godine; poziva Komisiju da zatraži od država članica da jasno naznače postojanje mogućih sukoba interesa njihovih kandidata za člana Komisije te da objasne na koji su način sukobi interesa definirani u njihovu nacionalnom zakonodavstvu; u slučaju različitih tumačenja sukoba interesa u nacionalnom zakonodavstvu i pravila koja u tom području primjenjuje sama Komisija, smatra da države članice trebaju slijediti tumačenje Komisije;

391.  traži da Komisija u tom pogledu posveti posebnu pozornost sprečavanju sukoba interesa i korupcijskih radnji u decentraliziranim agencijama, koje su osobito podložne utjecajima s obzirom na činjenicu da su relativno nepoznate javnosti i raspoređene po cijeloj Uniji;

392.  ističe da je važan korak u pogledu sukoba interesa povećanje transparentnosti predsjednika Komisije, ad hoc etičkih odbora Komisije i glavnog tajništva, prilikom analize slučajeva potencijalnih sukoba interesa; poziva Komisiju da objavi mišljenja etičkog odbora u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001, i tako pokaže da je prema javnosti odgovorna za odluke koje donosi; ponavlja preporuku Parlamenta o reformi ad hoc etičkog odbora kako bi mu se proširile ovlasti i uključili neovisni stručnjaci;

393.  procjenjuje da bi se u kodeks ponašanja za povjerenike Komisije trebao uključiti jasniji opis dužnosti ad hoc etičkog odbora te uvjet da članovi tog odbora budu neovisni stručnjaci;

394.  poziva Komisiju da izjave o financijskim interesima objavi u otvorenom formatu koji se može strojno pretraživati;

395.  smatra da dužnosti zaposlenika vlade koji obnašaju dužnost u privatnom uredu povjerenika Komisije po mogućnosti ne bi trebale obuhvaćati odnose s vlastitim državama članicama, osim ako nije prethodno utvrđeno da ne postoji mogućnost sukoba interesa koji bi bio štetan za Komisiju;

Sukobi interesa u podijeljenom upravljanju sredstvima i u trećim zemljama pri upravljanju sredstvima EU-a

396.  upućuje na to da u nekim državama članicama ne postoje zakoni o ministrima kojima se dužnosnicima onemogućava da budu vlasnici ili suvlasnici poduzeća;

397.  smatra da je ozbiljan sukob interesa mogućnost da poslovna poduzeća dužnosnika Unije traže sredstva iz Unije ili da ih kao podugovaratelji dobiju, a da istovremeno sam vlasnik i dužnosnik preuzima odgovornost za pravilno upravljanje tim sredstvima, odnosno za njegovu kontrolu;

398.  poziva Komisiju da u sve buduće zakone Unije o plaćanjima uvrsti klauzulu prema kojoj poslovna poduzeća u državama članicama i u trećim zemljama koja su u vlasništvu dužnosnika ne mogu tražiti niti primati sredstva Unije;

Transparentnost

399.  smatra da bi podaci o izvršenju proračuna u Uniji trebali biti transparentni, a načelo odgovornosti zadovoljeno objavljivanjem podataka, uključujući onih o potrošnji država članica koja podliježe podijeljenom upravljanju;

400.  ističe načelo prema kojemu Komisija treba na svim razinama prestati kontaktirati s neregistriranim lobistima;

401.  poziva Komisiju da praksu evidentiranja podataka o sastancima s lobistima proširi na sve osobe uključene u proces kreiranja politika Unije, i to tako da od svojih glavnih uprava zatraži redovna izvješća o sastancima koji se održavaju u njihovim službama te da te informacije učini lako dostupnima na internetskim stranicama Komisije;

402.  smatra da Komisija treba biti obvezna evidentirati i otkriti sve podatke primljene od lobista/zastupnika interesa o nacrtima politika i zakona kao „zakonodavni otisak”; sugerira da bi zakonodavni otisak trebao sadržavati detaljne informacije o lobistima čija su stajališta znatno utjecala na prijedloge Komisije;

403.  pozdravlja objavljivanje popisa viših dužnosnika koji napuštaju Komisiju te poziva Komisiju da sve članove kabineta uvrsti u definiciju viših dužnosnika;

Skupine stručnjaka

404.  potiče Komisiju da poduzme mjere u skladu s preporukama ombudsmanice o sukobima interesa u skupinama stručnjaka te da odgodi usvajanje novih horizontalnih pravila dok Parlament ne izrazi svoje mišljenje na temelju tekućeg rada na zajedničkom izvješću o vlastitoj inicijativi odbora CONT i JURI;

Ostalo

Migracije i izbjeglice

405.  pozdravlja informacije o fondovima koji se mogu upotrebljavati za ublažavanje kriznih situacija izazvanih velikim priljevom izbjeglica(101);

406.  smatra da bi sredstva Unije uključena u migracijsku politiku trebali biti predmetom kontroli i revizija na temelju pokazatelja uspješnosti;

407.  upućuje na trenutačnu migracijsku krizu i ističe potrebu da se na nju odgovori koherentnim rješenjem Unije; prima na znanje sredstva dodijeljena za migracije i upravljanje vanjskim granicama u 2014. te poziva Revizorski sud da razmotri brzo sastavljanje tematskog izvješća o učinkovitosti tih sredstava i da se prijedlozi zaključaka odraze u trenutačnom procesu poboljšanja politike Unije povezane s migracijom i kontrolom granica;

408.  upućuje na stavke 234. i 235. rezolucije o razrješnici za 2013. ; od Komisije traži aktualne informacije o suradnji s Međunarodnom upravljačkom skupinom, posebice podatke o sadašnjim i novim ugovorima i isplatama;

409.  traži dodatne informacije o tome koji se nezavršeni grčki projekti u okviru Unije ne mogu više financirati nakon 31. prosinca 2015.; traži objašnjenje toga što se zbilo sa svakim od tih projekata;

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

410.  smatra da je OLAF ključni akter u borbi protiv korupcije te smatra da je od ključne važnosti da ta institucija djeluje učinkovito i neovisno; preporučuje, u skladu s Uredbom o OLAF-u, da se nadzornom odboru OLAF-a omogući pristup informacijama potrebnima za učinkovito izvršavanje njegova mandata u pogledu nadzora aktivnosti OLAF-a i da dobije proračunsku neovisnost;

411.  naglašava da države članice ne poduzimaju nikakve mjere u pogledu navodnih slučajeva prijevare koji utječu na financijske interese Unije, koje im je dostavio OLAF; poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere te OLAF da nastavi i ubrza svoju analizu razloga zašto države članice ne poduzimaju nikakve mjere u vezi s navodnim slučajevima, da obavijesti Parlament o svojim zaključcima u tom području i da i dalje podupire države članice u poboljšanju njihove uspješnosti u sprečavanju i otkrivanju prijevare kad je riječ o europskim sredstvima;

412.  primjećuje napore OLAF-a da provede većinu preporuka svojeg nadzornog odbora(102); želi biti obaviješten, međutim, o tome koje su preporuke provedene a koje nisu te o temeljnim razlikama između njih; očekuje da u budućnosti OLAF jasno navede gdje i u kojoj mjeri odstupa od originalnih preporuka nadzornog odbora; napominje da je 2014. bila prva godina u kojoj se nadzorni odbor odlučio referirati na prethodno objavljene preporuke; poziva OLAF i nadzorni odbor da svake godine ponavljaju taj postupak;

413.  potiče OLAF da provede preporuke o izravnom sudjelovanju glavnog direktora u istragama, s obzirom na to da je člankom 7. stavkom 1. i 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 jasno utvrđeno da istrage provodi osoblje koje imenuje glavni direktor, ali ne i glavni direktor osobno, jer bi time istrage mogle imati kontradiktorne ciljeve;

414.  očekuje od OLAF-a da provede preporuke nadzornog odbora o uključenju provjere potencijalnog sukoba interesa između dužnosti nacionalnog stručnjaka i njegova sudjelovanja u istrazi dotičnog predmeta;

415.  čvrsto je uvjeren da nadzorni odbor treba biti obaviješten o svim odbačenim predmetima u kojima su informacije prenesene nacionalnim pravosudnim tijelima, u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013, u cilju zaštite postupovnih jamstava osoba na koje se optužbe odnose; zahtijeva od OLAF-a da što prije provede preporuke nadzornog odbora;

416.  napominje da je 2014. OLAF zaključio 307 istraga i koordiniranih aktivnosti; dodaje da je OLAF izdao preporuke u 147 istraga; dakle, popratne mjere određene su u 47 % slučajeva; ističe da je u godinama prije 2011. ta stopa bila redovito viša od 50 %; očekuje od OLAF-a da uvede mjere u cilju trajnog poboljšanja učinkovitosti uz pomoć kvalitetnijeg postupka odabira; smatra da OLAF treba ponovno razmotriti preporuku br. 31 nadzornog odbora kako bi povećao svoju učinkovitost;

417.  prima na znanje zajedničke napore OLAF-a i nadzornog odbora u postizanju dogovora o novim radnim uvjetima; ponavlja svoj poziv povezan s proračunom za 2013. o brzom rješavanju preostalih problema između OLAF-a i njegova nadzornog odbora kako bi im se omogućilo da učinkovito ispunjavaju svoje zakonske obveze pod uvjetima njihove trenutačno ograničene suradnje; poziva Komisiju da u potpunosti ispunjava svoju ulogu i da aktivno radi na dugotrajnom rješenju koje će odmah primijeniti;

418.  pozdravlja odluku kolegija o ukidanju imuniteta glavnom direktoru OLAF-a kako bi belgijska pravosudna tijela mogla provesti istragu o mogućem nezakonitom snimanju telefonskih razgovora (koje je OLAF pripremio) između svjedoka (koje je OLAF potaknuo na poziv) i osobe u prostorijama OLAF-a te uz pomoć istražitelja OLAF-a;

419.  naglašava da bi nadzorni odbor trebao, imajući u vidu dosljednost sa svojim mandatom, zapošljavati nezavisno osoblje koje bi bilo odvojeno od uprave OLAF-a i imati financijsku autonomiju; pozdravlja trud koji Komisija i dalje ulaže u tu svrhu;

420.  apelira na OLAF da omogući nadzornom odboru pristup dokumentima za koje nadzorni odbor smatra da su potrebni kako bi ispunio zadaću u skladu sa svojom nadležnosti unutar zakonodavnog mandata;

421.  primjećuje da je OLAF u 2014. poduzeo značajne korake kako bi ojačao Komisiju i države članice u pružanju zaštite financijskim interesima Unije završavanjem prioritetnih mjera višegodišnje strategije za borbu protiv prijevara i usredotočujući se na razvoj strategija za borbu protiv prijevara na razini usluga i agencije Komisije te podupirući države članice u razvoju vlastitih strategija za borbu protiv prijevara;

422.  ističe da je 2014. OLAF predložio rekordan iznos financijskih povrata za proračun Unije u iznosu od 901 milijun EUR, što je više nego dvostruki iznos u odnosu na 2013.; ističe da se 2014. ukupni iznos povrata mjerodavnih tijela također povećao nakon preporuke OLAF-a za povratom 206,5 milijuna EUR (2013. taj iznos bio je 117 milijuna EUR);

423.  poziva OLAF da uvede interne propise o zviždačima u skladu s novim Pravilnikom o osoblju iz 2014.;

424.  podsjeća da je Komisija od belgijskih sudova primila zahtjev za ukidanje imuniteta članovima svojeg osoblja; ustraje u tome da Komisija u potpunosti surađuje s belgijskim nadležnim tijelima;

425.  ističe da su u godišnjem izvješću OLAF-a za 2014. navedeni podaci o istražnim aktivnostima i rezultatima prema sektoru; traži od OLAF-a da u sljedeće godišnje izvješće uvrsti detaljne informacije o vrstama istrage i rezultatima u svim sektorima;

Sporazumi o duhanskim proizvodima

426.  podsjeća da je Komisija u svibnju 2015. obećala što prije dostaviti svoju evaluaciju sporazuma s poduzećem Philip Morris International; naglašava da je Komisija nekoliko puta odgodila objavljivanje evaluacije, koja je konačno objavljena 24. veljače 2016., jedan dan prije rasprave o tome na plenarnoj sjednici u Parlamentu; čvrsto je uvjeren da je kašnjenje u objavi ozbiljan propust Komisije u ispunjavanju obveze u pogledu transparentnosti spram Parlamenta i građana, zbog čega se Parlament nije mogao pravodobno izjasniti o tom složenom i osjetljivom pitanju;

427.  naglašava da je 2004., u trenutku kada je sklopljen, sporazum s poduzećem Philip Morris International bio inovativno sredstvo borbe protiv nezakonite trgovine duhanom, ali ističe da su se u međuvremenu dogodile znatne promjene u tržišnom i regulatornom okruženju; ističe da sporazumi sklopljeni s velikom četvorkom duhanskih poduzeća(103) ne rješavaju važna pitanja u vezi s današnjom nezakonitom trgovinom duhanom, osobito visoki udio trgovine koji čine cigarete nepoznate robne marke (tzv. „cheap whites”); poziva Komisiju da predloži plan djelovanja kojim će se utvrditi nove mjere za hitno rješavanje tog problema;

428.  smatra da će svi elementi obuhvaćeni novim duhanskim sporazumima biti obuhvaćeni novim pravnim okvirom koji čine Direktiva o duhanskim proizvodima(104) i Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom;

429.  podsjeća da je Parlament svoje stajalište iznio 9. ožujka 2016.(105), tj. da sporazum s poduzećem Philip Morris International ne treba obnoviti, produljiti niti o njemu ponovno pregovarati;

430.  potiče Komisiju da na razini Unije i prije datuma isteka sporazuma s poduzećem Philip Morris International donese sve mjere potrebne za praćenje i pronalazak duhanskih proizvoda tog poduzeća i za pokretanje sudskog postupka svaki put kada dođe do ilegalne pljenidbe proizvoda tog proizvođača sve dok sve odredbe Direktive o duhanskim proizvodima ne budu u cijelosti primjenjive kako ne bi bilo regulatorne praznine između isteka sporazuma s poduzećem Philip Morris International i stupanja na snagu Direktive o duhanskim proizvodima i Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom;

431.  poziva poduzeće Philip Morris International da u okviru trenutačnog sporazuma i dalje primjenjuje odredbe o praćenju i pronalasku te dužnoj pažnji („upoznaj svog klijenta”) bez obzira na to hoće li se sporazum produljiti ili ne;

432.  poziva Komisiju da donese novu, dodatnu uredbu kojom će se uvesti neovisan sustav praćenja i pronalaska i kojim će se odredbe dužne pažnje („upoznaj svog klijenta”) primjenjivati na sirovi duhan, filtere i papir kojima se koristi duhanska industrija kao dodatan instrument za borbu protiv krijumčarenih i krivotvorenih proizvoda;

433.  žali zbog kašnjenja procjene sporazuma o duhanskim proizvodima koju provodi Komisija; poziva Komisiju da dostavi procjenu što prije i iznese rezultate ulaganja sa sredstvima koja su prema tim sporazumima platila duhanska poduzeća;

434.  zabrinut je zbog zaključka europske ombudsmanice(106), koja je izjavila da, osim Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane, Komisija „ne primjenjuje u potpunosti pravila i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije UN-a o transparentnosti i lobiranju duhanske industrije”; smatra da su stoga ugroženi vjerodostojnost i integritet Komisije;

435.  poziva sve mjerodavne institucije Unije da provedu članak 5.3 Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije u skladu s preporukama sadržanima u smjernicama te konvencije; poziva Komisiju da odmah objavi sporazume s duhanskim poduzećima i procjenu učinka provedbe Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije;

Europske škole

436.  ističe da su europske škole primile 164,2 milijuna EUR iz proračuna EU-a, što je 59 % operativnog proračuna škola;

437.  izrazito je zabrinut zbog zaključka izvješća Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za financijsku godinu 2014.: „uzimajući u obzir trajne nedostatke u računovodstvu i kontroli, Revizorski sud ne može potvrditi da u konsolidiranim financijskim izvještajima za 2014. nema značajnih pogrešnih prikaza”;

438.  napominje da je glavna direktorica Glavne uprave za ljudske resurse i sigurnost zadržala svoju zadršku povezanu s ugledom u sveobuhvatnom izvješću Komisije za 2014. u vezi s europskim školama te da je predstavnik Komisije glasovao protiv odobrenja razrješnice za 2012. i 2013. za europske škole; izražava žaljenje zbog toga što predstavnici države članice ne doživljavaju taj problem jednako ozbiljno;

439.  podsjeća da je Parlament tijekom postupka odobravanja razrješnice Komisiji za 2010. već doveo u pitanje „strukturu odlučivanja i financiranja Konvencije o europskim školama”; zatražio je od Komisije da „zajedno s državama članicama istraži mogućnost revizije Konvencije i [...] podnese izvješće o postignutom napretku do 31. prosinca 2012.”; napominje da Parlament nikada nije primio spomenuto izvješće o napretku;

440.  potpuno podupire jedanaest preporuka Revizorskog suda iz njegova izvješća od 11. studenog 2015. o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola za 2014., koje se odnose na probleme s računovodstvom, osobljem, postupkom nabave, standardom kontrole i isplatama;

441.  poziva Komisiju da izvijesti o napretku europskih škola u provedbi preporuka Revizorskog suda i plana djelovanja Komisije do 1. srpnja 2016.;

442.  poziva proračunsko tijelo da stavi u pričuvu dio doprinosa proračuna Unije europskim školama, što se ponajprije odnosi na ured glavnog tajnika, tijekom proračunskog postupka za 2017., osim ako se ne ostvari dostatan napredak u provedbi preporuka Revizorskog suda;

Euronews

443.  napominje da je Euronews iz proračuna Unije 2014. primio 18 milijuna EUR, premda Komisija nije dioničar Euronewsa, te je zabrinut zbog toga što sadašnja upravljačka struktura Euronewsa možda ne omogućava potpunu neovisnost i autonomiju od međunarodnih dioničara; poziva Komisiju, s obzirom na njezin značajan financijski doprinos, da se pobrine da Euronews poštuje načela dobrog financijskog upravljanja i sve pravne sporazume s Komisijom, među ostalim i obvezujuću Povelju o uredničkoj neovisnosti;

Sažetak

444.  U sažetku zaključuje:

   (a) da su načela dobrog financijskog upravljanja glavni zahtjev za upravljanje proračunom Unije;
   (b) da se procjene učinka i rizika moraju smatrati njegovim integralnim dijelom;
   (c) da je trenutačna strategija pojednostavljenja važna za dobro upravljanje i njegovu učinkovitost; da ga trebaju pratiti visoki standardi proračunske discipline;
   (d) da u praksi podijeljenog upravljanja i dalje postoji prostor za poboljšanje u pogledu povećanja usklađenosti između politika Unije i država članica;
   (e) da je iznimno važno uložiti više truda u zaštitu financijskih interesa;
   (f) da ukupna stopa pogreške i dalje iznosi razmjerno stabilnih 4,4 %, no da je vrsta pogrešaka vrlo heterogena;
   (g) da nisu utvrđeni ozbiljniji problemi na strani prihoda; načela BND-a ostaju ključna za ovaj uspjeh; međutim, problem je primjerenost prihoda;
   (h) da je ustanovljena stopa pogreške koja je viša od prosječne u rashodima za konkurentnost za rast i zapošljavanje, iako su u paralelnom, privremenom nadzoru u tom području vidljivi jasni znakovi pristupa utemeljenog na uspješnosti;
   (i) da je kohezijska podrška pokazala vidno veću stopu pogrešaka za regionalnu i urbanu politiku u odnosu na socijalna pitanja; da se pristup utemeljen na uspješnosti dodatno podupire uz pomoć IFI-ja, osobito u nekim državama članicama;
   (j) da bi bolje upravljanje podacima i njihova obrada nesumnjivo pridonijeli naprednijem pristupu utemeljenom na uspješnosti;
   (k) da područje prirodnih izvora ima potencijal za razvoj podrške koja se temelji na projektima u cilju poboljšanja učinkovitosti izvora Unije; da, osim toga, postoji mnogo prostora za poboljšanje upravljanja i institucijske podrške, osobito na razini država članica;

Općeniti rezultati i preporuke za politike

445.  Smatra da razrješnica za 2014.:

   (a) stvara novu paradigmu za razumijevanje učinaka i koristi proračuna Unije na sveobuhvatniji način kako bi se pokrili svi aspekti, uključujući pogreške, zakonitost, apsorpciju, uspješnost i rezultate kao sustav; i poziva Komisiju i druge mjerodavne sudionike da nastave razvijati odgovarajuću metodologiju i okvir za daljnje provođenje pristupa utemeljenog na uspješnosti te da to čine s više strogoće;
   (b) pokazuje da je test uspješnosti korišten sa strategijom Europa 2020. pozitivan korak u pravome smjeru, iako je za njegovu usklađenost s okvirom ekonomske politike Unije potreban daljnji razvoj, uključujući preporuke za svaku pojedinu državu s mjerodavnim makroekonomskim pokazateljima i redovito ažuriranim prioritetima ekonomske i socijalne politike Unije;
   (c) utvrđuje da ima prostora za poboljšanje u upravljanju proračunom i pozdravlja uložene napore kako bi ga se pojednostavnilo, uključujući njegovu procjenu učinka; pokazuje da je regularni postupak praćenja od velike koristi;
   (d) poziva mjerodavne institucije Unije da prilagode svoje sustave za upravljanje i postupke kako bi uspješno provele nove elemente koji proizlaze iz trenutačnih i budućih potreba proračuna Unije kako bi se proračunu Unije omogućilo optimalno ostvarivanje svojeg potencijala;
   2 616 755 356 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 937 182 847 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za politike prometa, uključujući Instrument za povezivanje Europe, sigurnost prometa i prava putnika te prometne agencije;
   239 313 549 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 71 213 206 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za istraživanje i inovacije u području prometa, uključujući SESAR i Zajedničko poduzeće Shift2Rail;
   75 078 470 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 80 731 327 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja bilo namijenjeno za administrativne troškove;

C. Mišljenja odbora

Vanjski poslovi

446.  izražava zabrinutost zbog porasta stope značajnih pogrešaka u okviru naslova 4. za financijsku godinu 2014.; podržava sve preporuke koje je Revizorski sud iznio u svojem godišnjem izvješću i poziva Komisiju da što prije poduzme odgovarajuće mjere u skladu s preporukama iz proteklih godina koje još nisu u cijelosti provedene;

447.  pozdravlja činjenicu da je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju ispravila sustavnu pogrešku koja je utjecala na njezine rashode za 2013. te da je u znatnoj mjeri, u skladu sa zahtjevima Revizorskog suda, izmijenila svoje sustave; također izražava zadovoljstvo što je Revizorski sud utvrdio ispravnost godišnjeg izvješća o radu Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu;

448.  sa zabrinutošću ističe pogreške utvrđene u kontekstu provjere rashoda za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, koje čine više od 50 % pogrešaka koje je Revizorski sud utvrdio u okviru naslova 4.; napominje da se najvažnija vrsta pogreške odnosi na neprihvatljive rashode; naglašava važnost sprečavanja ili otkrivanja i ispravljanja pogrešaka prije prihvaćanja rashoda, uz pomoć bolje provedbe ex ante kontrola; s osobitom zabrinutošću napominje da Europe Aid nije otkrio pogreške; potiče Komisiju da radi na pojačanju napora u cilju rješenja problema s provjerom rashoda te da poduzme sve potrebne mjere navedene u preporuci o nadzoru nad bespovratnim sredstvima koju je Revizorski sud uvrstio u svoje godišnje izvješće za 2011.;

449.  ističe da je detaljna ex ante ocjena potrebna kada Komisija odluči financirati, pa i preko Europske investicijske banke, velike infrastrukturne projekte sa znatnim utjecajem na okoliš kako bi se provjerila održivost tih projekata s financijskog, ekološkog i socijalnog gledišta te traži da se financiranje Unije u trećim zemljama usmjeri na projekte kojima se jamči financijska održivost, kao i gospodarska i društvena korist;

450.  priznaje stalan napredak Komisije u akreditiranju svih misija u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu sa šest načela procjene; posebno pozdravlja činjenicu da su tri najveće misije sada s njima usklađene; ističe da Komisija sve misije treba akreditirati u skladu s preporukama Revizorskog suda;

451.  pozdravlja uspostavljanje platforme za potporu misijama i ponovno poziva Komisiju da poduzme korake u cilju uspostave istinskog centra za zajedničke usluge i uvođenja integriranog sustava za upravljanje resursima, što bi omogućilo brže pokretanje misija i poboljšalo njihovu ekonomičnost; predlaže da se skladište u sklopu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) poboljša kako bi bilo na raspolaganju za sadašnje misije u okviru ZSOP-a i da njime upravlja budući centar za zajedničke usluge.

452.  žali zbog velikih kašnjenja u nabavi ključne opreme i pružanju usluga za misije u sklopu ZSOP-a te nepovoljnog učinka na odvijanje misija koji iz toga proizlazi; podsjeća da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću iz 2012. o pomoći EU-a Kosovu u vezi s vladavinom prava istaknuo tu neučinkovitost i zaključio da pravila o javnoj nabavi utvrđena u Financijskoj uredbi „nisu prilagođena misijama ZSOP-a koje ponekad iziskuju brzo i fleksibilno reagiranje”; žali zbog toga što iz nedavne revizije Financijske uredbe nisu proizišle potrebne izmjene financijskih pravila; ponavlja svoje stajalište da bi se upravljanje relevantnim proračunskim linijama trebalo dodijeliti zapovjedniku civilnih operacija, na isti način kako je to učinjeno za voditelje delegacija EU-a;

453.  podsjeća da učinkovitost osposobljavanja i savjetodavnih misija u sklopu ZSOP-a osjetno onemogućuju institucionalne poteškoće EU-a u podupiranju toga djelovanja čak i najosnovnijom opremom; u tom kontekstu pozdravlja nastojanja Komisije oko primjene zajedničke komunikacije o izgradnji kapaciteta za potporu sigurnosti i razvoju; poziva Komisiju da podnese potrebne zakonodavne prijedloge za što ranije stvaranje namjenskoga fonda kako bi ga se moglo uvrstiti u proračun Unije tijekom preispitivanja VFO-a na sredini razdoblja;

454.  pozdravlja tematska izvješća Revizorskog suda iz 2015. o misiji EUPOL u Afganistanu i o potpori Unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne; snažno potiče Komisiju da primjenjuje sve preporuke koje je Revizorski sud uputio u kontekstu tih izvješća;

455.  naglašava koliko je važno uzimati u obzir kriterije povezane s kontekstom pri ocjenjivanju učinkovitosti projekata Unije u trećim zemljama s obzirom na to da se aktivnosti vanjske pomoći Unije često odvijaju u regijama zahvaćenima krizom i politički problematičnim sredinama;

Razvoj i suradnja

456.  podsjeća da se sredstva Unije namijenjena razvojnoj i humanitarnoj pomoći koriste u iznimno zahtjevnim uvjetima u kojima su provedba projekata, njihovo ocjenjivanje i nadzor nad troškovima otežani; vjerojatnost pogreške je stoga u području razvojne i humanitarne pomoći veća u odnosu na druga područja politika Unije;

457.  napominje da je prema Revizorskom sudu 57 % pogrešaka povezano s neprihvatljivim izdacima; podržava preporuku Revizorskog suda EuropeAidu da poboljša ex ante nadzor i bolje iskoristi provjere na licu mjesta kako bi otkrio pogreške;

458.  pozdravlja činjenicu da prema Revizorskom sudu postupci nadzora koje je uvela Glavna uprava za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu ispravno funkcioniraju i da je njihov sustav izvješćivanja pouzdan; čestita na tome Glavnoj upravi za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu;

459.  uviđa da su rashodi koji se odnose na sigurnost važni za razvoj i posebno važni u okviru trenutačnih nastojanja da se na sveobuhvatan način pristupi povezanosti sigurnosti i razvoja te ostvari 16. cilj razvojnog plana, no naglašava da ta sredstva nisu prekomorska razvojna pomoć te da se trenutačno ne mogu izdvojiti iz Instrumenta za razvojnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ili Europskog razvojnog fonda;

460.  napominje da su se 2014. u Libiji iz Instrumenta za razvojnu suradnju financirala dva projekta povezana s upravljanjem granicama u vrijednosti od 12,9 milijuna EUR; podsjeća da je glavni cilj Instrumenta za razvojnu suradnju smanjenje siromaštva; ponavlja da je jako zabrinut da bi programi za razvoj mogli biti iskorišteni za ciljeve koji nisu izravno povezani s razvojem; podsjeća da takav pristup neće pomoći Uniji da dosegne cilj od 0,7 % BND-a iskorištenog za službenu razvojnu pomoć;

461.  napominje potencijalnu vrijednost okvira za rezultate koji je glavna uprava DEVCO pokrenula 2015., ali i potencijalne rizike prepoznate u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 21/2015; smatra da je također nužno spriječiti politički rizik od stavljanja pretjeranog naglaska na postizanje određenog broja mjerljivih rezultata koje je glavna uprava DEVCO uvrstila u okvir, umjesto na postizanje rezultata koji se odnose na ciljeve politike razvojne suradnje Unije te kvalitativnih rezultata; naglašava da je važno okvir shvatiti kao dodatak ostalim mehanizmima praćenja i izvješćivanja;

462.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 o sustavima EuropeAida za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate; poziva glavnu upravu DEVCO da hitno razmotri različite nedostatke u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje iznesene u tematskom izvješću Revizorskog suda, posebno one povezane s ozbiljnim propustima sustava glavne uprave DEVCO za evaluaciju; naglašava da se sustavom za evaluaciju koji loše funkcionira povećava rizik izbora nedovoljno kvalitetnih projekata ili onih koji ne uspijevaju postići svoje ciljeve; napominje da je zabrinut zbog različitih stavova Komisije i Revizorskog suda u pogledu pouzdanih informacija o učinkovitosti aktivnosti povezanih s proračunskom potporom; vjeruje da postoji povezanost između manjka osoblja u delegacijama Unije i u odjelu glavne uprave DEVCO za evaluaciju te problema koje je istaknuo Revizorski sud; smatra da to jasno pokazuje kakve štetne posljedice može imati smanjenje osoblja na učinkovito funkcioniranje programa Unije;

463.  vjeruje da će glavna uprava DEVCO razmotriti različite nedostatke u svojim sustavima za evaluaciju i praćenje iznesene u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 18/2014;

464.  poziva na donošenje formalnih nadzornih ovlasti u vezi s Europskim razvojnim fondom, po mogućnosti u okviru obvezujućeg međuinstitucijskog sporazuma na temelju članka 295. UFEU-a;

465.  ozbiljno je zabrinut zbog zaključaka iznesenih u tematskom izvješću Revizorskog suda br. 11/2015 o upravljanju Komisije sporazumima o partnerstvu u ribarstvu; napominje da Revizorski sud izražava sumnje o održivosti sporazuma o partnerstvu u ribarstvu zbog poteškoća povezanih s primjenom koncepta ribolovnog viška; također napominje da Revizorski sud ozbiljno propituje kvalitetu nadzora Komisije nad provedbom sporazuma o partnerstvu u ribarstvu; izražava žaljenje zato što se, prema Revizorskom sudu, ex postevaluacije sporazuma o partnerstvu u ribarstvu nedovoljno koriste u pripremi daljnjih sporazuma; apelira na Komisiju da što prije provede brojne preporuke Revizorskog suda;

466.  podsjeća da je gotovo kronični nedostatak sredstava za plaćanja u 2014. povećao poteškoće glavne uprave ECHO da na odgovarajući način reagira na sve dublju humanitarnu krizu u susjedstvu Unije i šire; pozdravlja činjenicu da se boljom prilagodbom odobrenih sredstava u proračunima Unije za 2015. i 2016. uvelike riješio problem plaćanja glavne uprave ECHO;

467.  žali što se zbog manjka odobrenih plaćanja 2014. nije mogla isplatiti proračunska potpora Maroku i Jordanu u iznosu od 43 milijuna EUR, kao što je predviđeno ugovorom; smatra da je to izrazito štetno za vjerodostojnost Unije;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

468.  sa zabrinutošću napominje da procijenjena razina pogreške u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja za 2014. iznosi 3,7 %, što je malo više nego u prethodnoj godini (3,1 %); naglašava da je time napravljen korak unatrag u odnosu na zadanu ciljnu vrijednost stope pogreške od 2%;

469.  pozdravlja činjenicu da je pri analizi izvršenja proračuna Unije predstavljenoj u izvješću Revizorskog suda u obzir uzeta strategija Europa 2020.; prima na znanje opažanje da se doprinos proračuna Unije ne utvrđuje zasebno u kontekstu ostvarivanja glavnih ciljeva, kao što su ciljevi u području zapošljavanja te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti;

470.  nadalje, pozdravlja preporuke Revizorskog suda o tome da treba bolje uskladiti strategiju Europa 2020. i VFO i prenijeti političke ciljeve na visokoj razini u korisne operativne ciljeve te ističe da je važno usredotočiti se na uspješnost i rezultate te na dodanu vrijednost, osobito kada je riječ o glavnim ciljevima u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, u kojima Komisija nema ovlasti za stvaranje pravno obvezujućeg okvira; poziva Komisiju da dodatno razvije pokazatelje rezultata i sustave praćenja kako bi se postignute rezultate moglo usporediti s dogovorenim ciljevima, u svrhu bolje informiranosti pri određivanju budućih ciljeva i povećanja učinkovitosti potrošnje Unije;

471.  prima na znanje primjedbe Revizorskog suda u vezi s povećanim rizikom od nepravilnosti kada je riječ o malim i srednjim poduzećima (MSP) koja sudjeluju u programu Obzor 2020.; podržava odgovor Komisije u kojem se navodi da je uključivanje MSP-ova u program ključno za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta te napominje da su administrativna pravila za MSP-ove pojednostavljena i ističe da bi daljnje pojednostavljenje rezultiralo većom uključenosti MSP-ova; ističe važnost otvaranja održivih radnih mjesta preko MSP-ova;

472.  napominje da se u Europi najveći broj radnih mjesta otvara u sklopu MSP-ova i smatra da se može učiniti više kako bi MSP-ovi u većoj mjeri sudjelovali u programima Unije za financiranje; poziva Komisiju da poduzme dodatne mjere kako bi se potaknulo aktivno sudjelovanje MSP-ova, uključujući primjenu načela „počnimo od malih”;

473.  napominje da nematerijalna narav ulaganja u ljudski kapital, raznolikost aktivnosti i uključenost većeg broja, često malih, partnera u provedbu projekata i dalje predstavljaju glavni rizik u pogledu pravilnosti u rashodima Europskog socijalnog fonda; poziva Komisiju da nastavi primjenjivati konkretne mjere za ublažavanje koje će biti i preventivnog i korektivnog karaktera;

474.  prima na znanje zaključke iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 17/2015 o preusmjeravanju sredstava ESF-a u razdoblju od 2012. do 2014.; za zabrinutošću konstatira da u izvješćima Komisije o utjecaju tih fondova ima nedostataka i smatra da je za jamčenje dobre financijske odgovornosti i učinkovite upotrebe sredstava EU-a ključno više se usmjeriti na izradu politika utemeljenih na rezultatima;

475.  zabrinut je zbog toga što bi visoke razine pogrešaka praćene obustavom i prekidima mogle utjecati na uspješnost zaključivanja programa za razdoblje od 2007. do 2013.;

476.  smatra da se promicanjem šire primjene pojednostavljenih mogućnosti prikaza troškova može smanjiti administrativno opterećenje, broj pogrešaka te staviti naglasak na uspješnost i rezultate; ističe, međutim, da bi se pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova trebale primjenjivati u uvjetima u kojima postoji pravna sigurnost i povjerenje, da bi trebale uključivati procjenu koristi te podrazumijevati punu uključenost dionika na svim razinama; ističe da bi pojednostavljene mogućnosti prikaza troškova i dalje trebale biti opcija dostupna državama članicama;

477.  inzistira na tome da države članice trebaju izbjegavati dodatno kompliciranje pravila i zahtjeva u vezi s korištenjem sredstava iz ESF-a kojima se korisnicima nameće dodatno opterećenje i zbog kojih raste mogućnost pogrešaka;

478.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je od 178 transakcija koje je Revizorski sud provjerio u području politike zapošljavanja i socijalnih pitanja, u njih 62 (34,8 %) pronađena pogreška, od čega se 12 pogrešaka odnosilo na mjerljive pogreške iznad 20 % (6,7 %); potiče Komisiju da provede korektivne mjere i da primijeni stroge postupke kako bi se smanjio rizik od nepravilnosti u tom području politike te da poduzme mjere u vezi sa slučajevima neprihvatljivih rashoda koje je utvrdio Revizorski sud;

479.  izražava žaljenje zbog činjenice da je broj programa ESF-a u kojima je utvrđena stopa pogreške iznad 5 % porastao s 18,8 % 2013. na 22,9 % 2014. te da je obujam plaćanja na koji su te stope utjecale dramatično porastao s 11,2 % na 25,2 %;

480.  skreće pozornost na činjenicu da je Revizorski sud u više navrata istaknuo da bi postotak pogreške bio niži da su nacionalna tijela bolje iskoristila dostupne informacije prije nego što su Komisiji poslala zahtjeve za plaćanje; s obzirom na to, inzistira na tome da države članice i nacionalna tijela trebaju izvršavati temeljitije provjere i izbjegavati traženje nadoknade za neispravne rashode;

481.  potiče države članice da se koriste programom za procjenu rizika Arachne te potiče Komisiju da i dalje državama članicama pruža relevantne smjernice i tehničku pomoć za pravilnu provedbu zahtjeva u području upravljanja i kontrole u razdoblju od 2014. do 2020.; ustraje u tome da Komisija treba unaprijediti razmjenu najboljih praksi između država članica;

482.  poziva Komisiju da slijedi preporuke Revizorskog suda kako bi se zajamčilo da izvršenje proračuna Unije bolje doprinosi postizanju glavnih ciljeva u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u okviru strategije Europa 2020.; u tom pogledu od Komisije i država članica očekuje da se koriste boljim pokazateljima uspješnosti i da unaprijede izvješćivanje o ostvarenim rezultatima za razdoblje od 2014. do 2020.;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

483.  želio bi ponoviti da, u skladu s UFEU-om, Europski parlament daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna nakon što pregleda računovodstvenu dokumentaciju, financijske izvještaje i izvješće o ocjeni iz članka 318. UFEU-a, godišnje izvješće Revizorskog suda zajedno s odgovorima institucija koje su bile obuhvaćene revizijom, izjavu o jamstvu i sva odgovarajuća tematska izvješća Revizorskog suda;

484.  podsjeća na to da je 2014. prva godina izvršenja novog VFO-a, kojim bi se trebali odrediti iznos i raspodjela rashoda Unije za razdoblje od 2014. do 2020., i da je stoga razina provedbe niža nego prethodnih godina;

485.  prima na znanje prikaz politike u području zaštite okoliša i zdravstvene politike u godišnjem izvješću Revizorskog suda za financijsku godinu 2014.; zabrinut je zato što se politike u području zaštite okoliša i klime ponovno pojavljuju u poglavlju koje se odnosi na ruralni razvoj i ribarstvo; ponavlja svoju kritiku nelogičnog rasporeda politika u tom konkretnom poglavlju; ne dijeli mišljenje da bi Revizorski sud trebao donijeti političku odluku o grupiranju područja politika; poziva Revizorski sud da u sljedećem godišnjem izvješću promijeni svoj pristup;

486.  smatra u tom kontekstu vrijednim pažnje da u izvješću Revizorskog suda za 2014. poglavlje o ruralnom razvoju, okolišu, ribarstvu i zdravlju ima najvišu stopu pogreške od 6,2 %, u odnosu na prosječnu stopu od 4,4 %; nadalje, napominje da su mnogi glavni nedostaci koje je utvrdio Revizorski sud i dalje vrlo slični onima koji su zabilježeni u protekle tri godine;

487.  primjećuje da Revizorski sud i Komisija imaju različita stajališta o načinu izračuna pogrešaka; napominje da Komisija smatra da bi se godišnju reprezentativnu stopu pogreške Revizorskog suda trebalo promatrati u kontekstu višegodišnjeg karaktera neto financijskih ispravaka i povrata;

488.  napominje da Revizorski sud nije imao nikakvih primjedbi na upravljanje politikama u području javnog zdravlja, sigurnosti hrane, okoliša i klimatskih mjera;

489.  Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane općenito je zadovoljan izvršenjem proračuna u naslovima za okoliš, klimatske mjere, javno zdravlje i sigurnost hrane u 2014.; ponovno podsjeća da je tek manje od 0,5 % proračuna Unije namijenjeno za te političke instrumente iako se na tim područjima, kao i potporom europskih građana politici u području okoliša i klimatskih promjena Unije te politikom javnog zdravlja i sigurnosti hrane stvara očita europska dodana vrijednost;

490.  zadovoljan je radom pet decentraliziranih agencija koje su pod nadležnošću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i koje obavljaju tehničke, znanstvene i upravljačke zadaće kojima pomažu institucijama Unije pri oblikovanju i provedbi politika u područjima okoliša, klime, javnog zdravlja i sigurnosti hrane te je zadovoljan izvršenjem njihovih proračuna;

Okoliš i klimatske mjere

491.  ističe da je Glavna uprava za okoliš (DG ENV) imala na raspolaganju iznos od 352 041 708 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te da je 99,7 % tog iznosa iskorišteno; napominje da je, u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja, zadovoljavajuća činjenica da je iskorišteno 95,03 % od iznosa od 290 769 321 EUR koji je bio na raspolaganju; osim toga, napominje da se administrativni rashodi za LIFE+ ostvaruju tijekom dvaju proračunskih razdoblja (automatskim prijenosima) te da, ako se ti administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 99,89 %;

492.  prima na znanje da je Glavna uprava za klimatsku politiku (DG CLIMA) povećala svoju stopu izvršenja na 99,7 % od iznosa od 102 694 032 EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i na 93,1 % od iznosa od 32 837 296 EUR za odobrena sredstva za plaćanja te da, ako se administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 98,5 %;

493.  zadovoljan je ukupnim izvršenjem operativnog proračuna za LIFE+ koje je 2014. iznosilo 99,9 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 97,4 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; napominje da je tijekom 2014. za pozive na podnošenje prijedloga za projekte u državama članicama bilo namijenjeno 283 121 194 EUR, dok je 40 000 000 EUR iskorišteno za financiranje operacija u okviru instrumenta za financiranje prirodnog kapitala (NCFF) i instrumenta za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE), operativne aktivnosti nevladinih organizacija aktivnih u zaštiti i poboljšanju okoliša na europskoj razini i uključenih u razvoj i provedbu politike i zakonodavstva Unije potpomognute su s 8 952 827 EUR, a iznos od 49 502 621 EUR iskorišten je za mjere namijenjene pružanju potpore Komisiji kao instituciji koja inicira nove politike i zakonodavstvo te prati njihov razvoj; napominje da je iznos od 20 914 622 EUR iskorišten za administrativnu potporu programu LIFE+ te za operativnu potporu agenciji EASME;

494.  svjestan je da je stopa plaćanja za mjere programa LIFE+ uvijek nešto niža u usporedbi s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, ali uz visoku stopu izvršenja;

495.  potvrđuje da je iznos od 4 350 000 EUR dodijeljen u vidu doprinosa za međunarodne konvencije, protokole i sporazume u kojima je Unija ugovorna strana ili u vezi s kojima Unija sudjeluje u pripremnom radu;

496.  smatra zadovoljavajućim napredak u provedbi dvanaest pilot-projekata i šest pripremnih djelovanja u iznosu od ukupno 2 950 000 EUR; svjestan je da izvršenje tih djelovanja može opterećivati Komisiju zbog malih raspoloživih iznosa u odnosu na neophodne postupke za izvršenje (npr. akcijski planovi, pozivi na podnošenje prijedloga); potiče proračunsko tijelo da se u budućnosti usredotoči na pilot-projekte i pripremna djelovanja s istinskom dodanom vrijednošću za Uniju;

Javno zdravlje

497.  podsjeća da je 2014. prva godina u kojoj su se provodili novi programi: zdravstveni program usvojen je 11. ožujka 2014. (Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(107)), dok je zajednički financijski okvir za hranu i hranu za životinje usvojen 27. lipnja 2014. (Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(108));

498.  napominje da je Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) bila nadležna za izvršenje 244 221 762 EUR u proračunskim linijama za javno zdravlje u 2014., od čega je 96,6 % izvršeno na zadovoljavajući način; svjestan je da se otprilike 75 % tog proračuna direktno prenosi trima decentraliziranim agencijama (Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europskoj agenciji za sigurnost hrane i Europskoj agenciji za lijekove); također napominje da je razina izvršenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iznad 98,9 % za sve proračunske linije osim one za Europsku agenciju za lijekove te da takvo nedovoljno izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza odgovara izvršenju proračuna u 2013. koji je prenesen u 2015.;

499.  također napominje da je razina izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja 98,8 %, što pokazuje vrlo dobru stopu izvršenja;

500.  napominje da je razina izvršenja u programu javnog zdravlja 2008. – 2014. također vrlo dobra (99,7 % i u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i u odobrenim sredstvima za plaćanja) te da se preostala neiskorištena sredstva uglavnom odnose na namjenske prihode koji se još mogu iskoristiti u 2015.;

501.  zadovoljan je dobrom provedbom svih deset pilot-projekata i pet pripremnih djelovanja pod odgovornošću Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u području javnog zdravlja te time što su potrošena odgovarajuća sredstva za preuzimanje obveza (6 780 000 EUR);

Sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka

502.  potvrđuje da stopa izvršenja za sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka iznosi 96,8 %; međutim, napominje da, ako se uzme u obzir neautomatski prijenos 6 800 000 EUR, stopa izvršenja proračuna iznosi 100 % dostupnih sredstava;

503.  napominje da je, kao i prošle godine, najznačajniji bio doprinos Unije za programe za borbu protiv tuberkuloze, a da je, s druge strane, njezin doprinos za programe za borbu protiv bolesti plavog jezika ostao slab;

504.  potvrđuje da su odlučujući čimbenici za nedovoljno izvršenje sredstava u iznosu od 8 100 000 EUR za poglavlje Sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka sljedeći: iznos od 500 000 EUR odnosi se na namjenske prihode za razne programe koji se može iskoristiti u 2015. (tj. bez nedovoljnog izvršenja sredstava), iznos od 800 000 EUR koji se tehnički ne može ponovno iskoristiti 2015. (u vezi sa sredstvima C5 starih programa) i iznos od 6 800 000 EUR koji se odnosi na krizni fond; prima na znanje da je potonji iznos prenesen u 2015. godinu (za mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj 2014.);

505.  uviđa da, u pogledu odobrenih sredstava za plaćanja za 2014., stopa izvršenja za proračunsko poglavlje o sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlju i dobrobiti životinja te zdravlju biljaka iznosi 99,0 %, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na 2013. (99,9 %); razumije da su tijekom globalnog prijenosa bez uspjeha zatražena dodatna sredstva za plaćanje i da se do kraja godine samo jedan iznos nije u potpunosti mogao isplatiti, ali je sa suglasnošću države članice preostali dio isplaćen početkom siječnja 2015.;

506.  zadovoljan je dobrom provedbom sva tri pilot-projekta i jednog pripremnog djelovanja pod odgovornošću Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u području sigurnosti hrane te time što su potrošena odgovarajuća sredstva za preuzimanje obveza potrošena (1 250 000 EUR);

507.  mišljenja je da se, na temelju dostupnih podataka i izvješća o izvršenju, Komisiji može odobriti razrješnica za rashode u područjima politike zaštite okoliša i klime, javnog zdravlja i sigurnosti hrane za financijsku godinu 2014.

Promet i turizam

508.  napominje da je za politike prometa u proračunu za 2014., u obliku u kojem je usvojen i izmijenjen tijekom godine, predviđeno ukupno 2 931 147 377 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 1 089 127 380 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; nadalje, napominje da je od ukupnih spomenutih iznosa:

509.  pozdravlja visoku stopu izvršenja proračuna od 98,2 % tijekom 2014. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza u području politika mobilnosti i prometa i prilično visoku stopu izvršenja proračuna od 95,2 % za odobrena sredstva za plaćanja; napominje da se iznos nepodmirenih obveza 2014. povećao za 1 653 372 424 EUR na ukupni iznos od 5 647 143 046 EUR i da je povećanje iznosa nepodmirenih obveza obično veće na početku novog VFO-a jer se plaćanja za nove projekte kasnije podmiruju; međutim, poziva Komisiju i države članice da zajamče pravilnu provedbu projekata u području prometa;

510.  žali zbog činjenice da je za 2014. procijenjena razina pogreške u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” kojemu pripada promet i u kojemu na promet otpada najmanji dio (0,8 milijardi EUR) cjelokupnog iznosa za koji je Revizorski sud proveo reviziju (13 milijardi EUR) iznosila 5,6 % (što je više nego 2013. (4,0 %)) te da je ta pogreška većinom posljedica povrata neprihvatljivih troškova u istraživačkim projektima, ali i nepridržavanja pravila o javnoj nabavi; traži od Komisije da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi ispravila taj propust (među ostalim provedbom detaljnijih ex ante provjera radi utvrđivanja i ispravljanja pogrešaka prije nadoknade troškova);

511.  skreće pozornost na činjenicu da 2014. nijedan projekt nije financiran u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) jer je prvi poziv na podnošenje projektnih prijedloga zatvoren u ožujku 2015., a dužnički instrument CEF-a kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB) odobren je tek krajem 2014.; napominje da je Revizorski sud 2014. ispitao šest transakcija u sektoru prometa (DG MOVE) i u dvije od njih utvrdio mjerljive pogreške; stoga izražava zadovoljstvo zbog smanjenja postotka transakcija u kojima je prisutna pogreška 2014. (33 %) u odnosu na 2013. (62 %) i 2012. (49 %) godinu; poziva Komisiju i druge relevantne dionike da zajamče poštovanje pravila o javnoj nabavi i prihvatljivosti troškova budućih prometnih projekata;

512.  napominje da prema višegodišnjoj strategiji kontrole koju provodi Komisija, kojom se uzimaju u obzir povrati, ispravci i učinci kontrola i revizija tijekom razdoblja provedbe programa, stopa preostalih pogrešaka za TEN-T iznosi 0,84 %;

513.  usmjerava pozornost na veliki broj visokokvalitetnih projekata koji se zbog nedostatka dostupnih sredstava nisu mogli usvojiti u pozivima za podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za 2014. u sektoru prometa; smatra da je potrebno zajamčiti dostatna sredstva za projekte u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u sektoru prometa; žali zbog toga što je proračun CEF-a smanjen zbog usmjeravanja sredstava u Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); međutim, podsjeća da je u točki 17. Međuinstitucionalnog sporazuma o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju(109) predviđena fleksibilnost od 10 % u povećanju proračuna CEF-a u godišnjem proračunskom postupku i da takva fleksibilnost postoji neovisno o sredstvima EFSU-a; inzistira na tome da bi provedba projekata dogovorenih između Parlamenta i Vijeća u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(110) opravdala takvo povećanje proračuna CEF-a;

514.  potiče Komisiju da nastavi pomno nadzirati primjenu inovativnih financijskih instrumenata za povećanje ulaganja EU-a i privlačenje novih izvora financiranja za infrastrukturne projekte transeuropske prometne mreže TEN-T kao što su fond Marguerite, Instrument za kreditna jamstva (LGTT) i Inicijativa projektnih obveznica (PBI) te da se pobrine da se na odgovarajući način upravlja i koristi doprinosom tim instrumentima koji se izdvaja iz proračuna EU-a;

515.  napominje da su informacije o projektima u području prometa i turizma dostupne u raznim bazama podataka, kao što su sustav financijske transparentnosti, baza podataka INEA-e o projektima u okviru transeuropske prometne mreže (TEN-T) i projektima sufinanciranim iz kohezijskih i regionalnih fondova, kao i baza CORDIS za projekte u okviru programa Obzor 2020.; poziva na integraciju informacija o projektima iz tih instrumenata kako bi se postigao bolji pregled postupka dodjeljivanja sredstava Unije u svim smjerovima; ponavlja da je važno objavljivati lako dostupne godišnje popise projekata u području prometa i turizma te uspostaviti pretraživu bazu podataka na internetu koje sufinancira Unija u kojima je naveden točan iznos financiranja, kako bi se povećala transparentnost;

516.  podsjeća da će se projekti u području prometa u razdoblju 2014. – 2020. financirati iz više izvora, između ostalog iz CEF-a, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i EFSU-a; stoga poziva Komisiju da potakne sinergije kojima će se tim različitim izvorima financiranja omogućiti da na najučinkovitiji način usmjeravaju dostupna sredstva;

517.  priznaje da u pogledu fondova Unije načelo „iskoristi ili izgubi” može navesti države članice na predlaganje projekata koji nemaju velik učinak; zabrinut je zbog toga što je u prošlosti loš odabir projekata doveo do neisplativih ulaganja sredstava Unije u promet; pozdravlja novi pravni okvir za razdoblje 2014. – 2020. kojim se poboljšavaju analiza troškova i koristi te postupak revizije projekata;

518.  pozdravlja činjenicu da je u lipnju 2014. uspostavljeno Zajedničko poduzeće Shift2Rail u cilju povećanja konkurentnosti europske željezničke industrije; napominje da će se odvojeni postupci davanja razrješnice za zajedničko poduzeće Shift2Rail provoditi čim ono postane financijski neovisno u predstojećim godinama; međutim, žali zbog kašnjenja u osnivanju tog zajedničkog poduzeća i zbog činjenice da je malim i srednjim poduzećima vrlo teško pristupiti mu;

519.  smatra da bi Komisija trebala jamčiti potpunu transparentnost u upravljanju sredstvima dajući uvijek i u svakoj situaciji prednost zaštiti interesa javnosti, a ne privatnog sektora;

520.  napominje da je za područje turizma u proračunu za 2014., u obliku u kojem je konačno usvojen i izmijenjen tijekom godine, predviđeno ukupno 11 226 160 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 6 827 266 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; poziva Komisiju da provede procjenu učinka financiranih projekata kako bi se bolje utvrdili budući prioriteti u pogledu potrošnje koji bi bili u skladu s činjenicom da je EU najposjećenije turističko odredište na svijetu i koji će omogućiti da sektor turizma postane ključno područje potencijalnog rasta gospodarstva Unije; poziva Komisiju da uvrsti rezultate pilot-projekata i pripremnih djelovanja u planiranje proračuna za sljedeću godinu i da pruži pristupačan godišnji popis projekata u tom području;

521.  predlaže da Parlament u pogledu sektora za koje je nadležan Odbor za promet i turizam Komisiji da razrješnicu za izvršenje općeg proračuna Unije za financijsku godinu 2014.;

Regionalni razvoj

522.  napominje da se u godišnjem izvješću Revizorskog suda od 10. studenog 2015. o izvršenju proračuna Europske unije za 2014. navodi da je najvjerojatnija stopa pogreške u pogledu kohezijske politike procijenjena na 5,7 %, što predstavlja porast u odnosu na 2013. kada je iznosila 5,3 %; izražava zabrinutost zbog tog porasta koji je važan prije svega u pogledu pogrešaka s financijskim posljedicama i ozbiljnim negativnim učincima na proračun; ističe da je u polovici slučajeva procijenjena stopa pogrešaka u okviru kohezijske politike posljedica složenosti propisa o javnoj nabavi i propisa o državnim potporama te njihova kršenja tijekom tih postupaka, na primjer neopravdanim izravnim dodjeljivanjem ugovora, sukobom interesa i diskriminirajućim kriterijima odabira;

523.  prima na znanje odgovore Komisije na izvješće Revizorskog suda da je prosječno smanjenje u stopi pogreške u usporedbi s razdobljem 2000. – 2006. rezultat poboljšanja sustava upravljanja i kontrole; poziva Komisiju da na vrijeme dostavi informacije i omogući osposobljavanje vlasti u pogledu propisa o javnoj nabavi i državnim potporama; u tom kontekstu pozdravlja uspostavu akcijskog plana za javnu nabavu; prima na znanje primjenu metoda iz paktova o integritetu i potiče Komisiju da provede primjerenu ex ante evaluaciju njihova potencijala da zaista poboljšaju transparentnost i učinkovitost javne nabave u kontekstu europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva države članice da do kraja 2016. ispune ex ante uvjete koji se odnose na javnu nabavu te da do kraja 2016. u svoje pravne sustave prenesu direktive o javnoj nabavi iz 2014. godine kako bi se izbjegle nepravilnosti i zajamčila djelotvorna provedba projekata te ostvarili planirani rezultati, a time i ciljevi kohezijske politike; poziva Komisiju da strogo nadzire taj proces i da pruža smjernice i tehničku pomoć državama članicama kako bi pravilno prenijele te direktive u nacionalno pravo;

524.  podsjeća na to da nisu sve nepravilnosti prijevare i da treba razlikovati nepravilnosti koje se smatraju prijevarama od onih koje se ne smatraju prijevarama; s obzirom na to da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama često posljedica loših sustava financijskog upravljanja i kontrole te nedovoljnog administrativnog kapaciteta i u pogledu poznavanja propisa i u pogledu posjedovanja tehničke stručnosti potrebne za određene aktivnosti ili usluge; poziva Komisiju i države članice da zajamče uspostavu primjerenih i učinkovitih sustava financijskog upravljanja i kontrole u skladu s relevantnim pravilima regulatornog okvira, ali kojima se uzimaju u obzir važeći nacionalni zakonski propisi;

525.  poziva Komisiju, države članice i regionalna tijela da zajamče da korisnici prime dosljedne informacije o uvjetima financiranja, osobito u pogledu prihvatljivosti izdataka i gornjih granica naknade;

526.  napominje da provedba kohezijske politike u državama članicama podrazumijeva, ovisno o njihovu institucionalnom sustavu, znatan broj nacionalnih i regionalnih postupaka i pravila, koji predstavljaju dodatnu razinu djelovanja i koji mogu dovesti do pojave nepravilnosti te, posljedično, gubitka sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i sve većih razlika među državama članicama; poziva Komisiju da doprinese pojednostavnjenju provedbe na nacionalnoj i regionalnoj razini, poštujući istovremeno institucionalne posebnosti država članica i pružajući im jasne informacije potrebne za provedbu uredbi; podsjeća Komisiju i države članice na rezoluciju Parlamenta pod naslovom „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.” i potrebu za poduzimanjem mjera za smanjenje prekomjernog regulatornog i administrativnog opterećenja na najmanju moguću razinu kako bi se omogućilo bolje iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova te izbjegle greške krajnjih korisnika, a posebno malih i srednjih poduzeća; izražava žaljenje što je Komisija iz skupine stručnjaka na visokoj razini za nadziranje pojednostavljenja namijenjenoj korisnicima europskih strukturnih i investicijskih fondova isključila predstavnike država članica, na taj način ne uzimajući u obzir njihovo mišljenje kako bi unaprijedila sustav;

527.  smatra da su administrativni kapaciteti ključni za ispravnu i učinkovitu uporabu europskih strukturnih i investicijskih fondova te poziva Komisiju i države članice da pojačaju suradnju u pogledu razmjene znanja i dobrih praksi o određenim temama koje se tiču provedbe (npr. javna nabava, državne potpore, kriteriji prihvatljivosti i trag revizije), osobito imajući na umu potencijalne korisnike koji raspolažu manjim administrativnim i financijskim kapacitetima; u tom kontekstu predlaže organiziranje određenih, ali sveobuhvatnih aktivnosti kako bi se informiralo javne službenike i vlasti koji rade na projektima koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, ali i korisnike, na primjer tečajevima osposobljavanja i obnove znanja, seminarima ili pružanjem tehničke i administrativne podrške;

528.  pozdravlja novi alat Komisije „Taiex Regio Peer 2 Peerˮ za olakšavanje razmjene između tijela za upravljanje, ovjeravanje i reviziju država članica u cilju unapređivanja njihovih administrativnih kapaciteta; ističe da je važno uložiti veće napore pri imenovanju tijela, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za plaćanje, kako bi se zajamčilo nesmetanu provedbu programa i protok sredstava; nadalje, smatra da bi Komisija trebala učinkovito primijeniti sva dostupna sredstva za rano otkrivanje i sprečavanje rizika u okviru kohezijske politike, a poglavito instrumente za dubinsku analizu podataka, poput instrumenta ARACHNE, za rano otkrivanje i sprečavanje rizika u postupku javne nabave; budući da se u aktivnosti radne skupine za bolju provedbu ubrajaju i one kojima bi se mogla poboljšati djelotvornost i dodana vrijednost projekata kohezijske politike koji su već provedeni, od Komisije se traži da ocijeni te karakteristike primjenom kvalitativnih pokazatelja;

Poljoprivreda i ruralni razvoj

529.  smatra da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kao jedna od prvih europskih politika, važan instrument EU-a širokog dometa, ne samo kad je riječ o proizvodnji hrane i uslugama ekosustava, već i u pogledu trenutačnog i potencijalnog ekološkog i društveno-gospodarskog unapređenja i unapređenja na području rodne politike te napora u borbi protiv iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja, pri čemu treba uzeti u obzir i potrebu da se razvije koncept cirkularne ekonomije; smatra da se ZPP-om, kojim se mladim poljoprivrednicima pruža financijska potpora i važni instrumenti za pokretanje poljoprivredne djelatnosti i osiguranje generacijskog kontinuiteta, time doprinosi postizanju ravnoteže među regijama Unije;

530.  napominje da je Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj tijekom 2014. obavila veliki posao u suradnji s nadležnim tijelima država članica te da su ona stoga u sve većoj mjeri sposobna spriječiti pogreške u potrošnji za poljoprivredu i provesti svoje programe ruralnog razvoja; odaje priznanje njezinom pozitivnom utjecaju razvidnom iz godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2014. godinu te smatra da bi njezino djelovanje u suradnji s državama članicama trebalo pružiti dobar temelj za ostvarenje daljnjeg napretka tijekom ključnih godina rashodovnog razdoblja 2014. – 2020.;

531.  traži da se, u krajnjem slučaju, agencijama za plaćanja čiji su rezultati kontinuirano slabiji od očekivanih oduzme akreditacija;

532.  smatra da su dosljedni rezultati i provedba ključni za ZPP, politiku kojom se jamči sigurna i pouzdana proizvodnja naše hrane, koja se primjenjuje u cijeloj Uniji, obuhvaća proizvodnju kultura i prehrambenih proizvoda svih vrsta i pozitivno utječe na društvo, okoliš i gospodarstvo;

533.  napominje da poljoprivredni faktorski prihod po radniku u državama članicama koje su pristupile EU-u 2004. ili poslije (EU-N13) iznosi samo četvrtinu poljoprivrednog faktorskog prihoda ostvarenog u državama EU-15(111);

534.  pozdravlja napredak ostvaren u odnosu na iznose i podatke iz godišnjeg izvješća za 2013. te napominje da je Revizorski sud zaključio da je, kad je riječ o poljoprivrednoj politici, u ispitanim transakcijama utvrđena manja stopa pogreške u usporedbi s 2013.; napominje također da prema reviziji Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) izvršenoj u 17 država članica stopa pogreške za 2014. iznosi 2,9 % (u usporedbi s 3,6 % za 2013.); a da za ruralni razvoj, zaštitu okoliša i ribarstvo, prema reviziji u 18 država članica, ona iznosi 6,2 % (u odnosu na 7 % za 2013.) te da prosječna stopa pogreške za cjelokupno poglavlje „Prirodni resursi” iznosi 3,6%;

535.  naglašava da je potrebno izraditi zajedničku metodologiju za izračun stope pogreške kako bi se zajamčila njezina valjanost i kako bi se izbjegle znatne razlike između stope pogreške koju navodi Komisija i one koju utvrđuje Revizorski sud;

536.  skreće pažnju na izjavu Komisije(112) da pogreške u pogledu neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti (na primjer u pogledu pravovremene prijave premještanja životinja, poštovanja vremenskih okvira ili rokova) ne utječu na prihvatljivost plaćanja (što je Revizorski sud već potvrdio) te da bi stopu pogreške povezanu s višestrukom sukladnosti radi veće jasnoće trebalo izuzeti iz sveukupne stope pogreške;

537.  napominje da zbog različitih načina provedbe vezanih plaćanja u državama članicama dolazi do narušavanja tržišnog natjecanja, primjerice u mljekarskom sektoru;

538.  pozdravlja činjenicu da je Komisija donijela nove smjernice za utvrđivanje financijskih ispravaka za neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi u okviru podijeljenog upravljanja(113);

539.  napominje da je 2014. bila prijelazna godina u kojoj su izvršene velike isplate za posljednji dio financijskog razdoblja 2007. – 2013. i sredinom koje su doneseni konačni elementi (provedbeni i delegirani akti) za financijsko razdoblje ZPP-a 2014. – 2020.; napominje, nadalje, da bi i 2015. i 2016. trebalo smatrati prijelaznim godinama u kojima bi poljoprivrednici i tijela država članica po prvi put trebali u potpunosti početi primjenjivati ekologizaciju i druge značajne nove izmjene politika, što pretpostavlja nova i složena pravila te veliki broj novih podnositelja zahtjeva za izravna plaćanja, s obzirom na to da će se veliki broj višegodišnjih mjera iz planova ruralnog razvoja država članica početi primjenjivati 2016. te da će biti potrebno obratiti dodatnu pozornost na nove instrumente koji će biti uvedeni tom reformom;

540.  pozdravlja smanjenje stope pogreške u odnosu na 2013. i prima na znanje znatne napore i resurse uložene u postizanje tog cilja, posebno u pogledu informacijske i tehničke podrške koju je pri provedbi Komisija pružala vlastima država članica, no mišljenja je da mjerenje pogrešaka nije samo po sebi mjera uspješnosti ili kvalitete provedbe;

541.  podsjeća Komisiju na činjenicu da rizik od nenamjernih pogrešaka koje nastaju zbog složenih propisa na kraju snosi korisnik; poziva da se u znak podrške tom pristupu donese razumna, razmjerna i učinkovita politika o kaznama, kao što je izbjegavanje dvostrukog kažnjavanja (u okviru sustava plaćanja i u okviru višestruke sukladnosti) za istu pogrešku; poziva Komisiju da se pobrine da kazne budu razmjerne vrsti pogreške; poziva na primjenu instrumenata kojima se jamči poticajniji pristup koji se temelji na ostvarenim rezultatima i kojima će se smanjiti broj pogrešaka, omogućiti jasnije razlikovanje pogreške od prevare, ali istodobno i zajamčiti da poljoprivrednici i dalje mogu osiguravati proizvodnju hrane koja je od ključne važnosti i koja je u srži te politike; smatra da su nastavak rješavanja problema složenosti ZPP-a i njegovo pojednostavljenje neki od ključnih elemenata za privlačenje i zadržavanje novih poljoprivrednika i njihovih vještina kako bi se zajamčio uspješan poljoprivredni sektor EU-a u budućnosti;

542.  pozdravlja činjenicu da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću razmatra načine mjerenja učinkovitosti, posebno zato što Komisija ulaganja namjerava temeljiti na rezultatima, ali ističe da je teško ocijeniti kvalitetu provedbe programa višegodišnjeg financiranja, trenutačno glavnim načinom provedbe mjera na području zaštite okoliša u okviru drugog stupa, instrumentom kojim se ispituju pojedinačne godine te poziva Revizorski sud da konkretnije objasni svoju usredotočenost na uspješnost u pogledu potrošnje za poljoprivredu; traži, međutim, da Revizorski sud da pri svojem vrednovanju uspješnosti vodi računa o mnogobrojnosti ciljeva politike ruralnog razvoja kako se ne bi pribjeglo korištenju pojednostavljenih pokazatelja i pogrešnim tumačenjima;

543.  napominje da je stajalište Revizorskog suda, na temelju njegovih revizija, da se Integriranim administrativnim i kontrolnim sustavom (IACS) znatno doprinosi sprečavanju i smanjenju stope pogreške u programima na koje se primjenjuje(114) te prima na znanje opasku da su se sve države članice obuhvaćene revizijom primjenom korektivnih mjera uhvatile u koštac s nedostacima sustava identifikacije zemljišnih parcela (LPIS)(115);

544.  pozdravlja činjenicu da je Komisija predložila da se integrirani administrativni i kontrolni sustav pojednostavi preventivnim prethodnim provjerama na osnovi kojih će nacionalne administracije moći otkriti probleme u zahtjevima poljoprivrednika i ispraviti ih, što bi trebalo rezultirati manjom stopom kazni;

545.  ponavlja glavne preporuke Revizorskog suda: države članice se trebaju pobrinuti za pouzdanost i ažuriranost podataka i slika u bazi podataka LPIS-a kako bi se smanjio rizik od pogrešaka povezanih s prikazivanjem površine prihvatljivog zemljišta većom no što jest; Komisija mora obvezati države članice da u svoje akcijske planove uvrste korektivne mjere za uklanjanje najčešćih uzroka pogrešaka, izmijeniti vlastitu strategiju revizija sukladnosti u području ruralnog razvoja te osigurati pravilnu provedbu postupka dobivanja jamstava o zakonitosti i pravilnosti transakcija, koji će od 2015. biti obavezan;

546.  prima na znanje da su se Komisija i Revizorski sud složili da su, djelomično zbog same prirode politike ruralnog i heterogenosti europskih regija, rashodi u tom području uređeni složenim pravilima i uvjetima prihvatljivosti; poziva da se pravila za razdoblje 2014. – 2020. pojednostave te da se u njih uključe i preventivne mjere te nadalje poziva da se to pojednostavljenje, kao prioritet i važno sredstvo za smanjenje stope pogreške i postizanje bolje učinkovitosti i fleksibilnosti, ostvari na razini država članica u okviru novih programa ruralnog razvoja i time poboljša kapacitet apsorpcije, posebno u onim područjima u kojima su manji programi zbog nefleksibilnosti u prošlosti izazivali mali interes i/ili bilježili trajno visoku stopu pogreške;

547.  poziva Komisiju da pravodobno iznese detaljan plan za smanjenje birokratskog opterećenja u okviru zajedničke poljoprivredne politike;

548.  poziva i Komisiju i vlasti država članica da nastave s razmatranjem i smanjivanjem složenosti izravnih plaćanja kad god je to moguće i da visoko na listu prioriteta uvrste pojednostavljenje mjera ekologizacije, posebno ako se administriranje EFJP-a i fondova za ruralni razvoj u državama članicama odvija na mnogo različitih razina, uz različit pristup dvama stupovima kad je to potrebno; naglašava činjenicu da se zbog golemih razlika između država članica u pogledu izravnih plaćanja povećao jaz u konkurentnosti poljoprivrednika koji posluju na jedinstvenom tržištu;

549.  očekuje od Komisije da čim prije u potpunosti provede proces pojednostavljenja ZPP-a, posebno u pogledu opterećujućih i složenih propisa kojima su uređene višestruka sukladnost i ekologizacija, a koji naposljetku utječu na poljoprivrednike diljem Europe; naglašava da bi se proces pojednostavljenja trebao usredotočiti na smanjenje administrativnog opterećenja te da se njime ne bi smjelo ugroziti načela i propise koji su doneseni u okviru posljednje reforme ZPP-a i koje nije potrebno mijenjati; smatra da navedeno pojednostavljenje ne bi trebalo rezultirati revizijom rashoda u okviru ZPP-a za razdoblje 2013. – 2020.;

550.  podsjeća da su zbog otkupa poljoprivrednih površina od strane ulagača seljačke vlasničke strukture u EU-u sve više pod pritiskom i da jedan dio izravnih plaćanja ide koncernima koji posluju na međunarodnoj razini;

551.  naglašava važnost korištenja usporedivih pokazatelja i ocjena uspješnosti za istovrsne programe koji se provode na različitim mjestima te se raduje poboljšanjima u tom kontekstu u razdoblju 2014. – 2020. u cilju jamčenja boljeg financijskog upravljanja ZPP-om koje će se temeljiti na potrebama svake države članice;

552.  ističe da ZPP ima važnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti, posebno, ali ne i isključivo, u nastojanjima u području zadružne suradnje, promicanju smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja ruralnih područja stvaranjem radnih mjesta, Inicijativom Zajednice za ruralni razvoj (LEADER) i uspostavom novih ili poboljšanih službi i infrastrukture; poziva na analizu sveukupnog učinka ZPP-a u ruralnim područjima kojom bi se utvrdilo kako se i gdje dodjeljuju sredstva i koji su stvarni krajnji korisnici;

553.  napominje da se očekuje da će korist od ulaganja imati i ruralna područja i općenito potrošači te podsjeća da krajnji korisnici troše novac na robu i usluge u svojim lokalnim zajednicama ili na zapošljavanje osoba na svojim gospodarstvima i time daju doprinos ostanku stanovništva u ruralnim i izoliranim područjima u regijama u kojima su poljoprivreda i šumarstvo često glavni pokretači razvoja;

554.  napominje da je utjecaj ruske zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz sredine 2014. velik izazov; zalaže se da se svim hitnim mjerama bolje upravlja u ranoj fazi kako bi se osiguralo ispravno usmjeravanje sredstava ili, u slučaju potrebe, hitan povrat nezakonito dobivenih sredstava; pozdravlja u tom smislu nastavak napora koje je Komisija uložila u utvrđivanje alternativnih mogućnosti stavljanja na tržište viškova poljoprivrednih proizvoda i pružanje potpore sektorima koji su zahvaćeni zabranom; pozdravlja u tom smislu napore koje je Komisija uložila u utvrđivanje alternativnih mogućnosti stavljanja na tržište viškova poljoprivrednih proizvoda te poziva države članice da poduzmu zajedničke napore kako bi se uklonile prepreke širenju mogućnosti stavljanja na tržište; ističe važnost sporazuma TTIP, kojim bi se mogle ublažiti posljedice zatvaranja niza tradicionalnih deviznih tržišta;

555.  pozdravlja odluku Komisije kojom se uspostavljaju iznimni programi potpore za zemlje koje su pretrpjele gubitke u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te poziva Komisiju da razmotri dodatne mjere potpore za sektore koji se suočavaju sa sličnim problemima;

556.  zabrinut je zbog toga što je ženama u ruralnim područjima mnogih država članica ograničen pristup tržištu rada te poziva Komisiju da joj u okviru budućih razvojnih inicijativa prioritet bude rad na poboljšanju i povećanju pristupa tržištu rada za žene u ruralnim područjima te dodjeljivanje dostatnih sredstava za program „europsko jamstvo za seoske žene”, sličan programu europskog Jamstva za mlade, kojim se određuju zasebni ciljevi za žene u ruralnim područjima;

557.  poziva Komisiju da razjasni propise o priznavanju organizacija proizvođača i to u sektoru voća i povrća te da skrati vrijeme provedbe svojih revizija kako bi se korisnicima osigurala pravna sigurnost i izbjegle nepotrebne pogreške;

558.  s obzirom na to da se prema Ugovoru(116) treba pobrinuti da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama, smatra da se pretjeranim nametanjem PDV-a na hranu ugrožava jednaka dostupnost hrane svim potrošačima i povećava vjerojatnost prijevara povezanih s PDV-om;

559.  podsjeća da su ciljevi za programsko razdoblje 2007. – 2013. i dalje važni te da bi se Unija u trenutačnom razdoblju trebala usredotočiti na jačanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava i cijeloga sektora, na način da promiče bolju ravnotežu u lancu opskrbe hranom kako bi se konsolidirale i ojačale organizacije koje okupljaju proizvođače i kroz kvalitetne programe, društvene zadruge, kratke lance opskrbe, lokalna tržišta, usluge ekosustava potpora pružala preko programa ruralnog razvoja u samim ruralnim područjima, izbjegavajući pritom prevelika očekivanja u pogledu okoliša ili potrošnje;

560.  podsjeća da su iz svih revizija rashoda za 2014. Revizorskog suda samo tri predmeta upućena Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) na istragu(117) zbog sumnje na „umjetno stvorene uvjete za dobivanje potpore” (etablirana poduzeća ili skupine osoba uspostavljaju nove subjekte), a nacionalna tijela su za jedan slučaj utvrdila da je rizičan prije revizije Revizorskog suda;

561.  napominje da je moguće dodatno poboljšati provedbu politike; inzistira stoga da ga se obavješćuje o svim poboljšanjima u pogledu usmjeravanja sredstava, pridržavanja propisa i postizanja ciljeva politike;

562.  poziva Komisiju da ispita djelotvornost i učinkovitost plaćanja za promociju u trećima zemljama i da učini sve kako se tim mjerama ne bi potisnuli s tržišta lokalni poljoprivredni proizvođači;

563.  napominje da u vrijeme kada je DG AGRI pripremao godišnje izvješće o radu za 2014., za određene elemente Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) nije bilo dostupnih podataka te da spomenute podatke u godišnjem izvješću treba ažurirati (broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu, povećanje bruto vrijednosti, broj poljoprivrednih gospodarstava koja uvode standarde EU-a), a u novom razdoblju financiranja očekuje stalnu analizu;

564.  napominje da godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu pokazuje dobre rezultate, no ipak poziva Revizorski sud da obavijesti Parlament o koracima koje planira poduzeti kako bi se usvojila višegodišnja metoda ispitivanja u okviru razvijanja pristupa usmjerenog na uspješnost koji se razmatra;

Ribarstvo

565.  prima na znanje komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za financijsku godinu 2014.; također prima na znanje godišnje izvješće Revizorskog suda za financijsku godinu 2014.; prima na znanje godišnje izvješće o radu Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) za 2014.; uzima u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu;

566.  prima na znanje mišljenja Revizorskog suda o zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom; prima na znanje nepovoljno mišljenje Revizorskog suda o odobrenim sredstvima za plaćanja u okviru kojih je ukupna stopa pogreške iznosila 4,4 %, no bez posebne stope pogreške za ribarstvo; poziva na to da se ribarstvo razmotri zasebno, a ne zajedno s poljoprivredom, kako bi se zajamčila veća transparentnost u području ribarstva;

567.  prima na znanje zadršku DG MARE-a u odnosu na sustav upravljanja i kontrole za programe Europskog fonda za ribarstvo u nekim državama članicama;

568.  uvjeren je da unutarnji sustav kontrole koji je uspostavio DG MARE pruža dostatna jamstva za odgovarajuće upravljanje rizikom u vezi sa zakonitošću i pravilnošću transakcija;

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

569.  napominje da je donošenje programa u okviru podijeljenog upravljanja za EFPR i druge europske strukturne i investicijske fondove nakon 1. siječnja 2014. dovelo do tehničke revizije VFO-a radi prijenosa neiskorištenih odobrenih sredstava iz 2014. u sljedeće godine;

570.  duboko žali zbog toga što je velika većina država članica vrlo kasno prenijela svoje operativne programe povezane s EFPR-om, što je prouzrokovalo goleme zastoje u mobilizaciji sredstava; podsjeća na to da su države članice odgovorne za izvršenje odobrenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja;

571.  stajališta je da bi države članice trebale unaprijediti instrumente i kanale kojima se koriste za prijenos informacija Komisiji; preporučuje da Komisija izvrši veći pritisak na države članice u pogledu prenošenja pouzdanih podataka;

572.  potiče Komisiju da pruži svu moguću potporu državama članicama kako bi se zajamčilo ispravno i potpuno iskorištavanje sredstava EFPR-a uz visoku stopu izvršenja, u skladu s njihovim prioritetima i potrebama, ponajprije onima koji se odnose na održivi razvoj sektora ribarstva;

Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća

573.  pozdravlja to što je Agenciji od 1. siječnja 2014. nadalje povjereno upravljanje EFPR-om; prima na znanje Memorandum o razumijevanju koji su DG MARE i Agencija potpisali 23. rujna 2014.; naglašava da je potrebno potaknuti Agenciju da svim svojim korisnicima u okviru 19 mjera EFPR-a pruža visokokvalitetnu potporu;

Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2015 (razrješnica za 2014.): Upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?

574.  poziva Komisiju da razmotri preporuke Revizorskog suda;

575.  žali zbog financijskih troškova izazvanih nedovoljnom iskorištenošću kvota za tonažu usvojenih u novijim protokolima; predlaže da plaćanja za prava pristupa budu tješnje povezana sa stvarnim ulovom; poziva Komisiju da se pobrine za to da isplate sektorske potpore budu u skladu s drugim isplatama proračunske potpore te poziva na poboljšanje rezultata koje su partnerske zemlje ostvarile u provedbi matrice zajednički dogovorenih aktivnosti;

576.  ističe da se, kao što je naglasio Revizorski sud, može poboljšati komplementarnost i dosljednost među sporazumima o partnerstvu u ribarstvu dogovorenima u istoj regiji kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio njihov potencijal na regionalnoj razini;

577.  naglašava da informacije pribavljene neovisnim ex post evaluacijama nisu uvijek bile dovoljno potpune, dosljedne ili usporedive, zbog čega je njihova korisnost u postupku donošenja odluka i pregovorima bila smanjena; usto napominje da se tim evaluacijama nedostatno procjenjuje opseg u kojem se sporazumima o partnerstvu u ribarstvu ostvaruju svi njihovi ciljevi s obzirom na to da u njima nema upućivanja na zapošljavanje u regijama Unije koje ovise o ribarstvu ni informacija o opskrbi tržišta Unije ribom;

578.  izražava zabrinutost zbog nedostatka pouzdanih, provjerljivih i raspoloživih informacija o ribljim stokovima i izlovima domaćih ribolovnih flota ili flota drugih država kojima je također omogućen pristup, imajući u vidu da je jedan od glavnih ciljeva sporazuma o partnerstvu u ribarstvu isključivo ribolov viška stokova, što se u praksi pokazalo vrlo teškim;

579.  apelira na Komisiju da pomnije nadzire provedbu sektorske potpore kako bi se zajamčila njezina učinkovitost;

580.  ističe potrebu za tim da se djelotvoran nadzor nad aktivnostima financiranim sredstvima Unije kojima se pruža sektorska potpora u kontekstu međunarodnih sporazuma provodi s pomoću najdetaljnijih mogućih matrica; nadalje, naglašava da treba pozvati na povećanje udjela sektorske potpore; čvrsto je uvjeren u to da dijelovi sporazuma povezani s trgovinom trebaju u konačnici biti uvjetovani učinkovitom, dostatno nadziranom i popriličnom sektorskom potporom;

581.  sa zabrinutošću napominje da se protokolima koji su trenutačno na snazi i dalje ne predviđa mogućnost djelomične isplate u slučaju djelomično ostvarenih rezultata; potvrđuje da se u slučajevima nikakvih ili ograničenih rezultata isplata sektorske potpore za sljedeću godinu obustavlja dok se ciljevi ne ostvare; unatoč tome poziva Komisiju da gdje je to moguće u nove protokole uvrsti mogućnost djelomične isplate sektorske potpore;

Razrješnica

582.  na temelju dostupnih podataka predlaže da se Komisiji da razrješnica u vezi s njezinim rashodima u područjima pomorskih pitanja i ribarstva za financijsku godinu 2014.

Kultura i obrazovanje

583.  s uvažavanjem konstatira da je u prvoj godini programa Erasmus+ glavni naglasak bio na davanju zamaha vještinama i zapošljivosti, da je program ostvario svoj zacrtani cilj izgradnje prisnijih veza između programa Unije i razvoja politika u područjima obrazovanja, osposobljavanja, sporta i mladih, da se djelovanje Unije promicalo na način koji u većoj mjeri odgovara modelu cjeloživotnog obrazovanja i da se njime doprinijelo smanjenju socijalnih, ekonomskih i teritorijalnih nejednakosti, i to zahvaljujući činjenici da su programom bili obuhvaćeni brojni građani Unije; ističe, međutim, da u usporedbi s prethodnim programom Mladi na djelu postoji niz problema povezanih s financiranjem poglavlja o mladima iz programa Erasmus+; žali zbog toga što Komisija nije izdvojila više sredstava za program Erasmus+ kako bi bolje informirala javnost o glavnim promjenama u novom programu ne bi li se programom obuhvatio što veći broj školskih projekata;

584.  smatra da iako se zahvaljujući povećanoj decentralizaciji isplata sredstava za program Erasmus+ u većoj mjeri ispunjavaju određeni nacionalni i lokalni uvjeti tog programa, i to ovisno o ključnim mjerama, takva se decentralizacija mora redovito ocjenjivati kako bi se spriječilo da postane prepreka postizanju strateških ciljeva programa Erasmus+, posebno kada je riječ o poglavlju Mladi;

585.  napominje da se programom Erasmus+ potpomaže integracija mladih Europljana na tržište rada, promiče zapošljivost i razvijanje novih vještina, da njime podupiru inicijative u sferi građanstva, volontiranja i internacionalizacije aktivnosti među mladima i sportskih aktivnosti; da se njime doprinosi poboljšanju kvalitete obrazovanja, formalnog i neformalnog osposobljavanja i cjeloživotnog učenja i da se njime osnažuje osjećaj europske pripadnosti koji se zasniva na toleranciji i poštovanju ljudskih prava;

586.  izražava duboku zabrinutost zbog de facto obustave isplate sredstava za poglavlje Mladi iz programa Erasmus+ u Grčkoj, kako je i istaknuto u izvješću Europskog foruma mladih o provedbi programa;

587.  prima na znanje poteškoće o kojima su u početnoj fazi provedbe programa Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane izvijestili DG EAC i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, posebno u pogledu određenih kašnjenja u pozivima na podnošenje kandidatura i isplatama sredstava; nada se da je samo riječ o iznimnim okolnostima te će stoga sa zanimanjem pratiti sljedeće godine u kojima će ti programi biti stabilniji u odnosu na prvu godinu provedbe; preporučuje da se u program Erasmus+ integrira više malih projekata, koji čine okosnicu inovativnih praksi u svim trima područjima: obrazovanju, području mladih i sporta;

588.  pozdravlja pomake prema modelima financiranja temeljenim na paušalnim iznosima i jediničnim troškovima kojima se ti financijski aspekti pojednostavnjuju i za korisnike sredstava Unije i za samu Uniju; ističe, međutim, posebno kada je riječ o sekciji Mladi u sklopu programa Erasmus+, da su ti paušalni iznosi i jedinični troškovi isto tako nedovoljni za financiranje ključnih operativnih rashoda udruga mladi i nevladinih organizacija; smatra da bi ulaganja Unije u taj program trebalo dodatno povećati;

589.  podsjeća na to da kašnjenja u plaćanjima Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu krajnjim korisnicima izravno utječu na prava korisnika te da ugrožavaju kulturne udruge i projekte, kreativnost i kulturnu raznolikost civilnog društva; potiče Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da dodatno poboljša svoje sustave kontrole i plaćanja;

590.  izražava zabrinutost zbog toga što se europske škole nisu suočile s problemima na koje je više puta upozorio Revizorski sud te ističe preporuku upravnom odboru europskih škola da uvede sustav rotacije za osjetljiva radna mjesta i da se pozabavi drugim manjkavostima koji bi mogli ugroziti osnovna načela transparentnosti i dobrog financijskog upravljanja; prima na znanje da je usvajanje novih financijskih propisa 2014. za europske škole jedan od načina da se ponudi odgovor na problematična pitanja koja je otvorio Revizorski sud – pod uvjetom da se ti propisi pravilno primjenjuju; poziva upravni odbor europskih škola da razmotri mogućnosti centralizacije radnih mjesta koja su trenutačno decentralizirana, poput radnog mjesta u računovodstvu, te da potiče razdvajanje funkcija ovjeravanja, izvršenja i nadzora nad financijskim transakcijama ne bi li se umanjio rizik od pogrešaka i prijevara; s obzirom na iznesena pitanja i činjenicu da 60 % proračuna europskih škola, tj. 177 milijuna EUR, dolazi iz proračuna Unije smatra da je ovo dobar trenutak za sveobuhvatno preispitivanje upravljanja, vođenja i ustroja sustava europskih škola;

591.  napominje da postoje neusuglašenosti između sedmogodišnjeg programa višegodišnjeg financijskog okvira i desetogodišnjeg programa političkih i strateških prioriteta Unije te da bi to moglo nepovoljno utjecati na ujednačeno ocjenjivanje rezultata ostvarenih u okviru programa Unije; prima na znanje da je predstojeća revizija VFO-a od ključne važnosti za upravljanje rashodima Unije jer će se zahvaljujući njoj očuvati učinkovitost investicijskih programa Unije; inzistira na temeljitom pojednostavnjenju obrazaca za podnošenje zahtjeva i kriterija i u programu Erasmus+ i u programu Kreativna Europa, a posebno kada je riječ o projektima manjeg opsega;

592.  zabrinut je zbog zaostataka Komisije u plaćanjima koji su 2014. iznosili 26 milijardi EUR – od čega je polovica bila smatrana „abnormalnim”, tj. nisu proizlazili iz računa ispostavljenih na kraju financijske godine – dok su samo za program Erasmus+ zaostaci u plaćanjima iznosili 202 milijuna EUR; prima na znanje da je do zaostatka u plaćanjima djelomično došlo zbog prevelike nefleksibilnost VFO-a, u okviru kojega prijenos sredstava nije moguć i čije gornje granice ostavljaju vrlo malo manevarskog prostora, djelomično zbog toga što države članice ne ispunjavaju svoje obveze kada je riječ o odobrenim sredstvima za plaćanja;

593.  naglašava da je program Europa za građane jedinstvena i izravna poveznica između Unije i njezinih građana za pružanje podrške akcijama, predstavkama i civilnim pravima; smatra da je trenutačna razina financiranja preniska i naglašava da bi program trebalo provoditi u skladu s njegovim sadržajem kako bi postao bogatiji za inicijative kojima se jačaju vrijednosti europskog građanstva; odlučno se protivi svakom dodatnom proračunskom rezu i svakom kašnjenju u plaćanjima u okviru programa Europa za građane u razdoblju od 2014. do 2020.;

Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi

594.  napominje da je Revizorski sud utvrdio da konsolidirani financijski izvještaji Unije vjerno i u svim značajnim aspektima prikazuju financijsko stanje Unije na dan 31. prosinca 2014.; izražava zabrinutost što su 21 godinu zaredom ispitani sustavi za financijski nadzor i kontrolu bili tek djelomično djelotvorni u jamčenju zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija;

595.  međutim, zabrinut je zbog toga što je u povezanim transakcijama prisutna stopa pogreške koja je iznad praga značajnosti; stoga podsjeća da je potrebno pažljivo upravljanje proračunom te poziva na to da se ulože daljnji napori za smanjenje stope pogreške;

596.  prima na znanje novi oblik izvješća Revizorskog suda o godišnjim financijskim rashodima u okviru naslova 3. VFO-a „Sigurnost i građanstvo”; traži da se uvrsti i u iduću godinu, uzimajući u obzir povećanje proračuna; slaže se da treba usvojiti novi pristup koji uključuje ulaganje proračuna EU-a, a ne trošenje;

597.  žali što su u pojedinim državama članicama zakoni o sukobima interesa članova parlamenta, vlada i lokalnih vijeća nejasni i nedorečeni; poziva Komisiju da istraži taj problem i prema potrebi iznese prijedloge za njegovo rješavanje; smatra da bi se takvi prijedlozi trebali odnositi i na sadašnje članove Komisije kao i na kandidate za to članstvo;

598.  ističe potrebu da se osigura vrijednost za novac i izvuče pouka iz prijašnjih projekata u kojima su manjkavosti u upravljanju Komisije dovele do zakašnjenja i prekomjernog trošenja, što se najbolje vidi u razvoju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), koji je dovršen sa šest godina zakašnjenja, a stajao je osam puta više od iznosa iz prvotnog proračuna;

599.  napominje da, iako je Fond za vanjske granice pridonio upravljanju vanjskim granicama, njegova je dodana vrijednost ograničena; ukupan rezultat nije se mogao izmjeriti zbog manjkavosti u postupku praćenja koji su provodila za to zadužena tijela te zbog ozbiljnih propusta uočenih u ocjenama Komisije i država članica;

Rodna pitanja

600.  podsjeća da u članku 8. UFEU-a stoji da je jednakost žena i muškaraca jedna od vrijednosti na kojima se Europska unija temelji i koju promiče; smatra da rodnu jednakost treba osvijestiti u svim politikama i da je stoga treba uzeti u obzir na svim razinama proračunskih postupaka;

601.  podsjeća Komisiju da neke proračunske linije, ako se primijene, mogu posredno jačati rodnu nejednakosti svojim negativnim utjecajem na žene; stoga poziva Komisiju na primjenu načela rodne jednakosti u proračunskom planiranju i novih i postojećih proračunskih linija i da, gdje je to moguće, uvede nužne izmjene kako bi zajamčilo da posredno ne dođe do rodne nejednakosti;

602.  podsjeća Komisiju na njezine novopreuzete obveze o izradi proračuna kojim se ostvaraju rezultati i ponavlja svoj zahtjev da se u opći niz pokazatelja rezultata za izvršenje proračuna Unije uključe i rodni pokazatelji koji bi omogućili bolju ocjenu izvršenja proračuna iz rodne perspektive;

603.  traži od Komisije da provede procjenu utjecaja dodjele sredstava Unije na poticanje rodne jednakosti;

604.  poziva Uniju da poveća udio Europskog socijalnog fonda koji je posvećen razvoju visokokvalitetnih javnih usluga po pristupačnim cijenama za čuvanje djece, njegu starijih i nesamostalnih odraslih osoba (o kojima se u većini slučajeva brinu upravo žene), uzimajući osim toga u obzir i dokaze koje pruža indeks rodne jednakosti što ga je nedavno uspostavio Europski institut za rodnu jednakost (EIGE);

605.  poziva Komisiju i države članice na potpuno osposobljavanje javnih službenika uključenih u odluke u rashodima kako bi se zajamčilo da oni u potpunosti razumiju učinke koje njihove odluke imaju na rodnu jednakost;

606.  poziva sve institucije Unije da provjere postoji li stvarna ravnopravnost u raspodjeli radnih mjesta u institucijama i tijelima Unije te da tijekom postupka davanja razrješnice dostave podatke o broju i razredu zaposlenih raščlanjene po spolu.

(1)SL L 51, 20.2.2014.
(2)SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3)SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(4)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6)Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(7) SL L 51, 20.2.2014.
(8) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(9) SL C 367, 5.11.2015., str. 2.
(10) SL C 409, 9.12.2015., str. 73.
(11) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(12) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(13) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(14) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(15) SL L 343, 19.12.2013., str. 46.
(16) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(17) SL L 51, 20.2.2014.
(18) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(19) SL C 367, 5.11.2015., str. 9.
(20) SL C 409, 9.12.2015., str. 90.
(21) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(22) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(23) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(24) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(25) SL L 341, 18.12.2013., str. 73.
(26) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(27) SL L 51, 20.2.2014.
(28) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(29) SL C 367, 5.11.2015., str. 2.
(30) SL C 409, 9.12.2015., str. 56.
(31) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(32) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(33) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(34) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(35) SL L 341, 18.12.2013., str. 69.
(36) SL L 363, 18.12.2014., str. 183.
(37) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(38) SL L 51, 20.2.2014.
(39) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(40) SL C 367, 5.11.2015., str. 12.
(41) SL C 409, 9.12.2015., str. 247.
(42) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(43) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(44) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(45) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(46) SL L 346, 20.12.2013., str. 58.
(47) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(48) SL L 51, 20.2.2014.
(49) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(50) SL C 367, 5.11.2015., str. 10.
(51) SL C 409, 9.12.2015., str. 379.
(52) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(53) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(54) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(55) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(56) SL L 346, 20.12.2013., str. 54.
(57) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(58) SL L 51, 20.2.2014.
(59) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(60) SL C 367, 5.11.2015., str. 10.
(61) SL C 409, 9.12.2015., str. 362.
(62) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(63) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(64) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(65) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(66) SL L 352, 24.12.2013., str. 65.
(67) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(68) SL L 51, 20.2.2014.
(69) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(70) SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(71) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(72) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(73) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(74) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0148.
(75) Između ostalog to su strategija Europa 2020., Europski semestar, paket od šest mjera i paket od dviju mjera te preporuke za svaku pojedinu državu; rješenje bi mogla biti stroga sukladnost s preporukama za svaku pojedinu državu kao referentna vrijednost za učinkovitu dodjelu sredstava iz proračuna EU-a.
(76) Rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2013. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2011., dio III. – Komisija i izvršne agencije (SL L 308, 16.11.2013., str. 27.), stavak 328., Rezolucija Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. o razrješnici za financijsku godinu 2012. (SL L 266, 5.9.2014., str. 32.), stavci 314. – 315., Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za financijsku godinu 2013. (SL L 255, 30.9.2015., str. 27.), stavak 305.
(77) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014., točka 3.10.
(78) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014., točka 3.5.
(79) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(80) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu, točka 3.65.
(81) Brojke za 2013. godinu ponovno su izračunate kako bi odgovarale strukturi godišnjeg izvješća za 2014. te kako bi se stoga omogućila usporedba dviju godina.
(82) prema godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014., usporediva procijenjena razina pogreške za 2013. i 2012. iznosi 0,2 odnosno 0,3 postotna boda manje jer je Revizorski sud ažurirao način na koji kvantificira ozbiljnu povredu pravila u pogledu javne nabave.
(83) Godišnje izvješće Revizorskog suda, točka 1.54 i 1.65.
(84) S obzirom na to da je regulatorna procjena učinka iznimno učinkovit instrument za vrlo dobro financijsko upravljanje.
(85) Plan plaćanja koji je Komisija donijela u ožujku 2015., a koji predstavlja kratkoročne mjere za smanjenje razine nepodmirenih obveza, nije ispravan način; visoka razina nepodmirenih obveza zahtijeva dugoročnu perspektivu.
(86) Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), prema godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2014.
(87) Stopa apsorpcije ima raspon od 50 % do 92 % u državama članicama.
(88) Odgovori na dodatno pisano pitanje povjerenika Moedasa, treće pitanje.
(89) Godišnje izvješće o radu Glavne uprave za istraživanje i inovacije za 2012., od str. 45.
(90) Primjerice INEA.
(91) Smanjenje i suspenzija mjesečnih i privremenih plaćanja; vidjeti članak 41.2. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
(92) Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014., od točke 7.44 do točke 7.50.
(93) Vidjeti tablicu: Prilog 10., dio 3.2.8. o godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2014.
(94) Politika ruralnoga razvoja provodi se preko 46 mjera, a te mjere preko programa za ruralni razvoj na nacionalnoj ili regionalnoj razini.
(95) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu, točka 7.71.
(96) Vidjeti odgovor povjerenika Hogana na pisano pitanje 7 b. Saslušanje Odbora za proračunski nadzor od 14. siječnja 2016.
(97) Godišnje izvješće o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, str. 17.
(98) Tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 5/2015 : Jesu li financijski instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?
(99) Vidjeti godišnje izvješće o radu EuropeAida za 2014., str. 115.
(100) Objedinjeni pregled postignuća uprave Komisije za 2014. godinu (COM(2015)0279, str. 21.).
(101) Odgovori na pisana pitanja povjerenici Thyssen, 48. i 49. pitanje.
(102) Vidjeti daljnje mjere povezane s Rezolucijom Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću nadzornog odbora OLAF-a za 2014., koju je Komisija usvojila 23. rujna 2015.
(103) Riječ je o poduzećima Philip Morris International, British American Tobacco, Japan Tobacco International i Imperial Tobacco Limited.
(104) Direktiva 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (SL L 127, 29.4.2014., str. 1.).
(105) Rezolucija Europskog parlamenta od 9. ožujka 2016. o duhanskom sporazumu (sporazumu s poduzećem Philip Morris International) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0082).
(106) http://www.ombudsman.europa.eu/en/press/release.faces/en/61027/html.bookmark
(107) Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).
(108) Uredba (EU) br. 652/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal, o izmjeni direktiva Vijeća 98/56/EZ, 2000/29/EZ i 2008/90/EZ, uredbi (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 882/2004 i (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 66/399/EEZ, 76/894/EEZ i 2009/470/EZ (SL L 189, 27.6.2014., str. 1.).
(109) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(110) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).
(111) DG AGRI – Godišnje izvješće za 2014. – str. 12.
(112) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. – odgovor na stavak 7.15.
(113) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. – odgovor na stavak 7.32.
(114) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na stavak 7.35.
(115) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na stavak 7.40.
(116) Članak 39. stavak 1. točka (e) UFEU-a.
(117) Godišnje izvješće Revizorskog suda za 2014. godinu – odgovor na odlomak 7.30.


Razrješnica za 2014.: Tematska izvješća Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014.
PDF 605kWORD 289k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2014. (2015/2206(DEC))
P8_TA(2016)0148A8-0127/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda sastavljena u skladu s drugim podstavkom članka 287. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0267/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija(5) te svoju Rezoluciju s primjedbama, koja je sastavni dio te odluke,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05583/2016 – C8-0042/2016),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0127/2016),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;

B.  budući da tematska izvješća Revizorskog suda sadrže informacije o važnim pitanjima u vezi s primjenom sredstava, koja su stoga Parlamentu korisna u obavljanju uloge tijela nadležnog za davanje razrješnice;

C.  budući da njegove primjedbe na tematska izvješća Revizorskog suda čine sastavni dio spomenute Odluke Parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija;

Dio I. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2014 naslovljeno „Sustavi glavne uprave EuropeAid za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate”

1.  pozdravlja tematsko izvješće o sustavima glavne uprave EuropeAid za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate te izlaže svoja zapažanja i preporuke:

Opće primjedbe

2.  ozbiljno je zabrinut zbog nedovoljne pouzdanosti sustava EuropeAida za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate, zbog neodgovarajuće razine nadzora i praćenja evaluacije programa kao i zbog činjenice da EuropeAid ne može zajamčiti da su ljudski i financijski resursi adekvatno i učinkovito raspoređeni za razne aktivnosti povezane s evaluacijom;

3.  ističe da je Parlament kao tijelo za proračunski nadzor nužno dobro uputiti u to u kolikoj su mjeri doista ostvareni glavni ciljevi Unije;

4.  smatra da će rasprave ne samo s Komisijom i dužnosnicima ESVD-a, nego i s korisnicima te neovisnim stručnjacima dati opsežniju ocjenu doprinosa EuropeAida ciljevima Unije;

5.  podsjeća da bi, u skladu s obvezom Komisije o jamčenju kvalitete, trebalo pribaviti vanjske, objektivne i nepristrane povratne informacije o učinku projekata i programa pomoći Europske komisije;

6.  smatra da su rezultati evaluacije ključni elementi koje treba uvrstiti u provedbu politike i u proces političkog preispitivanja radi prilagodbe strateških političkih ciljeva i povećanja ukupne usklađenosti s drugim politikama Unije; smatra da je u tom pogledu presudno da evaluacije budu neovisne, transparentne i dostupne javnosti;

7.  vjeruje da je ulaganje u analizu i prikupljanje rezultata različitih vrsta evaluacija, kojima ne samo da se stvara ukupna predodžba o trendovima već se time također mogu izvući pouke na koji način potaknuti maksimalnu učinkovitost procesa evaluacije, uz prikupljanje kvalitetnijih rezultata koji se primjenjuju pri odlučivanju i izradi politika, dokaz da smo na pravom putu kada je riječ o svakom specifičnom instrumentu za pomoć;

8.  smatra da je razmjenjivanje znanja svim postojećim sredstvima ključno ne samo za razvoj kulture evaluacija već ponajprije kulture djelotvorne uspješnosti;

9.  potiče Revizorski sud da pregleda sve mehanizme financiranja EuropeAida kako bi se zajamčilo da se postiže vrijednost za novac i da je financiranje Unije učinkovito u pogledu ostvarivanja ciljeva i vrijednosti Unije; smatra da bi projekti koje financira Unija trebali biti usklađeni s političkim ciljevima Unije u susjednim zemljama, uzimajući u obzir odgovornost korisnika bespovratnih sredstava te da je novac iz EU-a zamjenjiv;

10.  podupire preporuke Revizorskog suda u vezi sa sustavima EuropeAida za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate;

Preporuke Revizorskog suda

11.  prima na znanje preporuke Revizorskog suda o učinkovitoj uporabi resursa za evaluaciju i praćenje usmjereno na rezultate, postavljanju prioriteta i praćenju evaluacija, provedbi postupaka kontrole kvalitete, prikazu ostvarenih rezultata te praćenju poduzetih mjera i objavljivanju nalaza evaluacija i praćenja usmjerenog na rezultate;

12.  smatra da bi EuropeAid trebao zadržati odgovarajuće prakse upravljanja informacijama te redovito procjenjivati svoje potrebe kako bi se zajamčilo da se raspodjela financijskih i ljudskih resursa između evaluacija programa i praćenja usmjerenog na rezultate obavlja na temelju dobivenih informacija;

13.  smatra da bi, kako bi se zajamčilo da se u provedenim evaluacijama odražavaju prioriteti organizacije, EuropeAid trebao:

   utvrditi jasne kriterije odabira za postavljanje prioriteta u vezi s evaluacijama programa i dokumentirati način njihove primjene pri utvrđivanju planova za evaluaciju, uzimajući u obzir da se dopunjuju s praćenjem usmjerenim na rezultate;
   znatno poboljšati sustav praćenja i izvješćivanja o provedbi planova za evaluaciju, pa i izradom analize razloga kašnjenja i opisa mjera koje su usvojene radi njihova otklanjanja;
   ojačati opći nadzor nad aktivnostima povezanima s evaluacijama programa koje provodi EuropeAid;

14.  smatra da bi, kako bi se zajamčila kvaliteta evaluacija programa i praćenja usmjerenog na rezultate, EuropeAid trebao:

   ustrajati u tome da operativni odjeli i delegacije primjenjuju uvjete kontrole kvalitete, što za evaluacije programa podrazumijeva i uporabu referentne skupine te dokumentiranje obavljenih kontrola kvalitete;
   redovito provjeravati provedbu tih kontrola;

15.  smatra da bi, kako bi se poboljšala sposobnost sustava za evaluaciju da pruži odgovarajuće informacije o ostvarenim ciljevima, EuropeAid trebao:

   strože primjenjivati regulatorne odredbe kojima se zahtijeva uporaba ciljeva „SMART” (određeni, mjerljivi, dostižni, odgovarajući i vremenski utvrđeni) i pokazatelja koji se mogu provjeriti;
   prilagoditi sustav za praćenje tako da nastavi pružati podatke o programima u razdoblju od najmanje tri godine nakon njihova dovršetka i
   znatno povećati udio ex post evaluacija programa;

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2014 naslovljeno „Postizanje ekonomičnosti: kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog razvoja koje financira EU”

16.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda naslovljeno „Postizanje ekonomičnosti: kontrola troškova u vezi s bespovratnim sredstvima za projekte ruralnog razvoja koje financira EU” te prihvaća njegove zaključke i preporuke;

17.  napominje da je politika ruralnog razvoja Unije ključna za poticanje konkurentnosti poljoprivrede i za jamčenje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim aktivnostima; naglašava važnost teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i održavanje radnih mjesta;

18.  žali zbog toga što Komisija nije pružila upute ili širila dobru praksu na početku programskog razdoblja 2007. – 2013. te što se nije pobrinula da kontrolni sustavi zemalja članica budu učinkoviti prije nego što su započele s odobravanjem bespovratnih sredstava; naglašava da je od 2012. godine Komisija počela primjenjivati aktivniji i usklađeniji pristup;

19.  napominje da su u kontroli troškova bespovratnih sredstava za ruralni razvoj koju su provodile države članice utvrđeni mnogi nedostaci; napominje da se Komisija slaže s tim da bi se boljom kontrolom troškova mogle ostvariti uštede u dodjeli bespovratnih sredstava za projekte ruralnog razvoja i istodobno dobiti isti ishodi i rezultati te ostvariti isti ciljevi; pozdravlja činjenicu da su utvrđeni praktični i troškovno isplativi pristupi koji bi mogli naći široku primjenu te da Komisija prihvaća zaključke Revizorskog suda i da je izrazila namjeru da će s državama članicama raditi na poboljšanju kontrole troškova ruralnog razvoja u programskom razdoblju 2014. ‒ 2020.;

20.  dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi u svjetlu rizika Komisija i države članice na samom početku novog programskog razdoblja trebale provjeriti učinkovitost kontrolnih sustava i njihovu djelotvornost;

21.  naglašava da bi Komisija trebala potaknuti države članice da rabe kontrolne liste i upotrebljavaju kriterije koje je pripremio Revizorski sud i koji se nalaze u Prilogu I.(7);

22.  naglašava da bi Komisija i države članice trebale surađivati kako bi zajamčile da pristupi koje slijede svi programi ruralnog razvoja zadovoljavaju kriterije Revizorskog suda kojima se procjenjuje uzimaju li kontrolni sustavi u obzir rizike nastale zbog pretjerane specifikacije, nekonkurentnih cijena i promjene projekata te jesu li usmjereni na područja najvećeg rizika; smatra da bi dio tog postupka trebala biti ex ante procjena kontrolnih sustava koju provode službe unutarnje revizije tijela država članica (ili druga inspekcijska ili revizijska tijela);

23.  vjeruje da bi države članice trebale: u široj mjeri primjenjivati ranije ustanovljene troškovno isplative pristupe; procijeniti troškove u odnosu na očekivane učinke ili rezultate; provjeriti je li zbog standardnih troškova došlo do preplaćivanja; rabiti stvarne tržišne cijene umjesto kataloških cijena dobavljača kao referentne cijene za opremu, strojeve i drugo; provjeriti opravdanost troškova čak i kada se primjenjuju postupci javne nabave; primijeniti veće zahtjeve i/ili provjere mjera s visokim stopama potpore itd.;

24.  pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala pružiti upute o kontrolama i kaznama u okviru ruralnog razvoja, uključujući poseban odjeljak o opravdanosti troškova i kontrolnim listama upravnih tijela priložen tematskom izvješću; napominje da će osposobljavanje i dijeljenje iskustava biti dio aktivnosti Europske mreže za ruralni razvoj u razdoblju od 2014. do 2020.;

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014 naslovljeno „Pogreške u rashodima za ruralni razvoj: što ih uzrokuje i kako ih se nastoji otkloniti?

25.  zabrinut je zbog visoke stope pogreške koju je Revizorski sud uočio u politici ruralnog razvoja; međutim zapaža blagi padajući trend tijekom posljednje tri godine;

26.  primjećuje trud koji su države članice i Komisija uložile da smanje pogreške u rashodima za ruralni razvoj, posebno u vrijeme teške gospodarske situacije i proračunske štednje;

27.  prima na znanje da je Komisija na temelju nalaza država članica i svojih nalaza primijenila ili primjenjuje korektivne mjere u mnogim područjima utvrđenima u izvješću Revizorskog suda;

28.  podsjeća da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću ustvrdio da su u brojnim slučajevima nacionalna tijela imala dostatne informacije da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji, zbog čega bi se stopa pogreške znatno smanjila;

29.  primjećuje da što su pravila jednostavnija to je manja vjerojatnost pogreške; zabrinut je da bi stopa pogreške mogla ponovno rasti sljedećih godina zbog složenosti novih pravila o reformiranoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici; stoga traži da se ta pravila pojednostavne te da se pruže jasnije upute za nacionalna tijela i poljoprivrednike;

30.  smatra da su izdvajanja za upravljanje i kontrole cjelokupne zajedničke poljoprivredne politike znatna (4 milijarde EUR) te da naglasak treba staviti na poboljšanje učinkovitosti kontrola, a ne na povećanje njihova broja; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da se usredotoče na temeljne uzroke pogrešaka u rashodima za ruralni razvoj; smatra da bi države članice trebale prema potrebi poduzeti sljedeće preventivne i korektivne mjere:

   (a) Javna nabava

u primjeni koncepta uvjeta ex ante države članice trebale bi razraditi i korisnicima pružiti detaljne smjernice o tome kako primjenjivati pravila javne nabave;

u taj bi postupak trebalo uključiti nacionalna tijela specijalizirana za praćenje usklađenosti s pravilima javne nabave; naglasak bi trebalo staviti na tri glavna oblika kršenja pravila: neopravdano izravno sklapanje ugovora bez valjanog postupka javnog natječaja, pogrešnu primjenu kriterija odabira i dodjele te nejednako postupanje prema ponuditeljima;

   (b) Namjerno zaobilaženje pravila

države članice trebale bi na temelju točno određenih kriterija prihvatljivosti i odabira za programe ruralnog razvoja utvrditi smjernice koje će njihovim inspektorima pomoći da prepoznaju obilježja mogućih prijevarnih radnji;

   (c) Agroekološka plaćanja

države članice trebale bi povećati opseg svojih administrativnih kontrola kako bi se njima obuhvatile provjere obveza na temelju dokazne dokumentacije, a koje se trenutačno provjeravaju u samo 5 % slučajeva u kojima dođe do terenskih provjera; osim toga, sustav smanjenja i sankcija trebao bi biti osmišljen tako da ima svrhovit učinak kojim se odvraća od mogućeg nepridržavanja pravila;

31.  traži od Komisije da pozorno prati provedbu programa ruralnog razvoja te da u svojim revizijama sukladnosti vodi računa o mjerodavnim propisima, po potrebi i onima usvojenima na nacionalnoj razini, kako bi se smanjio rizik od ponavljanja propusta i pogrešaka uočenih tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013. godine;

32.  smatra da u metodama izračuna stope pogreške još uvijek postoje brojne nedosljednosti, i to ne samo između metoda kojima se služe Komisija i države članice već i između metoda kojima se služe same službe Komisije, čime se donošenje zakonodavstva u državama članicama samo dodatno otežava; poziva Komisiju da primijeni jedinstvenu metodu za izračun stope pogreške koja bi se mogla u cijelosti primijeniti u metodama izračuna u državama članicama;

33.  podržava intenzivnije korištenje pojednostavnjenim prikazom troškova gdje je to potrebno i u skladu sa zakonodavnim propisima i traži od Komisije i država članica da analiziraju u kojoj se mjeri značajke točnije utvrđenog područja primjene, suženog broja kriterija prihvatljivosti i pojednostavnjenih mogućnosti prikaza troškova mogu prenijeti na izradu i provedbu većeg broja mjera potpore, a da se pritom ne dovedu u pitanje opći ciljevi tih mjera;

34.  traži od Komisije i država članica da analizom utvrde kako poboljšati program potpore za ulaganja u obradi poljoprivrednih proizvoda te da analiziraju i plaćanja u okviru agroekoloških mjera plaćanja kako bi se administrativnim provjerama koje provode države članice obveze mogle u što većoj mjeri kontrolirati;

35.  apelira na Komisiju da detaljno analizira temeljne uzroke obratne proporcionalnosti između stope financijskog izvršenja i stope pogreške;

Dio IV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2014 naslovljeno „Upravlja li se dobro potporom EU-a za sprječavanje štete i obnavljanje šuma nakon štete od požara i elementarnih nepogoda?”

36.  poziva Komisiju da odredi zajedničke kriterije za utvrđivanje rizika od požara u europskim šumama kako bi se okončalo proizvoljno i nedosljedno određivanje područja kojima prijeti visoki rizik od požara, a time i manjkav postupak vrednovanja i odabira koji provode države članice;

37.  apelira na države članice da odluke o preventivnim radnjama zasnivaju na stvarnom riziku od požara i u skladu sa zahtjevima mjere 226., a ne na ostalim gospodarskim ciljevima ili ciljevima povezanima s okolišem; u tom smislu insistira na tome da korisnici obavezno moraju dokazati i temeljito dokumentirati da im je potrebna potpora u okviru te mjere; podržava preporuku Revizorskog suda da prednost treba dati radnjama u šumama s najvećom vrijednosti za okoliš poput šumskih područja u okviru mreže Natura 2000;

38.  uzimajući u obzir zabrinjavajuće zaključke Revizorskog suda kad je riječ o prosječnim troškovima sličnih radnji u raznim regijama, zahtijeva određivanje razumne i provjerljive gornje granice potpore te temeljito i opravdano obrazloženje u slučaju njezine izmjene;

39.  poziva države članice da kvalitetnije usklade i osmisle svoje politike povezane sa šumskim požarima; podržava osnivanje europske platforme za korisnike radi širenja i promicanja najboljih primjera iz prakse;

40.  posebno izražava žaljenje zbog toga što je Revizorski sud zaključio da će i razdoblje od 2014. do 2020. obilježiti ozbiljni nedostaci zbog dosljedno lošeg okvira praćenja; potiče Komisiju da smjesta poduzme mjere usmjerene na poboljšanje sustava praćenja i kontrole;

41.  poziva Komisiju da podupre podnošenje usklađenih podataka o višefunkcionalnoj ulozi šuma i šumskih resursa poticanjem osnivanja europskog sustava informacija o šumama koji bi se zasnivao na nacionalnim podacima i njegova uklapanja u europsku platformu podataka;

42.  usto ustraje u tome da države članice uspostave pouzdan sustav kontrole koji podrazumijeva zadržavanje relevantnih dokumenata i informacija; u tom smislu poziva Komisiju da se pobrine za to da potpora bude odobrena samo ako su države članice uspostavile takav primjeren sustav kontrole koji podliježe nadzoru;

43.  poziva države članice da redovito izvješćuju o učinku provedenih radnji i smanjenju broja požara i elementarnih nepogoda te pogođenih područja;

Dio V. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 1/2015 naslovljeno „Prijevoz unutarnjim plovnim putovima u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu modalnog udjela ni u pogledu uvjeta plovnosti”

44.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda „Prijevoz unutarnjim plovnim putovima u Europi: od 2001. godine nema znatnih poboljšanja ni u pogledu modalnog udjela ni u pogledu uvjeta plovnosti” te podupire saznanja, zaključke i preporuke sadržane u njemu;

45.  napominje da je prijevozni sektor EU-a ključan za dovršenje uspostave jedinstvenog tržišta, konkurentnost malih i srednjih poduzeća i ukupni gospodarski rast u Europi;

46.  zaključuje da unatoč desetogodišnjim ulaganjima razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima zaostaje za cestovnim i željezničkim prijevozom; apelira na Komisiju i države članice da znatno povećaju svoje napore u tom području;

47.  potiče Komisiju i države članice da se koriste planovima za istraživanje, razvoj i inovacije u sektoru unutarnjih plovnih putova kao što to čine u drugim sektorima te da u taj postupak uvrste lučku infrastrukturu i opremu kako bi se zajamčilo da je tehnički napredak kompatibilan sa zahtjevima drugih prijevoznih sredstava, čime se omogućuje multimodalni prijevoz;

48.  smatra da je provedba ciljeva iz bijele knjige objavljene 2001. i njezina srednjoročnog pregleda iz 2006. te programa NAIADES (integrirani europski akcijski program za prijevoz unutarnjim plovnim putovima) iz 2006. i 2013. godine bila neučinkovita, djelomično zbog nedovoljnog angažmana država članica;

49.  napominje da se interes država članica u ulaganja u prometnu politiku Zajednice smanjio te da se prednost daje financiranju projekata koji su ograničeni na nacionalne, regionalne i lokalne okvire i da je postupak odabira projekata decentraliziran, što Komisiju onemogućuje da odredi kojim projekti koji ispunjavaju uvjete dati prednost;

50.  naglašava da su se države članice pravno obvezale da će osigurati državna sredstva za provedbu osnovne prometne mreže kako bi se strateški važni plovni putovi u Europi pretvorili u prijevozne koridore s velikim kapacitetima;

51.  primjećuje da je uloga Komisije u koordiniranju strategije oslabljena, zbog čega provedeni projekti i prioriteti na razini EU-a nisu bili usklađeni;

52.  skreće pozornost na činjenicu da se prema istraživanju na temelju tematskih izvješća Revizorskog suda(8) zaključci slični onima o unutarnjim plovnim putovima mogu donijeti i o drugim prometnim područjima koja se financiraju iz proračuna EU-a; napominje da u područjima javnog gradskog prijevoza i infrastrukture zračnih luka projekte često prate sljedeći nedostatci:

   (a) mala dodana vrijednost nakon provedbe;
   (b) loše mjerenje rezultata;
   (c) nedovoljan naglasak na isplativosti;
   (d) neprovođenje procjene učinka;
   (e) nedosljednost regionalnih, nacionalnih i nadnacionalnih planova;
   (f) nedovoljna upotreba infrastrukture, što smanjuje ukupni učinak;
   (g) izostanak održivosti;
   (h) nedostaci u izradi projekata i politici mobilnosti;
   (i) nepostojanje dobre politike mobilnosti;
   (j) otežana suradnja između Komisije i nadležnih tijela država članica;

53.  smatra da spomenuti zaključci i opažanja u pogledu prijevoza unutarnjim plovnim putovima upućuju na zajednička horizontalna pitanja na razini cijelog EU-a; smatra da su rezultati financiranja EU-a za promet u cjelini oslabljeni zbog nezadovoljavajućeg stanja u pogledu strateškog planiranja i zbog izostanka usklađenosti, održivih rezultata, učinkovitosti i uspješnosti;

54.  vjeruje da je intenzivnom suradnjom država članica s jedne strane i država članica i Komisije s druge strane moguće postići održive rezultate politike kako bi se očuvao razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima;

55.  preporučuje da Komisija i države članice posvete iznimnu pozornost zajedničkim obvezama jer prijevozni sektor EU-a djeluje u složenom okruženju gospodarskih, političkih i pravnih varijabli u kojem se pri osnivanju multimodalnih mreža nailazi na prepreke i ograničenja u pogledu različitih prioriteta i nedosljedne angažiranosti;

56.  preporučuje da se države članice usredotoče na projekte u vezi s unutarnjim plovnim putovima koji se izravno odnose na koridore osnovne prometne mreže kako bi se ostvario najveći učinak i izravna korist za poboljšanje prijevoza unutarnjim plovnim putovima;

57.  preporučuje primjenu načela „manje je više” pri ulaganju država članica u prijevoz plovnim putovima, smatrajući da bi ograničena sredstva EU-a trebalo usmjeriti na projekte najvećeg prioriteta kako bi se učinkovito uklonila uska grla i uspostavila integrirana mreža plovnih putova na razini cijelog EU-a;

58.  preporučuje da države članice Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(9) (uredbu o mreži TEN-T) i Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(10) (uredbu o Instrumentu za povezivanje Europe) smatraju osnovnim sredstvima za usmjeravanje projekata k postizanju ciljeva Komisije od 2001. godine;

59.  preporučuje da se Instrument za TEN-T i Instrument za povezivanje Europe intenzivno koriste kao mogućnost za ulaganja usmjerena na strateški važne koridore EU-a (osnovna i sveobuhvatna prometna mreža) s posebnim standardiziranim uvjetima u pogledu infrastrukture za cijelu duljinu mreže, sa zakonski obvezujućim rokovima za provedbu projekata;

60.  preporučuje upotrebu detaljnog strateškog pristupa i planiranja za usklađivanje financiranja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Instrumenta za TEN-T i Instrumenta za povezivanje Europe kako bi se učinkovito i uspješno postigli ciljevi za prijevoz unutarnjim plovnim putovima;

61.  preporučuje da se osnivanje intermodalnih prijevoznih centara uz osnovnu prometnu mrežu smatra ključnim faktorom kojim će se omogućiti da se prijevoz robe i tereta s ceste preusmjeri na unutarnje plovne putove;

62.  preporučuje da države članice uzmu u obzir koordinacijsku ulogu Komisije kada je riječ o dugoročnim strateškim projektima kao što su koridori osnovne prometne mreže;

63.  preporučuje da Komisija utvrdi i analizira sva horizontalna pitanja usredotočujući se uvelike na strateško planiranje, suradnju s državama članicama i njihovu međusobnu suradnju te izbor i provođenje projekata kako bi se omogućilo da se zaključci uzmu u obzir u aktualnom programskom razdoblju;

64.  smatra da Komisija mora pružiti intenzivnu tehničku pomoć i smjernice državama članicama prije dostavljanja prijedloga projekata te tijekom faze provedbe kako bi se uklonile utvrđene prepreke za prijevoz plovnim putovima;

65.  preporučuje da Komisija svoja financijska sredstva usmjeri na projekte koji su najrelevantniji za prijevoz unutarnjim plovnim putovima te pripremi opsežne planove za uklanjanje uskih grla;

66.  preporučuje da Komisija daje prednost financiranju projekata i inicijativa u državama članicama kojima je cilj poboljšati prijevoz plovnim putovima nudeći inovativna rješenja kao što su visokotehnološka navigacija, alternativna goriva i učinkovita plovila; smatra da bi Komisija također trebala poticati multilateralne europske programe razmjene iskustva i znanja među raznim lukama u Uniji;

67.  preporučuje da Komisija poveća razinu osviještenosti u državama članicama i njihovim regijama o dostupnim instrumentima financiranja za potporu prijevozu unutarnjim plovnim putovima kako bi se uklonila postojeća uska grla uz ključne koridore;

68.  smatra bi se koordinacija među državama članicama za razvoj prijevoza unutarnjim plovnim putovima trebala znatno poboljšati pojednostavnjenjem te određivanjem obveza i uvjeta koji bi bili više obvezujući, što će biti pretpostavka za multimodalne koridore osnovne prometne mreže koji se osnivaju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe i uredbe o mreži TEN-T;

69.  smatra da bi Komisija trebala pregovarati o određenim i izvedivim mjerama za uklanjanje uskih grla, a države članice trebale bi se složiti i donijeti vremenski plan provedbe tih mjera;

70.  poziva Komisiju da ažurira svoje strateške ciljeve i preporuke za unutarnje plovne putove te da predloži strategiju i akcijski plan za unutarnje plovne putove u razdoblju od 2020. nadalje;

71.  preporučuje da se u ex-ante ocjeni aktivnosti u vezi s prijevozom unutarnjim plovnim putovima koju provodi Komisija procjenjuju rezultati s obzirom na ukupne ciljeve utvrđene od 2001. i na realizaciju osnovne prometne mreže;

Dio VI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2015 naslovljeno „Financijska potpora EU-a uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u dunavskom slijevu: nužnost dodatnih napora u pomoći državama članicama da ostvare ciljeve politike otpadnih voda EU-a”

72.  vjeruje da izvještavanje o prikladnosti pročišćavanja komunalnih otpadnih voda treba biti obvezno za aglomeracije s populacijskim ekvivalentom manjim od 2000 koje imaju sabirne sustave, u skladu s člankom 7. Direktive Vijeća 91/271/EEZ(11) o (Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda); napominje da za aglomeracije u kojima ne postoje sabirni sustavi izvještaji trebaju sadržavati podatke o tome jesu li u planove upravljanja slijevom uvrštene adekvatne mjere;

73.  slaže se s Revizorskim sudom da Komisija treba provesti reviziju nad izvješćima država članica o broju aglomeracija s populacijskim ekvivalentom većim i manjim od 2000 ako se taj broj bitno promijenio, a posebno ako je bilo promjene u kategoriji;

74.  naglašava da je potrebno potaknuti države članice na uvođenje jasnih zakonskih odredbi o obvezi priključenja kućanstava na postojeće kanalizacijske mreže u slučajevima kada takve odredbe još ne postoje ili su rokovi neprecizni;

75.  napominje da vrijeme potrebno za ocjenjivanje usklađenosti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda treba skratiti i obvezati države članice da dostave podatke u roku od šest mjeseci nakon referentnog datuma Komisije; štoviše, dodaje da Komisija treba utvrditi slične slučajeve dugog razdoblja izvješćivanja u okviru drugih direktiva u vezi s okolišem;

76.  ustraje u potrebi ubrzanja apsorpcije sredstava EU-a za države članice kad je riječ o ulaganjima u području otpadnih voda s obzirom na zabilježene odgode u državama članicama obuhvaćenima tim izvješćem kao i na sporu apsorpciju sredstava EU-a; poziva Komisiju da korisnicima pruži tehničku, pravnu i administrativnu pomoć kako bi se zajamčilo pravodobno dovršenje aktualnih projekata;

77.  prima na znanje da Komisija uviđa da je stopa apsorpcije na kraju 2013. za sve predmetne države članice bila prilično niska, što objašnjava postojanje rizika od opoziva odobrenih sredstava na programskoj razini (članak 93. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(12)); naglašava, međutim, da za to postoje objektivni razlozi, primjerice potreba za povećanjem tehničkih, pravnih i administrativnih kapaciteta predmetnih država članica; napominje da, povrh toga, Komisija ističe da za većinu projekata plaćanja obično dospijevaju tijekom završnih godina provedbe (npr. 2014. i 2015. za programsko razdoblje od 2007. do 2013.);

78.  vjeruje da se od država članica trebaju zahtijevati ažurirane informacije o iznosu potrebnih dodatnih sredstava kako bi se jamčilo poštovanje rokova za provedbu utvrđenih u Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za aglomeracije s populacijskim ekvivalentom većim od 2000 i aglomeracije s populacijskim ekvivalentom manjim od 2000 koje imaju sabirne sustave; pozdravlja uvođenje strukturiranog okvira za provedbu i informiranje, metode izvještavanja koja bi trebala poboljšati postupak izvještavanja na nacionalnoj razini;

79.  naglašava potrebu za provedbom potrebnih projekata u državama članicama kako bi se neusklađene aglomeracije uskladile s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda;

80.  naglašava važnost poboljšanja učinka na okoliš komunalnih usluga financiranih sredstvima EU-a te dodaje da Komisija treba uložiti veći trud u praćenje provedbe povezanog zakonodavstva i rokova za postizanje ciljeva Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda; smatra da se treba pobrinuti za ravnomjernu zaštitu okoliša diljem EU-a;

81.  vjeruje da države članice treba poticati na ispitivanje mogućnosti uštede troškova, primjerice iskorištavanjem potencijala kanalizacijskog mulja za proizvodnju energije ili uporabom mulja kao važne sirovine za ponovno dobivanje fosfora, te na širenje informacija o tome;

82.  napominje da završna plaćanja za „velike projekte” odobrene u okviru operativnog programa treba uvjetovati postojanjem odgovarajuće mogućnosti ponovne uporabe kanalizacijskog mulja; potiče države članice da slijede isti pristup za projekte odobrene na nacionalnoj razini;

83.  potiče države članice da uvedu odgovornu politiku naknada za otpadne vode i da po potrebi prilagode zakonske odredbe o određivanju cijene vode tako da izbjegnu naknade niže od općenito prihvaćene pristupačne cijene koja iznosi 4 % primanja kućanstva;

84.  potiče države članice da se pobrinu za to da javna tijela koja imaju vlasništvo nad infrastrukturom, kao što su općine, dugoročno omoguće dostatna sredstva za potrebno održavanje i obnovu infrastrukture za otpadne vode;

Dio VII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 naslovljeno „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”

85.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje” i odobrava njegove preporuke;

86.  primjećuje da Revizorski sud ocjenjuje inicijativu sredinom njezine provedbe i pozdravlja težnju Revizorskog suda da počne s evaluacijom korištenja sredstvima EU-a u ranijoj fazi;

87.  ističe da je Jamstvo za mlade jedan od ključnih čimbenika za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih; pozdravlja činjenicu da su čelnici država i vlada EU-a odlučili Jamstvu za mlade dodijeliti 6,4 milijarde EUR iz sredstava EU-a (3,2 milijarde EUR iz Europskog socijalnog fonda i 3,2 milijarde EUR iz nove proračunske linije); ističe da je to dobar početak, ali nedovoljan za uspješno Jamstvo za mlade; stoga traži od Komisije da zajamči pronalazak dodatnih sredstava za potporu Jamstvu za mlade tijekom sedmogodišnjeg razdoblja;

88.  napominje da financijska sredstva za zapošljavanje mladih dolaze iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i iz instrumenata poput programa Eramsus+, Erasmus za mlade poduzetnike i drugih programa; naglašava da se mora postići bolja sinergija između svih raspoloživih izvora;

89.  smatra financiranje Jamstva za mlade vrlo složenim zbog raznih mogućnosti u okviru Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih; traži od Komisije da pruži smjernice nadležnim tijelima država članica te da uzme u obzir da su lokalne, regionalne i nacionalne vlasti suočene s različitim izazovima pri provedbi programa i stoga iziskuju posebne smjernice;

90.  smatra da je Komisija izdvojila mnogo sredstava kako bi zajamčila da ta mjera bude djelotvorna u rješavanju problema nezaposlenosti mladih; međutim žali što je mnogo manje energije uloženo u usklađivanje njezine provedbe u državama članicama;

91.  ističe činjenicu da nije samo dostupnost sredstava nužan uvjet za učinkovitu provedbu Jamstva za mlade, nego i njihova uspješna apsorpcija; stoga žali što je u nekoliko regija diljem Europe kapacitet apsorpcije sredstava iz ESF-a jako nizak; traži od država članica da osigura potrebne administrativne i ljudske resurse kako bi se pružena sredstva iskoristila i time primjereno ostvarilo Jamstvo za mlade;

92.  smatra da bi se države članice pri provedbi programa i Komisija preko svoje uloge praćenja, unatoč potrebi za poboljšanjem kapaciteta apsorpcije, trebale usredotočiti i na rezultate kako bi se postigli dugoročni učinci uloženih sredstava;

93.  traži od Komisije da izradi sveobuhvatan sustav praćenja koji obuhvaća niz standarda za ocjenu provedbe mjera Jamstva za mlade i evaluaciju njihove uspješnosti u državama članicama; poziva također Komisiju da razmotri mogućnost uvrštenja obveznih ciljeva za borbu protiv nezaposlenosti mladih u okvir Europskog semestra;

94.  smatra da je za premošćivanje jaza u provedbama iznimno važno zajedničko djelovanje i država članica, koje bi trebale učinkovito koristiti raspoloživa sredstva, i Komisije, koja bi trebala pružiti sveobuhvatnu pomoć;

95.  napominje da EU nema nadležnosti za donošenje obvezujućih zakona za aktivne mjere na tržištu rada, ali naglašava da je potrebno da Komisija državama članicama pruži primjere najboljih praksi o načinu primjene Jamstva za mlade, osobito praksi koje je utvrdila Europska mreža javnih službi za zapošljavanje;

96.  apelira na države članice da iskoriste sredstva EU-a i da se obvežu na reforme kojima je cilj premostiti jaz u obrazovanju, stjecanju vještina, uspostavi javno-privatnih partnerstava, poboljšavanju službi za zapošljavanje i njihove dostupnosti;

97.  traži od država članica da radi jamčenja adekvatne provedbe i postizanja povoljnog dugoročnog učinka po potrebi pokrenu institucijske promjene i da potiču suradnju među lokalnim zajednicama, obrazovnim ustanovama, javnim zavodima za zapošljavanje, lokalnom industrijom i poduzećima, sindikatima i udrugama mladih; smatra da je to ključno za postizanje boljeg planiranja kapaciteta i strateškog korištenja raznih dostupnih izvora financiranja usmjerenog na postizanje rezultata;

98.  podsjeća države članice da bi se trebale obvezati na veće financiranje na nacionalnoj razini, čime bi se dopunila odobrena sredstva za Europski socijalni fond i Inicijativu za zapošljavanje mladih i time omogućilo nužno povećanje zapošljavanja mladih;

99.  pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(13) o Europskom socijalnom fondu u cilju povećanja iznosa početnog pretfinanciranja za operativne programe koji se podupiru u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, čime se želi povećati početno pretfinanciranje tijekom 2015. s otprilike 1 % na 30 % za sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih; ističe da bi se, radi omogućavanja brze provedbe operativnih programa koji se podupiru u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, Komisija trebala obvezati na isplatu iznosa pretfinanciranja državama članicama odmah nakon stupanja na snagu te Uredbe;

100.  poziva Komisiju da provede sveobuhvatni program praćenja koji sadržava okvir pokazatelja za praćenje Jamstva za mlade zajedno s planiranim pokazateljima rezultata i da se pritom usredotoči na učinke i ocjenjivanje radnog statusa pojedinaca koji su iskoristili mjere za zapošljavanje mladih;

101.  smatra da mjere na tržištu rada orijentirane prema ponudi treba razmotriti zajedno s politikama obrazovanja, mladih i socijalne skrbi, ali i širim makroekonomskim kontekstom;

102.  primjećuje da godišnje izvješće Komisije o provedbi za 2016. godinu o Jamstvu za mlade i predstojeća tematska izvješća Revizorskog suda o zapošljavanju mladih pružaju priliku da se riješe postojeće manjkavosti i na razini Komisije i na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama;

Dio VIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 4/2015 naslovljeno „Tehnička pomoć: koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?”

103.  traži od Komisije da pojasni opseg i primjenu tehničke pomoći u državama članicama u području ruralnog razvoja; smatra da bi Komisija bi posebno trebala razjasniti razliku između operativnih rashoda / rashoda za „jačanje kapaciteta” i prihvatljivih administrativnih troškova / troškova „proračunske potpore”, osobito kada je riječ o plaćama;

104.  traži od Komisije da pomno prati provedbu tehničke pomoći u državama članicama;

105.  traži od Komisije da poduzme prikladne mjere kako bi zajamčila da se opći administrativni rashodi kao što su oni za redovito održavanje IT-a ne pokrivaju iz proračunskih linija koje se odnose na tehničku pomoć;

106.  traži od Komisije da u budućnosti od država članica zahtijeva da o administrativnim troškovima / troškovima „proračunske potpore” za ruralni razvoj izvješćuju zasebno kako bi bilo transparentnije da se dio financijskih sredstava za tehničku pomoć troši na takvu potporu;

107.  traži od Komisije da s državama članicama uspostavi prikladan okvir uspješnosti za financijska sredstva za tehničku pomoć; smatra da je konkretno potrebno izvršiti odgovarajuću procjenu potreba Komisije i država članica u vezi s tehničkom pomoći te uspostaviti mehanizam za utvrđivanje ciljeva i mjerenje napretka k njihovu ostvarenju;

Dio IX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 5/2015 naslovljeno „Jesu li financijski instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?”

108.  traži od Komisije da utvrdi izazove, posebne značajke i zapreke koji karakteriziraju ruralni razvoj kako bi potaknula države članice da bolje pripreme i procijene proračunske zahtjeve za financijske instrumente i kako bi se izbjegla prekomjerna kapitalizacija, kojom se dodjeljuju sredstva kojima se ne doprinosi provedbi politika EU-a; također traži olakšanje pristupa krajnjim korisnicima kako bi se omogućila aktivnija primjena financijskih instrumenata na regionalnoj razini, posebno u usporedbi s bespovratnim sredstvima;

109.  traži od država članica da pruže pouzdane, brojčane informacije kako bi se odredila prikladna vrsta fondova i u skladu s time dodijelila financijska sredstva; traži i da Komisija i države članice uvedu sustave praćenja kojima se može nadgledati uspješnost financijskih instrumenata;

110.  traži od Komisije da pruži smjernice za financijske instrumente koji su uvedeni za programsko razdoblje 2014. – 2020. i aktivno promiče kvalitetu njihovih obveznih ex ante procjena kako bi se uočili konkretni nedostaci i izbjegla prekomjerna kapitalizacija; nadalje traži da države članice odrede pokazatelj izloženosti riziku podvrgavanjem tehničkoj analizi;

111.  traži od Komisije da postavi primjerene standarde i ciljeve za učinke financijske poluge i obnovljivosti kako bi se povećala učinkovitost financijskih instrumenata u programskom razdoblju 2014. – 2020.; također traži od Komisije i država članica da prije buduće uporabe i razrade financijskih instrumenata u području ruralnog razvoja provedu iscrpnu procjenu mjere u kojoj će se tim instrumentima doprinijeti provedbi politika EU-a i koristi za krajnje korisnike;

112.  traži od Komisije i država članica da donesu odluku o jasnim pravilima za prijelazno doba između dvaju programskih razdoblja kako bi se promicali dugoročni učinci i održivost financijskih instrumenata;

113.  traži od Komisije da potakne države članice na uspostavu jedinstvenog financijskog instrumenta u sklopu kojeg bi se odobravali zajmovi i jamstva, čime bi se povećala aktivnost instrumenta i kritična masa njegovih korisnika;

114.  traži od država članica da riješe manjkavosti u postupku odabira koji je dio upravljanja bespovratnim sredstvima za investicijske mjere, s obzirom na to da bi one bi mogle dovesti do učinaka mrtvog tereta ili istiskivanja; zbog toga razloga traži da države članice, kako bi se zajamčila održivost projekata, primjenjuju odgovarajuće i jasno utvrđene pokazatelje poput povrata ulaganja i planiranih novčanih tokova;

115.  traži od država članica da ispitaju kako se bespovratna sredstva i financijski instrumenti mogu kombinirati u operativnom programu na način kojim bi se pružila najbolja vrijednost za novac, i to optimiziranjem učinaka financijske poluge i obnovljivosti;

116.  traži od Komisije da pravodobno, odnosno prije zaključenja programskog razdoblja 2007. – 2013., predstavi jasno utvrđena operativna provedbena pravila koja uključuju i izlaznu politiku;

Dio X. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2015 naslovljeno „Cjelovitost i primjena sustava EU-a za trgovanje emisijama”

117.  razočaran je zbog toga što nije bilo moguće dobiti cjelovitu analizu učinkovitosti postojećih sustava za raspodjelu emisijskih kvota država članica tijekom druge faze sustava EU-a za trgovanje emisijama (2008. – 2012.) koja bi bila iznimno važna za prihvaćanje političkih preporuka na temelju rezultata revizije Revizorskog suda;

118.  primjećuje da je u ocjeni Revizorskog suda naglasak stavljen na provedbu druge faze sustava EU-a za trgovanje emisijama (2008. – 2012.) dok su za treću fazu tog sustava (2013. – 2020.) donesene i uvedene znatne reforme, uključujući mjere za usklađivanje u Uniji;

119.  pozdravlja činjenicu da su uvedena znatna poboljšanja u pogledu okvira za zaštitu cjelovitosti sustava za trgovanje emisijama, uključenje većine promptnog tržišta emisijskih jedinica u Direktivu o financijskim tržištima(14) te Direktivu(15) i Uredbu(16) o zlouporabi tržišta; poziva Komisiju da razmotri dopunske mjere u skladu s preporukama Revizorskog suda, uključujući mjere koje obuhvaćaju trgovce koji su obvezni sudjelovati na tržištu;

120.  snažno potiče Komisiju i države članice da zajamče transparentnost i djelotvoran nadzor na razini Unije nad tržištem emisija i postupke za suradnju nacionalnih regulatornih tijela i Komisije;

121.  smatra da bi Komisija kao čuvarica ugovorâ Europske unije trebala pomno pratiti provedbu u državama članicama i biti od veće pomoći tijekom tog postupka; smatra da je potrebna prava ravnoteža između snažnoga praćenja, izvješćivanja i provjere te administrativnog opterećenja; smatra da Komisija mora osigurati predvidljivost pravnih odluka i pravnu sigurnost, čime će se uzeti u obzir smjernice Europskog vijeća;

122.  napominje da je Revizorski sud ocijenio integritet i provedbu sustava EU-a za trgovanje emisijama, no i da je potrebna analiza učinkovitosti sustava za trgovanje emisijama, uključujući evaluaciju međudjelovanja europskog i nacionalnih zakonodavstava, kao što je to slučaj u razvoju obnovljivih izvora energije i mjerama energetske učinkovitosti, koji također imaju velik utjecaj na emisije CO2 te, stoga, i na tržište ugljika;

123.  traži od Revizorskog suda da u analizu uvrsti i zahvaćene industrijske sektore, osobito u pogledu pravne sigurnosti i predvidljivosti, te u kolikoj je mjeri osiguran pouzdan pravni okvir i kako su nedavne prilagodbe okvira sustava za trgovanje emisijama moguće utjecale na djelotvornost sustava;

124.  zabrinut je zbog toga što u vrijeme revizije rizik od prijevare oko PDV-a u sustavu za trgovanje emisijama još nije bio u potpunosti uklonjen s obzirom na to da trećina država članica još nije bila primijenila zakonodavstvo o mehanizmu obrnute naplate; poziva sve države članice da to učine bez daljnjeg odgađanja;

125.  vjeruje da je nužno poduzeti sve potrebne mjere kako bi se spriječilo istjecanje ugljika te kako bi se osigurala međunarodna konkurentnost postojećih mjera za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica; traži da Komisija provede procjenu industrijskih sektora i poduzeća podložnih istjecanju ugljika kako bi se utvrdila područja u kojima je europska industrija pretrpjela gubitke u poslovanju zbog država bez strogog zakonodavstva o klimatskim pitanjima;

Dio XI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 7/2015 naslovljeno „Policijska misija Europske unije u Afganistanu: neujednačeni rezultati”

126.  traži od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da radi boljeg prijenosa znanja i učinka sinergije među raznim misijama primijene ne samo ono što su naučili u policijskoj misiji EU-a (EUPOL) u Afganistanu nego i u ostalim misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); poziva ESVD da, prema potrebi, pruži jasnije horizontalne smjernice za misije ZSOP-a; ističe da je usklađenost svih uključenih aktera EU-a, i država članica i drugih međunarodnih sudionika, ključ uspjeha sadašnjih i budućih misija;

127.  traži od ESVD-a da poveća kontrolu nad svojim glavnim financijskim instrumentom u Afganistanu, Fondom za pružanje potpore zakonu i redu u Afganistanu (LOTFA), kojim upravlja UNDP i koji je predmet kritika zbog lošeg upravljanja i nedostatka transparentnosti; nadalje ponavlja da sve primjerene kanale financiranja budućih misija ZSOP-a, uključujući uzajamne fondove EU-a, treba koristiti učinkovito kako bi se ostvarili politički ciljevi misije te kako bi financijsko upravljanje bilo dobro;

128.  traži od Komisije i ESVD-a da isprepletu različite aktivnosti projekta, stvore sinergiju te čvrsto i djelotvorno povežu ciljeve misije s ključnim fazama utvrđenima u provedbenom planu misije;

129.  smatra da teme poput roda, osnaživanja žena i obrazovanja moraju imati važnu ulogu u programu obuke EUPOL-a i drugih misija ZSOP-a; s tim u vezi napominje da je EUPOL prilično uspješan u aktivnostima povezanima s obukom, ali manje u mentorstvu i savjetovanju;

130.  traži od Komisije i ESVD-a da pravodobno i temeljitije koordiniraju misije ZSOP-a s drugim bilateralnim misijama EU-a i međunarodnim aktivnostima čiji su ciljevi podudarni; u tom smislu poziva na bolju suradnju i usklađenost Unije i država članica, i to poticanjem sinergije u europskom okviru; zahtijeva da se mandatom sadašnjih i budućih misija ZSOP-a s ostalim akterima EU-a, uključujući države članice, jasno utvrde odgovornosti kad je riječ o koordinaciji;

131.  traži od Komisije i ESVD-a da posebno obrate pozornost na postupke javne nabave i pobrinu se da odgovaraju operativnim potrebama ZSOP-a; ističe da su nedostatak projekata složeni postupci javne nabave koji dovode do manje uspješne provedbe, te da su jednostavniji i fleksibilniji postupci doveli do većeg broja postupaka okončanih sklapanjem ugovora;

132.  traži od Komisije i ESVD-a da poboljšanjem dugoročne održivosti ostvarenih rezultata dodatno povećaju učinkovitost misija ZSOP-a; međutim priznaje da je potpora EU-a i međunarodne zajednice odlučujući faktor postizanja tih dugoročnih ciljeva;

133.  traži od Komisije i ESVD-a da prate postignuća EU-a nakon postupnoga gašenja EUPOL-a do kraja 2016., što se odnosi i na mogućnost nastavka djelovanja i nakon 2016.;

134.  traži od Komisije i ESVD-a da unaprijed pripreme smjernice u vezi sa smanjenjem broja osoblja, zaključenjem misija te likvidacijom imovine;

Dio XII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 8/2015 naslovljeno „Pružaju li se financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?”

135.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda naslovljeno „Pružaju li se financijskom potporom EU-a odgovarajuća rješenja za potrebe mikropoduzetnika?” te u načelu podržava njegove preporuke;

136.  napominje da mikrokreditiranje, iako se još uvijek smatra novom mjerom, polako raste u EU-u i utječe na otvaranje više od 250 000 radnih mjesta (podaci iz 2013.);

137.  smatra da postoje bitne razlike između bespovratnih sredstava Europskoga socijalnog fonda (ESF) i financijskih instrumenata u okviru Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress (EMIP) koji imaju različitu namjenu; smatra da različiti mehanizmi potpore mogu biti prikladni za različite tržišne uvjete;

138.  napominje da Revizorski sud u toj reviziji uspoređuje dva različita financijska mehanizma koji imaju drugačije pristupe i ciljeve; naglašava da se ESF i EMIP umnogome razlikuju, ponajprije u strukturi, pravilima i ciljnim skupinama, pri čemu se EMIP isključivo bavi mikrofinaciranjem, dok je raspon ESF-a mnogo širi;

139.  naglašava da su ta dva financijska instrumenta komplementarna i donose velike pogodnosti korisnicima mikrozajmova koji se koriste njihovim bespovratnim potporama, zajmovima i jamstvima; smatra da su bespovratne potpore, koje dodjeljuje samo ESF, ključne za mikrokreditiranje jer bi druga dva instrumenta i njihovu uspješnost trebalo ocijeniti imajući na umu njihovu komplementarnu ulogu;

140.  naglašava važnost ciljeva mikrofinanciranja koji obuhvaćaju poboljšanje socijalne uključenosti, borbu protiv nezaposlenosti i povećanje pristupa financiranju za nezaposlene i ostale koji se nalaze u nepovoljnom položaju te mikropoduzeća; smatra da u tom pogledu primarna obveza bespovratnih potpora i financijskih instrumenata mora biti pružanje pomoći ljudima i mikropoduzećima da prebrode poteškoće u postizanju tih ciljeva;

141.  smatra da su bespovratne potpore ključne za ostvarenje ciljeva rasta, uključenosti i zapošljavanja iz komunikacije Komisije pod nazivom „Promicanje dostojanstvenog rada za sve – doprinos EU-a provedbi programa za dostojanstven rad u svijetu” (COM(2006)0249) i komunikacije Komisije „Zajednička obveza prema zapošljavanju” (COM(2009)0257) te Uredbe (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(17) o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI);

142.  naglašava potrebu za poboljšanim sustavom mikrofinanciranja kao alatom za ekonomski i socijalni razvoj koji služi onima kojima je to zaista potrebno;

143.  smatra da se relativno mala pozornost koja se pridaje financijskom instrumentu kao sredstvu za poboljšanje uvjeta ugroženih skupina mora povećati u programskom razdoblju 2014. ‒ 2020. Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI);

144.  smatra da nije bilo dovoljno komplementarnosti između EMIP-a i ESF-a s obzirom na zahtjev da svi pružatelji usluga mikrokreditiranja surađuju sa subjektima koji pružaju usluge osposobljavanja i davanja savjeta, posebno onima koje podržava ESF;

145.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u novom regulatornom okviru (2014. ‒ 2020.) već razmotrila većinu nedostataka koje je utvrdio Revizorski sud i većinu njegovih preporuka;

Dio XIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2015 naslovljeno „Potpora Europske unije borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne”

146.  pozdravlja tematsko izvješće o potpori EU-a borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

147.  podsjeća na to da su ljudska prava kamen temeljac vanjskopolitičkog djelovanja te bilateralnih i multilateralnih odnosa Europske unije; vjeruje da im s obzirom na njihov status ključnog prioriteta EU-a treba trajno posvećivati pozornost;

148.  ističe da EU snažno zagovara sprečavanje i iskorjenjivanje svih oblika mučenja i drugih oblika zlostavljanja te ukidanje smrtne kazne; napominje da je glavni instrument za postizanje tih ciljeva Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) kojim se organizacijama civilnog društva dodjeljuju bespovratna sredstva za provedbu projekata;

149.  napominje da je u programskom razdoblju 2007. – 2013. u okviru EIDHR-a za projekte posvećene borbi protiv mučenja i ukidanju smrtne kazne dodijeljeno 100,9 milijuna EUR; međutim ističe da je taj iznos relativno nizak uzmu li se u obzir ambiciozni ciljevi instrumenta te zemljopisno područje u kojem se on primjenjuje;

150.  naglašava da su mali iznosi raspodijeljeni na više od 120 zemalja diljem svijeta, čime se oslabljuje učinak sredstava EIDHR-a; apelira na Komisiju da bolje i preciznije odredi područje djelovanja tog instrumenta kako bi povećala njegov učinak; ističe da bi se sredstva trebala usmjeriti na države kojima su najpotrebnija i koja imaju stvaran potencijal za napredak; pozdravlja činjenicu da je Komisija u pozivu na podnošenje prijedloga za 2015. već započela bolje usmjeravati djelovanje;

151.  prima na znanje primjedbu Revizorskog suda da financirani projekti često nisu dobro usklađeni s drugim mjerama EU-a, kao što su tradicionalna razvojna pomoć i dijalog s partnerskim zemljama, da ne slijede dosljedan i strateški pristup te da se međusobno ne dopunjuju na odgovarajući način; potiče Komisiju da izradi globalnu strategiju kao dopunu za aktivnosti koje dijele iste ciljeve te kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje;

152.  potiče ESVD i Komisiju da naglase i politički podupru područja u kojima su potrebe najveće te da rade na poboljšanju kapaciteta delegacija EU-a na terenu radi jačanja djelotvornosti, rezultata i učinka politika na području ljudskih prava i demokracije;

153.  poziva ESVD i Komisiju da povećaju i svoje djelovanje usmjere na učinkovitost dijaloga o ljudskim pravima te strategija i smjernica za pojedinačne zemlje tako što će se pobrinuti da se o ključnim ljudskim pravima, kao što je ukidanje smrtne kazne i borba protiv mučenja, sustavno raspravlja na svim političkim razinama u pregovorima s trećim zemljama;

154.  vjeruje da bi se trebalo zalagati za jačanje suradnje između ESVD-a i Komisije u pogledu donošenja programa i praćenja pitanja u vezi s ljudskim pravima kako bi ih se uskladilo s lokalnim političkim strategijama te strategijama za ljudska prava;

155.  traži da se u cjelokupnom postupku odabira zahtjeva za bespovratna sredstva zaprimljenih na temelju poziva na podnošenje prijedloga primijeni pristup više obilježen kvalitativnošću i strategijom; potiče Komisiju da taj instrument primjenjuje u skladu s dugoročnom vizijom zasnovanom na konkretnim i mjerljivim ciljevima;

156.  apelira na ESVD i delegacije EU-a da redovito i pomno prate napredak ili zastoje u svim zemljama i da se koriste svim sredstvima utjecaja; podupire ulogu delegacija EU-a u političkoj analizi i oblikovanju odluka, koordinaciji i izvješćivanju;

157.  ističe da se instrumentom može pružiti dobar pregled s pomoću kojeg se mogu analizirati stanje i razvoj ljudskih prava u svijetu; naglašava da stalna prisutnost i zanimanje EU-a može dovesti do promjena kada je riječ o mučenju i smrtnoj kazni, međutim ističe da Komisija u vezi s time mora zauzeti strateški pristup;

158.  napominje da Komisija preko raznih kanala prima detaljne informacije o stanju ljudskih prava u drugim zemljama te da na temelju tih informacija određuje prioritete; sa zabrinutošću napominje da, iako Komisija raspolaže strategijama za ljudska prava za pojedinačne zemlje koje sadrže detaljnu analizu stanja u predmetnoj zemlji i niz glavnih prioriteta u tom području, one nisu adekvatno uzete u obzir pri dodjeli sredstava i koordinaciji s drugim mjerama EU-a; ističe da je dodana vrijednost strategija po pojedinačnim zemljama ograničena zbog njihove strogo povjerljive naravi; poziva Komisiju da ocjenjivačima projekata omogući pristup strategijama radi povećanja najveće dodane vrijednosti;

159.  pozdravlja pristup u kojemu se sredstva za projekte dodjeljuju vodeći računa o potrebama te to smatra dobrim načinom da se privuku iskusne i motivirane organizacije koje predlažu visokokvalitetne projekte; sa zadovoljstvom napominje da se tim pristupom odozdo prema gore organizacije civilnog društva potiču da oblikuju svoje projekte u skladu sa svojim administrativnim, operativnim i zemljopisnim kapacitetima te vlastitim strategijama;

160.  žali zbog činjenice da bi manje lokalne organizacije civilnog društva mogle biti stavljene u nepovoljniji položaj pri podnošenju zahtjeva za bespovratna sredstva zbog dugotrajnog i složenog postupka podnošenja zahtjeva, jezičnih uvjeta i/ili uvjeta u vezi s iskustvom; poziva Komisiju da ubrza i pojednostavni postupak prijave radi poticanja prijavljivanja kvalitetnih projekata;

161.  pozdravlja činjenicu da Komisija organizira seminare i osposobljavanja za lokalne organizacije civilnog društva, promiče partnerstva i dopušta podugovaranje dodjele bespovratnih sredstava te je u protekle četiri godine prije objavljivanja globalnih poziva na podnošenje prijedloga organizirala seminare za civilno društvo kako bi se omogućilo upoznavanje s EIDHR-om;

162.  zabrinut je zbog činjenice da organizacije civilnog društva nisu samodostatne, čime se dovodi u pitanje kontinuitet njihovih aktivnosti u pogledu gubljenja stručnog znanja; pozdravlja činjenicu da Komisija pokušava umanjiti financijsku ovisnost tih organizacija dopuštajući im da u okviru EIDHR-a zapošljavaju službenike za prikupljanje sredstava;

163.  ističe da je prema ocjeni Revizorskog suda općenito bilo teško izmjeriti učinke projekata s obzirom na to da željeni učinak često nije konkretan, da nisu određene ciljne vrijednosti za pokazatelje uspješnosti, a organizacije civilnog društva u izvješćima Komisiji stavljaju naglasak na aktivnosti;

164.  uzima u obzir da su borba protiv mučenja i ukidanje smrtne kazne dugotrajni procesi, da su njihov učinak i rezultati teško mjerljivi, ali i da se EIDHR suočava s osjetljivim pitanjima u problematičnim političkim kontekstima te da njegova primjena zahtijeva temeljito i dugotrajno upravljanje;

165.  ističe da su u tom pogledu i sustavi za mjerenje učinaka prilično slabi, odlikuju ih nejasne logičke matrice za projekte kojima nedostaju precizno utvrđene referentne i ciljne vrijednosti; poziva Komisiju da razjasni uvjete sadržane u logičkim matricama za projekte kako bi se poboljšali njihovi rezultati i povećala dodana vrijednost;

166.  poziva Komisiju da pripremi detaljnu procjenu učinka sredstava EIDHR-a i da na temelju te analize donese zaključke; potiče Komisiju da tijekom postupka odabira uzme u obzir učinak i rezultate različitih oblika projekata; pozdravlja činjenicu da Komisija već radi na poboljšanoj procjeni učinka projekata na području ljudskih prava te je poziva da rezultate podijeli s tijelom nadležnim za davanje razrješnice;

167.  napominje da se procjene projekta temelje na sustavu ocjenjivanja i standardiziranoj evaluacijskoj tablici s kriterijima koji se odnose se na oblikovanje, relevantnost, kapacitet, izvedivost, djelotvornost, održivost i isplativost projekta te da se bespovratna sredstva dodjeljuju projektima s najvećom ocjenom; prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da standardizirane evaluacijske tablice imaju mnogo nedostataka u pogledu smjernica za ocjenjivanje tih kriterija; poziva Komisiju da razjasni smjernice te da razmisli o poboljšanju standardiziranih evaluacijskih tablica;

168.  traži od Komisije da riješi manjkavosti u ocjenjivanju koje je istaknuo Revizorski sud; unatoč tome pozdravlja postojanje određene fleksibilnosti pri ocjenjivanju projekata u području ljudskih prava, koje se ne može smatrati samo pukim zadovoljavanjem uvjeta; ističe da se treba koristiti zdravim razumom kako je ranije navelo tijelo nadležno za davanje razrješnice;

169.  prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da su ciljevi u većini poziva na podnošenje prijedloga opisani u općim crtama; prima na znanje primjedbu Komisije o tome da je holistički pristup pozivima na podnošenje prijedloga najprimjerenija strategija; međutim poziva Komisiju da se jamčenjem izvedivosti, održivosti i dodane vrijednosti projekata pobrine da se sredstva EIDHR-a koriste učinkovito, što bi se moglo postići tako da se u pozivima na podnošenje prijedloga odrede minimalni kriteriji za rezultate projekta;

170.  pozdravlja činjenicu da organizacije civilnog društva koje žele primiti bespovratna sredstva prvo moraju podnijeti projektni sažetak u kojem su opisane glavne značajke projekta koji predlažu; smatra da projektni sažetak znači uštedu vremena i novca u predodabiru projekata;

171.  prima na znanje na temelju izvješća Revizorskog suda da je postupak odabira projekata temeljito evidentiran, ali nedovoljno strog, a nedostaci projekata nisu ispravljeni nakon što su utvrđeni; sa zadovoljstvom napominje da odbor za ocjenu prijedloga iznosi dovoljno detaljne opće zaključke; pozdravlja činjenicu da su projektne aktivnosti u načelu provedene prema planu te da su isplative; poziva Komisiju da poveća dosljednost evaluacije projekata;

172.  prima na znanje iz izvješća Revizorskog suda da organizacije civilnog društva korisnice bespovratnih sredstava različito tumače što je obuhvaćeno paušalnim iznosom za pokrivanje neizravnih troškova, što može rezultirati preniskim vrednovanjem rada organizacija ili pokrivanjem neopravdanih troškova; poziva Komisiju da razjasni pravila u vezi s paušalnim iznosom;

173.  pozdravlja novi akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. ‒ 2019. s obzirom na to da on znači obnovljeno političko obvezivanje na razvijanje veće dosljednosti i povezanosti u cjelokupnoj lepezi vanjskih politika i financijskih instrumenata EU-a;

174.  pozdravlja činjenicu da je Komisija već započela s primjenom pristupa koji se temelji na ljudskim pravima i da će nastaviti s uvršćivanjem tog pristupa u sve postupke i prijedloge, izradu programa i organiziranje osposobljavanja;

Dio XIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2015 naslovljeno „Potrebno je uložiti više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za koheziju”

175.  pozdravlja zaključke i preporuke iz tematskog izvješća Revizorskog suda naslovljenog „Potrebno je uložiti više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za koheziju”;

176.  napominje da je s ukupno 349 milijardi EUR u dodijeljenim sredstvima između 2007. i 2013. kohezijska politika bila ključni faktor u smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti među europskim regijama; stoga ističe važnost urednih postupaka javne nabave s obzirom na to da je Revizorski sud te postupke izdvojio kao glavne izvore pogrešaka u rashodima kohezijske politike EU-a;

177.  naglašava da je 40 % projekata provedenih između 2007. i 2013. sadržavalo pogreške u postupcima javne nabave te da su glavne pogreške bile nepropisno izravno sklapanje ugovora, pogrešna primjena kriterija odabira i pristrano postupanje pri odabiru;

178.  napominje da su glavni uzroci pogrešaka bili nedostatak administrativnih kapaciteta, nepravilan prijenos direktiva EU-a u državama članicama, nedosljedno tumačenje zakonodavstva i nedovoljno planiranje;

179.  skreće pozornost na činjenicu da se složenost pravnog i administrativnog okvira postupaka javne nabave smatra jednim od uzroka pogrešaka; napominje da je 90 % od 69 revizorskih tijela ustvrdilo da je složenost postupka trenutačno veća nego što bi trebala biti; napominje da je gotovo 50 % tih tijela istaknulo da bi pojednostavnjenje postupaka javne nabave moglo biti glavno područje njihova poboljšanja;

180.  stoga poziva države članice da izbjegavaju pravila koja su stroža od direktiva EU-a; smatra da bi to potaknulo i potpomoglo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u postupcima javne nabave;

181.  napominje da je glavni zaključak Revizorskog suda bio da Komisija i države članice nisu uložile dovoljno truda u provedbu redovitih i sustavnih ispitivanja postupaka javne nabave te da zbog izostanka dosljednih i detaljnih podataka te pogreške nije bilo moguće uočiti i spriječiti;

182.  slaže se s mišljenjem Revizorskog suda da bi Komisija trebala izraditi bazu podataka kako bi analizirala učestalost, ozbiljnost i uzroke pogrešaka u postupcima javne nabave; smatra da bi se Komisija trebala pobrinuti da joj države članice prosljeđuju dosljedne i pouzdane informacije o nepravilnostima;

183.  pozdravlja aktivan pristup Komisije u programskom razdoblju od 2014. do 2020. kojim se davanjem smjernica, praćenjem i pružanjem tehničke pomoći nastoje podržati nacionalni akcijski planovi koji će se provesti do 2016.; potvrđuje da tim aktivnim pristupom Komisija namjerava smanjiti rizik od eventualne obustave plaćanja za operativne programe nakon 2016.;

184.  očekuje od Komisije da samo u krajnjoj nuždi obustavi plaćanja i nametne financijske ispravke onim državama članicama koje nisu ostvarile ciljeve, odnosno kad se iscrpe sva ostala sredstva sprečavanja, korekcije i pomoći;

185.  pozdravlja činjenicu da, iako Komisija već duže radi na rješavanju pogrešaka u javnim nabavama u području kohezijske politike koji su odavno dobro poznati, sada ih sustavno sagledava u sklopu akcijskog plana za javne nabave; u tom kontekstu poziva Komisiju da ubrza provedbu tog plana i godišnje izvještava o njegovu napretku;

186.  očekuje od Komisije da osnuje skupinu na visokoj razini koja će predvoditi u pronalaženju rješenja za probleme u sklopu postupaka javne nabave i promicati njihovo pojednostavnjenje;

187.  potiče Komisiju i države članice da iskoriste mogućnosti koje se nude u okviru postupka e-nabave koji ima velik potencijal u smislu poboljšanja transparentnosti i pružanja šireg pristupa ponuditeljima i malim i srednjim poduzećima te sprečavanja nepravilnosti i prijevara;

188.  potiče Komisiju i države članice da nastave ulagati napore u razmjene iskustava i najboljih praksi;

189.  pozdravlja izradu informatičkog alata za upozoravanje na prijevaru ARACHNE i poziva sve države članice da u taj program unesu sveobuhvatne i kvalitetne podatke kako bi mogao pravilno funkcionirati;

Dio XV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2015 naslovljeno „Upravlja li Komisija dobro sporazumima o partnerstvu u ribarstvu?”

190.  pozdravlja postojaniji pravni okvir koji nude sporazumi o partnerstvu u ribarstvu u usporedbi s privatnim sporazumima; napominje da su europski brodovlasnici dali prednost sporazumima o partnerstvu u ribarstvu i zatražili od Komisije da proširi mrežu sporazuma;

191.  traži od Komisije da više poštuje klauzulu o isključivosti; napominje da bi Komisija, iako neki čimbenici ne ovise o njoj, trebala unaprijed započeti pregovarački proces o novom protokolu prije isteka aktualnoga; apelira na Komisiju da skrati trajanje pregovora kad god je to moguće;

192.  potiče Komisiju da poboljša usklađenost između sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i drugih inicijativa EU-a te izvora financiranja u sektoru ribarstva u istoj regiji, kao i da definira regionalne strategije za razvoj upravljanja ribarstvom te se pobrine da dogovoreni protokoli unutar iste regije budu u skladu s relevantnom regionalnom strategijom i drugim financiranjem koje pruža EU;

193.  traži od Komisije da se više usredotoči na ograničavajuće tehničke uvjete, kao što je uska definicija ribolovnih područja; naglašava da bi to moglo utjecati na isplativost vanjske flote Europske unije;

194.  traži od Komisije da uzme u obzir stope iskorištenosti prijašnjih protokola te da nastoji bolje povezati isplate za prava na pristup ribolovnim resursima sa stvarnim ulovima, istovremeno jamčeći da ribolovne aktivnosti ne budu ugrožene;

195.  sa zabrinutošću primjećuje da su troškovi sporazuma o partnerstvu u ribarstvu koje je dogovorila Komisija relativno visoki s obzirom na prijašnje stope; traži od Komisije da uzme u obzir načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti pri pripremi pregovora o sporazumima o partnerstvu u ribarstvu kako bi se zajamčile isplativost i usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja;

196.  napominje da bi se ex post procjene trebale usmjeriti na dobivanje dosljedne i usporedive analize povrata od javnog novca potrošenog u okviru protokola, kao i sveobuhvatne i kritičke analize njihove učinkovitosti za EU i predmetnu partnersku zemlju;

197.  potiče Komisiju da ojača svoju pregovaračku poziciju; naglašava važnost ukupnog financijskog doprinosa EU-a partnerskim zemljama;

198.  poziva Komisiju da koristi najnovije podatke za svoje ex post izvješće; traži od Komisije da ga pravodobno učini dostupnim dionicima;

199.  poziva Komisiju da promiče prihvaćanje elektroničkih dozvola ili popisa ovlaštenih plovila u partnerskim zemljama za čitavo vrijeme važenja dozvola; naglašava da je potrebno smanjiti čekanje tijekom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola; poziva Komisiju da utvrdi zastoje u postupku te da ih smanji;

200.  poziva Komisiju da se pobrine da se države zastave u potpunosti koriste novom bazom podataka o ulovu te da ona sadrži pouzdane podatke o ulovu koji se mogu objediniti, pratiti i ažurirati;

201.  napominje da je Komisija uvela bazu podataka za upravljanje podacima o ulovu; konstatira nadalje da bi ta baza podataka trebala sadržavati podatke o tjednom ulovu svih država članica raščlanjene po ribolovnim područjima; sa zabrinutošću napominje da ta baza podataka još nije bila u funkciji u vrijeme revizije Revizorskog suda te da se države članice nisu pridržavale obveza o izvješćivanju; poziva Komisiju da riješi taj problem u suradnji s državama članicama te da uvrsti jasne i dosljedne podatke o stvarnom konačnom ulovu kako bi se izbjegle moguće negativne financijske posljedice u slučajevima kada je konačni ulov veći od referentne tonaže;

202.  apelira na Komisiju da pomnije prati provedbu sektorske potpore kako bi osigurala njezinu učinkovitost i isplativost; traži od Komisije da osigura učinkovitu koordinaciju aktivnosti koje provode partnerske zemlje; poziva Komisiju da u protokole uvrsti formalne uvjete prihvatljivosti za financirane aktivnosti;

203.  poziva Komisiju da se pobrine da isplate sektorske potpore budu u skladu s drugim isplatama proračunske potpore te da se temelje na rezultatima koje su partnerske zemlje ostvarile u provedbi okvira zajednički dogovorenih aktivnosti;

204.  napominje sa zabrinutošću da se protokolima koji su trenutačno na snazi i dalje ne predviđa mogućnost djelomičnih isplata ako su rezultati samo djelomično postignuti, iako bi sektorska potpora morala biti isplaćena kada partnerske zemlje dokažu postignute rezultate; potvrđuje primjedbu Komisije da se u slučajevima nikakvih ili ograničenih rezultata isplata sektorske potpore za sljedeću godinu obustavlja dok se ciljevi ne ostvare; unatoč tomu poziva Komisiju da gdje je moguće uvrsti u nove protokole mogućnost djelomične isplate sektorske potpore;

Dio XVI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 12/2015 naslovljeno „Na ostvarivanje prioriteta EU-a u vezi s promicanjem ruralnog gospodarstva utemeljenog na znanju utječe neodgovarajuće upravljanje mjerama prijenosa znanja i savjetovanja”

205.  traži od država članica da uspostave postupke za analizu potreba subjekata u ruralnom području u pogledu njihovih znanja i vještina u cilju konkretnog utvrđivanja tih potreba, posebno u fazama poziva na podnošenje prijedloga ili ponuda te da Komisija državama članicama pruži dodatne smjernice o tome kako da provode takve redovite analize i kako da ih osmisle da budu konkretne, a ne općenite;

206.  poziva države članice da zajamče da se potpora za uvođenje novih usluga savjetovanja dodjeljuje samo u slučaju dokazanog manjka relevantnih usluga u predmetnom području i u slučaju stvarne potrebe za financiranjem novog osoblja, prostorija i/ili opreme;

207.  poziva države članice da odabiru pružatelje usluga kojima će se dodijeliti javna sredstva na temelju pravednog i transparentnog natjecanja bez obzira na to koriste li se pozivima na podnošenje prijedloga ili službenim postupcima javne nabave;

208.  preporučuje da države članice uzmu u obzir smjernice javne nabave za korisnike o izbjegavanju najčešćih pogrešaka u projektima koji se financiraju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova;

209.  traži od Komisije da pruži dodatne konkretne smjernice o internom pružanju usluga, podugovaranju i procjeni usluga koje pružaju konzorciji i da na odgovarajući način prati postupke država članica kako bi zajamčila tržišno natjecanje, pravednost i transparentnost u odabiru aktivnosti prijenosa znanja i savjetovanja;

210.  poziva države članice da procijene potrebu za pružanjem potpore aktivnostima prijenosa znanja i savjetovanja koje su već dostupne na tržištu u gotovom obliku i po razumnoj cijeni te da, ako je ta potreba opravdana, zajamče da troškovi aktivnosti kojima se pruža potpora ne prelaze troškove sličnih aktivnosti koje se nude na tržištu;

211.  traži od Komisije da nastavi s koracima koje je poduzela kako bi zajamčila međusobno nadopunjavanje fondova EU-a da bi se ublažio rizik od udvostručenja financiranja i administracije;

212.  poziva države članice da uspostave sustave za prikupljanje povratnih informacija koji se koriste informacijama o praćenju i evaluaciji kako bi poboljšale buduće pozive na podnošenje prijedloga ili natječajne postupke i traži da Komisija državama članicama pruži smjernice o načinu na koji države članice mogu provoditi takve stalne postupke prikupljanja povratnih informacija i prati jesu li ih države članice uspostavile;

213.  traži od Komisije da bez odgode poveća profil rizika mjera prijenosa znanja i savjetovanja te odgovarajuće ojača svoj nadzor i upravljanje;

214.  poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse i nastave s ocjenjivanjem projekata kako bi imale dobru osnovu za provedbeno razdoblje od 2014. do 2020. godine;

215.  poziva Komisiju da priopći zaključke sveobuhvatne ocjene konzultantskih usluga s naglaskom na rezultatima i neto učincima kako bi se izbjeglo isključivo kvantitativno ocjenjivanje ulaganja;

216.  traži od Komisije da promiče razmjenu dobrih praksi o metodološkim pristupima preko aktivnosti umreživanja;

Dio XVII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 13/2015 naslovljeno „Potpora EU-a zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru Akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (Akcijskog plana za FLEGT)”

217.  pozdravlja tematsko izvješće posvećeno potpori EU-a zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru Akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (Akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šuma (FLEGT)) te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

218.  smatra da je inicijativa za FLEGT ključna za poboljšanje upravljanja šumama, opstanak šuma i provedbu zakona, posebno korištenjem svih mogućih sredstava, među ostalim sklapanjem dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu ili provedbom temeljitih financijskih provjera (engl. due diligence) kako bi se riješilo pitanje nezakonite sječe koje je od globalne važnosti te pomoglo pri osiguranju uvoza drvne sirovine u Uniju;

219.  međutim osuđuje cjelokupni niz propusta utvrđenih u provedbenoj fazi akcijskog plana i projekata za FLEGT, koji sada iziskuju hitnu i temeljitu evaluaciju;

220.  čvrsto vjeruje da, nakon što je u razdoblju od 2003. do 2013. godine dodijeljeno više od 300 milijuna EUR za potporu povezanu s FLEGT-om, treba smjesta provesti ozbiljnu analizu troškova i koristi postupaka u okviru FLEGT-a usmjerenih na smanjenje nezakonite sječe i povezane trgovine, ali i uskladiti postojeće mehanizme kako bi postali djelotvorniji u pogledu rezultata i učinaka;

221.  osuđuje sporu provedbu akcijskog plana za FLEGT, kasno donošenje Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(18) (uredba o drvnoj sirovini) te zakašnjelu reakciju Komisije u usvajanju zaključaka na temelju iskustva s cjelokupnim financiranjem FLEGT-a;

222.  poziva Komisiju da utvrđivanjem jasnih ciljeva i kriterija da prednost pružanju pomoći; stoga poziva Komisiju da se odmakne od strukturiranja financijskih sredstava EU-a na temelju raznih proračuna i razmotri mogućnost jedinstvenog i jasno definiranog proračuna;

223.  poziva Komisiju da smjesta poveća transparentnost i pouzdanost okvira posredstvom praćenja i redovitog izvješćivanja, pa i tako što će se uvesti odgovarajuća procjena napretka; apelira na Komisiju da i dalje prati i izvješćuje o provedbi uredbe EU-a o drvnoj sirovini u državama članicama i da poduzme potrebne pravne mjere radi jamčenja njezine primjene;

224.  poziva Komisiju da u raznim politikama EU-a i uključenim službama uskladi i bolje koordinira svoja nastojanja u borbi protiv nezakonite sječe;

225.  podsjeća da bi u svjetlu problema koje je utvrdio Revizorski sud, kao što su raširena korupcija, slaba primjena propisa ili nedovoljna procjena projektnih rizika i ograničenja, trajan i ključan cilj trebala biti sljedivost proizvoda od drvne sirovine s pomoću funkcionalnog sustava za izdavanje dozvola na pravnoj osnovi koji bi djelovao između EU-a i zemalja izvoznica drvne sirovine;

226.  poziva Komisiju da u sklopu pregovora o budućim bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima donese standarde o uvozu drvne sirovine kako se ne bi doveo u pitanje uspjeh postignut sa zemljama proizvođačima drvne sirovine u okviru akcijskog plana za FLEGT;

227.  smatra da bi propuste u upravljanju u sustavu za FLEGT Komisija trebala riješiti ili u vanjskoj evaluaciji akcijskog plana za FLEGT ili na ad hoc osnovi;

Dio XVIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2015 naslovljeno „Instrument ulaganja za afričke, karipske i pacifičke zemlje: ostvaruje li se njime dodana vrijednost?”

228.  pozdravlja tematsko izvješće posvećeno dodanoj vrijednosti instrumenta ulaganja za afričke, karipske i pacifičke zemlje (AKP) kao konkretnog i pozitivnog primjera mjera praćenja koje je poduzeo Revizorski sud u vezi s postupkom davanja razrješnice za 2012. i 2013. godinu kada je Parlament zatražio da se prije ispitivanja vanjskog mandata Europske investicijske banke (EIB) i ispitivanja instrumenta ulaganja u sredini provedbenog razdoblja izradi tematsko izvješće o uspješnosti i usklađenosti instrumenta s razvojnim politikama Unije i ciljevima vanjskih kreditnih aktivnosti EIB-a;

229.  smatra da je uvrštenje revizije instrumenta ulaganja za zemlje AKP-a u radni plan Revizorskog suda dobra praksa u pogledu suradnje između Parlamenta i Revizorskog suda i njihova rada na zajedničkom nadzoru;

230.  vjeruje da to revizorsko izvješće važan korak s obzirom na to da je riječ o prvoj reviziji koju je Revizorski sud proveo u tom području; žali zbog činjenice da instrument za ulaganje nije obuhvaćen revizijama koje provodi Revizorski sud u svrhu davanja izjave o jamstvu;

231.  prima na znanje pozitivne zaključke o dosljednosti instrumenta za ulaganja za zemlje AKP-a s ciljevima razvojne politike EU-a i njegovim katalizatorskim učinkom; pozdravlja dobru suradnju između EIB-a i Komisije, posebno u pogledu traženja projekata i njihova odabira;

232.  međutim žali zbog toga što Revizorski sud nije mogao preciznije utvrditi dodanu vrijednost koju pruža instrument ulaganja za zemlje AKP-a; stoga poziva Revizorski sud da u budućim tematskim izvješćima iznese konkretne primjere i izdvoji neke projekte kojima će bolje potkrijepiti svoje zaključke i preporuke; poziva Revizorski sud da iskoristi to iskustvo kako bi usavršio načine na koje procjenjuje učinak poluge, katalizatorski učinak i dodanu vrijednost takvih instrumenata; također poziva Revizorski sud da dodanu vrijednost ne promatra isključivo kroz očište uobičajenog trolista ekonomije, učinkovitosti i uspješnosti nego da proširi svoj kut gledanja i njime obuhvati i drugi trolist koji podrazumijeva ekologiju, jednakost i etiku;

233.  slaže se s preporukama Revizorskog suda; stoga poziva Komisiju da u budućim zakonodavnim prijedlozima i pregovorima kao što je revizija vanjskog mandata EIB-a ili razdoblja nakon Sporazuma iz Cotonoua uzme u obzir preporuke Revizorskog suda;

234.  kao pitanje političke dosljednosti Unije preporučuje brzu prilagodbu instrumenta ulaganja i politike EIB-a u skladu s ishodima konferencije COP21 i mogućih milenijskih razvojnih ciljeva za razdoblje nakon 2015.; vjeruje da bi se borbi protiv klimatskih promjena i njezinim izravnim i neizravnim posljedicama trebala dati još veća prednost, posebno u najsiromašnijim zemljama svijeta;

235.  vjeruje da je ključno da EIB stalno ulaže vrijeme u temeljite provjere koje će ujedno obuhvatiti rezultate evaluacija kako bi se bolje upoznao profil financijskih posrednika i korisnika te bolje ocijenio učinak projekata na krajnje korisnike; poziva EIB da ozbiljno uzme u obzir preporuke Revizorskog suda i poboljša aktualni način rada radi jačanja dodane vrijednosti instrumenta ulaganja za zemlje AKP-a;

236.  vjeruje da bi sav novac poreznih obveznika Unije trebao biti podvrgnut postupku davanja razrješnice koji provodi Parlament; stoga ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da instrument ulaganja za AKP kojim upravlja EIB u ime Unije treba podlijegati postupku davanja razrješnice koji provodi Parlament s obzirom na to da taj instrument ulaganja financiraju porezni obveznici Unije;

237.  napominje da se trostrani sporazum iz članka 287. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se uređuje suradnja između EIB-a, Komisije i Revizorskog suda u pogledu načina na koji Revizorski sud kontrolira način na koji EIB upravlja sredstvima Unije i sredstvima država članica, treba obnoviti 2015. godine; ponavlja stajalište Parlamenta o ažuriranju djelokruga Revizorskog suda tako što će se njime obuhvatiti svaki novi financijski instrument EIB-a koji podrazumijeva korištenje javnim sredstvima Unije ili Europskog fonda za razvoj;

Dio XIX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2015 naslovljeno „Potpora iz Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi”

238.  pozdravlja tematsko izvješće posvećeno potpori iz Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

239.  pozdravlja činjenicu da je počevši od drugog poziva na podnošenje projektnih prijedloga u okviru Instrumenta za energiju prethodna analiza izvedivosti postala obvezna; naglašava da bi se takva analiza trebala temeljiti na preciznim i realnim scenarijima; naglašava da bi scenariji trebali unaprijed sadržavati procjene načina na koje lokalna zajednica može sudjelovati u provedbi projekta kako bi se povećala lokalna odgovornost i promidžba projekta;

240.  stajališta je da bi trebalo učvrstiti vezu između izvedivosti projekta te socijalne, gospodarske i ekološke održivosti, ne samo kako bi se zajamčila učinkovitost, dosljednost i prepoznatljivost ulagačkih projekata u okviru Instrumenta za energiju nego i djelotvornost i širi spektar rezultata u regijama o kojima je riječ;

241.  smatra da bi trebalo redovito pratiti projekte i rizike povezane s njima uz brzu primjenu mjera ublaživanja rizika kako bi se, ako je to potrebno, prilagodila strategija javne nabave te odabir i postupak provedbe; smatra da bi zaključke iz izvješća o praćenju trebalo upotrijebiti u provedbi budućih poziva na podnošenje projektnih prijedloga;

242.  poziva da se u okviru Instrumenta za energiju zajamči da lokalni dionici kao što su nevladine organizacije i lokalne zajednice cijelo vrijeme sudjeluju u projektu, od njegova početka do faze nakon provedbe, te da se pritom uzimaju u obzir potrebe posebnih projekata; poziva na kontinuiranu potporu izgradnji lokalnih kapaciteta uz prikladne ponude za osposobljavanje u svim fazama projekta, čime bi se ponajprije dodatno poboljšala lokalna odgovornost i promicala koordinacija u cilju očuvanja izvedivosti i održivosti projekta nakon što istekne razdoblje financiranja;

243.  poziva Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) da se pobrine da provedbeni partneri odgovore na sve zahtjeve za dodatne informacije o provedbi projekata; poziva DG DEVCO da se posebno usredotoči na potencijalne aktivnosti provedbenih partnera povezane s korupcijom i/ili prijevarom i da pritom izbjegne nepotrebno dodatno administrativno opterećenje; poziva DG DEVCO da u slučaju takvih aktivnosti pravovremeno raskine ugovore i potraži nove partnere u toj regiji;

244.  poziva Komisiju da radi postizanja najboljih mogućih rezultata za ljude koji žive u toj regiji te za okoliš zajamči političku dosljednost i blisku suradnju s drugim akterima na terenu, posebno s tijelima UN-a i inicijativom SE4ALL (Održiva energija za sve), i to ne samo u području energije; smatra da bi svi projekti trebali maksimalno iskoristiti sinergije s drugim projektima na terenu, pa i s projektima u fazi planiranja, kad god je to moguće;

Dio XX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16/2015 naslovljeno „Povećanje sigurnosti opskrbe energijom razvojem unutarnjeg energetskog tržišta: nužni su dodatni napori”

245.  kako bi se osiguralo pravilno i trajno funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta te zajamčila optimalna vrijednost za novac koji EU daje, poziva države članice da usklade svoja ulaganja u energetsku infrastrukturu i način na koji reguliraju svoja energetska tržišta;

246.  smatra da reforme energetskog tržišta moraju započeti na razini država članica; smatra da bi se provedbom zajednički dogovorenih paketa energetskih propisa, osobito trećeg paketa, stvorili uvjeti za stvaranje unutarnjeg energetskog tržišta;

247.  razmatrajući budući regionalni pristup energetskoj sigurnosti, naglašava važnost toga da države članice pojedinačno mogu zajamčiti potrebnu infrastrukturu za izvoz i uvoz energije, ali i da mogu djelovati kao tranzitne države za električnu energiju i plin;

248.  naglašava da svi budući projekti Unije na području energije moraju poštovati zakonodavstvo Unije i načela energetske unije: diversifikaciju, sigurnost opskrbe, konkurentnost i održivost;

249.  smatra da bi prioritet trebala biti jača i bolja međusobna povezanost sa susjednim državama članicama; potiče razvoj dvosmjernoga kapaciteta (dvosmjernoga protoka) na svakoj graničnoj poveznici sudjelovanjem država članica kroz koje prolaze koridori;

250.  smatra da će provedba projekata strateške infrastrukture doprinijeti srednjoročnim i dugoročnim aspektima energetske sigurnosti;

251.  poziva Komisiju da izdvoji više financijskih sredstava za Agenciju za suradnju energetskih regulatora i dodijeli joj potrebne ovlasti te smatra da bi joj trebalo dopustiti da zaposli dodatno osoblje kako bi mogla u potpunosti i učinkovito pratiti energetska tržišta;

Dio XXI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 17/2015 naslovljeno „Potpora Komisije akcijskim timovima za mlade: ostvareno je preusmjeravanje sredstava ESF-a, ali uz nedovoljnu usredotočenost na rezultate”

252.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i izražava zadovoljstvo što ih Komisija prihvaća te što će ih ubuduće uzimati u obzir; pozdravlja činjenicu da je Komisija primijenila te preporuke u pravnom okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., čime je zajamčila optimalno iskorištavanje financijskih sredstava, i to zahvaljujući okviru uspješnosti, pričuvi za uspješnost, ex ante uvjetima i zajedničkim pokazateljima ostvarenja i rezultata;

253.  napominje da je nezaposlenost mladih ozbiljan problem diljem EU-a te bi za njegovo rješavanje trebalo izdvojiti odgovarajuća sredstva na razini EU-a i na nacionalnoj razini; snažno potiče države članice da iskoriste raspoloživu potporu Unije;

254.  konstatira da su akcijski timovi za mlade uglavnom osnovani iz političkih razloga, što je bilo najavljeno od samoga početka, te je njihova zadaća bila uvjeriti nacionalne vlade da preusmjere neiskorištena financijska sredstva na borbu protiv nezaposlenosti mladih bez nametanja dodatnih administrativnih i/ili pravnih postupaka ili dodjeljivanja novih financijskih sredstava;

255.  konstatira da je karakter tog zadatka politički složen i priznaje da su akcijski timovi za mlade uspjeli podići razinu osviještenosti na najvišoj političkoj razini, potaknuti na suradnju različita politička i upravna tijela te ih uvjeriti da zapošljavanje mladih odrede kao prioritet u odnosu na druge inicijative;

256.  naglašava da je potrebno staviti naglasak na uspješnost i rezultate te izražava zadovoljstvo što su u novi regulatorni okvir za programsko razdoblje 2014. – 2020. uvrštene odredbe za izvješćivanje o rezultatima država članica;

257.  napominje da se često događa da države članice kojima su sredstva najviše potrebna ujedno raspolažu i slabim administrativnim kapacitetom, što dovodi do usredotočivanja na upravljanje projektom umjesto na upravljanje investicijskim ciljevima;

258.  napominje da se investicijski učinci i dalje uglavnom prate preko kvantitativnih pokazatelja, što ne odražava sve aspekte prakse dobrog ocjenjivanja; napominje da ostvarenje nije jednako ishodu;

259.  poziva Komisiju da uspostavi mehanizam ranoga upozorenja o neiskorištenim odobrenim sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi države članice imale dovoljno vremena za ponovno dodjeljivanje sredstava za mjere zapošljavanja mladih;

260.  sa zadovoljstvom očekuje izvješće Revizorskog suda naslovljeno „Jamstvo za mlade EU-a – provedba u državama članicama”, čiji je dovršenje predviđeno za početak 2017. i predlaže da se rezultati izvješća uzmu u obzir tijekom revizije višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja;

Dio XXII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2015 naslovljeno „Isplativost potpore EU-a ruralnom razvoju za neproizvodna ulaganja u području poljoprivrede”

261.  preporučuje da Komisija potakne države članice da neproizvodna ulaganja provode u većoj sinergiji s drugim mjerama ruralnog razvoja i programima zaštite okoliša te da Komisija od 2017. godine prati provedbu u relevantnim državama članicama posredstvom njihovih godišnjih izvješća o provedbi;

262.  preporučuje da Komisija državama članicama pruži smjernice o kriterijima odabira neproizvodnih ulaganja za razdoblje od 2014. do 2020. te da provjerava primjenjuju li države članice odgovarajuće postupke za odabir projekata; u tom kontekstu preporučuje i da države članice osiguraju transparentnost, dostupnost javnosti i učinkovitost provedbe u postupku odabira neproizvodnih ulaganja, te da učinkovito provjeravaju usklađenost s tim kriterijima;

263.  preporučuje da Komisija uznastoji oko toga da se doprinos neproizvodnih ulaganja postizanju poljoprivredno-ekoloških ciljeva EU-a prati ili barem na određeni način procjenjuje tijekom evaluacija u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020.;

264.  preporučuje da Komisija potakne države članice koje primaju znatne potpore za neproizvodna ulaganja, i pomogne im, da definiraju posebne pokazatelje rezultata za ona neproizvodna ulaganja koja se najčešće financiraju kako bi osigurale bolje praćenje i procjenu doprinosa neproizvodnih ulaganja postizanju poljoprivredno-ekoloških ciljeva EU-a; u tom pogledu traži da države članice izvješćuju o tim pokazateljima u svojim godišnjim izvješćima o provedbi počevši od lipnja 2016. te da u svoje planove evaluacije uvrste i procjenu rezultata neproizvodnih ulaganja;

265.  preporučuje da Komisija pruži dodatne smjernice za definiranje kriterija kojima se određuje profitni potencijal neproizvodnih ulaganja kojima su dodijeljene najveće stope potpore te da države članice bez odgode odrede te kriterije i da ih iskoriste kako bi prilagodile intenzitet dodjele potpora;

266.  traži da države članice bez odgode primjenjuju postupke kojima će se osigurati da troškovi neproizvodnih ulaganja koja primaju potpore ne premašuju troškove sličnih vrsta roba, usluga ili aktivnosti koje se nude na tržištu; države članice u tom bi smislu trebale definirati odgovarajuće referentne vrijednosti i/ili referentne troškove prema kojima će se troškovi neproizvodnih ulaganja sustavno provjeravati u okviru njihovih administrativnih provjera;

267.  preporučuje da se Komisija pri odobravanju programa ruralnog razvoja država članica za programsko razdoblje 2014. – 2020. koristi informacijama o mogućnosti kontrole i provjere mjera koje su dostavile države članice kako bi osigurala da države članice definiraju i provode odgovarajuće postupke u pogledu opravdanosti troškova te kako bi provjerila da države članice učinkovito provode kontrole koje su za to predviđene; također preporučuje da Komisija omogući razmjenu dobrih praksi između država članica u vezi s uspostavljanjem postupaka za provjeru opravdanosti troškova;

268.  preporučuje da države članice, prije provedbe prvih kontrola na terenu za razdoblje 2014. – 2020., definiraju način na koji će pravovremeno konsolidirati i analizirati uzroke grešaka utvrđenih tijekom tih kontrola, te da se obvežu da će poduzeti potrebne mjere kako bi poboljšale upravljanje programima neproizvodnih ulaganja i njihov sustav kontrole;

269.  preporučuje da Komisija uzima u obzir nedostatke koje je Sud utvrdio u području rashoda neproizvodnih ulaganja te da zajedno s državama članicama poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala pravilno financijsko upravljanje za tu vrstu ulaganja;

Dio XXIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2015 naslovljeno „Nadzor EU-a nad agencijama za kreditni rejting uspješno je uspostavljen, ali još nije u potpunosti djelotvoran”

270.  naglašava da je cilj Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(19) (Uredbe o agencijama za kreditni rejting) uvesti „(...) zajednički regulatorni pristup radi jačanja integriteta, transparentnosti, odgovornosti, dobrog upravljanja i neovisnosti aktivnosti vezanih uz kreditni rejting, čime se doprinosi kvaliteti kreditnih rejtinga dodijeljenih u Uniji i neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te postiže visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja” (članak 1. Uredbe o agencijama za kreditni rejting);

271.  uviđa da su se Revizorski sud i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) složili oko brojnih aspekata revizije i preporuka;

272.  pozdravlja činjenicu da je ESMA u kratkom roku postavila dobre temelje za djelotvoran nadzor nad agencijama za kreditni rejting u EU-u; međutim, napominje da Revizorski sud smatra da je taj postupak previše složen zbog podjele na fazu provjere potpunosti i fazu provjere usklađenosti, kako se zahtijeva Uredbom;

273.  slaže se s Revizorskim sudom da ESMA tijekom postupka registracije na odgovarajući način treba dokumentirati svoju procjenu svih regulatornih zahtjeva povezanih s metodologijama za određivanje kreditnog rejtinga te da dokaze u vezi s postupkom odobravanja treba pohranjivati ne samo u internoj korespondenciji nego i u posebnim dosjeima;

274.  pozdravlja činjenicu da se Revizorski sud i ESMA slažu oko pristupa ESMA-e temeljenog na riziku; smatra da postupak utvrđivanja rizika treba biti transparentan, jasan i sljediv;

275.  smatra da sve istrage treba na odgovarajući način dokumentirati kako bi se pokazalo i zajamčilo da su svi zaključci potkrijepljeni odgovarajućim analizama dokaza; napominje da u tu svrhu Revizorski sud preporučuje uvođenje posebnog informatičkog alata za nadzor; prima na znanje tvrdnju ESMA-e da su se aktualni alati za nadzor pokazali učinkovitima; međutim i dalje smatra da bi poseban informatički alat bio najbolji način postupanja s informacijama na transparentan, jasan i sljediv način, imajući u vidu uobičajenu stopu fluktuacije osoblja; stoga od ESMA-e traži da u svom proračunskom planu predvidi uvođenje takvog informatičkog alata;

276.  podsjeća da je jedna od svrha i odgovornosti Uredbe o agencijama za kreditni rejting ta da jamči neovisnost i spriječi sukob interesa (vidi prilog I. Uredbi); stoga smatra da bi agencije za kreditni rejting trebale provjeravati i tržišne aktivnosti analitičara rejtinga; ipak smatra da bi ESMA na strukturiran način trebala nadgledati sustave koje su agencije za kreditni rejting uspostavile za rješavanje sukoba interesa;

277.  upućuje na članak 23. Uredbe o agencijama za kreditni rejting u kojem se propisuje: „U izvršavanju svojih zadaća iz ove Uredbe ESMA, Komisija ili bilo koja druga javna tijela države članice ne smiju utjecati na sadržaj kreditnih rejtinga ili na metodologije”; smatra da se primjena metodologija agencija za kreditni rejting stoga može pratiti samo važećim nadzornim postupcima, i to nakon dovršetka registracije;

278.  slaže se da ESMA treba ispitati sve važne aspekte izrade i primjene metodologija agencija za kreditni rejting koji još uvijek nisu ispitani; izražava zabrinutost zbog toga što tu zadaću nije moguće izvršiti u cijelosti zbog nedostatka sredstava;

279.  izražava žaljenje zbog toga što se sadašnjim sustavom ne jamči učinkovita zaštita tržišta u slučaju curenja informacija te poziva ESMA-u da poboljša svoj kontrolni sustav za sprečavanje i borbu protiv djelovanja koje bi moglo dovesti do poremećaja na tržištu;

280.  izražava žaljenje zbog toga što se trenutačnim pravilima upravljanja eurom ne jamči ravnopravnost svih agencija za kreditni rejting registriranih pri ESMA-i; poziva Europsku središnju banku i europskog zakonodavca da što prije ispravi te nedostatke;

281.  prima na znanje da će se središnji registar integrirati u Europsku platformu za kreditni rejting (članak 11. Uredbe o agencijama za kreditni rejting) osnovanu 2013. te da je taj posao u tijeku; poziva ESMA-u da zajamči valjanost podataka o kojima izvještavaju agencije za kreditni rejting;

282.  poziva ESMA-u da dodatno poboljša i uskladi prakse agencija za kreditni rejting u vezi s objavom informacija;

283.  pozdravlja namjeru ESMA-e da dodatno poboljša svoje internetske stranice, a posebno plan da objavi sve primjenjive zakonodavne akte i relevantne dokumente te prilagodi internetske stranice potrebama korisnika;

284.  napominje da je neke izraze iz metodologije Uredbe o agencijama za kreditni rejting moguće tumačiti na više načina, što bi moglo negativno utjecati na provedbu te Uredbe; stoga poziva ESMA-u i Revizorski sud da Parlamentu i Komisiji prenesu popis zakonodavnih odredbi koje bi bilo dobro dodatno razjasniti;

Dio XXIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 2/2016 naslovljeno „Izvješće za 2014. godinu o praćenju provedbe preporuka iz tematskih izvješća Europskog revizorskog suda”

285.  pozdravlja činjenicu da su u potpunosti provedene 23 od 44 preporuke;

286.  pozdravlja i činjenicu da je Komisija uglavnom prihvatila dodatne preporuke Revizorskog suda koje se nalaze u dotičnom tematskom izvješću;

287.  napominje, međutim, da Revizorski sud smatra da je 18 od 44 preporuke provedeno djelomično, uopće nije provedeno ili provjera provedbe nije bila moguća;

   (a) u području poljoprivrednih politika (10 preporuka) preporuke su se često odnosile na Komisiju i države članice, a Komisija smatra da je ispunila svoju odgovornost;
   (b) u području socijalnih politika (dvije preporuke), kad je riječ o podijeljenom upravljanju, Revizorski sud smatra da se uspješnost i djelotvornost nisu dovoljno mjerili;
   (c) u području vanjskih odnosa (tri preporuke) Revizorski sud smatra da bi Komisija trebala izravno ocijeniti opravdanost troškova projekata i manje se oslanjati na tržišno znanje međunarodnih organizacija te da je Komisija trebala poboljšati kvalitetu i sigurnost zajedničkog sustava informiranja o vanjskim odnosima (CRIS); i
   (d) u području tržišnog natjecanja (tri preporuke) Revizorski sud smatra da bi trebalo bolje voditi preliminarne istrage, smanjiti broj neosnovanih pritužbi i poboljšati sučelje za izvješćivanje o državnoj potpori (SARI);

288.  ističe da je sa stajališta tijela nadležnog za davanje razrješnice nezadovoljavajuće kada kontradiktorni postupci završe time da Komisija i Revizorski sud dođu do različitih zaključaka; stoga poziva obje institucije da do takvih ishoda ne dolazi;

289.  poziva Sud da u svojim preporukama jasno naznači kakvo se djelovanje očekuje od Komisije, a kakvo od država članica;

290.  poziva Revizorski sud da zajedno s nacionalnim revizorskim tijelima izradi sustav koji će mu omogućiti da evaluira u kojoj su mjeri države članice provele njegove preporuke;

291.  naglašava da nikad nije primio zadovoljavajuće objašnjenje zašto je Komisija nekoliko godina smatrala iznimno važnim da glavne uprave raspolažu vlastitim odjelima za unutarnju reviziju, da bi ih u travnju 2015. reorganizirala i osnovala Službu za unutarnju reviziju;

o
o   o

292.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 51, 20.2.2014.
(2) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3) SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(4) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0147.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) U Prilogu I. tematskog izvješća vidi kontrolne liste koje je Revizorski sud pripremio za ocjenjivanje strukture kontrolnih sustava u pogledu rizika u vezi s troškovima ruralnog razvoja.
(8) Tematsko izvješće br. 1/2014 naslovljeno „Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje podupire EU” i tematsko izvješće br. 21/2014 naslovljeno „Infrastruktura zračnih luka koju je financirao EU: uloženim novcem ostvarena je mala vrijednost”.
(9) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
(10) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).
(11) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ. od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).
(12) Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.).
(13) Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).
(14) Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).
(15) Direktiva 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (SL L 173, 12.6.2014., str. 179.).
(16) Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str.1.).
(17) Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).
(18) Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).
(19) Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).


Razrješnica za 2014.: 8., 9., 10. i 11. ERF
PDF 332kWORD 84k
Odluka
Odluka
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (2015/2203(DEC))
P8_TA(2016)0149A8-0137/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0379 – C8-0248/2015),

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2015)0295),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014., s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (05219/2016 – C8-0036/2016, 05220/2016 – C8-0037/2016, 05223/2016 – C8-0038/2016, 05224/2016 – C8-0039/2016),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194 i SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o Europskoj uniji(9),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(10),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(12),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond(13),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0137/2016),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih dâ na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (2015/2203(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0379 – C8-0248/2015),

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2015)0295),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014., s odgovorima Komisije(14),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(15) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014. (05219/2016 – C8-0036/2016, 05220/2016 – C8-0037/2016, 05223/2016 – C8-0038/2016, 05224/2016 – C8-0039/2016),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2015)0194 i SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(16) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(17),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(18),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(19),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(20),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(21),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o Europskoj uniji(22),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(23),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(24),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(25),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond(26).

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0137/2016),

1.  utvrđuje da su završni godišnji financijski izvještaji osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda sadržani u tablici 2. godišnjeg izvješća Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da je dâ na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1)SL C 373, 10.11.2015., str. 289.
(2)SL C 379, 13.11.2015., str. 124.
(3)SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(4)SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(5)SL L 344, 19.12.2013., str. 1.
(6)SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(7)SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(8)SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(9)SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(10)SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(11)SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(12)SL L 78, 19.3.2008., str. 1.
(13)SL L 58, 3.3.2015., str. 17.
(14)SL C 373, 10.11.2015., str. 289.
(15)SL C 379, 13.11.2015., str. 124.
(16)SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(17)SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(18)SL L 344, 19.12.2013., str. 1.
(19)SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(20)SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(21)SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(22)SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(23)SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(24)SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(25)SL L 78, 19.3.2008., str. 1.
(26)SL L 58, 3.3.2015., str. 17.


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europski parlament
PDF 591kWORD 269k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio I. – Europski parlament (2015/2155(DEC))
P8_TA(2016)0150A8-0135/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0200/2015)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu 2014., dio I. – Europski parlament(3),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće unutarnjeg revizora za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. i članak 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Odluku Predsjedništva od 27. travnja 2005. o internom pravilniku o izvršenju proračuna Europskog parlamenta(7), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Odluku Predsjedništva od 16. lipnja 2014. o internom pravilniku o izvršenju proračuna Europskog parlamenta(8), a posebno njezin članak 22.,

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0135/2016),

A.  budući da je 8. srpnja 2015. njegov predsjednik usvojio financijske izvještaje Parlamenta za financijsku godinu 2014.;

B.  budući da je njegov glavni tajnik, kao dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, 18. rujna 2015. potvrdio svoje razumno jamstvo da su sredstva dodijeljena proračunu Parlamenta upotrijebljena u svrhu za koju su namijenjena i u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

C.  budući da se člankom 166. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 od svake institucije Unije zahtijeva da poduzme potrebne mjere u skladu s primjedbama iz odluke Parlamenta o razrješnici;

1.  daje svojem predsjedniku razrješnicu za izvršenje proračuna Europskog parlamenta za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio I. – Europski parlament (2015/2155(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio I – Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0135/2016),

A.  budući da je u svojoj potvrdi završnih financijskih izvještaja za 2014. računovodstveni službenik Parlamenta izrazio razumno jamstvo da financijski izvještaji predstavljaju istinitu i poštenu sliku financijskog stanja Parlamenta u svim značajnim aspektima te da nije upoznat ni s kakvim spornim pitanjima koja bi iziskivala zadršku;

B.  budući da je Revizorski sud zaključio da revizijom nisu ustanovljeni bitni nedostatci u odabranim sustavima i godišnjim izvješćima o radu institucija i tijela;

C.  budući da je, u skladu s uobičajenim postupkom, upravi Parlamenta poslan upitnik, a odgovore je primio i o njima raspravljao Odbor za proračunski nadzor, u prisutnosti potpredsjednika odgovornog za proračun, glavnog tajnika i unutarnjeg revizora;

D.  budući da uvijek ima prostora za poboljšanje kvalitete, djelotvornosti i učinkovitosti upravljanja javnim financijama te da je potreban nadzor kako bi se osiguralo da političko vodstvo i uprava Parlamenta polažu račune građanima Unije;

Financijski izvještaji Europskog parlamenta

1.  utvrđuje da su konačna odobrena sredstva Parlamenta za 2014. ukupno iznosila 1 755 631 742 EUR, odnosno 20,13 % naslova 5. višegodišnjeg financijskog okvira koji se odnosi na administrativne rashode institucija Unije 2014., što je povećanje od 0,3 % u odnosu na proračun za 2013. (1 750 463 939 EUR);

2.  primjećuje da je ukupni prihod unesen u poslovne knjige do 31. prosinca 2014. iznosio 174 436 852 EUR (2013.: 158 117 371 EUR), uključujući 26 979 032 EUR namjenskih prihoda (2013.: 25 991 783 EUR);

3.  podsjeća da su 2014. četiri poglavlja činila 72 % ukupnih obveza: poglavlje 1 0 (Članovi institucije), poglavlje 1 2 (Dužnosnici i privremeno osoblje), poglavlje 2 0 (Zgrade i s njima povezani troškovi) i poglavlje 4 2 (Rashodi za parlamentarnu pomoć);

4.  uzima u obzir brojke na temelju kojih su zaključene poslovne knjige Parlamenta za financijsku godinu 2014., to jest:

(a)  Raspoloživa odobrena sredstva (EUR)

odobrena sredstva za 2014.:

1 755 631 742

neautomatski prijenosi iz financijske godine 2013.:

734 000

automatski prijenosi iz financijske godine 2013.:

277 774 604

odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima za 2014.:

26 979 032

prijenosi koji odgovaraju namjenskim prihodima iz 2013.:

106 934 452

Ukupno:

2 168 053 830

(b)  Upotreba odobrenih sredstava u financijskoj godini 2014. (EUR)

obveze:

2 138 652 789

izvršena plaćanja:

1 742 390 229

odobrena sredstva prenesena automatski, uključujući ona iz namjenskih prihoda:

383 988 975

odobrena sredstva prenesena neautomatski:

0

ukinuta odobrena sredstva:

39 918 558

(c)  Proračunski primici (EUR)

primljeno u 2014.:

174 436 852

(d)  Ukupna bilanca stanja 31. prosinca 2014. (EUR)

1 476 824 398

5.  napominje da je ukupno 71 500 000 EUR preneseno iz poglavlja koja se odnose na rezervirana sredstva i drugih izvora kako bi se doprinijelo plaćanju godišnjeg najma zgrade Konrad Adenauer u Luxembourgu te njezina proširenja i modernizacije; napominje da taj iznos čini 4 % konačnih odobrenih sredstava za 2014.;

Mišljenja Revizorskog suda o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije iz 2014. te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija

6.  podsjeća da Revizorski sud obavlja posebnu procjenu administrativnih i drugih rashoda u okviru jedinstvene skupine politika za sve institucije Unije, među kojima je i Europski parlament, te da, općenito gledajući, revizijski dokazi upućuju na to da u rashodima za administraciju ne postoji značajna razina pogreške; prima na znanje da provjere transakcija upućuju na to da procijenjena razina pogreške u naslovu V. VFO-a, koji se odnosi na administraciju, iznosi 0,5 % (smanjenje u odnosu na 1 % zabilježen 2013.);

7.  podsjeća da je u reviziji ispitan uzorak od 192 platne transakcije, među kojima su 92 isplate plaća, mirovina, povezanih naknada i drugih troškova za osoblje, 14 isplata u vezi s ugovorima za zgrade te 23 isplate za ostale rashode (energija, komunikacije, informacijska tehnologija itd.); naglašava da je od 129 revidiranih transakcija njih 20 (ili 15,5 %) sadržavalo pogrešku; prima na znanje da za 12 mjerljivih pogrešaka procijenjena razina pogreške iznosi 0,5 %;

8.  ističe preporuku Revizorskog suda prema kojoj Parlament treba provoditi temeljitije provjere troškova koje europske političke stranke nadoknađuju svojim pridruženim organizacijama, izraditi odgovarajuća pravila o javnoj nabavi za europske političke stranke te pratiti njihovu primjenu uz pomoć odgovarajućih provjera i boljih smjernica; ustraje na potpunoj transparentnosti rashoda europskih političkih stranaka te na tome da u budućnosti nadležni odbor detaljno preispita i razmotri te podatke u kontekstu standardnog postupka davanja razrješnice;

Godišnje izvješće unutarnjeg revizora

9.  primjećuje da je na sastanku nadležnog odbora s unutarnjim revizorom održanom 25. siječnja 2016. unutarnji revizor predstavio svoje godišnje izvješće potpisano 16. srpnja 2015. u kojem navodi da je 2014. obavio sljedeće poslove revizije u upravi Parlamenta:

   međusektorsko praćenje nedovršenih mjera iz izvješća unutarnje revizije ‒ prva i druga faza rada u 2014.;
   savjetovanje o unutarnjem upravljanju i postupcima kontrole u Upravi za podršku demokraciji (DG EXPO);
   periodični pregled projekta izgradnje zgrade Konrad Adenauer (KAD) vidi „Druga faza.: procjena, izvještavanje i nadzor nad troškovima projekta”;
   revizija plaća i prijelaznih naknada zastupnika;
   revizija postupka dodjele bespovratnih sredstava Glavne uprave za komunikacije (DG COMM);
   revizija informacijskih sustava informatičke infrastrukture i operacija – vidi „Zadatak 1. – prvo izvješće: optimizacija resursa i kontinuitet IT-a”;
   revizija provedbe Kodeksa o višejezičnosti u vezi s uslugama usmenog prevođenja;

10.  ističe da u svojoj reviziji postupka dodjele bespovratnih sredstava unutarnji revizor zaključuje da postoji znatan prostor za poboljšanje određenih postupaka upravljanja i kontrole te da je moguće pozitivno utjecati na postizanje ciljeva programa dodjele bespovratnih sredstava tako da se:

   zajamči da je višegodišnji program dodjele bespovratnih sredstava u cijelosti usklađen s dugoročnom komunikacijskom strategijom institucije i da podržava njezine ciljeve;
   zajamči da se dodana vrijednost programa mjeri odgovarajućim instrumentima i pokazateljima uspješnosti;
   sklope sporazumi s manjim brojem strateških partnera u stanju predložiti akcijski plan koji bi obuhvatio cijelo razdoblje sporazuma o partnerstvu;
   poboljša evaluacija predloženih projekata definiranjem zajedničke metodologije za njihovu procjenu koju provode svi evaluacijski odbori;
   poboljša financijska i operativna evaluacija dovršenih projekata u posljednjoj fazi plaćanja, odnosno da ostvarene aktivnosti budu u skladu s početnim ciljevima;

Revizija okvira unutarnje kontrole Parlamenta

11.  napominje da su na kraju 2014., nakon znatnog postignutog napretka, od ukupno 452 prvotno dogovorene mjere okvira unutarnje kontrole samo četiri ostale nedovršene; poziva unutarnjeg revizora da Odbor za proračunski nadzor obavješćuje o ostvarenom napretku u tim mjerama;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2013.

12.  prima na znanje pisane odgovore na rezoluciju o razrješnici za financijsku godinu 2013.(9), koje je Odbor za proračunski nadzor primio 15. listopada 2015.; pozdravlja izlaganje glavnog tajnika o različitim pitanjima i zahtjevima Parlamenta iznesenih u toj rezoluciji te razmjenu mišljenja sa zastupnicima koja je uslijedila;

13.  napominje da je uočena nedosljednost između datuma predstavljanja nacrta izvješća o razrješnici Parlamentu i datuma podnošenja dodatnih pitanja glavnom tajniku;

14.  prima na znanje odgovor glavnog tajnika u vezi s dostupnošću aplikacije ePetition (elektroničko podnošenje predstavki) za zastupnike i opću javnost; poziva glavnog tajnika da obavijesti Parlament o ishodu savjetovanja s pravnom službom i da procijeni tehničke i proračunske troškove poboljšanja dostupnosti aplikacije;

15.  podsjeća da se kantinama želi pružiti brze ugostiteljske usluge zastupnicima i osoblju; zabrinut je zbog ograničenog prostora u kantinama u razdobljima kada su najviše opterećene, posebno tijekom trajanja plenarnih sjednica u Strasbourgu; pozdravlja novi prostor za usluživanje na otvorenom kojim će se djelomično riješiti problem manjka prostora kad god to dopuste vremenski uvjeti; poziva upravu da poboljša kantinu u Strasbourgu boljim iskorištavanjem raspoloživog prostora;

16.  ističe da je Parlament počeo primjenjivati „ugovore s fiksnom cijenom” za usluge cateringa; ističe da su proračunska sredstva za usluge cateringa bila iznimno ograničena i iznosila su samo 0,23 % godišnjeg proračuna; očekuje da će cijene u objektima Parlamenta za posluživanje hrane ostati stabilne nakon višekratnih znatnih povećanja cijena ponuđenih menija;

17.  prima na znanje da se novim ugovorima za usluge cateringa u Bruxellesu sklopljenima 2015. više ne predviđa ekskluzivnost jednog pružatelja usluge; očekuje da će planirani manji objekti za posluživanje hrane u Bruxellesu poslovati tako što će se uključiti i mala i srednja poduzeća i promicati raznolikost među pružateljima usluga cateringa, kako bi se zajamčila kvalitetna usluga po pristupačnim cijenama;

18.  sa zabrinutošću napominje da je rast cjenovnih razina prouzročio neopravdano nepovoljno određivanje cijena, osobito za asistente, stažiste i posjetitelje; naglašava da rast cijena znači da su cijene u Parlamentu sada gotovo istovjetne onima u obližnjim restoranima i barovima; sa zabrinutošću napominje da je kvaliteta hrane znatno manja unatoč višim cijenama;

19.  smatra da su brojni tjedni posvećeni izbornim jedinicama i plenarnim sjednicama razdoblja u kojima kapaciteti kantina i kafeterija nisu u potpunosti iskorišteni; predlaže da se ugovorima s pružateljima usluga cateringa predvidi mogućnost da u tjednima kada nisu otvorene sve kantine i kafeterije osoblje tih objekata radi negdje drugdje;

20.  poziva upravu da vrednuje i predloži cjenovnik kojim se uzimaju u obzir nova pravila i istovremeno nudi mogućnost popusta za stažiste i meniji po pristupačnim cijenama;

21.  razočaran je što uprava nije u mogućnosti pružiti podatke o neujednačenom broju obroka posluženih tijekom različitih parlamentarnih dana i tjedana; pita se kako je moguće kontrolirati pružatelje usluga ako takve osnovne informacije nisu dostupne; poziva upravu da nadležnom odboru pruži na uvid ugovor o cateringu koji je stupio na snagu 26. rujna 2015. i da pruži detalje o posluženim obrocima;

22.  naglašava da je u izvješću Revizorskog suda od 11. srpnja 2014. navedeno da bi moguće uštede za proračun Unije bile oko 114 milijuna EUR godišnje ako bi Parlament centralizirao svoje aktivnosti; ponavlja svoj poziv Parlamentu i Vijeću da radi ostvarivanja dugoročnih ušteda uzmu u obzir izradu plana jedinstvenog sjedišta, kao što je Parlament naveo u nekoliko svojih prethodnih rezolucija;

Razrješnica za 2014.

23.  potvrđuje kvalitetu razmjene stajališta od 4. veljače 2016. između potpredsjednika odgovornog za proračun, glavnog tajnika i Odbora za proračunski nadzor, u prisutnosti člana Revizorskog suda i unutarnjeg revizora; pozdravlja spremnost glavnog tajnika za sudjelovanje te poziva na više prilika za rasprave s njime u Odboru za proračunski nadzor o pitanjima koja utječu na proračun Parlamenta;

24.  prima na znanje potpisivanje sporazuma o suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EGSO) i Odborom regija od 5. veljače 2014.; poziva na donošenje konkretnih detaljnih odredbi u vezi s funkcioniranjem službi koje dijele te tri institucije; naglašava da provedba sporazuma mora biti uravnotežena i da bi od nje sve tri institucije trebale imati jednake koristi; smatra da bi revizija sporazuma na sredini razdoblja trebala obuhvatiti procjenu svake institucije o njegovu utjecaju na ljudske resurse, sinergije, dodanu vrijednost i sadržaj te da bi trebala pružiti detaljan pregled ušteda i/ili povećanja proračunskih rashoda koji proizlaze iz sporazuma, posvećujući posebnu pozornost poglavljima o osoblju; traži da ga se izvještava o daljnjim koracima povezanima sa sporazumom;

25.  podsjeća da će na temelju tog sporazuma najviše 80 članova osoblja EGSO-a i Odbora regija (iz službe za prevođenje i asistenti) biti premješteno u Parlament te da će raditi u novoj Službi Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS); smatra da će se tim premještajem omogućiti povećanje produktivnosti Parlamenta te da će se izdvajati manje proračunskih sredstava za naručivanje studija, procjena i evaluacija od vanjskih izvođača; sa zabrinutošću napominje da je do sada 25 dužnosnika EGSO-a i 24 dužnosnika Odbora regija premješteno u EPRS, koji su većinom blizu dobi za umirovljenje, čime će te dvije institucije ostvariti znatne uštede u pogledu osoblja dok će se proračun Parlamenta znatno povećati kako kratkoročno (plaće) tako i srednjoročno i dugoročno (mirovine);

26.  pozdravlja što su na početnoj internetskoj stranici zastupnika, osim imena akreditiranih parlamentarnih asistenata i lokalnih asistenata koje zapošljava zastupnik, objavljena i imena pružatelja usluga;

27.  žali zbog prijenosa nekih odgovornosti s uprave na urede zastupnika; poziva upravu da sama provede reviziju i provjeri koje se obveze (npr. odgovornost za osiguranje stažista) mogu ponovno prenijeti na nju;

28.  naglašava da rad unutarnjih tijela za donošenje odluka Parlamenta, posebno Predsjedništva, treba biti transparentniji i pristupačniji; poziva na to da se dnevni redovi i zapisnici sjednica sustavno i pravovremeno objavljuju na internetu te prosljeđuju zastupnicima;

29.  ističe da se administrativno opterećenje ureda zastupnika općenito povećalo te traži da se obrasci za unutarnje parlamentarne postupke, kao što su zapošljavanje novih asistenata, racionalnije koriste;

30.  napominje da su nakon znatne odgode donesena interna pravila o zviždačima koja su na snazi od siječnja 2016.; izražava zabrinutost zbog izostanka zaštite koja se nudi zviždačima i poziva Parlament da zajamči potpuno poštovanje njihovih prava; poziva Predsjedništvo da unutarnjim pravilima o zviždačima obuhvati i akreditirane parlamentarne asistente i poziva na to da se na lokalne asistente primijeni istovjetno nacionalno zakonodavstvo;

31.  zahtijeva objašnjenje kako se službena i neslužbena suradnja s OLAF-om odražava u računima zastupnika; ističe da je barem u jednom slučaju došlo do prosljeđivanja podataka trećoj strani; smatra da je riječ o kršenju neovisnosti mandata zastupnika;

32.  napominje da je bilo teško u potpunosti odijeliti njegove političke aktivnosti u svojstvu predsjednika od njegove pripreme kao glavnog kandidata stranke čiji je član na europskim izborima 2014., ali i da je jednako teško bilo odijeliti aktivnosti drugih glavnih kandidata; smatra da te dvije uloge nisu jasno razgraničene; poziva na to da se odijele dužnosti nositelja funkcija od kampanja kandidata za europske izbore; izražava žaljenje što je osoblje Parlamenta u najmanju ruku neizravno korišteno u svrhu pripreme kampanje te poziva na poduzimanje mjera kako bi se spriječilo da se to ponovi u budućnosti; u tom pogledu žali što je predsjednik pretvorio službeni račun na Twitteru „predsjednika Europskog parlamenta” u svoj osobni račun i koristio ga tijekom kampanje;

33.  zadužuje EPRS da izradi usporednu analizu pravnog okvira kojim se uređuje kompatibilnost predizbornih kampanja kandidata za položaje u drugim međunarodnim organizacijama i državama članicama (izbor predsjednika vlade, glavnog tajnika, kancelara itd.);

34.  napominje da su u razdoblju od 22. siječnja do 18. travnja službene međunarodne misije predsjednika uglavnom podrazumijevale susrete s vladinim i službenim predstavnicima povezanima sa socijalističkim strankama i organizacijama; poziva na dostavu dodatnih popratnih informacija;

35.  traži dodatne informacije o kampanjama svih glavnih kandidata, posebno ako su ih pratili dužnosnici ili drugo statutarno osoblje koje nije bilo na dopustu tijekom predizbornih kampanja; pozdravlja dodatne informacije koje je dostavio predsjednik i traži istu razinu transparentnosti od ostalih kandidata;

Naknada za opće troškove

36.  podsjeća da je namjena naknade za opće troškove pokriti troškove u državi članici u kojoj je zastupnik izabran, primjerice za najam ureda, uredsku opremu, potrošni materijal, dokumentaciju i logističku organizaciju događaja; prima na znanje da bi sveobuhvatan sustav nadzora nad naknadama isplaćenima tijekom parlamentarnog mandata zastupnika značio od 40 do 75 novih administrativnih mjesta, što bi se kosilo s programom smanjenja zaposlenih;

37.  potiče potpunu transparentnost kad je riječ o naknadi za opće troškove kako bi se europskim građanima omogućio bolji uvid u opće troškove zastupnika Europskog parlamenta; potiče Predsjedništvo da revidira popis troškova koji se mogu pokriti naknadom za opće troškove;

38.  ponovno apelira na veću transparentnost u pogledu naknade za opće troškove zastupnika; poziva Predsjedništvo da poradi na definiciji preciznijih pravila kada je riječ o nadziranju rashoda ovlaštenih u okviru te naknade, bez stvaranja dodatnih troškova i administrativnog opterećenja za zastupnike;

39.  podsjeća Predsjedništvo da je potrebna hitna revizija naknada za opće troškove;

Upravljanje programom subvencija za skupine posjetitelja

40.  pozdravlja bolje usklađivanje subvencija Parlamenta za skupine posjetitelja s njihovim stvarnim troškovima; međutim, izražava duboku zabrinutost što je riječ o jedinoj kritičnoj mjeri koju je utvrdio unutarnji revizor Parlamenta;

41.  izražava zabrinutost zbog toga što se sredstva za skupine posjetitelja 2014. i dalje uglavnom isplaćuju u gotovini; 73,14 % rashoda u ukupnom iznosu od 24 593 928,16 EUR 2013. plaćeno je gotovinom, a 26,86 % bankovnom doznakom, dok je 71,15 % rashoda u ukupnom iznosu od 22 281 749,46 EUR 2014. plaćeno gotovinom, a 28,85 % bankovnom doznakom;

42.  napominje da je Revizorski sud u svojoj analizi stanja financijskog upravljanja proračunom Unije praksu isplata u gotovini za naknadu troškova skupinama posjetitelja ocijenio „visokorizičnom”; stoga zahtijeva da se praksa isplata u gotovini što je više moguće ograniči prilikom nadoknađivanja troškova skupinama posjetitelja; ističe visok reputacijski rizik za Parlament, kao i znatan sigurnosni rizik povezan s isplatama u gotovini skupinama posjetitelja; uzima u obzir praktične probleme i poziva na evaluaciju alternativnih i učinkovitih metoda isplate prije donošenja novih pravila o primanju skupina posjetitelja;

Registar transparentnosti i sukobi interesa

43.  pozdravlja činjenicu da je Komisija započela postupak javnog savjetovanja u pogledu revizije postojećeg registra transparentnosti Komisije i Parlamenta te njegova moguća proširenja na Vijeće; traži da se odmah nakon okončanja javnog savjetovanja uspostavi međuinstitucijska radna skupina za izradu prijedloga u vezi s revizijom registra, pripadajućeg kodeksa ponašanja i njegova funkcioniranja;

44.  poziva upravu Parlamenta da pripremi izvješće u kojem će biti navedeni bivši upravitelji, predsjednici uprave, direktori i članovi odbora relevantnih nevladinih organizacija koji su postali zastupnici u Parlamentu;

45.  poziva upravu Parlamenta da sastavi izvješće o tome kako se interesne skupine i druge vanjske organizacije koriste prostorijama Parlamenta; poziva Predsjedništvo da ispita jesu li ta događanja spojiva s parlamentarnim radom te da istovremeno zajamči da je Parlament i dalje institucija otvorena za suradnju s civilnim društvom i za javnu raspravu;

46.  podsjeća zastupnike da su obvezni odmah obavijestiti upravu o bilo kakvoj promjeni u izjavama o financijskim interesima; žali što su životopisi i izjave o financijskim interesima zastupnika izabranih 2014. na internetske stranice Parlamenta postavljene vrlo kasno;

47.  potiče Parlament da usvoji pravila na temelju kojih bi se otkrile sve informacije dobivene od lobista/zastupnika interesa o nacrtima politika, zakona i amandmana kao „zakonodavni otisak”;

48.  poziva Predsjedništvo da stvori tehničke mogućnosti da zastupnici koji to žele mogu na svojim službenim stranicama objaviti svoje kalendare te posebno svoje sastanke s lobistima;

Glavna uprava za unutarnju politiku i Glavna uprava za vanjsku politiku

49.  prima na znanje činjenicu da je trošak izaslanstava, zajedničkih parlamentarnih skupština, ad hoc izaslanstava i misija za promatranje izbora izvan Unije 2014. godine nakon primjedbi koje je Parlament iznio u svojoj gore navedenoj Rezoluciji o razrješnici za financijsku godinu 2013. smanjen s 5 794 360 EUR (2013.) na 1 351 212 EUR (2014.), što je ujedno posljedica i manjeg broja misija tijekom prelaska s jednog na drugo zakonodavno razdoblje, kada su posjeti izaslanstava na nekoliko mjeseci obustavljeni; međutim, kritičan je prema činjenici da su neke od misija Parlamenta bile preskupe, osobito one upućene na udaljena odredišta; očekuje da će se ti troškovi dodatno pojasniti te u bliskoj budućnosti smanjiti te poziva na to da se u godišnjem izvješću o radu objave detaljni troškovi svake misije;

50.  smatra da bi se trebalo razmisliti o tome kako bi se informatičke tehnologije kao što su videokonferencije mogle iskoristiti za smanjenje broja posjeta izaslanstva;

51.  poziva na to da se što hitnije izrade internetske stranice međuparlamentarnih izaslanstava te da ih se ispuni sa sadržajima; smatra da je također od ključne važnosti da se sve javne sjednice izaslanstava, u mjeri u kojoj proračunska sredstva to dopuštaju, mogu pratiti uživo internetskim prijenosom, kao što je to već slučaj sa sjednicama parlamentarnih odbora;

Glavna uprava za usluge parlamentarnih istraživanja

52.  podsjeća da su novom uslugom parlamentarnih istraživanja zastupnicima na raspolaganje stavljeni zasebni kapaciteti u pogledu istraživanja putem posebnih izdanja o svim ključnim područjima politika; ističe da je u svojoj prvoj punoj godini djelovanja služba za istraživanje pripremila više od 450 izdanja, odgovorila na 1 675 zahtjeva za istraživanje upućenih od strane zastupnika i obradila više od 745 sličnih zahtjeva koje su uputili drugi korisnici iz Parlamenta; napominje da se ovom uslugom pruža veliki broj korisnih informacija te da se stoga očekuje znatno smanjenje korištenja usluga vanjskih stručnjaka, što ujedno znači i manje troškove; poziva na to da se informativni članci o važnijim političkim područjima prevedu na službene jezike država članica;

53.  zahtijeva jasniju definiciju zadataka u pojedinim područjima pružanja usluga (usluge istraživanja, procjena učinka) te da zastupnici budu upoznati s tim područjima odgovornosti;

54.  zahtijeva da Odjel za ex ante procjenu učinka putem elektroničke pošte poboljša svoju vidljivost u odnosu na odlične usluge koje pruža članovima odbora i izvjestiteljima te u odnosu na pravila rada; daje poticaj nastavku redovitog osposobljavanja savjetnika i asistenata zastupnika; zahtijeva znatna poboljšanja u pogledu broja osoblja zaposlenog u tom području, s obzirom na to da će se tim uslugama omogućiti da Parlament bude ravnopravan sudionik u postupku donošenja odluka;

55.  pozdravlja činjenicu da zasada nije bilo pritužbi u vezi s jednostranim procjenama učinka te poziva Odjel da i dalje jamči neovisnost u tom pogledu;

56.  apelira na DG EPRS da dodatno razlikuje svoje publikacije od službenih stajališta Parlamenta kako bi se izbjegla nejasnost u javnosti i medijima; pozdravlja uvrštenje izjave o odricanju od odgovornosti u sve publikacije; poziva DG EPRS da je postavi na vidljivije mjesto, a ne samo na zadnju stranicu, te da uvrsti dodatne elemente radi lakšeg razlikovanja od službeno usvojenih stajališta Parlamenta;

Glavna uprava za komunikaciju

57.  prima na znanje da je VoteWatch primio dvije novčane potpore (149 172 EUR 2012. i 350 000 EUR 2013. godine) za sufinanciranje zasebnih projekata povezanih s izborima za Europski parlament; traži da se provede procjena dodane vrijednosti tih projekata;

58.  zabrinut je što komunikacijske aktivnosti Parlamenta nisu polučile stvarne rezultate, s obzirom na sve manji odaziv tijekom europskih izbora, kao i općenito nepoznavanje uloge Parlamenta i njegovih aktivnosti u društvu;

59.  kritizira način na koji su na internetskoj stranici Parlamenta predstavljeni statistički podatci o objašnjenjima glasovanja, govorima održanim na plenarnoj sjednici, parlamentarnim pitanjima, amandmanima, prijedlozima rezolucija i pitanjima za pisani odgovor upućenima predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji ili potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, čija je svrha da se na platformama kao što je MEPRanking naoko prikaže koliko su pojedini zastupnici „aktivni”; poziva Parlament da prestane pružati neobrađene podatke u statističkom obliku te da uzme u obzir prikladnije kriterije za određivanje „razine aktivnosti” zastupnika;

60.  napominje da DG COMM glasno poziva na smanjenje rashoda i stavljanje većeg naglaska na učinkovitost; poziva da se naglasak snažnije stavi na djelotvornost, a ne na uvođenje skupih informacijskih i komunikacijskih tehnologija; napominje da su internetske stranice Parlamenta, unatoč velikim iznosima koji su potrošeni za njihovu izradu, i dalje pretjerano složene, nespretne za korištenje te da se njima nije postigla tražena razini prisutnosti u javnosti; savjetuje da se izvrši revizija marketinške strategije; naglašava da su transparentne i pristupačne internetske stranice ključne za angažman građana;

61.  poziva da se pripremi novi, učinkovitiji sustav pretraživanja internetskih stranica Parlamenta, kojim će pretraživanje biti optimirano te koji će omogućiti da se pružaju iscrpni rezultati pretraživanja, kao i da se uloži napor u omogućavanje boljeg pristupa internetskim stranicama izradom poboljšanog sustava za prepoznavanje ključnih riječi; predlaže jačanje međuinstitucijske suradnje kako bi se baze podataka na svim internetskim stranicama institucija Unije povezale; napominje da će se time zajamčiti viša razina transparentnosti djelovanja Unije za sve građane;

Kuća europske povijesti

62.  razočaran je saznanjem da radovi na zgradi Eastman, u kojoj će biti smješten Kuća europske povijesti, sve više kasne; traži da se pripreme plan komunikacije, projekti za promociju i internetske stranice te marketinški plan kako bi se objasnilo na koji će se način postići željeni učinak Kuće europske povijesti;

63.  podsjeća da su radovi trebali završiti do kraja 2014. godine; očekuje da će troškovi, unatoč kašnjenjima, ostati u okviru originalnog troškovnika za građevinske radove te da će se prva izložba otvoriti krajem 2016. godine;

64.  poziva da se sadržaji koji će se nuditi u Kući europske povijesti jasno razdijele od onih koji već postoje u Parlamentariju; ponovno upozorava na rizik visokih kasnijih troškova, koji nisu proporcionalni troškovima stavljanja u službu objekta;

Centar za posjetitelje Europskog parlamenta

65.  pozdravlja činjenicu da je Parlamentarij jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija u Bruxellesu i da je 2014. godine posjetilo 340 500 posjetitelja (naspram 337 000 posjetitelja 2013.); naglašava da je važno da belgijske vlasti bude upoznate s tim brojkama i ostvarenom koristi;

66.  izražava zabrinutost zbog nerazmjera povećanja sredstava u proračunskoj liniji za Centar za posjetitelje Europskog parlamenta i broja posjetitelja u odnosu na prethodnu godinu, 24 % naspram 1 %;

67.  preporučuje da država članica u kojoj se nalazi Parlamentarij jednim dijelom preuzme financiranje objekta i povezanih troškova;

Nagrada LUX

68.  napominje da su troškovi filmske nagrade LUX 2014. godine iznosili 391 506 EUR, što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne godine (2013.: 448 000 EUR; 2012.: 434 421 EUR) i kojima su bili obuhvaćeni službeni odabir, natječaj koji je uključivao prijevod filmova na 24 službena jezika Unije i pravljenje kopija filmova za prikazivanje u 28 država članica te svečanost dodjele nagrada; podsjeća da je cilj oglašavanja i promicanja filmske nagrade LUX, kao i Nagrade Saharov i prava žena pokazati predanost Parlamenta zajednički prihvaćenim vrijednostima kao što su ljudska prava i solidarnost, kao i predanost kulturnoj i lingvističkoj raznolikosti; izražava žaljenje zbog činjenice da rezultati ispitivanja o prepoznatljivosti i utjecaju u javnosti nagrade LUX, koje je zatraženo u rezoluciji o razrješnici za 2013., još uvijek nisu dostupni; poziva da se rezultati tog istraživanja javno objave do sredine svibnja 2016. i da se službeno predstave Odboru za proračunski nadzor i njegovom Odboru za kulturu i obrazovanje;

Glavna uprava za kadrovske poslove

69.  prima na znanje da je 2014. u Glavnom tajništvu zaposleno 309 novih dužnosnika i drugog privremeno zaposlenog osoblja, dok su klubovi zastupnika zaposlili 8 novih članova privremenog osoblja; prima na znanje da je na dan 31. prosinca 2014. ukupno 6 040 dužnosnika i privremenog osoblja zaposleno u Parlamentu (5 295 u Glavnom tajništvu i 745 u klubovima zastupnika); naglašava da je broj zaposlenih za 2013.: 6 105 (ukupno), 5 308 (Glavno tajništvo) i 797 (klubovi zastupnika);

70.  traži jasnije zahtjeve u vezi s kvalifikacijama osoblja, posebno na osjetljivim položajima, kao što su na primjer, tajništva odbora ili Odjel za ex ante procjenu učinka; traži reviziju specifičnih obveza kojima se od osoblja zahtijeva ideološka i politička neutralnost; zahtijeva da Parlament bude upoznat s kriterijima za odabir osoblja;

71.  napominje da je Parlament 2014. zaposlio 114 bivših privremenih članova osoblja za plenarne sjednice u Strasbourgu u svojstvu ugovornog osoblja; ističe da presuda francuskog suda o tom privremenom osoblju („intérimaires”) ne može opravdati odluku da ih se zaposli na temelju Pravilnika o osoblju;

72.  naglašava da je u kontekstu izmjena Pravilnika o osoblju iz 2014. i trenutačnog VFO-a na dan 1. siječnja 2014. 67 radnih mjesta (66 trajnih i jedno privremeno) izbrisano iz plana radnih mjesta kako bi se razdoblju od 2013. do 2017. postiglo smanjenje broja radnih mjesta od 5 %, što ne uključuje klubove zastupnika;

73.  ističe da je povećanje radnih sati s 37,5 na 40 sati tjedno u skladu s revizijom Pravilnika o osoblju istovjetno otvaranju više od 350 novih radnih mjesta, što zapravo odgovara smanjenju broja osoblja za 5 % tijekom sljedećih godina, također predviđenog reformom Pravilnika o osoblju; poziva Parlament da podnese transparentno izvješće s godišnjim pokazateljima planiranog smanjenja broja radnih mjesta te da pritom uzme u obzir povećanje broja radnih sati;

74.  napominje da je udio dužnosnica i dalje veoma visok te da je porastao na 59,2 % na kraju 2014., naspram 58,8 % na kraju 2013.; zabrinut je zbog izostanka jednakosti spolova u upravi gdje su žene činile 30 % načelnika odjela, 34 % direktora i tek 18,2 % među glavnim direktorima; poziva na donošenje programa za pružanje jednakih mogućnosti, posebno u pogledu rukovodećih položaja, kako bi se te nepravilnosti što prije ispravile; podsjeća da je među osam direktora koji su zaposleni 2014. tek jedna žena, a među 31 načelnikom odjela tek 9 žena; smatra da bi postupak zapošljavanja trebao biti uravnotežen; ponavlja svoj poziv za uravnoteženijom zastupljenosti žena na višim rukovodećim položajima;

75.  žali zbog činjenice da Parlament još nije objavio godišnje informacije o višim dužnosnicima koji više ne rade u upravi Parlamenta, kao i popis slučajeva potencijalnih sukoba interesa koji su riješeni, kao što je predviđeno člankom 16. stavkom 4. Pravilnika o osoblju;

76.  prima na znanje da je krajem 2014. bilo 1 686 (2013.: 1 763) akreditiranih parlamentarnih asistenata zaposlenih u Parlamentu te 4 453 lokalnih asistenata pod ugovorom sa zastupnicima;

77.  izražava zabrinutost zbog činjenice da broj lokalnih asistenata zaposlenih varira od zastupnika do zastupnika, od 0 do 46 2014. u usporedbi od 0 do 43 2013.; skreće pozornost na činjenicu da je 91 zastupnik zaposlio više od 10 asistenata 2014. u usporedbi s 84 zastupnika 2013.;

78.  pozdravlja činjenicu da je Predsjedništvo 26. listopada 2015. donijelo nova pravila o upravljanju sredstvima dodijeljenim za parlamentarnu pomoć kojima je strože regulirano plaćanje po ugovorima za lokalne asistente i propisano da najmanje 25 % sredstava dodijeljenih za parlamentarnu pomoć treba izdvajati za plaće akreditiranih asistenata;

79.  napominje da je udio akreditiranih parlamentarnih asistenata među osobljem Parlamenta krajem 2014. iznosio 26,7 %; podsjeća da su ugovori otprilike 700 akreditiranih parlamentarnih asistenata zaposlenih tijekom sedmog parlamentarnog saziva istekli krajem srpnja 2014. te da je Glavna uprava za kadrovska pitanja povela veliku akciju kako bi se 1 686 akreditiranih parlamentarnih asistenata zaposlilo do kraja 2014. za potrebe zastupnika u osmom parlamentarnom sazivu;

80.  naglašava da su dnevnice akreditiranih parlamentarnih asistenata koji službeno putuju u Strasbourg za 21 % niže od dnevnica koje prima ostalo osoblje; žali zbog činjenice da Predsjedništvo nije odgovorilo na zahtjev Parlamenta iz stavka 74. Rezolucije od 29. travnja 2015.; poziva još jednom Predsjedništvo da poduzme potrebne mjere kako bi se stalo na kraj toj nejednakosti te naknade akreditiranih parlamentarnih asistenata uskladile s naknadama ostalog osoblja;

81.  žali zbog činjenice da Predsjedništvo nije poduzelo ništa kao odgovor na stavak 71. Rezolucije Parlamenta od 29. travnja 2015.; poziva Predsjedništvo da hitno poduzme potrebne mjere kako bi zajamčio da je sastav savjetodavnog odbora za uznemiravanje i sprečavanje uznemiravanja na radnom mjestu mjerodavnog za akreditirane parlamentarne asistente uravnotežen te da u njemu sudjeluju najmanje dva predstavnika akreditiranih parlamentarnih asistenata;

82.  sa zadovoljstvom prima na znanje mjere poduzete kako bi se organiziralo upravljanje ugovorima akreditiranih parlamentarnih asistenata u vezi s početkom osmog parlamentarnog saziva, a posebno s nesmetanim funkcioniranjem aplikacije „APA People”; smatra, međutim, da je određenim službama koje su zadužene za postupak zapošljavanja akreditiranih parlamentarnih asistenata trebalo dodijeliti više administrativnog osoblja kako bi se zajamčio brži i učinkovitiji rad; ističe da se nije osiguralo dovoljno ljudskih i tehničkih resursa kako bi se spriječilo kašnjenja pri potpisivanju ugovora nekih asistenata, prekide ugovora te kašnjenja pri izračunu troškova i drugih naknada i naposljetku pri isplatama plaća; ipak priznaje da je došlo do znatnog unapređenja postupka u usporedbi s 2009. te istodobno primjećuje da Parlament mora biti ustrajan u svojim naporima da poveća brzinu i učinkovitost svojih postupaka zapošljavanja;

83.  poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da prouče i riješe probleme u vezi s akreditiranim parlamentarnim asistentima, na primjer kada je riječ o kašnjenjima u potpisivanju ugovora na počeku sadašnjeg parlamentarnog saziva, prekidima ugovora, posljedicama prijevremenih izbora za Europski parlament na minimalno razdoblje plaćanja doprinosa itd.; poziva da u potrazi za rješenjima sudjeluju predstavnici akreditiranih parlamentarnih asistenata;

84.  prima na znanje napredak koji je postignut kako bi se osposobljavanja prilagodila za posebne potrebe akreditiranih parlamentarnih asistenata; unatoč tome smatra da je neophodno dodatno napredovati u tom smjeru, posebice u pogledu posebnih osposobljavanja, prilagođenih rasporeda i intenzivnih tečajeva jezika koji se organiziraju u razdobljima kada većina akreditiranih parlamentarnih asistenata mora iskoristiti svoje godišnje odmore; poziva da se u obzir uzmu posebne okolnosti akreditiranih parlamentarnih asistenata u pogledu rasporeda aktivnosti koje se organiziraju radi povećanja dobrobiti na radnom mjestu („usredotočena svjesnost”), konferencija za vrijeme ručka itd;

85.  prima na znanje izvješće o evaluaciji Statuta za parlamentarne asistente koje je Parlament sastavio i predstavio u lipnju 2015.; izražava žaljenje zbog toga što se izvješće ograničava na ocjenu rezultata uvođenja aplikacije „APA People” i na isticanje određenih problema na koje je uprava naišla u provedbi Statuta i internih provedbenih pravila; izražava nezadovoljstvo i protivljenje određenim vrijednosnim sudovima iz drugog dijela izvješća; imajući to na umu, smatra da evaluacija nije ispunila svoje ciljeve, osim u slučaju aplikacije „APA People”; stoga poziva Parlament da do kraja godine provede sveobuhvatnu i detaljnu evaluaciju Statuta i provedbenih pravila; tom bi se evaluacijom trebala obuhvatiti sva pravna pitanja koja predstavljaju poteškoće kako bi se postavili temelji za poboljšanje, prilagodbu i reformu određenih pravila u budućnosti; osim toga, poziva na to da se u taj postupak uključe službeni predstavnici akreditiranih parlamentarnih asistenata, ponajviše imajući u vidu pozitivnu ulogu koju su imali u prvoj reviziji;

86.  traži da se zbog transparentnosti godišnjim izvješćem Parlamenta obuhvate aktivnosti koje organizira i financira Odbor za osoblje iz proračuna institucije, s detaljnim opisom vrste aktivnosti, učinjenih troškova i usklađenosti s dobrim financijskim upravljanjem;

87.  traži da mu se dostave zaključci iz ocjene aplikacije „APA People” za zapošljavanje akreditiranih parlamentarnih asistenata koja je uvedena na početku aktualnog parlamentarnog saziva;

Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku

88.  naglašava da se novom srednjoročnom politikom za zgrade mora uložiti napor kako bi se za potrebe Parlamenta pronašle nove lokacije unutar već utvrđenih udaljenosti od glavnih zgrada; ističe da bi višegodišnji plan za radove obnove trebalo temeljiti na realističnim i iscrpnim prognozama u pogledu financijskih izdataka i vremenskih rokova; podsjeća da je Parlament vlasnik 81 % površine zgrada koje koristi te da je potrebno zaštiti proračun od troškova obnove starih zgrada, što će predstavljati veliki izazov za Parlament u predstojećim godinama;

89.  ističe da Parlament sa svoja tri mjesta rada zauzima prostorije u ukupnoj površini od 1,1 milijuna m2; smatra da je od iznimne važnosti uvesti mjere kojima bi se osigurala održivost zgrada Parlamenta s obzirom na sve veće troškove njihova održavanja;

90.  zahtijeva maksimalnu opreznost prije preuzimanja obveza u pogledu kupnje ili najma novih zgrada te ističe da je potrebno redovito pratiti i mijenjati strateški plan za zgrade i smatra da bi se razvijanjem ideja navedenih u strateškom izvršnom okviru mogla smanjiti potreba za novim zgradama s obzirom na to da je okvir usredotočen na postizanje rezultata i ravnoteže između zahtjeva privatnog i poslovnog života osoblja; ističe da bi se uobičajenim tehnologijama i praksama poput rada na daljinu moglo doprinijeti učinkovitijem upravljanju radnim vremenom i ekološki prihvatljivijem Parlamentu;

91.  napominje da je od lipnja 2014. otprilike 1 000 zaposlenih u glavnim upravama IPOL, EXPO i EPRS preseljeno u zgradu na Square de Meeûs; podsjeća da je to preseljenje bio prvi ključan korak u postupku oslobađanja dodatnog prostora za potrebe zastupnika u glavnoj zgradi Parlamenta; želi biti obaviješten o sljedećim koracima koje će Parlament poduzeti u tom smislu s konkretnim rokovima unutar kojih će dodatni uredi biti stavljeni na raspolaganje;

92.  poziva upravu da osigura prostorije u glavnim zgradama Parlamenta za osoblje koje radi u zgradi Square de Meeûs, uključujući prostoriju za zastupnike u kojoj će moći pregledavati dokumente s ograničenim pristupom;

93.  izražava žaljenje što sporazum o suradnju između Parlamenta i Komisije u pogledu zajedničkog upravljanja Europskim kućama tada još nije bio moguć; poziva obje institucije da dogovore obostrano prihvatljiv sporazum kojim će biti uspostavljen okvir za kupnju ili najam nekretnina i pojednostavljenje administrativnih i financijskih postupaka za svakodnevno upravljanje Europskim kućama; poziva da politička hijerarhija intervenira po potrebi;

94.  smatra da se s obnovom zgrade Paul-Henri Spaak, što podrazumijeva i proširenje same zgrade kao i veći broj seminarskih prostorija za posjetitelje i uredskog prostora za zastupnike, već trebalo započeti; pruža podršku planovima uprave, ali naglašava da se planovi trebaju temeljiti na postojećem broju zastupnika, a ne broju zastupnika u slučaju proširenja Unije, koje nije realistično očekivati;

95.  zahtijeva konkretne planove i procjene troškova za radove obnove; potiče na veću transparentnost kao i na sudjelovanje zastupnika u donošenju odluka koje imaju presudan utjecaj na administrativno i financijsko djelovanje institucije; smatra da su dosada pružene informacije i ranije postignuti dogovori na razinama Konferencije predsjednika i Predsjedništva nedostatni; zahtijeva da se svi strateški dokumenti u pogledu organizacije i budućeg razvoja Parlamenta dostave svim zastupnicima;

96.  zabrinut je zbog prijedloga da se usluge prijevoza pružaju unutar institucije i zbog dodatnih troškova povezanih s time, što bi dovelo do 50-postotnog povećanja za 2017. godinu u usporedbi s 2016.;

Glavna uprava za usmeno prevođenje i konferencije i Glavna uprava za pismeno prevođenje

97.  napominje da su prema izračunu Parlamenta zaposleni usmeni prevoditelji 2014. pružajući usluge simultanog prevođenja u kabinama prosječno provodili 10,7 sati tjedno; međutim, napominje da broj sati proveden u kabini predstavlja samo dio zaduženja usmenih prevoditelja, koja također podrazumijevaju pripreme za sastanke, učenje jezika i održavanje jezičnih vještina, dežurstva, tematsko i drugo specijalizirano osposobljavanje; poziva glavnog tajnika da pruži pokazatelje kojima se mjere sve aktivnosti koje obavljaju usmeni prevoditelji; kritizira činjenicu da među usmenim prevoditeljima postoji velika razlika u broju radnih sati, u rasponu od 6 do 16 sati tjedno prema godišnjem prosjeku, što znači da su usmeni prevoditelji nejednako opterećeni; uviđa da izborna godina 2014. nije bila tipična kada je riječ o obimu parlamentarnih aktivnosti;

98.  sa zabrinutošću napominje da metoda korištena za izračun statistika nije pojašnjenja i poziva upravu da relevantne predstavnike usmenih prevoditelja bolje uputi u svoje postupke;

99.  poziva upravu da izuzme razdoblja bolovanja i godišnje odmore iz izračuna prosječnog broja sati koje usmeni prevoditelji provode u kabini;

100.  ponovno ističe važnost višejezičnosti za demokratski legitimitet institucije; pozdravlja činjenicu da su, kao posljedica politike višejezičnosti kojom se učinkovito troše resursi, a koju je Predsjedništvo donijelo 2011. godine te daljnjih organizacijskih reformi, ostvarene uštede u rashodima iz proračunskih linija za usmeno prevođenje; zahtijeva da se radnim uvjetima podrazumijevaju i zaštitne mjere osmišljene radi očuvanja kvalitete usmenog prevođenja i zdravlja usmenih prevoditelja, te da se istovremeno rješavaju potrebe koje proizlaze iz promjenjivih obrazaca aktivnosti Parlamenta i učinkovitog korištenja resursa; poziva glavnog tajnika da i dalje blisko surađuje s usmenim prevoditeljima;

101.  ustraje u stavu da je moguće ostvariti dodatno povećanje učinkovitosti u pružanju usluga usmenog prevođenja, ponajprije povećanjem učinkovitosti službe koja je trenutačno još uvijek pod pritiskom pravila iz 2005. godine koja više nisu u skladu s rasporedom sjednica u instituciji; traži da se ispita može li se učinkovitost povećati i u odjelima za administrativnu podršku glavne uprave INTE;

102.  traži da se preispita je li odgovarajući broj unutarnjih usmenih prevoditelja također zajamčen tijekom glavnih radnih dana Parlamenta;

103.  poziva Glavnu upravu za usmeno prevođenje i konferencije da poduzme sve potrebne mjere upravljanja u cilju unapređenja informatičkih alata i tehničke podrške za prevoditelje kako bi bili na istoj razini kao alati i podrška u Komisiji, povećanja produktivnosti u pogledu zadaća usmenog prevođenja, usklađivanja opterećenja pojedinih prevoditelja te jamčenja prisutnosti i raspoloživosti usmenih prevoditelja tijekom glavnih radnih dana Parlamenta, istovremeno poštujući njihova socijalna prava; naposljetku traži od glavnog tajnika da predstavi novi koncept u cilju učinkovitog i isplativog korištenja osoblja, koji bi se trebao temeljiti na dogovoru s usmenim prevoditeljima;

104.  smatra da bi se boljim pružanjem usluga usmenog prevođenja, posebno zajedno s Komisijom u okviru međuinstitucijske suradnje, zajamčilo njihovo učinkovitije korištenje;

105.  zabrinut je činjenicom da je odgovornost za organizaciju sastanaka i vođenje konferencija podijeljena na nekoliko glavnih uprava;

Glavna uprava za financije

Putnička agencija

106.  pozdravlja što se napuci koje je glavna uprava FINS dala putničkoj agenciji da traži najbolje cijene učinkovito primjenjuju; nadalje potiče putničku agenciju da poboljša usporedbu i pokuša postići dogovore s glavnim zrakoplovnim poduzećima u vezi s više fleksibilnosti i jeftinijim cijenama, istovremeno jamčeći mogućnost promjena i otkazivanja putnih aranžmana; poziva putničku agenciju da aktivno traži što jeftinije karte i ponude prilikom rezervacije te da, općenito gledano, ponudi kompetitivnije cijene uzimajući u obzir sva zrakoplovna poduzeća; poziva glavnu upravu FINS da osmisli ispitivanje među korisnicima o razini zadovoljstva s uslugama putničke agencije kako bi se utvrdila daljnja područja za poboljšanje;

107.  prima na znanje poteškoće pri obradi zahtjeva za putovanje koji dolaze od tako velike i aktivne institucije kao što je Parlament koju odlikuju određene posebnosti (fleksibilnost, otkazivanja u zadnjoj minuti) svojstvene naravi posla;

108.  poziva glavnu upravu FINS da u tijesnoj suradnji s glavnim upravama SAFE i COMM ponovno ocijeni nacrte mjera za nepredviđene događaje u hitnim slučajevima kako bi se bolje rješavale nove sigurnosne prijetnje, posebno kada je riječ o misijama među različitim mjestima rada institucije;

Dobrovoljni mirovinski fond

109.  napominje da je dobrovoljni mirovinski fond povećao procjenu svog aktuarskog deficita koji je izračunan na temelju imovine fonda te je na kraju 2014. iznosio 270,3 milijuna EUR (2013: 207,9 milijuna EUR.); naglašava da to pobuđuje zabrinutost u pogledu preuranjenog rasipanja kapitala fonda;

110.  naglašava da su predviđene obveze fonda za budućnost raspoređene na više desetljeća; poziva Predsjedništvo da razmotri koje su opcije na raspolaganju kako bi se poboljšala likvidnost fonda;

111.  traži da se rezultati vanjske procjene koju je Parlament zatražio svojom gore navedenom Rezolucijom o razrješnici za financijsku godinu 2013. dostave bez daljnjeg kašnjenja; smatra da je odbor dobrovoljnog mirovinskog fonda prvenstveni krivac za razmjere deficita fonda; poziva da se razradi koncept privatnog mirovinskog fonda kako bi se smanjile obveze postojećeg fonda; poziva Predsjedništvo da odmah nakon što zaprimi vanjsku procjenu izradi prijedlog za sveobuhvatan akcijski plan kojim će se uzeti u obzir odgovornosti Parlamenta; drži da će biti nužno smanjiti mirovinske beneficije članova koji uplaćuju u fond;

112.  poziva Predsjedništvo da čim prije izradi ocjenu aktualnog stanja mirovinskog fonda;

Parlamentarna pomoć

113.  pozdravlja nova, stroža pravila koja se primjenjuju na lokalne asistente i pružatelje usluga; napominje da su neke točke novih pravila i dalje nejasne te da ostavljaju prostor za pogrešno tumačenje; poziva na dodatno pojašnjenje tih točaka, posebno u vezi s dodatnim aktivnostima lokalnih asistenata i pružatelja usluga; naglašava da bi obje spomenute skupine trebalo strogo nadgledati;

114.  pozdravlja stvaranje e-Portala zastupnika; smatra to isplativim i učinkovitim načinom za pregled financija u skladu s politikom „bez papira” koju vodi Parlament; poziva DG FINS da aktivno promiče njegovo korištenje među svim zastupnicima u Europskom parlamentu;

Glavna uprava za inovacije i tehnološku podršku

115.  napominje da provedba politike sigurnosti informacija u Parlamentu iziskuje izradu koordinirane i usklađene strategije korporativne sigurnosti;

116.  poziva na jačanje sustava informacijske sigurnosti kako bi se informacije zaštitile od neovlaštenog pristupa te istovremeno zajamčilo njihovo otkrivanje, kao i zaštita od ometanja, izmjena ili uništavanja, u cilju očuvanja njihova integriteta, povjerljivosti i dostupnosti;

117.  poziva na uspostavu sustava brze uzbune u hitnim situacijama kojim bi se DG ITEC-u u suradnji s DG SAFE-om omogućilo da SMS-om ili elektroničkom poštom šalju brze obavijesti zastupnicima i osoblju koje želi biti dio takve komunikacijske liste koja će se koristiti u specifičnim hitnim situacijama u vezi sa sigurnošću;

118.  prima na znanje da je provedena neovisna vanjska revizija informacijskih i komunikacijskih tehnologija, u skladu sa zahtjevom upućenim u postupku davanja razrješnice za 2013. godinu; nadalje napominje da je cilj revizije bio utvrditi kapacitete Parlamenta u pogledu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i potencijalnu izloženost cyber-prijetnjama, kako bi se mogao napraviti plan za poboljšanje sigurnosti u tom području koji će sadržavati raspored radnji potrebnih za općenito jačanje razine sigurnosti u Parlamentu; poziva na donošenje uredbe o cyber-sigurnosti kojom će se Parlamentu omogućiti da učinkovito zaštiti sustave informacija te da zajamči sigurnost zastupnika u slučaju cyber-napada;

119.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je procjenom organizacije, razvoja i kapaciteta u pogledu sigurnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija Parlamenta koja iz izvršena u skladu sa standardom ISO 27002:2013 i međunarodno prihvaćenim najboljim praksama utvrđena relativno niska razina stupnja razvoja organizacijske sigurnosti;

120.  poziva da se redovito testira otpornost na stres sigurnosnih sustava Parlamenta u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

121.  prima na znanje da Predsjedništvo na svojoj sjednici održanoj 7. rujna 2015. usvojilo sigurnosnu politiku u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija; naglašava da je potrebno hitno implementirati znatno robusniju sigurnosnu politiku u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija u skladu s planom Parlamenta za opću informacijsku strategiju;

Glavna uprava za sigurnost i zaštitu

122.  prima na znanje da je po donošenju opće sigurnosne strategije internalizacija sigurnosnih službi završena u prosincu 2014. (Bruxelles), odnosno 1. srpnja 2015. (Strasbourg); naglašava da bi daljnje sigurnosne mjere te hitne izmjene opće sigurnosne strategije koju je Predsjedništvo donijelo 2011. godine trebalo donositi uzimajući u obzir novonastalo sigurnosno okruženje;

123.  izražava zabrinutost zbog različitih pristupa u pogledu sigurnosti zgrada Parlamenta koje provode nadležna tijela u Bruxellesu i Strasbourgu; smatra da je neophodna tijesna suradnja s belgijskim, luksemburškim i francuskim vlastima kako bi se poboljšao sigurnosni perimetar oko zgrada Parlamenta;

124.  poziva na učinkovitu provjeru svih članova sigurnosnog osoblja kako bi se zajamčilo da su sposobni izvršavati svoje zadaće kada je riječ o pouzdanosti i razini profesionalnih kompetencija;

125.  inzistira da se jačanju sigurnosti u zgradama Parlamenta i u njihovoj neposrednoj okolini mora dati najviši prioritet; s obzirom na trenutačno sigurnosno stanje smatra nužnim osigurati odgovarajuću opremu i radne uvjete za osoblje koje radi na poslovima osiguranja;

126.  poziva da se izvrši revizija sigurnosnih mjera u zgradama Parlamenta i da se uvede stroži nadzor na ulazima u parkirališta Parlamenta uvođenjem sustava za automatsko prepoznavanje registarskih tablica; zahtijeva da se uvede središnja nadzorna točka preko koje bi se provjeravali svi vanjski pružatelji usluga koji imaju pristup u zgrade Parlamenta;

127.  podsjeća na slučajeve krađa koji su se dogodili u uredima zastupnika; poziva DG INLO i DG SAFE da zajamče veću sigurnost i transparentnost u vezi s izvođačima radova i osobljem zaduženim za održavanje koji imaju pristup uredima;

128.  smatra da je ključno uvesti robusne sustave provjere prije zapošljavanja, obvezujući postupak kojim se regulira prestanak rada osoblja i prikladnu strukturu za upravljanje sigurnošću te provesti odgovarajuće osposobljavanje u pogledu upravljanja krizama;

129.  podsjeća na incident od 7. listopada 2014. s kurdskim prosvjednicima; poziva da se izvrši sveobuhvatna i povjerljiva procjena sigurnosnih službi Parlamenta; pozdravlja činjenicu da je, kao prvi korak k jačanju suradnje u području sigurnosti, uspostavljena skupina na visokoj razini u kojoj sudjeluju predstavnici Parlamenta, Komisije, Vijeća i Belgije; poziva na daljnju suradnju s nacionalnim i međunarodnim sigurnosnim službama;

130.  inzistira na tomu da je, kako bi se zajamčila odgovarajuća razina zaštite informacija i komunikacija u Parlamentu, potrebno ostvariti višu razinu suradnje između glavnih uprava SAFE i ITEC;

131.  napominje da, kada je riječ o trenutačnim sigurnosnim i protuterorističkim izazovima, institucije i tijela Unije karakteriziraju odvojeni resursi te različita, međusobno nekompatibilna pravila i oprema; smatra da takvo stanje ne samo da upućuje na slabo upravljanje resursima u upravama tih institucija i tijela (godišnji proračun za troškove povezane sa sigurnošću iznosi po 40 milijuna EUR za Komisiju i Parlament, 15 milijuna EUR za Vijeće, dok je Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD) na raspolaganju više od pet milijuna EUR samo za sigurnost njezina sjedišta u Bruxellesu), nego da bi se njime mogla pojačati izloženost institucija Unije;

132.  izražava zabrinutost zbog trenutačnog sigurnosnog okruženja u kojem je diljem Europe, nakon usklađenih napada u Bruxellesu i Parizu te spriječenog napadu u vlaku Thalys, prisutna ozbiljna prijetnja od terorizma; poziva sve institucije Unije da djeluju proaktivno i promiču jaču međusobnu suradnju, ali i suradnju sa zemljama u kojima su smještene ili u kojima imaju urede ili delegacije, odnosno u kojima izvršavaju svoje zadaće;

133.  poziva glavnog tajnika i odgovarajuća upravna tijela Komisije, Vijeća i ESVD-a te odbore Parlamenta da istraže na kojim bi se temeljima mogla zasnovati zajednička međuinstitucijska sigurnosna politika, što uključuje i akcijski plan kojim bi se razvili zajednički elementi poput metodologija i postupaka za procjenu rizika, osoblja i sredstava za zaštitu političkih tijela i uglednih gostiju, sredstava i programa za osposobljavanje osoblja sa sigurnosnim zadaćama, opreme i tehnologija za nadzor fizičkog pristupa, komunikacijske i mrežne sigurnosti te upravljanja specijaliziranim resursima koje bi trebalo provoditi u suradnji s nadležnim tijela u zemljama u kojima se nalaze sjedišta Unije te njezini vanjski uredi i delegacije;

Ekološki prihvatljiviji Parlament

134.  pozdravlja pozitivne nalaze revizije koju je Revizorski sud proveo 2013. i 2014. u kojoj se navodi da je od 14 revidiranih europskih institucija Europski parlament imao najambiciozniju strategiju za smanjenje emisije CO2;

135.  upozorava na činjenicu da videokonferencije i rad na daljinu mogu doprinijeti učinkovitijem korištenju radnog vremena i ekološki prihvatljivijem Parlamentu te istovremeno smanjenju administrativnih i putnih troškova;

136.  naglašava da je potrebno provesti koncept „zelene” javne nabave za sve ugovore i pozive za podnošenje ponuda; poziva na ambiciozne te obvezujuće ciljeve „zelenih” ugovora, posebno u područjima prehrane i posluživanja hrane, vozila i prometa, sanitarne opreme i opreme za opskrbu vodom, papira, gospodarenja otpadom, informacijsko-telekomunikacijske opreme i opreme za prikaz slike, rasvjete, čišćenja i namještaja;

Zelena javna nabava i EMAS

137.  poziva glavnog tajnika da osmisli plan smanjenja broja transportnih kovčega dopuštenih tijekom parlamentarnih putovanja; predlaže da se uvede sustav „transportnih kovčega na zahtjev” ili „sustav dijeljenja transportnih kovčega”, čime će se smanjiti financijski trošak i trošak u smislu ugljičnog otiska;

138.  pozdravlja dodatne mjere kojima se neutraliziraju emisije koje je nemoguće spriječiti; poziva Parlament da osmisli dodatne politike neutralizacije emisija CO2;

Klubovi zastupnika (proračunska stavka 4 0 0)

139.  primjećuje da su 2014. odobrena sredstva, unesena u proračunsku stavku 4 0 0 koja se odnosi na klubove zastupnika i nezavisne zastupnike, korištena kako slijedi:

Klub zastupnika

Prvo polugodište 2014.

Drugo polugodište 2014.

Godišnja odobrena sredstva

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva*

Rashodi

Stopa korištenja godišnjim odobrenim sredstvima

Iznos prenesen u iduće razdoblje

Godišnja odobrena sredstva

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva

Rashodi

Stopa korištenja godišnjim odobrenim sredstvima

Iznos prenesen u iduće razdoblje (2015.)

PPE

11 147

7 813

11 311

101 %

7 649

8 772

7 744

6 485

74 %

9 960

S&D

7 956

4 619

8 415

106 %

4 160

7 663

4 194

6 435

84 %

5 422

ECR

2 128

1 053

2 731

128 %

450

2 886

457

1 745

60 %

1 598

ALDE

3 401

1 759

3 644

107 %

1 516

2 813

1 531

1 847

66 %

2498

GUE/NGL

1 374

417

1 519

111 %

272

2 153

272

1 170

54 %

1 255

Verts/ALE

2 211

1 388

2 689

122 %

911

2 081

912

1 707

82 %

2 146

EFDD

1 229

1 137

1 544

126 %

822

2 002

827

1 164

58 %

1287

Nezavisni zastupnici

753

441

715

95 %

92

1 238

92

566

46 %

533

Ukupno

30 200

18 626

32 567

 

15 872

29 608

16 030

21 118

 

29 442

* svi iznosi izraženi su u tisućama EUR

Europske političke stranke i europske političke zaklade

140.  primjećuje da su 2014. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 2 korištena kako slijedi(10):

Stranka

Pokrata

Vlastita sredstva*

Bespovratna sredstva EP-a

Ukupni prihodi

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

Višak prihoda (prijenos u pričuve) ili gubitak

Europska pučka stranka

PPE

2,126

9,327

13,605

85%

345

Stranka europskih socijalista

PES

1.0831,083

5,297

7,864

85 %

78

Savez liberala i demokrata za Europu

ALDE

759

2,813

3,582

85 %

173

Europska stranka zelenih

EGP

575

1,918

2,493

84%

50

Savez europskih konzervativaca i reformista

AECR

373

1,943

2,376

85 %

0

Stranka europske ljevice

EL

282

1,219

1,501

85 %

54

Europska demokratska stranka

EDP/PDE

123

565

730

85%

13

EUDemokrati

EUD

49

274

340

85%

0

Europski slobodni savez

EFA

126

526

708

85%

0

Europski kršćanski politički pokret

ECPM

73

388

475

85%

4

Europski savez za slobodu

EAF

93

521

614

84%

-3

Savez europskih nacionalnih pokreta

AEMN

117

363

480

85%

37

Pokret za Europu sloboda i demokracije

MELD

124

635

941

85%

5

Ukupno

 

5,903

25,789

35,709

85%

756

(*) svi iznosi izraženi su u tisućama EUR

141.  primjećuje da su 2014. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 3 korištena kako slijedi(11):

Zaklada

Pokrata

Povezana sa strankom

Vlastita sredstva*

Bespovratna sredstva EP-a

Ukupni prihodi

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

 

Centar za europske studije Wilfried Martens

WMCES

PPE

831

4,203

5,034

85 %

 

Zaklada za europske napredne studije

FEPS

PES

636

3,087

3,723

85 %

 

Europski liberalni forum

ELF

ALDE

169

941

1,110

85 %

 

Zelena europska zaklada

GEF

EGP

174

914

1,088

85 %

 

Izmijenimo Europu

TE

EL

111

587

698

85 %

 

Institut europskih demokrata

IED

PDE

43

265

308

85 %

 

Centar Maurits Coppieters

CMC

EFA

48

216

264

85%

 

Novi smjer – Zaklada za europsku reformu

ND

AECR

195

915

1,110

85%

 

Europski zaklada za slobodu

EFF

EAF

45

244

289

85%

 

Organizacija za europsku međudržavnu suradnju

OEIC

EUD

21

135

156

85%

 

Kršćanska politička zaklada za Europu

CPFE

ECPM

37

187

224

85%

 

Zaklada za Europu sloboda i demokracije

FELD

MELD

62

271

333

85%

 

Identités & Traditions européennes

ITE

AEMN

42

174

216

85%

 

Ukupno

 

 

2,414

12,139

14,553

85%

 

(*) svi iznosi izraženi su u tisućama EUR

 

-

2,229

11,325

13,554

85 %

(1)SL L 51, 20.2.2014.
(2)SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3)SL C 247, 28.7.2015., str. 1.
(4)SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(5)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(6)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7)PE 349.540/Bur/ann/def.
(8)PE 422.541/Bur.
(9)Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio I. – Europski parlament (SL L 255, 30.9.2015., str. 3.).
(10) Izvor: PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.295/BUR) i PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.297/BUR) točka 12.
(11)Izvor: PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.295/BUR) i PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.297/BUR) točka 12.


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europsko vijeće i Vijeće
PDF 404kWORD 92k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2015/2156(DEC))
P8_TA(2016)0151A8-0101/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0201/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0101/2016),

1.  odgađa svoju Odluku o razrješnici glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Europskom sudu, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka kao i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2015/2156(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0101/2016),

A.  budući da su transparentnost i nadziranje javnih računa opća demokratska načela koja također vrijede i za Uniju;

B.  budući da je postupak davanja razrješnice dio koncepta predstavničke demokracije;

C.  budući da u skladu s člankom 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Europski parlament ima isključivu nadležnost za davanje razrješnice za izvršenje općega proračuna Europske unije;

D.  budući da je proračun Vijeća dio proračuna Europske unije;

E.  budući da u skladu s člankom 319. stavkom 2. UFEU-a Komisija mora podnijeti Europskom parlamentu na njegov zahtjev sve potrebne informacije u vezi s izvršenjem rashoda ili funkcioniranjem sustava financijskog nadzora;

F.  budući da prema članku 335. UFEU-a svaka institucija Unije ima administrativnu autonomiju te budući da su prema članku 55. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”) institucije pojedinačno odgovorne za izvršenje dijelova proračuna koji se na njih odnose;

G.  budući da bez potrebnih informacija Parlament ne bi bio u stanju donijeti odluku o davanju razrješnice na temelju poznavanja činjeničnog stanja;

H.  budući da su se pravni i akademski stručnjaci složili oko prava Europskog parlamenta na informacije na radionici Parlamenta o njegovu pravu na davanje razrješnice Vijeću održanoj 27. rujna 2012.;

1.  napominje da je Revizorski sud na temelju svojeg revizijskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. nije bilo materijalnih pogrešaka;

2.  prima na znanje da je u svojem godišnjem izvješću za 2014. Revizorski sud u vezi s pitanjima za koja je provedena revizija za Europsko vijeće i Vijeće zabilježio mali broj pogrešaka povezanih s izračunom troškova osoblja i određene nedostatke u upravljanju obiteljskim naknadama;

3.  poziva Europsko vijeće i Vijeće da poboljšaju upravljanje utvrđenim nedostacima i isprave pogreške koje je ustanovio Revizorski sud;

4.  napominje da je ukupni proračun Europskog vijeća i Vijeća za 2014. iznosio 534 200 000 EUR (535 511 300 EUR 2013. godine) sa stopom izvršenja od 91,3 %; prima na znanje porast stope izvršenja tijekom 2014.;

5.  prima na znanje smanjenje proračuna Vijeća za 2014. u iznosu od 1,3 milijuna EUR (-0,2 %);

6.  i dalje je zabrinut zbog toga što se troši puno manje od planiranog i to gotovo u svim kategorijama; ponavlja svoj poziv za izradu ključnih pokazatelja uspješnosti radi boljeg planiranja proračuna;

7.  zabrinut je zbog toga što je vrlo visok iznos odobrenih sredstava prenesen iz 2014. u 2015., posebno onih povezanih s nekretninama, postrojenjima i opremom; čvrsto je uvjeren da se opetovani prijenos sredstava kosi s načelom jedne godine i načelom dobrog financijskog upravljanja iz Financijske uredbe;

8.  smatra da bi se boljim planiranjem proračuna mogli izbjeći znatniji prijenosi sredstava unutar proračunskih linija od strane Vijeća;

9.  ponovno ističe da bi proračuni Europskog vijeća i Vijeća trebali biti razdvojeni kako bi se pridonijelo transparentnosti financijskog upravljanja u institucijama i poboljšanju odgovornosti obiju institucija;

10.  ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno, kao što su i druge institucije i poziva Vijeće da pristupi registru transparentnosti Unije;

11.  ponovno poziva Europsko vijeće i Vijeće da Parlamentu dostave svoje godišnje izvješće o radu s iscrpnim pregledom svih ljudskih resursa koji su dostupni objema institucijama, raščlanjenim po kategorijama, platnom razredu, spolu, nacionalnosti i stručnom usavršavanju;

12.  navodi da bi godišnja izvješća o institucijama i agencijama Unije mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva institucije Unije da uvrste standardno poglavlje o tim komponentama u svoja godišnja izvješća;

13.  žali zbog toga što Vijeće još nije usvojilo kodeks ponašanja; smatra da bi se sve institucije i agencije Unije trebale složiti oko zajedničkoga kodeksa ponašanja, koji je nužan za transparentnost, odgovornost i integritet tih institucija; poziva institucije i tijela Unije koja još nemaju kodeks ponašanja da što prije pripreme takav dokument;

14.  poziva Vijeće da bez odgode provede unutarnja pravila o zviždačima;

15.  poziva na objavljivanje potpunih izjava o financijskim interesima članova Vijeća na internetu;

16.  sa zabrinutošću napominje da se za predsjednika Europskog vijeća i njegove članove kabineta ne mogu pronaći pravila o integritetu, izjave o sukobima interesa i detaljni biografski podaci; nadalje napominje da ne postoje zajednička pravila o integritetu za nacionalne predstavnike u Vijeću; poziva Vijeće da smjesta donese takve mjere kojima će se ispraviti taj propust te da o tome obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

17.  pozdravlja nacrt uredbe Vijeća o utvrđivanju prihoda nositelja javnih dužnosti Unije na visokoj razini i uštedama koje su planirane na temelju te uredbe;

18.  poziva Vijeće da izradi detaljne antikorupcijske smjernice i neovisne politike u okviru svojih struktura;

19.  sa zabrinutošću napominje da postoji zabrinjavajući izostanak transparentnosti u pogledu zakonodavnog postupka, pregovora, položaja država članica i sastanaka u Vijeću; apelira na Vijeće da učini javnim relevantne dokumente i da uspostavi jasan sustav izvješćivanja kojim će se javnosti omogućiti da prati zakonodavni postupak na otvoren i transparentan način;

20.  zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti u trijalozima i na sastancima mirenja; poziva Vijeće da sustavno povećava transparentnost i integritet kada je riječ o pregovorima;

21.  uzima u obzir rezultate koje je međuinstitucijski odbor za pismeno i usmeno prevođenje postigao primjenom usklađene metodologije koja omogućava neposrednu usporedbu troškova prevođenja svih institucija; pozdravlja činjenicu da Vijeće pruža podatke u skladu s tom metodologijom;

22.  naglašava da jedan od glavnih financijskih ciljeva Glavnog tajništva Vijeća za 2014., dovršenje zgrade „Europa” do kraja 2015., nije ostvaren; izražava žaljenje zbog kašnjenja te traži da ga se izvješćuje o financijskima posljedicama odgode;

23.  ponavlja svoj poziv da se politika upravljanja nekretninama Vijeća priloži godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi te politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni;

Razlozi odgode odluke o davanju razrješnice

24.  ponavlja da bi Vijeće kada je riječ o sredstvima koja mu se dodjeljuju trebalo biti transparentno i potpuno odgovorno prema građanima Unije tako što će sudjelovati u godišnjem postupku davanja razrješnice kao što to čine ostale europske institucije; u tom pogledu smatra da djelotvoran nadzor nad izvršenjem proračuna Unije zahtijeva suradnju Parlamenta i Vijeća u vidu radnog dogovora; žali zbog poteškoća na koje se dosad nailazilo u postupku davanja razrješnice; naglašava potrebu da se poboljša mogućnost dijaloga između te dvije institucije kako bi se što prije pronašlo rješenje koje će podrazumijevati poštovanje nadležnosti iz Ugovorâ i odgovornost prema građanima;

25.  napominje da je postupak davanja razrješnice pojedinačnim institucijama i tijelima Unije dugotrajna praksa koja je uspostavljena radi jamčenja transparentnosti i demokratske odgovornosti prema poreznim obveznicima Unije; ističe da se time učinkovito jamči pravo i dužnost Parlamenta da nadzire čitav proračun Unije;

26.  nadalje napominje da je Komisija u pismu od 23. siječnja 2014. izrazila stajalište da sve institucije u cijelosti sudjeluju u procesu praćenja na temelju zapažanja Parlamenta u izvršavanju postupka davanja razrješnice i da bi sve institucije trebale surađivati kako bi se osigurala neometana provedba postupka davanja razrješnice uz potpuno poštovanje relevantnih odredbi u UFEU-u i u relevantnom sekundarnom pravu;

27.  ističe da Komisija u svojem pismu također navodi da neće nadzirati izvršenje proračuna drugih institucija i da bi se davanjem odgovora na pitanja koja su upućena drugoj instituciji narušila autonomija te institucije u izvršenju njezina dijela proračuna;

28.  podsjeća na to da svaka institucija iz članka 2. točke (b) Financijske uredbe može autonomno izvršiti dijelove proračuna koji se na nju odnose u skladu s člankom 55. te Uredbe; potvrđuje da Parlament, u skladu s praksom i tumačenjem važećih propisa, dodjeljuje razrješnicu svakoj instituciji pojedinačno kako bi se očuvala transparentnost i demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije;

29.  ističe da Parlament ima ovlast za davanje razrješnice u skladu s člancima 316., 317. i 319. UFEU-a i člankom 55. te člancima od 164. do 167. Financijske uredbe; smatra da su te odredbe dovoljna pravna osnova za izvršavanje prava Parlamenta da donese zasebnu odluku o razrješnici Vijeću uz njegovo pravo da dodjeljuje razrješnicu Komisiji; potvrđuje da je odluka o tome hoće li dati razrješnicu ili ne pravo Parlamenta i njegova dužnost prema građanima Unije;

30.  naglašava da je od 2009. Vijeće odbilo surađivati u postupku davanja razrješnice Europskog parlamenta tako što nije dostavilo potrebne informacije, odgovorilo na pisana pitanja te sudjelovalo u raspravama i saslušanjima o izvršenju njegova proračuna, te da je zbog toga više od tri milijarde EUR javnih sredstava iskorišteno netransparentno; smatra da se građanima Unije time šalje negativna poruka;

31.  ponavlja da bez suradnje Vijeća Parlament ne može donijeti odluku o davanju razrješnice na temelju poznavanja činjeničnog stanja;

32.  smatra da takva situacija dovodi do ozbiljne povrede obveza koje proizlaze iz Ugovorâ, posebno načela iskrene suradnje među institucijama, te da treba brzo pronaći rješenje kako bi se mogao nadzirati ukupan proračun Unije; u tom pogledu upućuje i na članak 15. UFEU-a kojim se utvrđuje da svaka institucija, tijelo, ured ili agencija Unije osigurava transparentnost svojih postupanja;

33.  ponavlja da je djelotvoran proračunski nadzor moguće provoditi jedino ako postoji suradnja Parlamenta i Vijeća te da njezini glavni čimbenici moraju uključivati formalne sastanke predstavnika Vijeća i Odbora za proračunski nadzor Parlamenta, koji bi odgovarali na pitanja koja postave članovi Odbora na temelju pisanog upitnika i koji bi na zahtjev dostavljali dokumente koji bi služili kao popratni materijal za proračunske kontrole;

34.  podsjeća da Parlament daje razrješnicu drugim institucijama nakon razmatranja dokumenata i odgovora na pitanja koji mu se dostavljaju; žali zbog toga što se Parlament u više navrata susreo s problemima u primanju odgovora Vijeća;

35.  prima na znanje pismo glavnog tajnika Vijeća kao odgovor na poziv Odbora za proračunski nadzor Parlamenta da nazoči razmjeni mišljenja predviđenoj za 11. siječnja 2016.; ističe da se pismom ne odgovara ni na poziv ni na pisani upitnik koji je Glavnom tajništvu Vijeća poslan 25. studenoga 2015., a u kojemu su sadržana pitanja zastupnika, nego se tek ponavlja već ranije poznato stajalište Vijeća o razmjeni financijskih podataka;

36.  vjeruje da je postupak davanja razrješnice važan instrument demokratske odgovornosti prema građanima Unije;

37.  poziva Vijeće da stupi u pregovore s Europskim parlamentom kako bi se zajamčilo njegovo pravo pristupa podacima o izvršenju proračuna Vijeća; smatra da to podrazumijeva obvezu Vijeća da dostavi zatražene informacije;

38.  žali zbog činjenice da se sve institucije Unije ne pridržavaju istih standarda u pogledu transparentnosti i vjeruje da bi Vijeće trebalo ostvariti poboljšanja u tom smislu;

39.  smatra da će s vremenom, radi postizanja veće transparentnosti postupka davanja razrješnice, možda biti potrebno provesti reviziju Ugovorâ kojom se izričito Europskom parlamentu dodjeljuje ovlast za pojedinačno davanje razrješnice svim institucijama i tijelima Unije, iako bi se u međuvremenu stanje moglo popraviti boljom suradnjom među institucijama Unije u okviru Ugovorâ;

40.  poziva Komisiju da izmijeni Financijsku uredbu radi jasnijeg navođenja ciljeva postupka davanja razrješnice i jasnijeg utvrđivanja kazni za nepridržavanje propisa; ističe da bi se to trebalo učiniti kako bi se institucije Unije pozvalo na odgovornost u cilju zaštite financijskih interesa građana Unije; naglašava da ne bi trebale postojati iznimke.

(1)SL L 51, 20.2.2014.
(2)SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3)SL C 373, 5.11.2015., str. 1.
(4)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Sud
PDF 327kWORD 77k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio IV. – Sud (2015/2157(DEC))
P8_TA(2016)0152A8-0123/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0202/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0123/2016),

1.  daje razrješnicu tajniku Suda za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Sudu, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio IV. – Sud (2015/2157(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio IV. – Sud,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0123/2016),

1.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2014. zaključio da nisu utvrđene nikakve bitne manjkavosti u područjima u kojima je bila provedena revizija, a to su upravljanje ljudskim resursima i nabava za Sud Europske unije;

2.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. ukupno gledajući nije bilo značajnih pogrešaka;

3.  prima na znanje da su odobrena sredstva Suda u 2014. iznosila 355 367 500 EUR (354 880 000 EUR u 2013.) i da je stopa izvršenja proračuna bila 99 %; pozdravlja povećanje stope korištenja u 2014. u usporedbi s njezinom razinom od 96,3 % u 2013. godini;

4.  napominje da je proračun Suda u potpunosti administrativne naravi, pri čemu se više od 75 % odnosi na rashode povezane sa zaposlenicima te institucije, dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i ostale rashode;

5.  pozdravlja produktivnost sudske djelatnosti Suda Europske unije u 2014., s 1691 predmetom podnesenim njegovim trima sudovima i 1685 zaključenih predmeta u toj godini;

6.  prima na znanje da je Sud u 2014. zaključio 719 predmeta (701 zaključenih 2013.) i da je pred njim pokrenuto 622 novih predmeta (699 u 2013.); podupire taj pozitivan statistički rezultat i smatra da se može još poboljšati;

7.  prima na znanje da je Općem sudu podneseno 912 novih predmeta, da je obradio 814 predmeta i imao 1423 predmeta u tijeku, što predstavlja povećanje broja postupaka u odnosu na 2012. i 2013. godinu;

8.  ističe da se stvaranjem devet privremenih radnih mjesta tajnika pri Općem sudu 2014. osnažio sudski tim te povećale njegova učinkovitost i stopa uspješnosti;

9.  prima na znanje da je 2014. Službenički sud zaključio 152 slučajeva, dok ih je 2013. zaključio 184, te da je 216 slučajeva bilo u tijeku; napominje da je 2014. Službenički sud ukupno gledajući bio manje učinkovit u svojoj sudskoj djelatnosti;

10.  potiče Sud da i nastavi poboljšavati korištenje postojećih resursa; smatra da su interne reforme provedene 2014., a to su reforma Poslovnika Općeg suda i Službeničkog suda i razvoj informatičkih aplikacija radi poboljšanja postupaka i bolje komunikacije, doprinijele optimalnom korištenju resursa;

11.  pozdravlja plan Revizorskog suda da Sud Europske unije podvrgne reviziji radi ocjene njegove uspješnosti, u skladu sa zahtjevom koji je Parlament podnio Revizorskom sudu tijekom postupka davanja razrješnice za 2013.;

12.  prima na znanje da su u siječnju 2016. dostavljene informacije u vezi s popisom vanjskih aktivnosti sudaca koje je Odbor zatražio tijekom razmjene stajališta u Parlamentu, u Odboru za proračunski nadzor, o davanju razrješnice za 2014.; žali zbog toga što nije naveden broj sudaca koji sudjeluju na raznim događanjima; poziva da se pruži pregled svih vanjskih aktivnosti koje poduzimaju suci, poput predavanja, razgovora i drugih događaja, kao i priprema za njih tijekom radnog vremena, a ne samo službeno odobrenih aktivnosti; zahtijeva da se pruže podaci o svim korištenim resursima povezanima s vanjskim aktivnostima sudaca, poput, primjerice, usluga prevođenja, sudskih savjetnika i vozača;

13.  smatra da bi sve informacije o vanjskim aktivnostima sudaca trebale biti dostupne javnosti; zahtijeva da se te informacije objave na internetskim stranicama Suda Europske unije i unesu u njegova godišnja izvješća o radu;

14.  poziva da se izjave o financijskim interesima sudaca objave na internetskim stranicama Suda Europske unije;

15.  nada se da će tekuća reforma Općeg suda biti podvrgnuta procjeni učinka ne bi li se potvrdilo da je prikladna te da će se njome pojednostaviti sudski ustroj Suda Europske unije;

16.  sa zadovoljstvom prima na znanje poboljšanje aplikacije e-Curia i povećan broj država članica koje su se njome počele koristiti 2014.; žali, međutim, što tri države članice nisu na popisu korisnika te aplikacije;

17.  poziva Sud da se još više koristi novim tehnologijama kako bi dodatno smanjio broj potrebnih tiskanih izdanja te broj sastanaka koji iziskuju pismene i usmene prijevode, a da pritom ne dovede u pitanje izvršavanje svojih obveza;

18.  prima na znanje da su aktivnosti uprave za prevođenje ocijenjene kao zadovoljavajuće; smatra da se dodatne uštede mogu ostvariti primjenom režima ograničenog prevođenja dokumenata koji nisu sudske naravi;

19.  prima na znanje da Sud sudjeluje u radu radne skupine o ključnim međuinstitucijskim aktivnostima i pokazateljima uspješnosti (KIAPI) među kojima su analizirani i troškovi prevođenja; žali zbog toga što Sud još uvijek ne dostavlja podatke prema usklađenoj metodologiji dogovorenoj unutar KIAPI-a;

20.  ponavlja zahtjev da se dnevni red zasjedanja Suda uvrsti kao prilog u godišnja izvješća o radu Suda;

21.  napominje da još uvijek postoji manjak žena na rukovodećim položajima na Sudu i poziva na to da se ta neravnoteža što prije ispravi;

22.  smatra odgovor koji je Sud Europske unije pružio na parlamentarno pitanje br. 26 (mirovine) nezadovoljavajućim; zahtijeva od Suda Europske unije da pruži jasan i iscrpan odgovor, kao što ga pružaju druge institucije; smatra da Sud Europske unije trebao odgovarati na sva pitanja koja mu uputi Parlament i poziva Sud da bude u potpunosti transparentan u pogledu mirovina;

23.  napominje da Sud Europske unije posjeduje 75 službenih vozila čiji trošak iznosi 1 168 251 EUR; napominje da su plaće vozača u 2014. iznosile 2 434 599 EUR; smatra da je riječ prekomjernim troškovima koji su u suprotnosti s općim trendom da se u institucijama Unije ograniči uporaba službenih vozila; ponovno upućuje poziv Sudu da smanji broj službenih vozila koja su na raspolaganju članovima i osoblju Suda; ističe da pozamašan trošak privatnih usluga vozača snose porezni obveznici Unije; preporučuju Sudu da ta pitanja razmotri u međuinstitucijskom kontekstu i poziva ga da promiče „zelenu” mobilnost;

24.  pozdravlja mjere koje je Sud poduzeo u cilju pridržavanja načela „zelene” javne nabave i podržava daljnju provedbu te strategije;

25.  sa zadovoljstvom napominje da je godišnjem izvješću o radu Suda priložena njegova politika upravljanja nekretninama.

(1) SL L 51, 20.2.2014.
(2) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3) SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(4)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Revizorski sud
PDF 333kWORD 83k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio V. – Revizorski sud (2015/2158(DEC))
P8_TA(2016)0153A8-0107/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0203/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0107/2016),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Revizorskog suda za izvršenje proračuna Revizorskog suda za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Revizorskom sudu, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih dâ na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio V. – Revizorski sud (2015/2158(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio V. – Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0107/2016),

1.  napominje da godišnju računovodstvenu dokumentaciju Revizorskog suda revidira nezavisni vanjski revizor PricewaterhouseCoopers SARL kako bi se i na Revizorski sud primjenjivala načela transparentnosti i odgovornosti koja primjenjuje u svojim revizijama; prima na znanje mišljenje revizora da „financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Europskog revizorskog suda”;

2.  naglašava da je 2014. ukupan iznos konačnih odobrenih sredstava Revizorskog suda bio 133 498 000 EUR (142 761 000 EUR 2013.) te da je ukupna stopa izvršenja proračuna bila 98,8 %, dok je 2013. ta stopa bila 92 %; pozdravlja povećanje stope izvršenja sa smanjenim proračunom;

3.  ističe da je proračun Revizorskog suda isključivo administrativne naravi i da se veliki iznosi izdvajaju za rashode povezane s osobama koje rade u instituciji;

4.  potvrđuje presudnu ulogu Revizorskog suda u jamčenju učinkovitijeg i promišljenijeg trošenja sredstava Unije; podsjeća na to da Revizorski sud ima važnu ulogu da zakonodavcu i proračunskom tijelu daje vrijedna mišljenja o rezultatima i učincima politika Unije kako bi se povećala ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost aktivnosti koje financira Unija;

5.  pozdravlja projekt reforme Revizorskog suda pokrenut krajem 2014. kojim se nastoji pojednostavniti postupak revizije i reformirati organizaciju rada Revizorskog suda tako da bude prilagođena radnim zadatcima te povećati opseg rada svojeg osoblja; poziva Revizorski sud da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o postignutim ciljevima i učincima te reforme;

6.  podsjeća Revizorski sud na to da su se u točki 54. zajedničkog pristupa za decentralizirane agencije iz 2012. Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da je za sve aspekte vanjskih revizija povjerenih vanjskim službama i dalje u cijelosti odgovoran Europski revizorski sud, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave te iz svog proračuna financira te postupke i sve druge troškove povezane s vanjskim revizijama povjerenim vanjskim službama”; izražava duboko žaljenje zbog toga što novi revizijski pristup uključivanja revizora iz privatnog sektora povećava administrativno opterećenje decentraliziranih agencija; sa zabrinutošću napominje da je to dovelo do povećanja administrativnog opterećenja za 85 %, što je više od 13 000 dodatnih sati u usporedbi s prijašnjim revizijama koje je provodio Revizorski sud, što u prosjeku čini 3,5 ekvivalenta punog radnog vremena; izražava žaljenje što je vrijeme potrošeno na javnu nabavu i administraciju ugovora o reviziji stvorilo više od 1400 sati dodatnog posla za decentralizirane agencije te što su ukupni dodatni rashodi za vanjske revizije koje je izradio privatni sektor 2014. porasli na 550 000 EUR; ponovno poziva Revizorski sud da poštuje dogovoreni zajednički pristup te ugovara i podmiruje usluge vanjskih revizora agencija te da pruži bolje smjernice privatnim revizorima kako bi se u velikoj mjeri smanjilo administrativno opterećenje;

7.  primjećuje sa zadovoljstvom da Revizorski sud planira provesti reviziju Suda Europske unije kako bi ocijenio njegovu uspješnost, u skladu sa zahtjevom Parlamenta iz rezolucije o davanju razrješnice od 29. travnja 2015. za financijsku godinu 2013.(6);

8.  polazeći od te plodne suradnje poziva Revizorski sud da izradi tematsko izvješće o tome je li Komisija dobro iskoristila svoje ovlasti pri podupiranju i nadziranju država članica u izvršavanju proračuna Unije;

9.  podupire Revizorski sud u njegovim naporima da izdvoji više sredstava za revizije uspješnosti; očekuje da će organizacija rada revizorskog osoblja prilagođena radnim zadacima omogućiti Revizorskom sudu fleksibilnije dodjeljivanje financijskih sredstava, a da pritom ne naruši njegovu zadaću; smatra da bi u skladu s člankom 287. stavkom 3. UFEU-a Revizorski sud i nacionalne vrhovne revizijske institucije trebali prisnije surađivati, osobito u pogledu izrade izvješća o reviziji uspješnosti (postizanje vrijednosti za novac) za različite politike i programe Unije i revidiranja mehanizama podijeljenog upravljanja; očekuje konkretne rezultate kad je riječ o obznanjivanju godišnjeg programa Revizorskog suda;

10.  prima na znanje inicijativu Revizorskog suda da reformira svoj sustav revizijskih vijeća; želi saznati više o tome;

11.  prima na znanje da je 2014. Revizorski sud imao najveći izlazni proizvod u dosadašnjem radu; te pozdravlja novitete poput panoramskog pregleda;

12.  prima na znanje da se od 2008. smanjilo vrijeme potrebno za izradu tematskih izvješća, iako još nije postignut cilj da to bude 18 mjeseci; naglašava da ciljevi moraju biti realistični kako se ne bi narušila kvaliteta izvješća;

13.  potiče Revizorski sud da ispita povezanost količine i pravovremenosti tematskih izvješća;

14.  naglašava da su preporuke sadržane u tematskim izvješćima često nejasne te smatra da bi se njima trebalo dosljedno upućivati na primjerena i neprimjerena postupanja dotičnih država;

15.  sa zadovoljstvom primjećuje da provedba obveze smanjenja broja zaposlenika za 5 % nije nepovoljno utjecala na politiku Revizorskog suda da intenzivira svoje usluge revizije; poziva Revizorski sud da se pobrine da daljnji rezovi ne utječu nepovoljno na kvalitetu njegovih izvješća;

16.  poziva Revizorski sud da uz zaslužnost i stručnost zajamči i geografsku ravnotežu osoblja, osobito za rukovoditeljska i direktorska radna mjesta;

17.  pozdravlja zalaganje Revizorskog suda da poboljša rodnu ravnotežu svog osoblja; ističe i pozdravlja povećanje broja žena među revizorima, što će nedvojbeno utjecati na njihovu zastupljenost na rukovoditeljskim položajima u tom sektoru, kao i na stvaranje mreže ženskih revizora; naglašava da je nužno nastaviti rad u tom pravcu;

18.  pozdravlja korake koje je Revizorski sud poduzeo u stručnom osposobljavanju svojih revizora ne bi li upravljanje i obnavljanje znanja učinio djelotvornijim; čestita Revizorskom sudu na njegovoj suradnji sa sveučilištima u Metzu i Nancyju u izradi specijalističkih studijskih programa u području europske revizije i potiče Revizorski sud da u tu svrhu uspostavi kontakt i s drugim europskim sveučilištima;

19.  prima na znanje da će se raspoloživi saldo iz ugovora sklopljenog za plaćanje zgrade K3 iskoristiti za financiranje renoviranja zgrade K2; želio bi znati više o opsegu tih radova;

20.  ponavlja svoj poziv na to da se politika Revizorskog suda o upravljanju nekretninama priloži godišnjem izvješću o radu;

21.  priznaje da je Revizorski sud nastojao smanjiti troškove prevođenja; smatra da bi se sklapanje sporazuma o suradnji u području prevođenja, kakav postoji između savjetodavnih odbora i Parlamenta, mogla razmotriti kao dio strategije Revizorskog suda za razdoblje 2013. − 2017. radi poboljšanja učinkovitosti i smanjenja troškova; poziva Revizorski sud da razmotri povjeravanje prijevoda vanjskim službama kao jedan od načina uštede troškova;

22.  potvrđuje rezultate međuinstitucijskog odbora za pismeno i usmeno prevođenje u dogovaranju usklađene metodologije koja omogućuje izravnu usporedbu troškova prevođenja svih institucija; pozdravlja činjenicu da Revizorski sud ustupljuje podatke u skladu s tom metodologijom;

23.  poziva Revizorski sud da u svoja godišnja izvješća o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uvrsti rezultate i posljedice zaključenih slučajeva Europskog ureda za borbu protiv prijevara u kojima je predmet istrage bila institucija ili osoba zaposlena u instituciji;

24.  prima na znanje da je usvajanje preporuke Službe za unutarnju reviziju da se preispitaju pravila iz vodiča za službena putovanja odgođeno iz tehničkih razloga;

25.  prima na znanje da je Revizorski sud poduzeo prve korake da bi se u radu institucije prestao koristiti papir; podupire inicijativu Revizorskog suda u njegovim ciljevima, ali očekuje da Odbor Parlamenta za proračunski nadzor i dalje prima nekoliko papirnatih primjeraka izvješća Revizorskog suda; podržava strategiju za okoliš koju je dosad provodio Revizorski sud, pa i njezin naglasak na smanjenju potrošnje energije, većem korištenju videokonferencijama, uspostavi sustava za ponovnu uporabu kišnice i promicanju održive mobilnosti;

26.  pozdravlja veću jasnoću objava Revizorskog suda u medijima; očekuje da će se ta poboljšanja nastaviti;

27.  pozdravlja suradnju između Revizorskog suda i Odbora Parlamenta za proračunski nadzor, kao i redovite povratne informacije u odgovoru na zahtjeve Parlamenta.

(1)SL L 51, 20.2.2014.
(2)SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3)SL C 373, 5.11.2015., str. 1.
(4)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6)Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio V. – Revizorski sud (SL L 255, 30.9.2015., str. 123.).


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europski gospodarski i socijalni odbor
PDF 335kWORD 88k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor (2015/2159(DEC))
P8_TA(2016)0154A8-0111/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0204/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovoroma institucije(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0111/2016),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za izvršenje proračuna Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka kao i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor (2015/2159(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 18. studenoga 2015. o zaključenju istrage u pogledu pritužbe 1770/2013/JF protiv Europskog gospodarskog i socijalnog odbora,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0111/2016),

1.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. ukupno gledajući nije bilo značajnih pogrešaka;

2.  sa zabrinutošću ističe da je u godišnjem izvješću za 2014. Revizorski sud iznio primjedbe Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) zbog nedostataka u četiri od petnaest ispitanih postupaka javne nabave;

3.  pozdravlja činjenicu da je EGSO kao odgovor na zapažanja Revizorskog suda pokrenuo uslugu kojoj je cilj pružanje podrške za javnu nabavu kako bi pomogao upravama, osim uprave za logistiku koja već ima takvu uslugu; očekuje da će ta usluga potpuno funkcionirati u drugoj polovici 2016.;

4.  prima na znanje da je 2014. proračun EGSO-a iznosio 128 559 380 EUR sa stopom korištenja od 95,6 %, dok je 2013. iznosio 130 104 400 EUR, što predstavlja smanjenje od 1,19 %; prima na znanje povećanje stope korištenja u 2014., no žali što nije dosegla 96,8 % iz 2012.;

5.  naglašava da je proračun EGSO-a u potpunosti administrativne naravi i da se veliki dio koristi za rashode povezane s osobama koje rade za instituciju, a ostatak se koristi za zgrade, namještaj, opremu i ostale namjenske rashode za poslovanje;

6.  prima na znanje daljnje primjedbe koje su priložene godišnjem izvješću o radu EGSO-a uz Rezoluciju Parlamenta o razrješnici od 29. travnja 2015. za financijsku godinu 2013.(6);

7.  napominje da je EGSO 2014. objavio manje izvješća i mišljenja te da je održao manje sjednica o zakonodavnom radu; međutim iznenađen je povećanjem broja pravnih mišljenja koja je u tom razdoblju izdao pravni odjel; traži da ga se informira o razlozima tog povećanja;

8.  napominje da su 5. veljače 2014. EGSO i Parlament potpisali sporazum o suradnji s dva priloga o administrativnoj suradnji i učinku na proračun u cilju razvoja političke i administrativne suradnje u sklopu s paralelnim sporazumom između Parlamenta i Odbora regija;

9.  pozdravlja odgovor Europskog gospodarskog i socijalnog odbora na zahtjev Parlamenta u njegovoj gore navedenoj Rezoluciji o razrješnici za 2013. da provede individualnu procjenu učinka koji je sporazum o suradnji imao na ljudske resurse, rashode, sinergije, dodanu vrijednost i sadržaj;

10.  utvrđuje da su u okviru sporazuma o suradnji još moguća poboljšanja, posebno u političkom planu; smatra da su Parlament, EGSO i Odbor regija sposobni razviti daljnje sinergije koje će povećati produktivnost na svim razinama u područjima suradnje te poziva da se utvrde detaljne odredbe u pogledu funkcioniranja službi koje one dijele; traži da se članovi EGSO-a ispitaju o njihovom zadovoljstvu uslugama koje im pruža Služba Europskog parlamenta za istraživanja; traži da ga se izvještava o daljnjim koracima povezanima sa sporazumom o suradnji;

11.  traži da revizija sporazuma o suradnji na sredini razdoblja uključuje detaljan prikaz po institucijama koji bi pokazivao uštede i povećane proračunske troškove koji iz njega proizlaze;

12.  prima na znanje da je EGSO nakon posebnog zahtjeva Parlamenta iz prošlogodišnje Rezolucije o razrješnici za 2013. primijenio nova pravila o naknadi putnih troškova članova na temelju stvarnih troškova; pozdravlja činjenicu da je s aktualnim mandatom EGSO-a koji je počeo najesen 2015. sustav postao potpuno operativan;

13.  sa zabrinutošću napominje da je korisnicima EGSO-a isplaćen iznos od ukupno 17 375 864 EUR u putnim troškovima i naknadama; snažno potiče tu instituciju da razvije sustavnu strategiju kako bi bitno smanjila te troškove i naknade;

14.  prima na znanje da je 2014. u skladu sa sporazumom o suradnji EGSO imao pozitivan saldo od 1 560 000 EUR; napominje sa zabrinutošću da je premješteno 36 dužnosnika EGSO-a i 24 dužnosnika Odbora regija, od kojih su svi radili u službama za prevođenje i većinom bili blizu dobi za umirovljenje, u okviru sporazuma o suradnji s posljedicom da će obje institucije ostvariti znatne uštede u poglavljima povezanima s osobljem (plaće i mirovine), dok će u istim poglavljima troškovi Parlamenta biti veći kratkoročni (plaće) i dugoročni (mirovine) rashodi;

15.  izražava žaljenje zbog rasta troškova službenih putovanja s 338 366 EUR na 387 481 EUR u 2014. (14,5 %);

16.  snažno potiče uvrštenje pregleda osoblja na rukovodećim položajima po nacionalnosti, spolu i položaju u godišnjem izvješću o radu;

17.  pozdravlja usku suradnju EGSO-a i Odbora regija u sastavljanju internih pravila o zviždačima budući da međusobno dijele neke službe i jedan dio osoblja; međutim smatra da je EGSO predugo odgađao provedbu tih pravila; unatoč tome pozdravlja činjenicu da se ta pravila primjenjuju retroaktivno;

18.  prima na znanje blago poboljšanje 2014. u broju pripadnika jednog spola na rukovodećim položajima (40 % 2014.; 39 % 2013.); žali što postoji kontinuiran nerazmjer koji se ne primjećuje u drugim kategorijama; naglašava važnost postavljanja srednjoročnih ciljeva kojima bi se mogla postići potrebna ravnoteža i snažno potiče nastavak rada u tom smjeru;

19.  pozdravlja pokretanje posebnog tečaja „Etika i integritet” pod okriljem EGSO-a kako bi se poboljšalo znanje i svijest o pravima i obvezama osoblja; međutim smatra da taj tečaj ne bi trebao biti obvezan samo za nove članove osoblja, nego za čitavo osoblje;

20.  žali što EGSO još nije proveo sve mjere koje je Parlament zatražio u stavku 24. gore navedene Rezolucije o razrješnici za 2013.; smatra da EGSO nije pravilno postupio kada je, umjesto da proslijedi podatke o dvije presude protiv njega Predsjedništvu Parlamenta, te svojim članovima i osoblju, odabrao uključiti te podatke u publikacije općeg karaktera; nada se da će se propusti ove vrste riješiti razvojem novih pravila o zviždačima te da se sukladno tomu u ovom specifičnom slučaju mogu primijeniti retroaktivno;

21.  nada se da će s provedbom novih pravila o zviždačima EGSO odmah i učinkovito poduzeti mjere potrebne kako bi se zajamčilo priznavanje i poštovanje zviždača te obzir prema njima u slučajevima koje Opći sud smatra takvima ,a koji su se dogodili prije uvođenja tih pravila; poziva da se poduzmu potrebne mjere kojima će se jednom zasvagda okončati napadi protiv tih zviždača u raznim publikacijama ESGO-a;

22.  izražava žaljenje zbog toga što u gore navedenoj odluci kojom se zaključuje istraga 1770/2013/JF o EGSO-u Europski ombudsman izjavljuje da je EGSO prihvatio samo dio prijedloga kojim bi se ispravile nepravilnosti u njegovu djelovanju; žali zbog činjenice da EGSO nije priznao nepravilnosti ni da je pogriješio donijevši odluku da premjesti podnositelja pritužbe na drugo radno mjesto; izražava žaljenje zbog toga što EGSO nije načelno priznao te greške iako je u praksi prihvatio neke preporuke Europskog ombudsmana u pogledu dodjele naknade podnositelju pritužbe za pretrpljene nepravde;

23.  prima na znanje podatke pružene od strane EGSO-a u popratnim mjerama gore navedene Rezoluciju o razrješnici za 2013. o upotrebi videokonferencijskih alata; traži da ga se po tom pitanju i dalje obavještava o ostvarenom napretku; vjeruje da će upotrebom videokonferencija i sličnih tehnologija EGSO moći znatno smanjiti troškove putovanja i sastanaka;

24.  napominje da se broj videokonferencijskih sastanaka udvostručio u odnosu na 2013.; napominje da su se videokonferencijski alati upotrebljavali na sastancima na kojima nije bilo potrebno usmeno prevođenje; potiče EGSO da se učinkovito koristi jezičnim tečajevima kako bi zajamčio manju potrebu za usmenim prevođenjem te njegov djelotvorniji i učinkovitiji rad;

25.  potiče EGSO da poboljša svoju politiku informiranja i komuniciranja kao i svoju prisutnost u društvenim medijima;

26.  prima na znanje nastojanja EGSO-a da poveća svoju vidljivost učinkovitom politikom informiranja i komuniciranja; slaže se s njegovom usmjerenosti na povećanje suradnje među institucijama kako bi se popravile komunikacija i vidljivost kao i povećala prisutnost članova institucija na nacionalnoj razini te potiče EGSO da nastavi djelovati u tom smjeru; u tom pogledu pozdravlja sva daljnja nastojanja za poboljšanje toka informacija te time i transparentnosti;

27.  sa zadovoljstvom konstatira smanjenje broja zatraženih usluga usmenog prevođenja koje nisu iskorištene s 5,1 % u 2013. na 4,3 % u 2014.; očekuje da će se na temelju uvjeta dogovorenih u okviru sporazuma o suradnji zajamčiti dodatno smanjenje troškova usmenog prevođenja;

28.  smatra da iznenađuje smanjenje troškova usluga prevođenja dodijeljenih vanjskim izvršiteljima za 1 % u usporedbi s 2013.; očekuje da će se taj trend promijeniti nakon provedbe sporazuma o suradnji kojim se predviđa više usluga prevođenja dodijeljenih vanjskim izvršiteljima nakon prebacivanja prevoditeljskog osoblja u Parlament;

29.  uzima u obzir rezultate koje je postigao međuinstitucijski odbor za usmeno i pismeno prevođenje dogovorom oko usklađenja metodologije koja omogućava neposrednu usporedbu troškova prevođenja svih institucija; pozdravlja činjenicu da EGSO pruža podatke u skladu s tom metodologijom;

30.  žali što se 2014. morao odgoditi jedan važan događaj; ponovno poziva Europski gospodarski i socijalni odbor da bolje isplanira organizaciju događanja unutar odbora;

31.  pozdravlja uvrštenje rezultata i posljedica završenih postupaka kojima se bavio Europski ured za borbu protiv prijevara u 2014. u svoje godišnje izvješće o radu;

32.  pozdravlja odluku EGSO-a da priloži svoju politiku upravljanja nekretninama u svoje godišnje izvješće o radu;

33.  prima na znanje suradnju između članova EGSO-a i Odbora za proračunski nadzor Parlamenta, osobito u pogledu postupka o razrješnici.

(1)SL L 51, 20.2.2014.
(2)SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3)SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(4)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6)Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor (SL L 255, 30.9.2015., str. 128.).


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Odbor regija
PDF 418kWORD 98k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VII. – Odbor regija (2015/2160(DEC))
P8_TA(2016)0155A8-0132/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0205/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0132/2016),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Odbora regija za izvršenje proračuna Odbora regija za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Odboru regija, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka kao i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VII. – Odbor regija (2015/2160(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VII. – Odbor regija,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0132/2016),

1.  primjećuje da je Revizorski sud u svojemu godišnjem izvješću za 2014. zaključio da nisu utvrđeni nikakvi bitni nedostatci u vezi s pitanjima za koja je provedena revizija i koja su povezana s ljudskim resursima i nabavom za Odbor regija („Odbor”);

2.  napominje da je Revizorski sud na temelju svojeg revizijskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. nije bilo materijalnih grešaka;

Upravljanje proračunom i financijama

3.  prima na znanje da je 2014. odobreni proračun Odbora iznosio 87 600 000 EUR (87 373 000 EUR u 2013.), od čega su 86 300 000 EUR bila odobrena sredstva za preuzimanje obveza sa stopom korištenja od 98,5 %; pozdravlja poboljšanje stope korištenja tijekom 2014. godine;

4.  prima na znanje da 4. cilj Uprave za administraciju i financije ­ „osiguranje učinkovitog okruženja unutarnje kontrole i praćenje provedbe financijskih uredbi”­, nije postignut za dva od tri pokazatelja učinka: stopa povrata od korekcija pravnih ili proračunskih obveza ili plaćanja pala je ispod ciljanih 4 %, dok se broj financijskih iznimki 2014. povećao za 6 % umjesto da se smanji za 3 %;

5.  zabrinut je zbog povećanja broja izvješća o iznimkama: 87 financijskih iznimki i tri administrativne iznimke; naglašava da su se te tri administrativne iznimke odnosile na neusklađenost s unutarnjim postupcima; napominje da su 2014. napravljena četiri odstupanja (u usporedbi s jednim u 2013.) u pogledu pravila o nabavi / upravljanju ugovorima te da je većina izvješća o odstupanjima (58 od 81) povezana s nepostojanjem ili nedostatnošću pravnih obveza; traži detaljne informacije o tome kako je došlo do tih odstupanja i o predmetnim iznosima; zahtijeva do kraja lipnja 2016. cjelovito izvješće o korektivnim mjerama koje su poduzete radi sprečavanja sličnih situacija;

6.  primjećuje 13 prijenosa između proračunskih linija u financijskoj godini 2014.; mišljenja je da su se prijenosi u vezi s proračunom za komunikaciju među političkim skupinama i tiskanje u Službenom listu Europske unije mogli predvidjeti u prvobitno odobrenom proračunu;

Uštede i administrativni rashodi

7.  naglašava da je proračun Odbora u potpunosti administrativne naravi s obzirom na to da se velik dio rashoda izdvaja za osoblje te institucije, dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i razne ostale tekuće troškove;

8.  ipak napominje da je samo tijekom 2014. potrošeno ukupno 8 277 556 EUR na naknade za putovanja i sastanke članova i zamjenika članova Odbora te dodatnih 409 100 EUR na službena putovanja i putne troškove osoblja; smatra da je broj službenih putovanja izrazito velik (787), kao i rashodi koje stvaraju članovi naknadama za putne troškove i sastanke; smatra da bi svoja službena putovanja članovi trebali jasno opisati u godišnjem izvješću o radu, uz detaljno navođenje troškova i analizu troškova i koristi; naglašava da je upućivanje na misije članova neodređeno, neprecizno te ne pruža jasne brojke; potiče Odbor da u godišnje izvješće o radu uvijek uvrsti podatke o misijama članova;

9.  smatra da je iznos od 9 594 089 EUR koji je Odbor 2014. platio za troškove najma (vanjski najmodavci) previsok; podsjeća da je čak i nakon povlačenja doprinosa od 1 181 382 EUR iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) , neto iznos koji je Odbor platio bio viši od računovodstvenog udjela za ta plaćanja najmova, za koje se razlika bilježila kao troškovi održavanja nekretnine (852 464 EUR); naglašava da većina obveza Odbora dolazi iz transakcija koje nastaju za iznajmljene nekretnine (95,6 % u 2014.) i da je na kraju 2014. dug za financijski najam iznosio 65 051 695 EUR; poziva Odbor da zajedno s Parlamentom i Komisijom utvrdi rješenja, npr. opsežna zajednička uporaba zgrada / soba za sastanke / konferencijskih sala, radi smanjenja troškova;

10.  zahtijeva da se politika upravljanja nekretninama Odbora priloži godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi te politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni;

11.  primjećuje uštede u uslugama usmenog prevođenja; žali što u godišnjem izvješću o radu Odbora nisu pružene podrobne informacije o stopi korištenja i opoziva usluga usmenog prevođenja; zahtijeva da se ti podaci uvrste u godišnje izvješće o radu za 2015.;

12.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Odbor u godišnje izvješće o radu za 2013. uvrstio informacije o neiskorištenim uslugama usmenog prevođenja; smatra pozitivnim smanjenje stope neiskorištenih usluga usmenog prevođenja s 3,23 % 2012. na 2,51 % 2013. godine i smatra da se ta stopa može dodatno poboljšati; poziva Odbor da bolje planira svoje sjednice;

13.  primjećuje da se Odbor više koristi videokonferencijama; žali međutim zbog toga što kasni uvođenje prijenosne opreme za videokonferencije i traži da se u godišnje izvješće o radu za 2015. uvrste informacije o tome; prima na znanje da se, prema navodima Odbora, videokonferencijom koristi na sastancima gdje nije potreban usmeni prijevod; potiče Odbor da učinkovito iskoristi tečajeve jezika kako bi se smanjila potreba za usmenim prevođenjem te na taj način Odbor postao učinkovitiji i djelotvorniji; poziva Odbor da u tom pogledu ažurira tijelo nadležno za davanje razrješnice do kraja lipnja 2016.;

14.  poziva na opsežno korištenje videokonferencijama i svim povezanim alatima kako bi se u znatnoj mjeri smanjili troškovi; ne razumije kako se toliko velik broj misija u Grčku ili Italiju (77 odnosno 125) može pretvoriti u dodanu vrijednost za građane tih država ili ostale građane Unije;

Suradnja i sporazumi

15.  pozdravlja donošenje Povelje o višerazinskom upravljanju u Europi 2014. koje je pokrenuto obvezivanjem na razvoj novih oblika dijaloga i partnerstva među svim javnim tijelima unutar Unije kako bi se javne politike i javna potrošnja optimizirale, a provedba politika poboljšala; traži da ga se u tom pogledu obavijesti o projektnoj strategiji i njezinim rezultatima;

16.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je 5. veljače 2014. potpisan sporazum o suradnji između Parlamenta, Odbora i EGSO-a u cilju razvoja političke suradnje; napominje da je dogovoren i Prilog o administrativnoj suradnji;

17.  smatra da još uvijek ima prostora za poboljšanje u području suradnje između Parlamenta i Odbora temeljem sporazuma o suradnji, posebice u pogledu politike; poziva obje institucije da razmotre mogu li se pronaći dodatne sinergije koje će poboljšati produktivnost u domenama obuhvaćenima sporazumom o suradnji i traži da ga se obavješćuje o rezultatima; poziva na uspostavu detaljnih odredbi o radu zajedničkih službi Parlamenta, Odbora i EGSO-a;

18.  poziva da se članovi odbora anketiraju o tome jesu li zadovoljni uslugama koje im pruža Služba Europskog parlamenta za istraživanje; traži da ga se i dalje izvještava o daljnjim koracima povezanima sa sporazumom o suradnji;

19.  traži da se u pregled sredinom razdoblja uvrsti zajednička procjena proračunskih ušteda koje proizlaze iz sporazuma o suradnji, i to za svaku instituciju odvojeno;

20.  prima na znanje da su tijekom 2014. Odbor i EGSO imali pozitivnu proračunsku liniju u okviru sporazuma o suradnji; sa zabrinutošću primjećuje da je 24 dužnosnika Odbora i 36 dužnosnika EGSO-a, svi iz prevoditeljskih službi i većinom blizu odlasku u mirovinu, prebačeno u sklopu ovog ugovora, što je dovelo do toga da će obje institucije imati značajne uštede u poglavljima proračuna za osoblje (plaće i mirovine), dok će troškovi Parlamenta znatno porasti, kako kratkoročno (plaće) tako i dugoročno (mirovine);

21.  prima na znanje činjenicu da je novi bilateralni administrativni sporazum o suradnji između Odbora i EGSO-a potpisan 2015.; zahtijeva da ga se izvještava o toj bilateralnoj suradnji u pregledu sredinom razdoblja;

22.  prima na znanje suradnju između Odbora i Odbora Parlamenta za proračunski nadzor, posebno kada je riječ o davanju razrješnice;

Upravljanje ljudskim resursima

23.  žali što nije ostvaren 2. cilj Uprave za pismeno prevođenje – „unapređenje radnih metoda i optimizacija upravljanja ljudskim i financijskim resursima”; zabrinut je zbog niske stope izvršenja za proračunsku liniju 1420 (eksternalizacija pismenog prevođenja i prevoditeljski alati); primjećuje posebice da je stopa izvršenja proračuna za nekoliko linija pismenog prevođenja bila znatno ispod prosjeka iz prethodnih godina;

24.  potvrđuje postignute rezultate međuinstitucijskog odbora za pismeno i usmeno prevođenje u određivanju usklađene metodologije koja omogućuje izravnu usporedbu troškova prevođenja svih institucija; pozdravlja činjenicu da Odbor dostavlja podatke u skladu s tom metodologijom;

25.  konstatira stalan manjak žena na višim položajima u Odboru; poziva na donošenje plana za pružanje jednakih mogućnosti u pogledu rukovodećih položaja kako bi se te nepravilnosti što prije ispravile;

26.  žali što žene čine manje od 35% rukovodećeg kadra, a istovremeno preko 60% osoblja su žene; stoga naglašava da žene zauzimaju samo 28% viših rukovodećih mjesta; poziva Odbor da ispravi ovu neravnotežu u pogledu žena;

Upravljanje nabavom i ugovorima

27.  naglašava da je odbor za reviziju napravio analizu trenutačne prakse nabave u Odboru te izdao preporuke u vezi s unapređenjem financijskih tokova, popraćene s 15 mjera za jačanje sustava kontrole; zahtijeva do kraja lipnja 2016. detaljne informacije o skupini za osiguranje kvalitete nabave i njezinoj učinkovitosti te, u vezi s tim, opis i praćenje preporuka odbora za reviziju;

28.  žali što je broj odstupanja od pravila nabave / upravljanja ugovorima porastao s jednog u 2013. na četiri u 2014.; primjećuje da je do jednog takvog odstupanja došlo zbog proceduralne pogreške u zajedničkom postupku Odbora i Parlamenta o kontinuitetu u pružanju IT usluga; poziva Odbor da poduzme potrebne mjere kako se takve situacije ne bi ponovile; traži od Odbora da se bez odgode pozabavi aktualnim pitanjem svih izvješća o iznimkama zbog neusklađenosti s odredbama Financijske uredbe ili unutarnjim poslovnikom; napominje, međutim, da broj iznimaka čini samo 0,4 % svih obuhvaćenih postupaka;

Unutarnja revizija

29.  napominje da se odbor za reviziju, osnovan 2013., u 2014. sastao dvaput; zabrinut je zbog rezultata popratnih mjera nakon revizije o uspješnosti projekata IT-a; smatra da izvedba informatičkih projekata i aplikacija predstavlja jasno utvrđen nedostatak za koji su poduzete slabe ili nikakve mjere; izrazito žali što je ispunjena samo jedna od 15 preporuka revizijskog tijela; zahtijeva analizu učinka tih informatičkih projekata i njihove dodane vrijednosti za građane Unije do kraja lipnja 2016.;

30.  sa zadovoljstvom primjećuje da je 16 od ukupno 18 preporuka revizora za uspješnost vanjske pisane komunikacije provedeno, a prema navodima iz drugog izvješća o mjerama praćenja, smatra se da je rizik od smanjenja učinkovitosti i djelotvornosti zbog preostalih otvorenih preporuka mali;

31.  prima na znanje odobrenje glavnog tajnika u2015. za reviziju o primjerenosti sustava definiranja statutarnih prava i zahtijeva dodatne informacije o 19 preporuka za reviziju postupaka daljnjeg delegiranja, unapređenje analize rizika u vezi s rezultatima provjere, definiranje ili reviziju postupaka i kontrolnih popisa, primjenu politike osposobljavanja, objavljivanje odluka o imenovanjima, transferima i statusu; potiče Odbor da do kraja lipnja 2016. donese akcijski plan koji će osmisliti služba u kojoj je provedena revizija, a koji bi trebao sadržavati rokove za provedbu potrebnih korektivnih mjera;

Pravila za zviždače, sukobe interesa i situacije „rotirajućih vrata”

32.  pozdravlja to što je Odbor donio Odluku o utvrđivanju pravila o zviždačima(6) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2016.; smatra, međutim da je trebalo previše vremena da se ta pravila utvrde; poziva Odbor da ih objavi te da u godišnjem izvješću o radu obavijesti tijelo za davanje razrješnice o napretku provedbe; pozdravlja međutim prisnu suradnju Odbora regija i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora u sastavljanju njihovih internih pravila o zviždačima s obzirom na to da su im neke službe i dio osoblja zajednički; također pozdravlja činjenicu da se ta pravila primjenjuju retroaktivno;

33.  smatra neprihvatljivim da se Odbor bavi istim slučajem zviždača od 2003. te da, unatoč presudama Službeničkog suda Europske unije iz 2013.(7) i 2014.(8) te Rezoluciji Parlamenta o razrješnici od 29. travnja 2015.(9), još nije proveo te presude, proglasio postupak tužitelja opravdanim ili konačno zaključio slučaj; poziva Odbor da poduzme sve potrebne korake kako bi riješio situaciju bez daljnje odgode i javno prizna da su zaključci zviždača bili točni, kao što su naveli Europski ured za borbu protiv prijevara i ostala tijela Unije; poziva Odbor da do kraja lipnja 2016. izvijesti Parlament o napretku u vezi sa slučajem zviždača;

34.  uzima u obzir da, prema navodima Odbora, tijekom financijske godine 2014. nije došlo do situacija sukoba interesa; potiče ga da objavi životopise i izjave o financijskim interesima svih članova i višeg rukovodećeg kadra i da usvoji unutarnju politiku i jasna pravila o sprečavanju sukoba interesa i situacija „rotirajućih vrata” te upravljanja njima, u skladu sa smjernicama koje je objavila Komisija; očekuje da će Odbor životopise, izjave o financijskom interesu i pravila dostaviti Parlamentu do kraja lipnja 2016.;

Opća uspješnost, planiranje i strateško upravljanje

35.  prima na znanje napore i postignuća Odbora u jačanju svoje politike informiranja i komunikacije; potiče Odbor da pojača međuinstitucijsku suradnju kako bi se poboljšala komunikacija i podigla vidljivost te da osnaži prisutnost članova institucija na nacionalnoj razini; u tom pogledu pozdravlja sva daljnja nastojanja Odbora da poboljša tok informacija te time i transparentnost;

36.  naglašava da se rizici utvrđeni tijekom revizija i analiza rizika koje su provedene, posebice na području financijskoga upravljanja i operativnih/organizacijskih pitanja, moraju bez odgode riješiti; zahtijeva, do kraja lipnja 2016., detaljnu prezentaciju mjera za ublažavanje koje Odbor predlaže i jasan raspored za njihovu primjenu;

37.  poziva Odbor da Parlamentu dostavi primjere situacija u kojima je došlo do uzajamne razmjene s građanima i njihova uključivanja te u kojim su područjima iz tog sudjelovanja postignuti izravni mjerljivi i usmjereni rezultati koji imaju vidljiv učinak.

(1) SL L 51, 20.2.2014.
(2) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3) SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(4) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Odluka br. 508/2015 Odbora regija od 17. prosinca 2015. o utvrđivanju pravila o zviždačima.
(7) Presuda Službeničkog suda Europske unije (prvo vijeće) od 7. svibnja 2013., Robert McCoy protiv Odbora regija Europske unije (predmet F-86/11; ECLI:EU:F:2013:56).
(8) Presuda Službeničkog suda Europske unije (prvo vijeće) od 18. studenoga 2014., Robert McCoy protiv Odbora regija Europske unije (predmet F-156/12; ECLI:EU:F:2014:247).
(9) Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio VII. – Odbor regija (SL L 255, 30.9.2015., str. 132.).


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europska služba za vanjsko djelovanje
PDF 349kWORD 101k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje (2015/2163(DEC))
P8_TA(2016)0156A8-0136/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0208/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99. i od 164. do 167.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0136/2016),

1.  daje razrješnicu Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za izvršenje proračuna Europske službe za vanjsko djelovanje za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje (2015/2163(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0136/2016),

1.  pozdravlja činjenicu da je Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) nastavila izvršavati svoj proračun bez većih pogrešaka te da prema procjeni Revizorskog suda ukupna razina pogrešaka u administrativnom dijelu proračuna iznosi 0,5 %;

2.  napominje da Revizorski sud u odabranim sustavima i godišnjem izvješću o radu nije utvrdio bitne nedostatke;

3.  poziva ESVD da poboljša svoje sustave praćenja za pravovremeno ažuriranje osobnih statusa članova osoblja koji mogu utjecati na izračun obiteljskih naknada; zabrinut je zbog pogrešaka zabilježenih prethodnih godina u naknadama za osoblje koje su već ranije predstavljale razlog za zabrinutost; traži da Ured za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu u ime ESVD-a provodi strože kontrole po tom pitanju;

4.  poziva ESVD da nastavi s podupiranjem i praćenjem provedbe pravila i postupaka javne nabave u delegacijama, pri čemu će se delegacijama savjetovanje, osposobljavanje i smjernice pružati iz sjedišta, posebno za postupke nabave za sigurnosne usluge;

5.  uzima u obzir trud uložen u bolje strukturiranje ex ante i ex post kontrola operacija u ESVD-u; poziva ESVD da u tom kontekstu smanji stopu pogreške ustanovljenu u obvezama i plaćanjima koja se provjeravaju, a koja se trenutno procjenjuje na 18 %;

6.  napominje da je konačni proračun za godinu 2014. za sjedište ESVD-a iznosio 518,6 milijuna EUR, što je povećanje od 1,9 %, u odnosu na prethodnu financijsku godinu, dok je sam proračun podijeljen na: 212,9 milijuna EUR za sjedište ESVD-a i 305,7 milijuna EUR za delegacije Unije; napominje da je ESVD uz vlastiti proračun primio doprinose Komisije u iznosu od 271 milijun EUR u zamjenu za upravljanje osobljem Komisije raspoređeno u delegacijama;

7.  prima na znanje da je u okviru sjedišta ESVD-a 65 % proračuna namijenjeno za plaće i druga prava statutarnog i vanjskog osoblja (138,2 milijuna EUR), a 14 % (29,9 milijuna EUR) za zgrade i povezane troškove te 12,7 % (27,1 milijuna EUR) za povezane troškove i računalne sustave (uključujući sustave za klasificirane podatke i opremu);

8.  napominje da se u okviru delegacija Unije od ukupnih 305,7 milijuna EUR, 103,4 milijuna EUR (33,7 %) odnosi na plaće i prava statutarnog osoblja, 59,8  milijuna EUR (19,6 %) na vanjsko osoblje i vanjske usluge, 19 milijuna EUR (6,2 %) na ostale troškove povezane s osobljem, 103,1 milijun EUR (33,8 %) na zgrade i 20,4 milijuna EUR (6,7 %) na ostale administrativne troškove;

9.  napominje da ESVD sada u potpunosti odgovara za sve administrativne troškove povezane s funkcioniranjem delegacija osim za delegacije smještene u afričkim, karipskim i pacifičkim državama (države AKP-a); podsjeća na to da su adekvatan postupak proračunskoga planiranja, a posebno pojednostavljenje proračunske strukture i dalje ključni kratkoročni izazovi radi ujednačavanja financiranja i konsolidacije funkcioniranja ESVD-a;

10.  poziva ESVD da smanji složenost i nefleksibilnost koje proizlaze iz aktualnih proračunskih mehanizama kako bi se omogućila fleksibilna i učinkovita uporaba osoblja delegacija u interesu Unije;

11.  prima na znanje novi ustroj i prateće pojednostavljenje prijašnje složene rukovodeće strukture kako bi se smanjio broj hijerarhijskih razina; ipak sa žaljenjem primjećuje da je unutarnji administrativni i financijski okvir ESVD-a još uvijek previše složen i nefleksibilan; primjećuje da trenutna struktura ne dopušta ESVD-u da na vrijeme reagira na krize te da je vrijeme potrebno za pristup ključnim informacijama jednako tako predugo; poziva ESVD da zajedno s Komisijom, Vijećem i državama članicama pripremi novu reformu kako bi ujednačila svoje unutarnje postupke i pojednostavila svoju strukturu;

12.  i dalje je zabrinut zbog kronične neravnoteže profila osoblja ESVD-a u pogledu spola i državljanstva; pozdravlja nedavno ostvareni napredak, ali napominje da je neravnoteža između spolova i dalje osjetna, osobito u višim razredima i na upravnim položajima; žali zbog malog postotka jednog spola na višim rukovodećim položajima u sjedištu ESVD-a (16 %) i na mjestima voditelja delegacija (23 %) te u budućim godišnjim izvješćima očekuje poboljšanje u pogledu ravnoteže spolova; ponovno izražava zabrinutost zbog nerazmjernog broja radnih mjesta viših razreda u ESVD-u;

13.  poziva ESVD da revidira način odabira osoblja uspostavom ravnoteže između osoblja iz država članica i iz institucija Unije; ustraje na tome da se takva formula primjenjuje na sve razine hijerarhije, osobito na voditelje delegacija, među kojima su previše zastupljeni diplomati država članica, čak 59 od 128 voditelja delegacija dolazi iz država članica (46 %) od čega je samo 20 iz država članica koje su Uniji pristupile 2004., 2007. i 2013.; smatra da se takvom zastupljenošću šalje krivi signal državama članicama koje su Uniji pristupile nakon 2004.; smatra da bi bolja ravnoteža između država članica i institucija Unije kao i među državama članicama trebala predstavljati i odražavati raznolikost unutar Unije;

14.  naglašava da bi geografska uravnoteženost odnosno povezanost državljanstva osoblja i veličine države članice, trebala i dalje biti važan element upravljanja resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004. a iz kojih dolazi 18 % osoblja na razini administratora (AD) u sjedištu i delegacijama u usporedbi s njihovim ukupnim udjelom u stanovništvu Unije od 21 %. te se napredak po tom pitanju još očekuje;

15.  prima na znanje da je 2014. ESVD zbog provedbe smanjenja broja zaposlenih za 5 % smanjio broj osoblja u sjedištu za 17 radnih mjesta;

16.  prima na znanje da je statutarni cilj da diplomati iz država članica čine barem jednu trećinu osoblja na razini administratora u sklopu ESVD-a ostvaren 2013. i blago nadmašen 2014. te iznosi 33,8 %;

17.  konstatira, međutim, relativno visoki broj upućenih nacionalnih stručnjaka iz država članica (407 tijekom 2014., odnosno 350 u sjedištu i 57 u delegacijama) te traži dodatno objašnjenje o njihovim pravima te udjelu proračuna ESVD-a koji se na njih odnosi te potencijalnim sukobima interesa; smatra da bi trebalo razraditi jasnu politiku u vezi s upućenim nacionalnim stručnjacima;

18.  potiče ESVD da nastavi s postupkom razmatranja koji trenutačno provodi u vezi s budućnosti posebnih predstavnika EU-a i njihovim odnosom s posebnim izaslanicima i ESVD-om;

19.  naglašava koliko je važno poduzeti korake kako bi se sedam posebnih predstavnika EU-a bolje integriralo u administrativnu strukturu i rukovodstvo ESVD-a radi povećanja interakcije i koordinacije te iskorištenja sinergija i jamčenja isplativosti; pozdravlja napore usmjerene na potrebu za boljom integracijom posebnih predstavnika EU-a te informacije da ESVD o tome pregovara s državama članicama; traži da ga se obavijesti o ostvarenom napretku u tom pitanju;

20.  naglašava da su transparentnost i odgovornost ključni zahtjevi ne samo za demokratski nadzor, već i za primjereno funkcioniranje i vjerodostojnost misija koje se provode pod zastavom EU-a; ponavlja da Parlament pridaje veliku važnost provođenju nadzora nad raznim misijama i operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike;

21.  prima na znanje stvaranje centara za zajedničke usluge kojima se civilnim misijama ZSOP-a te posebnim predstavnicima EU-a i njihovim uredima pruža bolja centralizirana podrška u logistici, javnoj nabavi i administrativnim aktivnostima te jamči brzo raspoređivanje i ekonomičnost tih misija; također napominje da je uspostavljanje platforme za potporu misijama u tijeku, pri čemu se neće udvostručivati funkcije;

22.  pozdravlja činjenicu da dijeljenje prostora delegacija s državama članicama nastavlja rasti tijekom 2014. te da je potpisano 17 memoranduma o razumijevanju o dijeljenju prostora, čime ukupan broj sporazuma o dijeljenju prostora iznosi 50; traži od ESVD-a da nastavi taj trend i da o tome redovito obavještava Odbor Parlamenta za proračunski nadzor;

23.  naglašava da su voditelji delegacija EU-a i dalje preopterećeni administrativnim dužnostima zbog nefleksibilnosti Financijske uredbe; tvrdi da bi se voditeljima delegacija trebao osigurati adekvatan alat za učinkovito upravljanje i nadziranje delegacija, bez stvaranja dodatnog administrativnog tereta; u tom kontekstu pozdravlja raspravu o utvrđivanju zadaća koje se mogu obavljati na daljinu i mogućnosti uspostave regionalnih administrativnih centara kojom će se olakšati dio tereta i potencijalno pridonijeti sveobuhvatnijem budućem rješenju; ponovno poziva ESVD i Komisiju da razmotre sva rješenja u vezi s tim problemom imajući u vidu ekonomiju razmjera;

24.  potiče ESVD da poveća koordinaciju i nadzor lokalne konzularne suradnje među ambasadama i konzulatima država članica Unije te da dodatno razmotri mogućnost pružanja konzularnih usluga u okviru delegacija EU-a; ponavlja svoj poziv ESVD-u da pripremi detaljnu analizu financijskih implikacija i ušteda koje bi se time ostvarile;

25.  poziva ESVD da ostvari jaču suradnju, koordinaciju i sinergiju aktivnosti između delegacija Unije i ambasada država članica u inozemstvu;

26.  zabrinut je zbog učinkovitosti i napora postignutih u okviru rada delegacija Unije u inozemstvu; poziva ESVD da redovito provodi evaluacije delegacija EU-a i da u svome godišnjem izvješću o radu na temelju akcijskog plana sastavljenog za svaku delegaciju nakon odrađene misije u svrhu evaluacije pruži sažeti pregled glavnih nedostataka i poteškoća pri funkcioniranju delegacija EU-a;

27.  smatra da voditelje delegacija EU-a treba redovito podsjećati na njihove zadaće tijekom zapošljavanja i prije upućivanja na rad kada je riječ o njihovim upravljačkim i nadzornim odgovornostima u pogledu jamstva u vezi s upravljanjem koje se odnosi na portfelj rada njihovih delegacija (glavni procesi upravljanja, upravljanje kontrolom, adekvatno razumijevanje i ocjenjivanje ključnih pokazatelja uspješnosti) te da se ne bi trebali usredotočiti ili koncentrirati samo na političku sastavnicu svojih zadaća;

28.  napominje da je osam delegacija izrazilo zadrške u izjavama o jamstvu zbog problema u javnoj nabavi, nedostatka osoblja i/ili ekstremnih lokalnih sigurnosnih ograničenja;

29.  smatra da se voditeljima delegacija Unije u sklopu općih smjernica trebaju pružiti jasne upute o definiciji zadrški, njihovim sastavnicama, elementima koje treba razmotriti za izražavanje zadrški (razina potencijalnih financijskih i reputacijskih rizika, operativni nedostaci, utvrđena unutarnja i vanjska ograničenja) te o učinku na upravljanje operacijama financiranja i plaćanja povezanom s time; podsjeća na to da se u mogućem izražavanju zadrške mora jasno utvrditi proces u kojem dolazi do opetovanih ili privremenih nedostataka u kontekstu funkcioniranja, primjerenosti i uspješnosti standarda unutarnje kontrole;

30.  pozdravlja učinkovitu primjenu standarda unutarnje kontrole nakon što je 2014. u sjedištu ESVD-a i u delegacijama provedeno interno istraživanje, s izuzetkom pitanja kontinuiteta poslovanja, koje još čeka na poboljšanje u postupcima upravljanja; smatra svrsishodnim osigurati dinamičan i cjelovit pristup postupanju s podacima o upravljanju, pokazateljima uspješnosti i standardima unutarnje kontrole s obzirom na to svaka vrsta podataka, na temelju međunarodne dobre prakse za jasno definirane politike i operativne ciljeve, pridonosi cjelokupnoj kvaliteti i sveobuhvatnosti procesa upravljanja te učinkovitosti i djelotvornosti upravljanja politikama Unije;

31.  poziva ESVD i EuropeAid da ojačaju nadzor nad voditeljima delegacija u njihovom svojstvu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti za Komisiju radi povećanja njihove odgovornosti u globalnom lancu jamstva pružanjem kvalitativnih i iscrpnih izvješća (takozvanih Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći) u kontekstu donošenja odgovarajućih godišnjih izvješća o radu ESVD-a i EuropeAid-a;

32.  poziva ESVD i EuropeAid da zajamče da delegacije Unije aktivno pristupe rješavanju nedostataka koji su u vanjskim programima i projektima pomoći pronađeni već tijekom faze provedbe, kako bi aktualni programi i projekti ostvarili svoje ciljeve i izbjegli kašnjenja;

33.  poziva Komisiju da poveća napore i smanji nepodmirene obveze (smanji RAL (reste à liquider), RAC (reste à contracter) i RAP (reste à payer)) te skrati prosječno razdoblje provedbe projekta;

34.  pozdravlja činjenicu da su u okviru izvješća o upravljanju vanjskom pomoći za 2015. izdane poboljšane i opsežnije smjernice za nadzor voditelja delegacija koje uključuju i odgovornost i zahtjeve za izvješćivanjem;

35.  uzima u obzir da procjene proizašle iz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći pružaju nepotpunu sliku stanja svakog projekta na kraju godine te da se stvaran učinak utvrđenih nedostataka može procijeniti samo na kraju projekta;

36.  pozdravlja potpisivanje administrativnog sporazuma između Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i ESVD-a u skladu s novom uredbom o OLAF-u koja je stupila na snagu;

37.  žali zbog činjenice da pravila i operativne smjernice koje se primjenjuju na status zviždača nisu još finalizirane u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike; poziva ESVD da do kraja 2016. finalizira i usvoji ta pravila;

38.  smatra da ESVD i Komisija trebaju razviti potporne funkcije kojima će se omogućiti brzo, učinkovito i dosljedno raspoređivanje misija ZSOP-a, osposobljavanje prije odlaska na teren za osoblje u pogledu postupaka i politika, sveobuhvatnih smjernica za operativne zadaće, uz najveće moguće iskorištavanje stečenih iskustava iz prethodnih misija ZSOP-a radi omogućavanja prijenosa znanja i sinergijskih učinaka među različitim misijama;

39.  traži od ESVD-a da poveća kontrolu nad svojim glavnim financijskim instrumentom u Afganistanu, Fondom za pružanje potpore zakonu i redu u Afganistanu, kojim upravlja Program Ujedinjenih naroda za razvoj (i mnogi višedonatorski fondovi u ostalim trećim zemljama) i koji je predmet kritika zbog lošeg upravljanja i nedostatka transparentnosti; nadalje, ponavlja da sve primjerene kanale financiranja budućih misija ZSOP-a, uključujući uzajamne fondove EU-a, treba koristiti učinkovito kako bi se ostvarili politički ciljevi misije, a financijsko upravljanje bilo dobro;

40.  naglašava da neke misije ZSOP-a uključuju velike troškove za sigurnost; istovremeno naglašava da je sigurno radno okruženje ključno za učinkovitu provedbu projekata i zapošljavanje kvalificiranog osoblja; poziva ESVD za razmisli o troškovima za sigurnost u proračunu za misije kako bi se osigurala dovoljna financijska sredstva za provedbu stvarnog mandata misije;

41.  poziva ESVD i Komisiju da posebno obrate pozornost na postupke javne nabave i zapošljavanja i da se pobrinu da odgovaraju operativnim potrebama ZSOP-a; ističe da su složeni postupci javne nabave utjecali na slabiju provedbu projekata;

42.  potiče ESVD da se, kako bi se povećala održivost misija u okviru ZSOP-a, pobrine da se u operativnim planovima svih aktivnosti u okviru misija vodi računa o pitanjima održivosti sustavnom provedbom procjene lokalnih potreba i kapaciteta za održavanje rezultata;

43.  traži od ESVD-a i Komisije da pravovremeno i temeljitije koordiniraju misije ZSOP-a s drugim zadaćama EU-a, bilateralnim misijama i međunarodnim aktivnostima čiji su ciljevi podudarni; u tom smislu poziva na bolju suradnju i usklađenost EU-a i država članica ostvarivanjem sinergijskog učinka;

44.  ponavlja da je potrebno poboljšati suradnju među državama članicama kad je riječ o vanjskoj i sigurnosnoj politici kako bi se ostvarila ušteda na troškovima; naglašava da je za države članice presudno da mogu odlučno reagirati na zajedničke sigurnosne probleme tijekom razdoblja u kojem su ti problemi u osjetnom porastu;

45.  za žalošću primjećuje da ESVD-u još uvijek nedostaje sveobuhvatna strategija i vizija, zbog čega teško može brzo reagirati na nepredviđene događaje u svijetu koji se brzo razvija; poziva ESVD da pojasni svoju viziju za budućnost kako bi usmjerila svoje misije, koje se ne provode dobro, te institucijama Unije i državama članicama pružila visokokvalitetnu podršku u provedbi vanjske politike; u tom smislu poziva ESVD da razvije stručna znanja o globalnim pitanjima kao što su klimatske promjene ili energetska sigurnost;

46.  snažno potiče ESVD i Komisiju da u uskoj suradnji s Parlamentom primijene pouke izvučene iz slučaja Eulexa, zajednički istražujući načine primjenjivanja preporuka sadržanih u izvješću Jean-Paula Jacquéa koje je zatražila Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te rješavanja svih ostalih spornih pitanja;

47.  poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće godišnje izvješće uvrsti pregled načina na koji ESVD provodi preporuke Parlamenta sadržane u ovoj rezoluciji.

(1)SL L 51, 20.2.2014.
(2)SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3)SL C 373, 5.11.2015., str. 1.
(4)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a - Europski ombudsman
PDF 331kWORD 82k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VIII. – Europski ombudsman (2015/2161(DEC))
P8_TA(2016)0157A8-0121/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0206/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0121/2016),

1.  daje razrješnicu Europskom ombudsmanu za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom ombudsmanu, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka kao i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio VIII. – Europski ombudsman (2015/2161(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014.., dio VIII. – Europski ombudsman,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0121/2016),

1.  sa zadovoljstvom napominje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2014. zaključio da nisu utvrđeni nikakvi značajni nedostaci u pogledu tema obuhvaćenih revizijom koje su povezane s ljudskim resursima i javnom nabavom za Europskog ombudsmana („Ombudsman”);

2.  naglašava činjenicu da je Revizorski sud na temelju svoje revizije zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. nije bilo značajnih pogrešaka;

3.  naglašava da je proračun Ombudsmana u potpunosti administrativne naravi i da je 2014. iznosio 9 857 002 EUR (9 731 371 EUR 2013.), od toga je 7 977 702 EUR dodijeljeno glavi I. (rashodi povezani s osobama koje rade za instituciju), 1 346 800 EUR glavi II. (zgrade, oprema i ostali namjenski rashodi za poslovanje) i 532 500 EUR glavi III. (rashodi povezani s izvršenjem posebnih zadataka koje je provela institucija);

4.  napominje da je od ukupnih sredstava odobreno 97,87 % za preuzimanje obveza (98,20 % 2013.), a 93,96 % za plaćanja (91,82 % 2013.) sa stopom korištenja od 97,87 % (98,20 % 2013.), što predstavlja smanjenje stope korištenja;

5.  uviđa osobito povećanje obveza 2014. godine povezano s članovima institucije; traži od Ombudsmana da u sljedećem izvješću o mjerama poduzetima na temelju preporuka iz razrješnice za 2014. pruži iscrpno objašnjenje o spomenutim iznosima;

6.  pozdravlja činjenicu da se Ombudsman u skladu s novom strategijom „Ususret 2019.” usredotočio na istrage na vlastitu inicijativu te da je usvojio sistematičniji pristup u pogledu složenih pitanja iz njegova djelokruga; smatra da je takav pristup djelotvoran; traži od Ombudsmana da o učincima tih istraga redovito obavještava tijelo nadležno za davanje razrješnice te da jasno utvrdi zadaće koordinatora; međutim, ističe da bi prioritet Ombudsmana trebalo biti rješavanje pritužbi građana u razumnom roku te da vođenje istraga na vlastitu incijativu ne bi ni u kojem slučaju trebalo narušavati taj cilj;

7.  pozdravlja otvaranje novog radnog mjesta „koordinatora istrage na vlastitu inicijativu”; smatra da je to korak prema djelotvornijem radu; te poziva Ombudsmana da izvještava tijelo nadležno za davanje razrješnice o uspješnosti, učinku i učinkovitosti tog radnog mjesta;

8.  poziva Ured ombudsmana da poštuje načelo transparentnosti, posebno kada je riječ o utvrđivanju i dodjeljivanju jasnih zaduženja, te da zajamči da se internetske stranice Ombudsmana redovito ažuriraju i da je na njima točno prikazan organizacijski ustroj institucije;

9.  napominje da se strategijom „Ususret 2019.” donose novi pokazatelji uspješnosti s vrlo specifičnim ciljevima te da prema pregledu stanja prema ključnim pokazateljima uspješnosti neki od tih ciljeva nisu postignuti; u vezi s time napominje da je Ombudsman postigao nižu ocjenu u pogledu istraga zaključenih u 12 odnosno 18 mjeseci, ali i u pogledu predmeta u kojima se odluka o dopuštenosti donosi u roku od jednog mjeseca; poziva Ombudsmana da u tom pogledu izradi strategiju za ispravljanje mogućih manjkavosti i da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o razvoju događaja;

10.  pozdravlja činjenicu da je omjer zaključenih istraga u odnosu na broj istraga u tijeku dostigao dosad najveću razinu na kraju prethodnog proračunskog razdoblja (2013.), (s omjerom 1,4 zaključenih istraga za svaku istragu koja je u tijeku, a cilj je 1,1); ističe da se 2014. smanjio omjer istraga koje su zaključene unutar 12 i 18 mjeseci; uviđa da je, prema Ombudsmanu, nova strategija "Ususret 2019", koja obuhvaća vođenje istraga na vlastitu inicijativu, utjecala na broj zaključenih predmeta; traži od Ombudsmana da u sljedećem izvješću o mjerama poduzetima na temelju preporuka iz razrješnice pruži jasno objašnjenje tog učinka;

11.  naglašava da je broj pritužbi koje ne spadaju u mandat Ombudsmana, i dalje vrlo visok, a posebno pritužbi koje podnose državljani nekih država članica, poput Španjolske i Poljske, što nedvojbeno stvara puno nezadovoljstva među građanima u vezi s institucijama EU-a u cjelini, a posebice s Ombudsmanom; stoga poziva Ombudsmana da poboljša svoje informacijske i komunikacijske politike i uspostavi čvršće veze za kontinuiranu i redovitu suradnju s Europskom mrežom ombudsmana te nacionalnim i regionalnim pravobraniteljima, kako bi se ispravio spomenuti problem;

12.  zaključuje da je, na temelju pregleda ključnih pokazatelja uspješnosti, razina zadovoljstva među zaposlenima u Uredu ombudsmana bila niža od predviđenog; prima na znanje da je to uglavnom posljedica ključnih promjena u strukturi Ombudsmana te da su u međuvremenu poduzete brojne mjere kojima se ispravila ta situacija; poziva Ombudsmana da i dalje radi na postizanju visoke razine zadovoljstva zaposlenih;

13.  pozdravlja dobro strukturirano, jasno i čitatelju prilagođeno godišnje izvješće o radu koje je predstavio Ombudsman; pozdravlja njegovu osnaženu strategiju za vanjsko komuniciranje i veću prisutnost na društvenim medijima;

14.  očekuje od Ombudsmana da u godišnjim izvješćima o radu nastavi težiti dosljednosti i iscrpnosti jer su oni važan alat za procjenu njegova rada;

15.  prima na znanje veliki broj misija osoblja Ombudsmana između Bruxellesa i Strasbourga, ukupno 212, koje su ukupno stajale 126 000 EUR, u što valja uračunati i troškove u visini oko 60 000 EUR za radno vrijeme izgubljeno na putovanjima; potiče Ombudsmana da, koliko je to moguće, smanji broj misija osoblja i da se što više služi videokonferencijama i drugim srodnim tehničkim sredstvima, kao što čine druge institucije, kako bi se spriječila nepotrebna putovanja i znatno smanjili troškovi; također podsjeća Ombudsmana na utjecaj koje emisije CO2 prouzročene tim putovanjima imaju na okoliš te je stoga važno da preuzme odgovornost u tom pogledu i obavještava Parlament o postignutom napretku;

16.  zabrinut je zbog politike zapošljavanja Ombudsmana, koja je obuhvaćala hitne postupke za izravno zapošljavanje nekadašnjih stažista na kratke ugovore na određeno vrijeme; žali zbog činjenice da su 2014. zaposlena tri privremena djelatnika a da nisu prošli odgovarajući postupak odabira; poziva Ombudsmana da hitno uskladi svoje kriterije za odabir osoblja sa standardima europske javne službe u pogledu kvalitete, transparentnosti, objektivnosti i jednakih mogućnosti;

17.  pozdravlja napredak koji je Ombudsman postigao 2015. u pogledu rodne uravnoteženosti; međutim naglašava, da raspoloživi podaci za 2014. upućuju na velike razlike posebno kada je riječ o radnim mjestima AST (21/9) i o rukovodećim mjestima (9/2), te naglašava važnost postavljanja srednjoročnih ciljeva kojima bi se omogućilo postizanje potrebne ravnoteže, ali i važnost daljnjeg rada u tom pogledu;

18.  traži od Ombudsmana da radi povećanja transparentnosti u godišnje izvješće o radu uvrsti tablicu sa svim zaposlenicima razvrstanima prema nacionalnosti, spolu i platnom razredu; poziva Ombudsmana da odgovori na pitanja koja mu je uputio Parlament i ostale institucije u vezi s mirovinama;

19.  ponovno upućuje svoj prošlogodišnji poziv Ombudsmanu da u godišnje izvješće o radu za 2015. uvrsti stopu neiskorištenih usluga usmenog prevođenja zatraženih za 2014.;

20.  pozdravlja uštede ostvarene u proračunskim linijama za prevođenje i publikacije;

21.  ponovno upućuje poziv Ombudsmanu da u svoja godišnja izvješća o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uključi rezultate i posljedice zaključenih postupaka kojima se bavio Europski ured za borbu protiv prijevara u kojima su predmet istrage bili Ombudsman ili bilo koji pojedinac zaposlen u njoj;

22.  prima na znanje izračun Ombudsmana da bi, kada bi imao samo jedno sjedište, mogao uštedjeti 195 000 EUR; napominje da je sjedište Ombudsmana vezano uz sjedište Parlamenta te stoga smatra potrebnim da se Ombudsman uključi u svaku raspravu o centralizaciji sjedišta Parlamenta; ističe da bi se takva centralizacija trebala aktivno promicati.

(1) SL L 51, 20.2.2014.
(2) SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3) SL C 373, 5.11.2015., str. 1.
(4) SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2014.: Opći proračun EU-a – Europski nadzornik za zaštitu podataka
PDF 325kWORD 75k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka (2015/2162(DEC))
P8_TA(2016)0158A8-0109/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2014.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2014. (COM(2015)0377 – C8-0207/2015)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0109/2016),

1.  daje razrješnicu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom nadzorniku za zaštitu podataka, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka (2015/2162(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0109/2016),

1.  prima na znanje zaključak Revizorskog suda da plaćanja u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. za administrativne i ostale rashode Europskog nadzornika za zaštitu podataka („Nadzornikˮ) ne sadrže značajne pogreške te da su ispitani nadzorni i kontrolni sustavi za administrativne i ostale rashode bili djelotvorni;

2.  prima na znanje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću o izvršenju proračuna Nadzornika za financijsku godinu 2014. („izvješće Revizorskog suda”) zaključio da nisu utvrđeni nikakvi ozbiljni nedostaci u vezi s područjima za koje je provedena revizija i koja su povezana s ljudskim resursima i javnom nabavom za Nadzornika;

3.  prima na znanje da je Nadzorniku 2014. dodijeljen ukupan proračun od 8 012 953 EUR (7 661 409 EUR za 2013.) i da je stopa izvršenja bila 92 % (84,7 % za 2013.); pozdravlja poboljšanje rezultata;

4.  izražava žaljenje što je u godišnjem izvješću o radu Nadzornika za 2014. izvješće Revizorskog suda označeno kao povjerljivo;

5.  naglašava da je proračun Nadzornika u cijelosti administrativne naravi i da se velik dio odnosi na rashode povezane s osobama koje rade za instituciju, dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i ostale tekuće troškove;

6.  prima na znanje da su sve preporuke Službe za unutarnju reviziju provedene tijekom 2014., uključujući preporuke o osiguranju podataka sadržanih u pritužbama;

7.  napominje da je, prema preporukama Službe za unutarnju reviziju i Strateškom planu unutarnje revizije Nadzornika, Plan nabave prvi puta usvojen za 2014.; potiče Nadzornika da poboljša svoju financijsku autonomiju;

8.  žali što Nadzornik nije stavio na raspolaganje sve podatke o svojoj politici o sukobu interesa; poziva Nadzornika da se pridržava propisa iz članka 16. Pravilnika o osoblju, odredi jasna obvezujuća pravila protiv prakse „rotirajućih vrata” u skladu sa smjernicama koja je objavila Komisija i da te informacije učini dostupnima Parlamentu u svom godišnjem izvješću o radu za 2015.;

9.  napominje da je Nadzornik 2015. donio odluku o internim pravilima o zviždačima; poziva Nadzornika da uvrsti taj podatak u svoje godišnje izvješće o radu za 2015. i zajamči potpunu usklađenost s člankom 22.c Pravilnika o osoblju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.;

10.  napominje da je dostupno vrlo malo informacija o postupcima nabave i kriterijima odabira ugovornih suradnika; primjećuje da su na internetskim stranicama Nadzornika objavljeni podaci o samo jednoj odluci o dodjeli ugovora za 2014.; poziva Nadzornika da na svojim internetskim stranicama i u svom godišnjem izvješću o radu za 2015. objavi popis svih sklopljenih ugovora u kojima je sudjelovao, čak i ako su ih pokrenule druge institucije, te njihove postupke i kriterije odabira;

11.  napominje da su krajem 2015. Parlament i Vijeće postigli dogovor o novom pravnom okviru za zaštitu podataka, koji je Komisija predložila 25. siječnja 2012.;

12.  ponovno poziva da ga se obavijesti o uporabi videokonferencijske opreme tijekom 2014.; pozdravlja obavijest o uporabi novih uređaja, kao što je studio Voxbox Parlamenta;

13.  podržava uporabu ključnih pokazatelja uspješnosti u procjeni učinkovite uporabe resursa; poziva Nadzornika da u godišnje izvješće o radu i dalje uvrštava analizu stanja;

14.  ponavlja svoj zahtjev iz 2015. da se godišnjem izvješću o radu prilože podaci o politici Nadzornika za upravljanje nekretninama, posebno s obzirom na to da je važno troškove takve politike svesti u razumne okvire kako ne bi bili pretjerani; stoga poziva Nadzornika da u svom godišnjem izvješću o radu za 2015. izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o svojoj politici upravljanja nekretninama;

15.  ponavlja svoj zahtjev iz 2015. da mu se dostavi iscrpan popis osoblja koje Nadzorniku stoji na raspolaganju, raspoređenog prema platnom razredu, spolu i nacionalnosti; napominje da bi taj popis trebalo automatski uključivati u godišnje izvješće o radu Nadzornika; stoga poziva Nadzornika da u svom godišnjem izvješću o radu za 2015. dostavi Parlamentu iscrpan popis osoblja, kako je navedeno u ovom stavku;

16.  prima na znanje da su odobrena sredstva dodijeljena za misije, putovanja i ostale popratne rashode članova i osoblja ostala nepromijenjena za 2014.; poziva Nadzornika da te rashode smanji kad god je to moguće, no da se pritom njegova uloga ne dovede u pitanje;

17.  poziva Nadzornika da do kraja svibnja 2016. u godišnjem izvješću o radu iznese detaljne informacije o misijama u kojima su sudjelovali njegovi članovi i osoblje, uključujući trošak svake misije;

18.  prima na znanje smanjenje proračunskih linija za usluge prijevoda, publikacija i aktivnosti Nadzornika.

(1)SL L 51, 20.2.2014.
(2)SL C 377, 13.11.2015., str. 1.
(3)SL C 373, 10.11.2015., str. 1.
(4)SL C 377, 13.11.2015., str. 146.
(5)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2014.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor nad agencijama EU-a
PDF 427kWORD 114k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu za financijsku godinu 2014.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (2015/2205(DEC))
P8_TA(2016)0159A8-0080/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za financijsku godinu 2013. (COM(2015)0505) i priložene radne dokumente službi Komisije (SWD(2015)0194 i SWD(2015)0195),

–  uzimajući u obzir godišnja tematska izvješća(1) Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji decentraliziranih agencija za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(3),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(4), a posebno njezin članak 110.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0080/2016),

A.  budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 3. Priloga V. Poslovniku Parlamenta,

1.  ponavlja važnost zadaća koje agencije izvršavaju i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana Unije; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito regulatornih agencija i onih s funkcijom neovisnog prikupljanja informacija; podsjeća da je glavni razlog za uspostavu agencija bila provedba neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena;

2.  napominje iz sažetog prikaza rezultata godišnjih revizija Revizorskog suda za 2014. godinu, koje je Revizorski sud proveo nad agencijama i drugim tijelima Unije („sažetak Revizorskog suda”), da je proračun agencija za 2014. iznosio otprilike 1,9 milijardi EUR, što predstavlja smanjenje od otprilike 5 % u usporedbi s 2013. te otprilike 1,4 % općeg proračuna Unije; ističe da otprilike 63 % (1,2 milijarde EUR) potječe od financijskih sredstava Unije, dok je ostatak prihod od naknada ili iz drugih izvora;

3.  prima na znanje da agencije zapošljavaju 6 578 stalno i privremeno zaposlenih službenika, što predstavlja povećanje od 0,64 % u usporedbi s prethodnom godinom i 14 % ukupnog broja službenika Unije ovlaštenih općim proračunom Unije; primjećuje nadalje da u agencijama radi i otprilike 3 200 ugovornog ili upućenog osoblja; ističe da je povećanje broja osoblja ponajprije zabilježeno u onim agencijama kojima su dodijeljene dodatne zadaće, koje imaju nadzorne zadaće u financijskom sektoru te u izvršnim agencijama koje imaju dodatne zadaće u okviru programa Obzor 2020. i ostalih programa;

Zajednički pristup i plan Komisije

4.  podsjeća na to da su Parlament, Vijeće i Komisija u srpnju 2012. usvojili zajednički pristup za decentralizirane agencije („Zajednički pristup”), politički sporazum o budućem upravljanju agencijama i njihovoj reformi; prima na znanje da je Komisija odgovorna za praćenje tog sporazuma;

5.  potvrđuje izvješće Komisije o napretku u provedbi Zajedničkog pristupa te zajedničke napore koje su poduzele Komisija i decentralizirane agencije, a koji su doveli do vidljivog napretka; smatra da će se time postići uravnoteženije upravljanje, bolja učinkovitost i odgovornost te veća usklađenost; nadalje, prima na znanje od mreže agencija Unije („Mreža”) da su agencije dobro napredovale u smislu provedbe mjera predviđenih u okviru Zajedničkog pristupa te su postigle stopu dovršetka mjera iz plana koje se odnose na pojedinu agenciju od 99 %;

6.  u tom smislu pozdravlja smjernice koje je Komisija objavila uz savjetovanje s agencijama o pokazateljima uspješnosti radi evaluacije rezultata koje su ostvarili izvršni direktori agencija te smjernice koje je Komisija izradila za donošenje provedbenih pravila agencija u vezi sa zapošljavanjem rukovodećeg osoblja; očekuje da će te smjernice pomoći agencijama u pojednostavljenju postupaka čime će uštediti vrijeme i resurse;

Upravljanje proračunom i financijama

7.  podsjeća da je načelo jedne godine jedno od tri glavna računovodstvena načela, zajedno s načelom jedinstva i načelom ravnoteže, koji su nužni za osiguravanje učinkovite provedbe proračuna Unije; prima na znanje iz sažetka Revizorskog suda da je visoka razina prenesenih rezerviranih odobrenih sredstava i dalje jedan od najčešćih problema u upravljanju proračunom i financijama koji utječe na 28 agencija; međutim, ističe da su prijenosi često djelomično ili potpuno opravdani zbog višegodišnje prirode operativnih programa agencija te nužno ne upućuju na nedostatke u planiranju i provedbi proračuna, niti da su uvijek u suprotnosti s proračunskim načelom jedne godine; prima na znanje činjenicu da su prijenose proizašle iz tih operativnih programa agencije u većini slučajeva unaprijed planirale i priopćile Revizorskom sudu, čime se olakšava jasno razlikovanje između planiranih i neplaniranih prijenosa;

8.  prima na znanje da je u osam slučajeva Revizorski sud zabilježio visoku razinu storniranja prijenosa iz prijašnjih godina; primjećuje da takvi prijenosi upućuju na to da su prenesena odobrena sredstva dodijeljena na temelju precijenjenih potreba ili da nisu bila opravdana; potiče te agencije da poduzmu mjere kako bi se taj problem u budućnosti izbjegao; utvrđuje preko Mreže da razina storniranja pokazuje u kojoj su mjeri agencije pravilno predvidjele svoje financijske potrebe te je bolji pokazatelj dobroga proračunskog planiranja nego razina prijenosa; utvrđuje preko Mreže da su dotične agencije provele razne mjere za poboljšanje svojih sustava proračunskog nadzora i za rješavanje tog problema;

9.  podsjeća agencije da je u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1271/2013 (okvirna financijska uredba) predviđeno da konsolidirano godišnje izvješće o radu (CAAR), u kojem se nalaze informacije iz godišnjih izvješća o radu, izvješća o unutarnjim i vanjskim revizijama te financijskih izvještaja, bude do 1. srpnja svake godine poslano Komisiji, Revizorskom sudu i tijelu nadležnom za davanje razrješnice; poziva agencije koje to još nisu učinile da u svoje konsolidirano godišnje izvješće o radu uvrste detaljne informacije o unutarnjim i vanjskim revizijama;

10.  utvrđuje preko Mreže da praktična provedba okvirne financijske uredbe za agencije u mnogo slučajeva predstavlja izazove u pogledu učinkovite i pojednostavljene potrošnje proračuna, osobito u područjima nabave, višegodišnjeg programiranja, neizravnog upravljanja bespovratnim sredstvima i složene dokumentacije za konsolidacijski paket financijskih izvještaja; poziva Komisiju i Mrežu da dodatno istraže mogućnosti pojednostavnjenja pravila, uzimajući u obzir različite potrebe agencija;

11.  sa zadovoljstvom primjećuje da završni financijski izvještaji svih decentraliziranih agencija vjerno i u svim značajnim aspektima prikazuju njihovo financijsko stanje na dan 31. prosinca 2014. te rezultate poslovanja i novčane tokove za tu dovršenu godinu, u skladu s odredbama primjenjivih financijskih uredbi i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije;

12.  primjećuje sa zadovoljstvom da su za sve decentralizirane agencije transakcije povezane s godišnjom računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

13.  zabrinut je što se neke agencije djelomično financiraju iz industrijskih naknada, jer bi te financijske veze mogle utjecati na njihovu neovisnost; poziva sve agencije da uvedu mjere za očuvanje neovisnosti njihovih unutarnjih i vanjskih aktivnosti;

Suradnja među agencijama i s drugim institucijama – zajedničke usluge i sinergije

14.  utvrđuje preko Mreže da je 93 % agencija izjavilo da dijele usluge s drugim agencijama i institucijama; napominje da 75 % agencija ima sporazume o suradnji, radne dogovore i memorandume o suglasnosti za suradnju s drugim agencijama, institucijama i državama članicama; prima na znanje da se opći sporazumi provode na godišnjoj osnovi i s konkretnijim pojedinačnim mjerama u područjima administrativnih usluga i određenih operativnih usluga; potiče agencije da i dalje dijele zajedničke usluge ondje gdje to dovodi do uštede troškova i povećane učinkovitosti; naglašava da bi u slučaju zajedničkih usluga troškove trebalo jednako podijeliti među uključenim agencijama ili institucijama kako ne bi samo jedna strana morala podnijeti cjelokupni trošak usluge;

15.  predlaže da Parlament, Vijeće i Komisija razmisle o tome da nove agencije koje bi mogle biti potrebne u budućnosti smjeste blizu ostalih agencija kako bi lakše mogle dijeliti usluge;

16.  prima na znanje mišljenje Mreže o spajanju agencija; podsjeća da međuinstitucijska radna skupina za decentralizirane agencije ima nadležnost preispitati učinkovitost u tom pogledu; potiče Komisiju da pokrene dugoročnu analizu učinka o spajanju decentraliziranih agencija koji djeluju u okviru istog širokog područja politike ili obavljaju iste zadaće;

17.  pozdravlja smjernice za postupke javne nabave među agencijama i za sudjelovanje agencija u postupcima javne nabave koje vodi Komisija; prima na znanje prednosti koje stvaranje sinergija i zajednički postupci javne nabave u okviru Zajedničkog pristupa imaju ne samo za agencije, već i za Komisiju; u tom kontekstu izražava žaljenje jer Komisija planira agencijama početi naplaćivati administrativne naknade za svoje usluge; podsjeća Komisiju da agencije primaju sredstva iz istog proračuna Unije te da bi te naknade mogle rezultirati slabijim sudjelovanjem u zajedničkim postupcima javne nabave; poziva Komisiju da ponovno razmotri uvođenje naknada za agencije za postupke javne nabave koje vodi Komisija;

Upravljanje ljudskim resursima

18.  podsjeća da se točkom 27. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(5) zahtijeva progresivno smanjenje broja osoblja za 5 % u svim institucijama, tijelima i agencijama koje će se provesti između 2013. i 2017.; prima na znanje da je većina agencija već postigla ili premašila smanjenje od 5 % na temelju svojih planova radnih mjesta iz 2012.; podsjeća da je Komisija počela s provedbom smanjenja od 5 % u svojem planu radnih mjesta iz 2013., temeljeći izračun na razini radnih mjesta iz 2012; navodi da je Komisija na agencije primijenila dodatni rez od 5 % osoblja kako bi stvorila fond za preraspodjelu iz kojeg bi radna mjesta dodijelila agencijama kojima su povjerene nove zadaće ili koje su u fazi osnivanja; poziva Komisiju da provede SWOT analizu mandata i godišnjih programa rada agencija kako bi donijela utemeljenu odluku o tome kojim agencijama je potrebno dodatno osoblje, a kojima nije;

19.  ponavlja stajalište Parlamenta u vezi s proračunskim postupkom da osoblje koje se plaća iz industrijskih naknada, te slijedom toga nije financirano iz proračuna Unije, ne bi trebalo biti zahvaćeno godišnjim smanjenjem od 1 % koje provodi Unija; potiče Komisiju da razlikuje agencije koje se prvenstveno financiraju iz proračuna Unije i da iznese poseban okvir za one agencije koje se uglavnom financiraju iz industrijskih naknada, koje trebaju biti razmjerne troškovima usluga koje obavlja dotična agencija;

20.  potiče sve agencije da provode politiku rodne uravnoteženosti na višim rukovodećim funkcijama; napominje da je statistika u određenim agencijama osobito nezadovoljavajuća; poziva Mrežu da tijelu nadležnom za davanje razrješnice dostavi detaljno izvješće o koracima koji se poduzimaju kako bi se osigurala rodna uravnoteženost u višem rukovodstvu u svim decentraliziranim agencijama; nadalje, potiče države članice da provode politiku rodne uravnoteženosti pri imenovanju članova odbora;

Sukob interesa i transparentnost

21.  utvrđuje preko Mreže da više od 80 % svih decentraliziranih agencija primjenjuje strategiju za borbu protiv prijevara; napominje da su tri od četiri preostale agencije planirale razviti i usvojiti strategiju za borbu protiv prijevara tijekom 2016., dok četvrta, Europski policijski ured, primjenjuje načela i standarde definirane u strategiji Komisije za borbu protiv prijevara, zajedno sa snažnim financijskim modelom koji sadrži kontinuirane aktivnosti provjere ex ante i ex post; prima na znanje da sve donesene strategije uzimaju u obzir metodologiju i smjernice strategija za borbu protiv prijevara Europskog ureda za borbu protiv prijevara;

22.  potvrđuje mišljenje agencija da je povjerenje građana Unije u europske institucije, agencije i tijela od iznimne važnosti; napominje da su agencije uvele niz konkretnih mjera i alata za odgovarajuće rješavanje rizika od stvarnih i uočenih sukoba interesa; poziva agencije da razmotre strategiju kako se približiti građanima Unije; napominje da su sve agencije već donijele politike za sprečavanje i rješavanje sukoba interesa te da su te politike u skladu sa smjernicama Komisije za sprečavanje i rješavanje sukoba interesa u decentraliziranim agencijama EU-a; napominje da te politike, među ostalim, obuhvaćaju mjere za otkrivanje mogućih rizika u ranoj fazi, utvrđivanje najboljih praksi u drugim tijelima kao što su Komisija, druge agencije i Europski ured za borbu protiv prijevara, te politike o sukobima interesa za osoblje i suradnike koje nisu obuhvaćene Pravilnikom o osoblju; poziva agencije da razmotre prednosti i nedostatke zajedničkih pravilnika o upravljanju sukobima interesa;

23.  poziva na opće poboljšanje prevencije korupcije u javnom sektoru i borbe protiv nje, a posebno u institucijama Unije, uporabom sveobuhvatnog pristupa počevši od veće dostupnosti dokumenata za javnost i strožih pravila o sukobu interesa, uvođenja i jačanja registara transparentnosti i pružanja dostatnih sredstava za primjenu mjera za provedbu zakona te poboljšanja suradnje među državama članicama i s relevantnim trećim zemljama;

24.  napominje sa zabrinutošću da neke agencije tek trebaju usvojiti smjernice o zviždačima; zahtijeva da sve institucije i agencije EU-a koje to još nisu učinile hitno uvedu interna pravila o zviždačima i usuglase zajednički pristup svojim obvezama uz naglasak na zaštiti zviždača; poziva institucije i agencije da posebnu pažnju posvete zaštiti zviždača u kontekstu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustava i poslovnih informacija (poslovnih tajni) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja, koja se uskoro treba usvojiti; poziva Komisiju da promiče zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u EU-u; poziva institucije i agencije da zajamče kako dužnosnici nisu samo formalno obvezni prijaviti nepravilnosti svih vrsta već da utvrde i odgovarajuću zaštitu za zviždače; poziva institucije i agencije da bez odgode primjene članak 22.c Pravilnika o osoblju;

25.  prima na znanje preko Mreže da se 16 agencija (52 %) koristi uslugama stručnih skupina, znanstvenih panela i odbora te gotovo sve uzimaju u obzir pitanja navedena u istrazi na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana (OI/6/2014/NF) pokrenutoj 12. svibnja 2014. o njihovim politikama raspodjele osoblja za te skupine; potiče one agencije koje te čimbenike još nisu uzele u obzir da to odmah učine; poziva agencije da primjene nova pravila o stručnim skupinama koja bi Komisija trebala donijeti;

26.  potvrđuje da 29 agencija (više od 90 %) primjenjuje politike o objavljivanju životopisa i izjava o financijskim interesima svojih članova upravnih odbora, rukovodećeg osoblja te vanjskih i unutarnjih stručnjaka; nadalje, primjećuje da 23 agencije (74 %) objavljuje svoje životopise i izjave o financijskim interesima na svojim internetskim stranicama; sa zabrinutošću napominje da neke od agencija imaju problema s objavljivanjem životopisa ili izjava o financijskim interesima svojih članova upravnih odbora jer ne postoji mehanizam kojim se članovi upravnih odbora obvezuju predati te dokumente; potiče članove upravnih odbora agencija koji još nisu predali dokumente kojima se potvrđuje nepostojanje sukoba interesa da to odmah učine kako bi se ti dokumenti objavili na internetskim stranicama dotičnih agencija radi povećanja transparentnosti;

27.  traži da sve institucije EU-a primjenjuju članak 16. Pravilnika o osoblju objavljujući svake godine informacije o bivšim višim dužnosnicima i popis sukoba interesa; traži od svih institucija i agencija Unije da procijene kompatibilnost zaposlenja izvan institucija EU-a nakon rada u tim institucijama i agencijama ili situaciju u kojoj javni službenici i bivši zastupnici u Europskom parlamentu nakon rada u javnom sektoru pronađu zaposlenje u privatnom sektoru (pitanje „rotirajućih vrata”) i mogući sukob interesa te da odrede jasna razdoblja „mirovanja funkcije”, kojima bi se barem trebalo obuhvatiti razdoblje za koje su odobrene prijelazne naknade;

28.  naglašava da je potrebno poboljšati integritet i etički okvir boljim primjenjivanjem kodeksa ponašanja i etičkih načela kako bi se ojačala zajednička i učinkovita kultura integriteta u svim institucijama i agencijama EU-a;

29.  poziva institucije i agencije EU-a koje imaju kodeks ponašanja, uključujući Parlament, da unaprijede provedbene mjere kao što su provjere izjava o financijskom interesu;

30.  poziva sve agencije da se koriste okvirom koji će se uspostaviti novim međuinstitucijskim sporazumom o obveznom registru transparentnosti te da ga upotrijebe kao vodič za njihovu interakciju s organizacijama i samozaposlenim osobama uključenim u donošenje i provedbu politike Unije radi stvaranja veće transparentnosti aktivnosti lobiranja;

Uspješnost

31.  napominje da se načela „vrijednost za novac” i „dodana vrijednost EU-a” također odnose i na agencije koje bi trebale jamčiti da građani budu dobro obaviješteni o rezultatima aktivnosti agencija; napominje da je postizanje rezultata važno; naglašava da mnoge agencije u svoje godišnje izvještaje ne uključuju eksplicitno informacije o učinkovitosti i djelotvornosti njihovih aktivnosti na odgovoran način; ponavlja da je važno da Mreža postane članica nove međuinstitucionalne radne skupine o uspješnosti kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje proračunskih načela koja se temelje na uspješnosti i koja su usmjerena na rezultate te kako bi se utvrdila moguća poboljšanja modela izvedbe koji se trenutačno primjenjuju u agencijama; zahtijeva da Revizorski sud omogući ocjenu uspješnosti i rezultata agencija na vrijeme za reviziju višegodišnjeg financijskog okvira za 2016.;

Komunikacija i vidljivost

32.  prima na znanje preko Mreže da su gotovo sve agencije na svojim internetskim stranicama objavile izjavu da su agencije Unije, uz iznimku Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, koje navodi da je nezavisno savjetodavno tijelo Parlamenta, Vijeća i Komisije; nadalje, primjećuje da je 50 % agencija na svojim internetskim stranicama objavilo informacije na svim jezicima Unije, četiri su agencije omogućile informacije na 23 jezika Unije, 22 % daje informacije na najmanje dva jezika, a 9 % agencija ima internetske stranice dostupne samo na engleskom jeziku, pri čemu neke to planiraju proširiti i na njemački jezik; nadalje, utvrđuje da trenutačno nije moguć cjelovit višejezični pristup za sve agencije jer su za to potrebna dodatna sredstva; poziva agencije da razmotre uporabu društvenih medija, istraživanja i fokusnih skupina radi mjerenja osviještenosti javnosti i način kako bi mogle poboljšati svoje komunikacijske strategije u budućnosti;

33.  prima na znanje izjavu Mreže da se agencije snažno obvezuju da će povećati svoju prisutnost u društvenim medijima; prima na znanje da samo nekoliko agencija nije prisutno u društvenim medijima ali da žele sudjelovati u takvoj komunikaciji u bliskoj budućnosti; primjećuje da promidžbene aktivnosti u društvenim medijima obuhvaćaju izvješća, događanja, prilike za zapošljavanje i postupke javne nabave; osim toga, napominje da su aktivnosti u društvenim medijima integrirane s drugim komunikacijskim alatima agencija;

34.  poziva agencije da dodatno povećaju napore i poboljšaju svoje komunikacijske politike, da povećaju svoju vidljivost kroz razne društvene medije kako bi se podigla razina osviještenosti o njihovim aktivnostima i postignućima te postiglo to da građani budu podrobno informirani o njihovu radu;

Druge primjedbe

35.  napominje da je na temelju doprinosa agencija Komisija izradila smjernice sa standardnim odredbama za sporazume o sjedištu između decentraliziranih agencija i država članica domaćina; napominje da su od siječnja 2016. četiri agencije i dalje u postupku pregovora sa svojim državama članicama domaćinima, u usporedbi s 10 agencija u prethodnoj godini; ponavlja važnost tih sporazuma za agencijsko poslovanje i sigurnost; potiče agencije i države članice koje nisu sklopile sporazum o sjedištu da to učine bez daljnje odgode;

36.  usmjerava pozornost na važnost društvenih aspekata sporazuma o sjedištu agencija s državama domaćinima, npr. predvidljivost socijalnih i životnih uvjeta osoblja (školarine, pitanje statusa itd.);

37.  sa zabrinutošću napominje da neke agencije imaju dva sjedišta te smatra ključnim da bi se sva dvostruka sjedišta koja nemaju nikakvu operativnu dodanu vrijednost prvom prilikom trebala ukinuti;

38.  traži od institucija i tijela Unije da primjenjuju isključivo mjere koje se odnose na diskreciju i isključenje u javnoj nabavi, s odgovarajućim provjerama podobnosti koje bi se provodile u svakoj situaciji i da primjenjuju kriterije za isključenje kako bi u poduzeća isključila slučaju bilo kakvog sukoba interesa, što je od ključne važnosti za zaštitu financijskih interesa Unije;

39.  podsjeća Revizorski sud na to da su se u točki 54. Zajedničkog pristupa Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da svi aspekti eksternaliziranih vanjskih revizija „ostaju u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; od Komisije traži da hitno potvrdi da se Zajednički pristup još uvijek primjenjuje; izražava duboko žaljenje što je novi revizijski pristup koji obuhvaća revizore iz privatnog sektora rezultirao administrativnim opterećenjem od 85 % za agencije, što je izjednačeno s 13 000 dodatnih sati ili s prosjekom od 3,5 ekvivalenata punog radnog vremena u usporedbi s prethodnom revizijom koju je proveo Revizorski sud; izražava žaljenje što je vrijeme utrošeno na javnu nabavu i administraciju ugovora o reviziji stvorilo više od 1 400 radnih sati dodatnog posla za decentralizirane agencije te što je ukupni dodatni rashod revizija za vanjski privatni sektor u 2014. iznosio 550 000 EUR; poziva Revizorski sud da omogući bolje smjernice privatnim revizorima kako bi se znatno smanjilo povećano administrativno opterećenje;

40.  poziva sve institucije i agencije EU-a da unaprijede svoje postupke i prakse kojima se nastoje zaštititi financijski interesi Unije i da aktivno doprinose postupku davanja razrješnice usmjerenom na rezultate;

41.  predlaže da Parlament, Vijeće i Komisija razmisle o spajanju manjih agencija koje obavljaju slične ili povezane zadaće; tvrdi da bi to dugoročno stvorilo uštede povezane s učinkovitošću;

42.  navodi da bi godišnja izvješća o institucijama i agencijama Unije mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva institucije Unije da uvrste standardno poglavlje o tim komponentama u svoja godišnja izvješća;

43.  prima na znanje istodobnu objavu planova kojima započinje revizija uredbi na kojima se temelji uspostava triju tripartitnih agencija Unije: CEDEFOP-a, EU-OSHA-a i Eurofounda; naglašava da se u okviru revizija trebaju očuvati ključne uloge tih iznimno uglednih agencija, kao i njihov tripartitni karakter, čime se osigurava aktivno sudjelovanje predstavnika nacionalnih tijela, sindikata i poslodavaca u njihovu upravljanju i funkcioniranju;

44.  ponovno potvrđuje da se raspravom o nacrtu godišnjih programa rada i višegodišnjih strategija agencija u za to nadležnim odborima Parlamenta doprinosi osiguravanju toga da programi i strategije odražavaju stvarne političke prioritete, ali naglašava da je potrebno uskladiti proračunski ciklus EU-a sa strategijom Europa 2020. kako bi se uspješnost svake agencije, u kontekstu njezina doprinosa ostvarenju ciljeva Europe 2020., mogla u cijelosti pratiti i o njoj podnositi detaljna izvješća;

45.  prima na znanje dobre prakse u pogledu suradnje agencija u području životnih i radnih uvjeta, strukovne izobrazbe i sigurnosti i zdravlja na radu, kojima se najbolje postižu sinergija i suradnja te poboljšava komplementarnost; osim toga, pozdravlja i potiče nastavak razmjene dobrih primjera iz prakse između Komisije i agencija;

o
o   o

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 409, 9.12.2015., str. 1.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(4) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(5) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Razrješnica za 2014.: Agencija za sudjelovanje energetskih regulatora (ACER)
PDF 510kWORD 94k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014. (2015/2191(DEC))
P8_TA(2016)0160A8-0087/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije za suradnju energetskih regulatora(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0089/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora(4), a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0087/2016),

1.  daje razrješnicu direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014. (2015/2191(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014., s odgovorom Agencije za suradnju energetskih regulatora(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8–0089/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora(10), a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(11),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0087/2016),

1.  utvrđuje da završni godišnji financijski izvještaji Agencije za suradnju energetskih regulatora odgovaraju obliku u kojemu su sadržani u prilogu izvješću Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014. (2015/2191(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0087/2016),

A.  budući da je prema njezinim financijskim izvještajima konačni proračun Agencije za suradnju energetskih regulatora („Agencija”) za 2014. godinu iznosio 10 880 000 EUR, što je smanjenje od 8,80 % u odnosu na 2013. godinu; budući da se cijeli proračun Agencije financira iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2014. („izvješće Suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije pouzdana te da su povezane transakcije zakonite i pravilne;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2013.

1.  prima na znanje da, prema izvješću Suda, da su u vezi s dvjema primjedbama iz izvješća Suda za 2012. koje su u izvješću Suda za 2013. označene oznakom „u tijeku” poduzete korektivne mjere te su obje primjedbe u izvješću Suda označene oznakom „dovršeno”; napominje, nadalje, da su u pogledu triju primjedbi iz izvješća Suda za 2013. korektivne mjere poduzete u vezi s dvije primjedbe koje su sada označene oznakom „dovršeno”, dok je jedna označena oznakom „nije primjenjivo”;

2.  na temelju navoda Agencije potvrđuje sljedeće:

   visok saldo novčanih sredstava na kraju godine u iznosu od 5 500 000 EUR, što je djelomice rezultat dodatnih sredstava dodijeljenih na temelju izmjene proračuna povezane s provedbom Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(13) („REMIT”), uravnotežen je tijekom 2014. i smanjen na 3 300 000 EUR na kraju 2014. godine; sa zadovoljstvom napominje da se u izvješću Revizorskog suda sve daljnje mjere smatraju dovršenima;
   Upravni odbor Agencije 31. siječnja 2015. usvojio je revidiranu politiku o sprečavanju i postupanju u slučaju sukoba interesa; nadalje, potvrđuje da se nova politika može primijeniti na osoblje Agencije, članove i zamjenike svih triju odbora Agencije, kao i na predsjednike i potpredsjednike radnih skupina Agencije, ali i voditelje posebnih radnih skupina koji upravljaju aktivnostima radnih skupina;
   životopisi i izjave o financijskim interesima članova Upravnog odbora Agencije, predsjednikâ i potpredsjednikâ radnih skupina Agencije te voditelja posebnih radnih skupina uglavnom su objavljivani na internetskim stranicama Agencije; poziva Agenciju da u skladu sa svojom politikom i bez odgađanja pregleda i objavi preostale životopise i izjave o financijskim interesima;

Upravljanje proračunom i financijama

3.  prima na znanje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2014. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 95 % i da je time ostvaren utvrđeni cilj Agencije, što predstavlja smanjenje od 2,53 % u usporedbi s 2013. godinom; nadalje, napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 69,84 %, što je povećanje od 14,84 % u usporedbi s 2013. godinom; smatra da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja ispod cilja Agencije od 75 % uglavnom zbog obnavljanja godišnjih ugovora Agencije ili pregovora o njima na kraju godine kao i zbog višegodišnje prirode provedbe REMIT-a;

4.  žali što se s državama članicama Europskog udruženja slobodne trgovine nije postigao dogovor u vezi s njihovim doprinosima Agenciji, s obzirom na to da treći energetski paket još čeka na uvrštenje u Sporazum o europskom gospodarskom prostoru;

Obveze i prijenosi

5.  potvrđuje da su prijenosi povezani s glavom II., odnosno sredstvima za administrativne rashode, iznosili 980 000 EUR, što predstavlja 41 % odobrenih sredstava za glavu II. (administrativni rashodi); nadalje, napominje da su ti prijenosi uglavnom povezani sa studijama o provedbi REMIT-a kao i s godišnjim ugovorima koji su obnovljeni prije kraja godine;

6.  prima na znanje činjenicu da je Agencija iz glave III. ukupno prenijela 1 570 000 EUR, odnosno 62 % sredstava za koje su preuzete obveze za operativne rashode; nadalje, prima na znanje da je stopa prijenosa sredstava iz glave III. smanjena za 29 % u usporedbi s 2013. godinom; ističe da su ti prijenosi uglavnom bili povezani s provedbom REMIT-a, složene višegodišnje operativne aktivnosti za koju je Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1348/2014(14) usvojena 17. prosinca 2014.;

7.  potvrđuje da je, prema izvješću Revizorskog suda, Agencija krajem 2014. godine izvršila dvije isplate pretfinanciranja u iznosu od 1 560 000 EUR, koje su rezultat dodatnih sredstava dodijeljenih na temelju izmjene proračuna krajem 2013.; napominje da su te isplate povezane s ugovorima o pružanju usluga povezanih s REMIT-om u razdoblju od 2015. do 2017.; prima na znanje činjenicu da je Agencija morala obustaviti dio provedbe REMIT-a zbog toga što je Uredba REMIT usvojena kasnije nego što je prvotno predviđeno; uviđa da će se tim isplatama Agenciji omogućiti da financira svoje buduće aktivnosti povezane s REMIT-om i dodijeljene ugovore kao što je prvotno planirano; naglašava, međutim, da usprkos složenosti i višegodišnjoj prirodi provedbe REMIT-a, visoka razina prenesenih sredstava i pretfinanciranja nisu u skladu s proračunskim načelom jedne godine; napominje da Agencija treba nastaviti poboljšavati planiranje i izvršenje svojeg godišnjeg proračuna;

Postupci javne nabave i zapošljavanja

8.  sa zadovoljstvom napominje da je u travnju 2014. Agencija usvojila revidiranu politiku o postupcima zapošljavanja i radu povjerenstava za odabir kandidata; nadalje, napominje da su tom politikom obuhvaćeni posebni uvjeti za razgovore i pismene ispite, kao i stroge odredbe za jamčenje anonimnosti kandidata; uzima u obzir izjavu Agencije da se tom politikom jamči napredak u transparentnosti i jednakom postupanju prema osoblju;

Unutarnja kontrola

9.  potvrđuje da revizija stanja provedbe standarda unutarnje kontrole koju je izvršila Agencija nije ukazala na znatne manjkavosti u 2014.; nadalje, potvrđuje da nakon revizije stanja Agencija smatra da se pridržava minimalnih uvjeta na kojima se temelje svi standardi unutarnje kontrole; poziva Agenciju da nastavi raditi na poboljšanju unutarnje kontrole i da zajamči da uvedene kontrole učinkovito djeluju i doprinose postizanju njezinih ciljeva;

Unutarnja revizija

10.  napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju provela reviziju Agencije u skladu sa strateškim planom revizije Agencije za razdoblje 2013. – 2015. na temu „Razvoj okvirnih smjernica i mišljenje o mrežnim kodeksima”; prima na znanje činjenicu da je Služba za unutarnju reviziju u okviru revizije utvrdila područja u kojima su potrebna poboljšanja te donijela jednu preporuku označenu oznakom „vrlo važno” i pet preporuka označenih oznakom „važno”;

11.  utvrđuje da je, kao odgovor na preporuke Službe za unutarnju reviziju, Agencija izradila plan djelovanja za rješavanje utvrđenih manjkavosti; napominje da je Služba za unutarnju reviziju podržala plan djelovanja kao prikladan način rješavanja utvrđenih rizika;

12.  napominje da je 10 od 11 preporuka Službe za unutarnju reviziju iz revizije za 2013. provedeno, dok se jedna preporuka označena oznakom „važno” u reviziji za 2013. smatra „djelomično provedenom” te treba biti do kraja provedena tijekom 2015.;

Uspješnost

13.  prima na znanje činjenicu da je Agencija revidirala svoj sustav ključnih pokazatelja uspješnosti, pri čemu je uvela razliku između pokazatelja uspješnosti i ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se rukovodećem osoblju pružio jasniji uvid u to ispunjavaju li se opći ciljevi Agencije; napominje da se novi sustav trebao početi primjenjivati 2015. u okviru nove strukture radnog programa Agencije;

14.  pozdravlja činjenicu da se Agencija za evidentiranje i praćenje proračunskih transakcija koristi financijskim sustavom ABAC, koji upotrebljava i Komisija, a za računovodstvo integriranim sustavom SAP;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

15.  navodi da bi godišnja izvješća Agencije mogla imati važnu ulogu u pridržavanju načela transparentnosti, odgovornosti i integriteta; poziva Agenciju da u svoje godišnje izvješće uvrsti redovno poglavlje o tim sastavnicama;

Druge primjedbe

16.  ističe da se u skladu sa sporazumom o sjedištu između Agencije i države članice domaćina u državi članici domaćinu treba osnovati europska škola; izražava žaljenje zbog toga što ni nakon više od četiri godine od stupanja na snagu tog sporazuma europska škola još nije osnovana; uzima u obzir izjavu Agencije o tome da vlada države članice domaćina razmatra potrebne zakonske izmjene i aranžmane za pronalazak optimalnog rješenja; potiče Agenciju i državu članicu domaćina da riješe to pitanje i poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavještava o stanju pregovora;

17.  ističe potrebu za većim integritetom i boljim etičkim okvirom uz pomoć kvalitetnije provedbe kodeksa ponašanja i etičkih načela u cilju poboljšanja zajedničke i učinkovite kulture integriteta;

o
o   o

18.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1)SL C 409, 9.12.2015., str. 18.
(2)SL C 409, 9.12.2015., str. 18.
(3)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4)SL L 211, 14.8.2009., str. 1.
(5)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(6)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7)SL C 409, 9.12.2015., str. 18.
(8)SL C 409, 9.12.2015., str. 18.
(9)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10)SL L 211, 14.8.2009., str. 1.
(11)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(12)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13)Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (SL L 326, 8.12.2011., str. 1.).
(14)Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1348/2014 (SL L 363, 18.12.2014., str. 121.).
(15)Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0159.


Razrješnica za 2014.: Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Ured BEREC-a)
PDF 157kWORD 91k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014. (2015/2192(DEC))
P8_TA(2016)0161A8-0093/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014., s odgovorom Ureda(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju treba dobiti upravni odbor Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0090/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Ureda(4), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0093/2016),

1.  daje razrješnicu upravnom odboru Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za izvršenje proračuna Tijela za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi upravnom odboru Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014. (2015/2192(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014., s odgovorom Tijela(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju treba dobiti upravni odbor Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0090/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Ureda(10), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(11),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0093/2016),

1.  utvrđuje da završni godišnji financijski izvještaji Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije odgovaraju obliku u kojemu su sadržani u prilogu izvješću Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi upravnom odboru Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014. (2015/2192(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0093/2016),

A.  budući da je prema njegovim financijskim izvještajima konačni proračun Ureda Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije („Ured”) za financijsku godinu 2014. iznosio 4 162 874 EUR, što je povećanje od 17 % u odnosu na 2013. godinu; budući da je povećanje uglavnom rezultat uključivanja unutarnjih namjenskih prihoda iz prethodne godine;

B.  budući da je prema njegovim financijskim izvještajima, ukupni doprinos Unije proračunu Ureda za 2014. iznosio 3 617 948 EUR, što je porast od 1,74 % u odnosu na 2013.;

C.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Ureda za financijsku godinu 2014. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Ureda pouzdana te da su osnovne transakcije zakonite i pravilne,

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2013.

1.  Uzima u obzir činjenicu da je Ured:

   uveo detaljan mjesečni program praćenja koji je rezultirao boljim stopama izvršenja proračuna kako bi osigurao pravilnu provedbu proračuna i svog godišnjeg programa rada;
   izmijenio svoju politiku sigurnosti informacija kako bi odgovorio na otkrivene nedostatke nakon što je provedena popratna revizija provedbe standarda unutarnje kontrole koju je provela Služba Europske komisije za unutarnju reviziju; sa zadovoljstvom primio na znanje pripremu sporazuma o razini pružanja usluga između Ureda i Agencije Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) kojim bi se trebali smanjiti rizici koji se odnose na informacijsku sigurnost Ureda;
   poduzeo više mjera kako bi poboljšao postupak plaćanja stručnjaka i ublažio nedostatke u pogledu kašnjenja u plaćanjima; pozdravio uvođenje ključnih pokazatelja uspješnosti u svim fazama postupka i dodatno osposobljavanje, osobito sudionika u financijskim tokovima; sa zadovoljstvom primio na znanje da je dio postupka eksternaliziran Uredu za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu (PMO) što je ubrzalo ukupni postupak nadoknade troškova;

Upravljanje proračunom i financijama

2.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2014. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 97,91 %, što je povećanje od 8,36 % u odnosu na 2012.; nadalje napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 75,66 %, što je smanjenje od 0,92 % u usporedbi s 2013.;

Obveze i prijenosi

3.  sa zadovoljstvom konstatira da je prema izvješću Revizorskog suda poboljšanje ukupne razine rezerviranih odobrenih sredstava s 87 % 2013. godine na 98 % 2014. godine; međutim napominje da se razina prenesenih rezerviranih odobrenih sredstava povećala na 900 000 EUR (23 %), u usporedbi s 500 000 EUR (13 %) 2013., uglavnom zahvaljujući operativnim aktivnostima Ureda kao što su aktualne studije o elektroničkim komunikacijama;

Prijenosi

4.  prema navodu Ureda utvrđuje da je Ured izvršio niz proračunskih prijenosa tijekom 2014., čime je znatno promijenjena struktura početnog proračuna, radi financiranja dodatnih potreba za operativne rashode; posebno napominje da su se ti prijenosi uglavnom odnosili na „Studiju mrežne neutralnosti“ te na projekte BEREC Net; napominje da u trenutku pripreme proračuna nije bilo sigurno hoće li se ti projekti završiti tijekom 2014.;

Postupci javne nabave i zapošljavanja

5.  pozdravlja činjenicu da je 2014., prvi put nakon osnivanja, Ured organizirao postupak javne nabave za „Studiju mrežne neutralnosti“ o vrijednosti mrežne neutralnosti za potrošače u Uniji; napominje da će se konačni rezultati studije koristiti kao informacije za radni program Ureda;

6.  sa zadovoljstvom napominje da je krajem 2014. postignuta popunjenost svih radnih mjesta; nadalje napominje da je 2014. Ured organizirao 11 postupaka zapošljavanja te završio dva postupka započeta protekle godine; prima na znanje činjenicu da su mogućnosti za upućivanje na rad, za koje je bilo teško pronaći kandidate, u potpunosti iskorištene do kraja 2014.;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

7.  napominje da je Ured odgovoran za upravljanje svim dokumentima sastavljenim u okviru rada BEREC-a te za održavanje javnog registra dokumenata, zbog činjenice da BEREC nema pravnu osobnost; nadalje napominje da je radi osiguranja bolje transparentnosti Ured u javni registar uključio i pododjeljak koji je namijenjen njegovoj politici o sukobu interesa;

8.  poziva institucije i agencije EU-a koje imaju kodeks ponašanja, uključujući Parlament, da unaprijede provedbene mjere kao što su provjere izjava o financijskom interesu;

9.  navodi da bi godišnja izvješća Ureda mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva Ured da u svoje godišnje izvješće uvrsti redovno poglavlje o tim komponentama;

10.  napominje stvaranje instrumenta za suradnju koji služi kao unutarnja platforma za razmjenu i dijeljenje informacija, najboljih praksi i stručnog znanja kako bi se na učinkovitiji način upravljalo radom pripremnih tijela;

11.  sa zadovoljstvom napominje da Ured radi na poboljšanju svoje internetske stranice kako bi bila jednostavnija za korištenje; nadalje napominje da je, u skladu sa svojim komunikacijskim planom, Ured otvorio službeni profil na Twitteru i kanal na YouTubeu;

Unutarnje kontrole

12.  utvrđuje činjenicu da je njegov upravljački odbor usvojio sve relevantne standarde unutarnje kontrole; međutim, napominje da provedba standarda unutarnje kontrole još nije završena; poziva Ured da o napretku u vezi s time obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice;

13.  napominje da je Ured razvio detaljan vodič o upravljanju rizikom kako bi uveo i proveo postupak za sustavno upravljanje rizicima; pozdravlja činjenicu da je taj vodič napravljen u suradnji s ENISA-om;

14.  sa zadovoljstvom napominje da je Ured proveo svoj prvi postupak samoocjenjivanja u okviru sporazuma o razini pružanja usluga između Ureda i ENISA-e za dijeljenje funkcije asistenta koordinatora za unutarnju kontrolu; napominje da je vodstvo Ureda pregledalo rezultat postupka i utvrdilo rizike koji će se uvrstiti u registar rizika;

Unutarnja revizija

15.  napominje da se revizija Službe Komisije za unutarnju reviziju (IAS) za 2014. nastavila na ograničenu reviziju za 2013. u cilju procjene usuglašenosti sa standardima unutarnje kontrole; napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju zaključila dvije od osamnaest preporuka na temelju analize dokumentacije; nadalje napominje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju tijekom popratne revizije pregledala preostalih 16 neriješenih preporuka i zaključila da je 14 preporuka u potpunosti provedeno;

Ostale napomene

16.  prima na znanje činjenicu da proračunska obveza iz 2014. za doprinos nacionalnih regulatornih tijela EFTA-e koja imaju status promatrača u BEREC-u nije provedena zbog nepostojanja sporazuma s državama EFTA-e; potvrđuje činjenicu da je proračun Ureda za 2015. adekvatno izmijenjen; poziva Ured da i dalje razborito procjenjuje povezane doprinose nacionalnih regulatornih tijela država članica EFTA-e;

o
o   o

17.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016.(13) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru nad agencijama.

(1) SL C 409, 9.12.2015., str. 27.
(2) SL C 409, 9.12.2015., str. 27.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 337, 18.12.2009., str. 1.
(5) SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(6) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7) SL C 409, 9.12.2015., str. 27.
(8) SL C 409, 9.12.2015., str. 27.
(9) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10) SL L 337, 18.12.2009., str. 1.
(11) SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(12)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0159.


Razrješnica za 2014.: Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT)
PDF 413kWORD 88k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014. (2015/2170(DEC))
P8_TA(2016)0162A8-0084/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014., s odgovorom Centra(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0068/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 Vijeća(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije(4), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0084/2016),

1.  daje razrješnicu direktorici Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za izvršenje proračuna Centra za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktorici Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014. (2015/2170(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014., s odgovorom Centra(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0068/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 Vijeća(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2965/94 od 28. studenoga 1994. o osnivanju Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije(10), a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(11),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0084/2016),

1.  utvrđuje da završni godišnji financijski izvještaji Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije odgovaraju obliku u kojemu su sadržani u prilogu izvješću Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktorici Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014.(2015/2170(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0084/2016),

A.  budući da je, u skladu s njegovim financijskim izvještajima, konačni proračun Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije („Centar”) za financijsku godinu 2014. iznosio 56 268 041 EUR, što je povećanje od 7,81 % u odnosu na 2013.;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Prevoditeljskog centra za tijela Europske unije za financijsku godinu 2014. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Centra pouzdana te da su povezane transakcije zakonite i pravilne;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2013.

1.  na temelju navoda Centra potvrđuje sljedeće:

   Centar i vlada države članice domaćina potpisali su sporazum o sjedištu;
   Centar će pojednostavniti pristup dokumentaciji o svojem upravnom odboru kao dio plana za redizajniranje njegovih internetskih stranica za 2017.;
   Centar je od 2013. izvršio dva povrata sredstava klijentima u ukupnom iznosu od 4 900 000 EUR kao dio mjera uvedenih kako bi se smanjio proračunski višak;

Upravljanje proračunom i financijama

2.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2014. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 79,34 %, što je pad od 4,13 % u odnosu na 2013.; potvrđuje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 71,97 %, što je pad od 5,71 % u odnosu na 2013.;

3.  primjećuje iz izvješća Suda da su se gotovinski i kratkoročni depoziti Centra dodatno povećali s 40 000 000 EUR na kraju 2013. godine na 44 000 000 EUR na kraju 2014. godine; opaža da su se proračunski višak i pričuve povećali s 37 500 000 EUR na 40 400 000 EUR, što upućuje na mogućnost smanjenja cijena; sa zabrinutošću primjećuje da se proračunski višak redovno ponavlja u Centru; međutim uviđa da Centar poduzima pozitivne mjere kako bi došlo do zaokreta u tom trendu;

4.  na temelju navoda Centra potvrđuje da je prosječna cijena po kartici teksta od 2013. do druge polovine 2014. smanjena za 2 %; no primjećuje da se naknada za redakturu po kartici teksta u istom razdoblju povećala za 23 %; poziva Centar da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o kriterijima prema kojima su određene cijene tijekom financijske godine 2014.; traži da Centar podnese ažurirane podatke o aktualnim naknadama, depozitima i viškovima;

Unutarnja revizija

5.  na temelju navoda Centra primjećuje da je na početku 2014. pet preporuka Službe Europske komisije za unutarnju reviziju i dalje bilo otvoreno; na temelju navoda Centra potvrđuje da je Centar proveo korektivne mjere i zaključio dvije preporuke; nadalje primjećuje da su preostale dvije preporuke označene kao „vrlo važne” i jedna označena kao „važna” bile pred provedbom; poziva Centar da što prije provede te preostale preporuke i da o tome obavještava tijelo nadležno za davanje razrješnice;

Unutarnje kontrole

6.  napominje da se Centar pridržava 80 % standarda unutarnje kontrole nakon što je uložio znatne napore u provođenje preostalih mjera akcijskog plana za standarde unutarnje kontrole; nadalje napominje da je preseljenje Centra u zgradu Drosbach zahtijevalo znatnu izmjenu plana kontinuiteta poslovanja Centra; prima na znanje da je odlazak nekoliko ključnih članova rukovodstva Centra imao štetan učinak na pravodobno upravljanje kontinuitetom poslovanja, što je rezultiralo kašnjenjem u preispitivanju i ažuriranju analize poslovnog učinka;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

7.  na temelju navoda Centra potvrđuje da trenutačno traje proces utvrđivanja i provođenja strategije Centra za borbu protiv prijevara na temelju Metodologije i smjernica za strategije decentraliziranih agencija za borbu protiv prijevara koje je izradio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF); poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o napretku ostvarenom u tom pogledu;

8.  navodi da bi godišnja izvješća Centra mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva Centar da u svoje godišnje izvješće uvrsti redovno poglavlje o tim sastavnicama;

Uspješnost

9.  sa zadovoljstvom primjećuje sinergije koje je Centar stvorio dijeljenjem usluga s drugim agencijama; posebno pohvaljuje sporazum o suradnji koji su sklopili Centar i Europska agencija za željeznice (ERA) prema kojem Centar služi kao sjedište sustava ERA-e za oporavak od katastrofa, čime se omogućuju uštede i veća razina sigurnosti za oba tijela;

10.  pozdravlja činjenicu da Centar primjenjuje zajednički pristup prethodne obrade za žigove Zajednice s Uredom za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM) radi dijeljenja prijevodnih memorija i usklađivanja radnih postupaka kako bi se zajamčila transparentnost i učinkovitost tog procesa; primjećuje da tijekom financijske godine 2014. nije bilo moguće donijeti konačnu odluku; potvrđuje da su se obje agencije složile da s tim projektom nastave tijekom 2015.; podupire taj dogovor i poziva Centar da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvješćuje o događanjima u vezi s tom inicijativom;

Druge primjedbe

11.  sa zadovoljstvom primjećuje projekt prilagodljivosti koji je Centar započeo 2014., u kojem je naglasak na povećanju prilagodljivosti njegovih zaposlenika i smanjenju otkrivenih nedostataka u potrebnim vještinama; opaža da je Centar sastavio popis obučavatelja i započeo s provođenjem utvrđenih mjera za osposobljavanje; opaža da je analiza vještina koje posjeduju barem dvije osobe u svakom odjelu, provedena krajem 2015., pokazala da se postotak znatno povećao i da iznosi 76,50 % u usporedbi s 2014. kad je iznosio 65,46 %;

12.  sa zadovoljstvom primjećuje interes Centra za poboljšanje njegova jamstva kvalitete prijevoda i njegova sustava povratnih informacija klijenata, kao i radionicu koju je Centar organizirao za vanjske prevoditelje kako bi ih upoznao s radnim metodama Centra;

13.  na temelju navoda Centra potvrđuje da je Centar primijenio novi alat za planiranje i praćenje proračuna koji je upotrijebljen za pripremu proračuna za 2015., novi sustav za upravljanje prijevodnim radnim postupcima „e-CdT” i novi alat za računalno potpomognuto prevođenje;

o
o   o

14.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016.(13) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru nad agencijama.

(1)SL C 409, 9.12.2015., str. 33.
(2)SL C 409, 9.12.2015., str. 33.
(3)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4)SL L 314, 7.12.1994., str. 1.
(5)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(6)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7)SL C 409, 9.12.2015., str. 33.
(8)SL C 409, 9.12.2015., str. 33.
(9)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10)SL L 314, 7.12.1994., str. 1.
(11)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(12)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13)Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0159.


Razrješnica za 2014.: Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (CEDEFOP)
PDF 416kWORD 89k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja za financijsku godinu 2014. (2015/2164(DEC))
P8_TA(2016)0163A8-0082/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014. s odgovorom Centra(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0062/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 337/75 od 10. veljače 1975. o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja(4), a posebno njezin članak 12.a,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0082/2016),

1.  daje razrješnicu direktoru Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za izvršenje proračuna Centra za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014. (2015/2164(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014. s odgovorom Centra(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Centar treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0062/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 337/75 od 10. veljače 1975. o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja(10), a posebno njezin članak 12.a,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(11),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0082/2016),

1.  utvrđuje da završni godišnji financijski izvještaji Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja odgovaraju obliku u kojemu su sadržani u prilogu izvješću Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014. (2015/2164(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 94. i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0082/2016),

A.  budući da je prema financijskim izvještajima Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja („Centar”) njegov konačni proračun za financijsku godinu 2014. iznosio 17 275 766 EUR, što je smanjenje od 3,62 % u odnosu na 2013.;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Centra za financijsku godinu 2014. („Izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Centra pouzdana te da su osnovne transakcije zakonite i pravilne;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2013.

1.  pozdravlja mjere koje je Centar usvojio slijedom komentara Revizorskog suda iz prošle godine i preporuka Parlamenta;

Upravljanje proračunom i financijama

2.  sa zadovoljstvom napominje da su napori uloženi u praćenje proračuna tijekom financijske godine 2014. rezultirali stopom izvršenja proračuna od 98,93 %, na istoj razini kao i 2013.; osim toga, napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 95,68 %, što je povećanje od 3,29 % u odnosu na 2013.;

Postupci nabave i zapošljavanja

3.  cijeni činjenicu da je Centar tijekom 2014. kontinuirano i učinkovito pružao usluge podrške; napominje da je popunjeno 95 od 98 radnih mjesta u planu radnih mjesta, a prosječno vrijeme potrebno za isplate ostalo je stabilno;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

4.  prima na znanje da je upravljački odbor Centra u listopadu 2014. usvojio politiku sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa koja je prilagođena položaju Centra, a obuhvaća moguće situacije sukoba interesa do kojih bi u Centru moglo doći; pozdravlja redovito osposobljavanje koje Centar organizira kako bi se među osobljem podigla razina osviještenosti o ispravnoj provedbi te politike; napominje da se prvo osposobljavanje održalo u lipnju 2015.;

5.  prima na znanje da je većina članova upravljačkog odbora Centra potpisala izjave o nepostojanju sukoba interesa; osim toga, prima na znanje da su te izjave objavljene na internetskoj stranici Centra nakon suglasnosti dotičnih članova; potiče članove upravljačkog odbora koji još nisu potpisali izjavu da to učine što prije;

6.  prima na znanje činjenicu da je Centar u listopadu 2014. donio strategiju za borbu protiv prijevara, koja se temelji na zajedničkom pristupu za decentralizirane agencije EU-a koji je razvila Komisija kako bi se poduprlo učinkovito sprečavanje i otkrivanje rizika prijevare te ojačali odgovarajući unutarnji postupci za izvješćivanje i postupanje s mogućim slučajevima prijevare i njihovim ishodima;

7.  navodi da bi godišnja izvješća Centra mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva Centar da u svoje godišnje izvješće uvrsti redovno poglavlje o tim sastavnicama;

Unutarnja revizija

8.  primjećuje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju provela reviziju jedne od četiriju tema uvrštenih u strateški revizijski plan Službe za unutarnju reviziju za razdoblje od 2013. do 2015.; napominje da je Služba za unutarnju reviziju u svojem završnom izvješću o reviziji jednu preporuku označila kao „vrlo važnu” te četiri preporuke kao „važne”; prima na znanje da je, nakon što je preporuka s oznakom „vrlo važna” provedena krajem godine, ta preporuka označena kao „važna”; nadalje, konstatira da se akcijski plan sastavljen nakon revizije provodi kako je planirano;

Unutarnja kontrola

9.  prima na znanje da Centar redovito provodi procjenu rizika te priprema plan za upravljanje rizičnim situacijama kako bi se utvrdili rizici koji bi mogli utjecati na postizanje ciljeva Centra; sa zabrinutošću prima na znanje da plan za upravljanje rizičnim situacijama pokazuje da postoji rizik da Centar nije u stanju riješiti nepredviđene vanjske zahtjeve dionika jer su njegovi raspoloživi resursi već preopterećeni; konstatira da Centar pomno prati promjene u svojem programu rada kako bi ga uskladio s raspoloživim resursima ili na odgovarajući način obuhvatio aktivnosti koje su posljedica promjena;

Uspješnost

10.  napominje da je redovita vanjska procjena Centra sadržavala preporuke o tome kako se može razviti i ojačati njegova uloga; osim toga, napominje da je Centar u skladu s preporukama sastavio akcijski plan, koji je predstavljen upravljačkom odboru u travnju 2014.; konstatira da je do kraja 2014. ispunjeno 7 od 23 preporuka i djelovanja povezanih s njima; poziva Centar da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o napretku postignutom u provedbi preostalih preporuka;

11.  primjećuje da je periodičnim vanjskim ocjenjivanjem također ispitana moguća sinergija između Centra, Europske zaklade za osposobljavanje („ETF”), Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta („EUROFOUND”) i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu („EU-OSHA”); uviđa da se prema zaključcima ocjene aktivnosti Centra nisu preklapale s aktivnostima drugih dionika na razini Unije te na nacionalnoj ili međunarodnoj razini;

12.  prima na znanje blisku suradnju Centra s ETF-om i EUROFOUND-om, koja je formalizirana u sporazumima o suradnji između tih agencija te u prethodno dogovorenim godišnjim programima rada;

13.  prima na znanje rad Centra na povećanju vidljivosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Uniji te vlastite uloge s pomoću internetske stranice, društvenih medija, organizacije različitih događanja u državi članici domaćinu te suradnje s Komisijom na nekoliko publikacija i suradnji s medijima;

Ostale primjedbe

14.  žali zbog toga što radovi na popravku zgrade Centra u Grčkoj nisu dovršeni do kraja 2014.; međutim, uviđa da je za radove na popravku odgovorna vlada države članice domaćina te da su se odgovarajući radovi morali obustaviti zbog gospodarske situacije u državi članici domaćinu; prima na znanje da su preostali radovi trebali biti dovršeni do kraja 2015. te poziva Centar da i dalje izvješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o tom pitanju;

15.  cijeni to što je Centar usredotočio svoje aktivnosti na doprinošenje politikama kojima se odgovara na problem nezaposlenosti mladih i na podržavanje tih politika; posebno pohvaljuje predviđanja i analize Centra u pogledu vještina te rad usmjeren na razvijanje pripravništva; sa zadovoljstvom prima na znanje činjenicu da su informacije iz detaljnih sažetaka o politikama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje je Centar pripremio za sve države članice preuzete i za preporuke za pojedine države za 2014. u okviru europskog semestra;

16.  smatra da bi Centar trebao pomoći državama članicama koje su suočene s izazovom povećanog broja izbjeglica da iskoriste mogućnosti strukovnog osposobljavanja za njihovu integraciju na tržište rada;

17.  pozdravlja činjenicu da je internetske stranice Europassa, kojima upravlja Centar i koje su dostupne na 27 jezika, tijekom 2014. posjetilo 21,7 milijuna korisnika, što je porast od 8 % u odnosu na 2013.;

o
o   o

18.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016.(13) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1)SL C 409, 9.12.2015., str. 39.
(2)SL C 409, 9.12.2015., str. 39.
(3)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4)SL L 39, 13.2.1975., str. 1.
(5)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(6)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(7)SL C 409, 9.12.2015., str. 39.
(8)SL C 409, 9.12.2015., str. 39.
(9)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(10)SL L 39, 13.2.1975., str. 1.
(11)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(12)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(13)Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0159.


Razrješnica za 2014.: Europska policijska akademija (CEPOL)
PDF 417kWORD 94k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014. (2015/2180(DEC))
P8_TA(2016)0164A8-0088/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014., s odgovorom Akademije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Akademija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0078/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/681/PUP od 20. rujna 2005. o osnivanju Europske policijske akademije (CEPOL) i stavljanju izvan snage Odluke 2000/820/PUP(4), a posebno njezin članak 16.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 543/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Odluke Vijeća 2005/681/PUP o osnivanju Europske policijske akademije (CEPOL)(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(6),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0088/2016),

1.  daje razrješnicu direktoru Europske policijske akademije za izvršenje proračuna Akademije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Europske policijske akademije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014. (2015/2180(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014., s odgovorom Akademije(8),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(9) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Akademija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0078/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(10), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/681/PUP od 20. rujna 2005. o osnivanju Europske policijske akademije (CEPOL) i stavljanju izvan snage Odluke 2000/820/PUP(11), a posebno njezin članak 16.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 543/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Odluke Vijeća 2005/681/PUP o osnivanju Europske policijske akademije (CEPOL)(12),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(13),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(14), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0088/2016),

1.  utvrđuje da konačna godišnja računovodstvena dokumentacija Europske policijske akademije odgovara obliku u kojem je sadržana u prilogu izvješću Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Europske policijske akademije, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014. (2015/2180(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0088/2016),

A.  budući da je prema njezinim financijskim izvještajima konačni proračun Europske policijske akademije („Akademija”) za financijsku godinu 2014. iznosio 8 575 859 EUR, što je povećanje od 1,48 % u odnosu na 2013. godinu; budući da cijeli proračun Akademije dolazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud („Sud”) u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske policijske akademije za financijsku godinu 2014. („izvješće Suda”) izjavio da je stekao razumno uvjerenje da su godišnji financijski izvještaji Akademije pouzdani te da su osnovne transakcije zakonite i pravilne;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2013.

1.  prima na znanje na temelju izvješća Suda da su u vezi s dvjema primjedbama iz izvješća Suda za 2011. koje su u izvješću Suda za 2012. označene oznakom „predstoji”, a u izvješću Suda za 2013. označene oznakom „u tijeku”, poduzete korektivne mjere te su obje primjedbe sada u izvješću Suda označene oznakom „dovršeno”; nadalje, prima na znanje da u pogledu triju primjedbi iz izvješća Suda za 2012. koje su u izvješću Suda za 2013. označene oznakom „predstoji” ili „u tijeku” poduzete korektivne mjere te su dvije primjedbe u izvješću Suda sada označene oznakom „dovršeno”, a jedna oznakom „u tijeku”; prima na znanje da su, od triju primjedbi iz izvješća Suda za 2013., dvije označene oznakom „u tijeku”, dok je jedna označena oznakom „nije primjenjivo” u izvješću Suda;

2.  potvrđuje na temelju navoda Akademije da:

   u skladu s politikom Akademije o sprječavanju i postupanju u slučaju sukoba interesa te s izjavom o povjerljivosti dostavljenoj osobama čiji se podaci obrađuju, Akademija je na svojoj internetskoj stranici objavila izjave o financijskim interesima direktora, zamjenika direktora, voditelja korporativnih službi i članova upravnog odbora; prima na znanje da izjave o financijskim interesima koje su potpisali članovi osoblja Akademije, upućeni nacionalni stručnjaci i druge osobe koje izravno surađuju s Akademijom nisu objavljene kako bi se ograničilo nepotrebno otkrivanje osobnih podataka;
   nakon preseljenja Akademije iz Bramshilla u nedavno obnovljeno sjedište u Budimpešti uveden je niz mjera kako bi se postigla isplativost i ekološka prihvatljivost radnog okruženja Akademije;

Proračunsko i financijsko upravljanje

3.  sa zadovoljstvom napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2014. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 97,40 %, što je povećanje od 2,51 % u odnosu na 94,89 % iz 2013.; utvrđuje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 82,40 %, što je smanjenje od 6,74 % u odnosu na 89,14 % iz 2013.;

Obveze i prijenosi

4.  prima na znanje iz završnih financijskih izvještaja Akademije da je razina prenesenih rezerviranih odobrenih sredstava iznosila visokih 1 287 094 EUR, što je 15 % od ukupnog proračuna za 2014. i povećanje od 4 % u odnosu na 2013.; iz izvješća Revizorskog suda primjećuje visoku razinu prijenosa sredstava za glavu II. (administrativni rashodi) u iznosu od 383 940 EUR (59 %), što je povećanje za 29 % u usporedbi sa 145 414 EUR (30 %) u 2013.; međutim, priznaje da je razina prijenosa u odnosu na prethodnu godinu viša uglavnom zbog preseljenja sjedišta u listopadu 2014. te računa za tečajeve osposobljavanja koji su trebali biti plaćeni u siječnju i veljači 2015., ali nisu pristigli prije zaključenja financijske godine;

5.  sa zabrinutošću prima na znanje da stopa ukidanja rezerviranih odobrenih sredstava koja su prenesena iz 2013. iznosi 129 828 EUR (15 %); naglašava da glavni razlog za visoku stopu ukidanja leži u obustavi provedbe projekta pod nazivom Matrica te u nadoknadi troškova koji su niži od očekivanih u skladu s ugovorima o bespovratnim sredstvima iz 2013. godine; poziva Akademiju da izradi odgovarajuću analizu korisnika za slične projekte te da od korisnika prikupi točnije informacije prilikom procjene troškova u vezi s bespovratnim sredstvima; naglašava da je pojava koja se ponavlja u upravljanju proračunom Akademije visoka razina ukidanja prijenosa povezanih s nadoknadom troškova koji su niži od očekivanih u skladu s ugovorima o bespovratnim sredstvima iz prethodne godine, te bi je Akademija stoga trebala pažljivo istražiti; nadalje prima na znanje da je opozvano 14 % prenesenih odobrenih sredstava za glavu III. koja obuhvaća uglavnom tečajeve i komunikacijske aktivnosti;

6.  ističe da je Akademija poboljšala svoj sustav praćenja proračuna uvođenjem mjesečnih izvješća o proračunu i redovitih sastanaka svih aktera u financijskim tokovima kako bi se mogući prijenosi analizirali i sveli na najmanju moguću mjeru; sa zadovoljstvom napominje da je to dovelo do kontinuiranog smanjenja postotnih bodova razine prijenosa i ukidanja tijekom posljednjih pet godina; poziva Institut da u budućnosti održava što nižom razinu odobrenih sredstava koja su prenesena na sljedeću godinu;

Postupci javne nabave i zapošljavanja

7.  na temelju navoda Akademije prima na znanje da je Akademija donijela smjernice za ocjenjivanje kandidata kao i matricu za odabir kandidata u uži krug, koje je odbor za odabir zaposlenika koristio u postupcima zapošljavanja te u kojima se prag za ocjenjivanje prilaže uz njihovo obrazloženje; napominje da su te smjernice primijenjene u ciklusima zapošljavanja koji su započeli u travnju 2014.; poziva Akademiju da tijelo nadležno za izdavanje razrješnice obavijesti o završnoj ocjeni smjernica čim ih ocijene Sud i Služba Europske komisije za unutarnju reviziju; poziva Akademiju da bez odgode u svoje smjernice uključi sva potrebna poboljšanja;

8.  traži od Agencije da primjenjuje isključivo mjere koje se odnose na diskreciju i isključenje u pogledu javne nabave, s odgovarajućim provjerama podobnosti koje bi se provodile u svakoj situaciji i da primjenjuje kriterije za isključenje kako bi u slučaju svakog sukoba interesa isključila poduzeća, što je od ključne važnosti za zaštitu financijskih interesa Unije;

Sprječavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

9.  napominje da partnere i dionike s kojima Akademija surađuje radi postizanja svojih ciljeva zastupaju tijela Unije u području kaznenog progona i drugih povezanih područja, kao i tijela za osposobljavanje u Europi, pri čemu važnu ulogu imaju nacionalne policijske akademije; prima na znanje od Akademije da zbog prirode svojih aktivnosti i specifičnog konteksta u kojem djeluje ne surađuje s lobistima na zakonodavnim i drugim povezanim aktivnostima;

10.  navodi da bi godišnja izvješća Agencije mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva Agenciju da u svoje godišnje izvješće uvrsti redovno poglavlje o tim sastavnicama;

11.  poziva institucije i agencije Unije koje imaju kodeks ponašanja, uključujući Parlament, da unaprijede provedbene mjere kao što su provjere izjava o financijskom interesu;

12.  traži usvajanje jasne strategije u pogledu zviždača i pravila protiv prakse „rotirajućih vrata”; podsjeća Agenciju da mora usvojiti unutarnja obvezujuća pravila o zviždačima što je obavezno prema članku 22. (c) Pravilnika o osoblju EU-a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.;

Unutarnja revizija

13.  iz godišnjeg izvješća Akademije prima na znanje da su razmotrene sve preporuke o reviziji koje je izdala Služba Europske komisije za unutarnju reviziju; napominje da je, nakon što je od Akademije primila informacije o unaprjeđenjima, Služba Europske komisije za unutarnju reviziju potvrdila da su u cijelosti provedene dvije preporuke, dok se još čeka na povratne informacije o preostalim trima preporukama koje će biti dostavljene nakon sljedeće uredske provjere ili popratne revizije; poziva Akademiju da tijelo nadležno za izdavanje razrješnice obavijesti o rezultatima provjere čim oni budu dostupni;

Uspješnost

14.  napominje da se trošak preseljenja Akademije iz Ujedinjene Kraljevine u Mađarsku procjenjuje na 1 006 515 EUR, od čega je 43 % financirala Akademija uštedom prikupljenom zbog nižeg korekcijskog koeficijenta koji se primjenjuje na prava zaposlenika u Mađarskoj; utvrđuje da je preostali iznos financiran jednakim doprinosima Komisije i Ujedinjene Kraljevine;

15.  sa zadovoljstvom napominje da je upravni odbor Akademije 2014. eksternalizirao računovodstvene usluge Komisiji kako bi smanjio administrativne troškove; napominje da je računovodstveni službenik Komisije imenovan računovodstvenim službenikom Akademije u travnju 2014.;

Ostale napomene

16.  poziva Akademiju da unaprijedi postupke i prakse kojima se nastoje zaštititi financijski interesi Unije i da aktivno doprinose postupku davanja razrješnice usmjerenom na rezultate;

o
o   o

17.  u vezi s drugim primjedbama koje su priložene Odluci o razrješnici i horizontalne su naravi upućuje na svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016.(15) o uspješnosti, financijskom upravljanju i nadzoru agencija.

(1)SL C 409, 9.12.2015., str. 46.
(2)SL C 409, 9.12.2015., str. 46.
(3)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4)SL L 256, 1.10.2005., str. 63.
(5) SL L 163, 29.5.2014., str. 5.
(6)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(7)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(8)SL C 409, 9.12.2015., str. 46.
(9)SL C 409, 9.12.2015., str. 46.
(10)SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(11)SL L 256, 1.10.2005., str. 63.
(12)SL L 163, 29.5.2014., str. 5.
(13)SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(14)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(15)Usvojeni tekstovi s tim datumom, P8_TA(2016)0159.


Razrješnica za 2014.: Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)
PDF 507kWORD 106k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014. (2015/2175(DEC))
P8_TA(2016)0165A8-0095/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014. s odgovorom Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0073/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ(4), a posebno njezin članak 60.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(6), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0095/2016),

1.  daje razrješnicu izvršnom direktoru Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2014.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za sigurnost zračnog prometa, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o zaključenju poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014.(2015/2175(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014. s odgovorom Agencije(7),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(8) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2014., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 12. veljače 2016. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2014. (05584/2016 – C8-0073/2016),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(9), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ(10), a posebno njezin članak 60.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(11),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(12), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0095/2016),

1.  utvrđuje da završni godišnji financijski izvještaji Europske agencije za sigurnost zračnog prometa odgovaraju obliku u kojemu su sadržani u prilogu izvješću Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi izvršnom direktoru Europske agencije za sigurnost zračnog prometa, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014. (2015/2175(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0095/2016),

A.  budući da je prema financijskim izvještajima Europske agencije za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) za financijsku godinu 2014. njezin konačni proračun iznosio 181 179 098 EUR, što je povećanje od 8,47 % u odnosu na 2013. godinu; budući da 21,1 % proračuna Agencije proizlazi iz proračuna Unije;

B.  budući da je Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjim financijskim izvještajima Europske agencije za sigurnost zračnog prometa za financijsku godinu 2014. („izvješće Revizorskog suda”) izrazio razumno jamstvo da su godišnji financijski izvještaji Agencije pouzdani te da su osnovne transakcije zakonite i pravilne;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2013.

1.  Na temelju informacija dobivenih od Agencije:

   prima na znanje da je Agencija poduzela korektivne mjere kako bi formalizirala i dokumentirala kriterije koji su upotrijebljeni pri eksternalizaciji dijela njezinih usluga certificiranja nacionalnim tijelima za zračni promet i kvalificiranim subjektima; napominje da je Agencija ažurirala predloške za popratnu dokumentaciju ne bi li se povećala transparentnost postupka eksternalizacije;
   prima na znanje da je Agencija ispitala i provjerila velik broj izjava o financijskim interesima kako bi zajamčila da su u skladu s njezinom politikom sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa; nadalje, prima na znanje da nije bilo uočenih slučajeva kružnih vrata; međutim, žali zbog toga što još nisu zaprimljena ni provjerena objašnjenja slučajeva sukoba interesa u vezi s različitim članovima odbora i administrativnim osobljem; naglašava činjenicu da u interesu povećanja transparentnosti do toga mora doći što je prije moguće;

Upravljanje proračunom i financijama

2.  napominje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2014. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 97,1 %, što je smanjenje od 0,9 % u odnosu na 2013.; nadalje, napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 91,1 %, što je smanjenje od 6,17 % u usporedbi s 2013.;

3.  napominje da se samo jedna trećina proračuna Agencije financira iz javnog sektora, dok preostale dvije trećine financira industrija; izražava zabrinutost jer bi te financijske veze s industrijom mogle utjecati na neovisnost Agencije; poziva Agenciju da uvede zaštitne mehanizme kojima bi zajamčila svoju neovisnost i izbjegla sukobe interesa;

Obveze i prijenosi

4.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je Agencija dodatno smanjila ukupnu razinu prenesenih odobrenih sredstava za koje su preuzete obveze s 10 100 000 EUR (11 %) 2012. i 7 200 000 EUR (7,7 %) 2013. na 5 900 000 EUR (6,2 %) 2014; prima na znanje da su prijenosi za glavu II. (administrativni rashodi) iznosili 3 600 000 EUR (22 %), a za glavu III. (operativni rashodi) 2 000 000 EUR (38,1 %); iz izvješća Revizorskog suda prima na znanje da su ti prijenosi povezani s višegodišnjom prirodom poslovanja Agencije; nadalje, prima na znanje da su prijenosi sredstava iz uzorka koji je Revizorski sud ispitao bili opravdani;

5.  obavještava Agenciju da bi se, u interesu transparentnosti i odgovornosti, količina sredstava za koje su preuzete obveze i koja su prenesena u narednu godinu trebala svesti na minimum;

Postupci nabave i zapošljavanja

6.  na temelju izvješća Revizorskog suda sa zabrinutošću primjećuje da bi se način na koji Agencija planira nabavu trebao poboljšati, osobito u pogledu okvirnih ugovora; ističe da su tijekom 2014. istekla tri okvirna ugovora za koje je postupak ponovnog sklapanja prekasno pokrenut; nadalje, prima na znanje da je, kako bi se zajamčio kontinuitet poslovanja, trajanje dvaju okvirnih ugovora produljeno do zaključenja novih ugovora, a u jednom se slučaju taj jaz premostio pokretanjem pregovaračkog postupka nabave; sa zabrinutošću primjećuje da se Agencija nije pridržavala svoje Financijske uredbe(13) zbog promjene početnog trajanja ugovora i primjene pregovaračkog postupka, što je utjecalo na pošteno tržišno natjecanje; na temelju podataka Agencije prima na znanje da je uvela revidirani postupak nabave kako bi riješila navedene probleme; poziva Agenciju da o napretku obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice;

7.  prima na znanje da je Agencija preispitala svoj plan radnih mjesta za 2014., koji su proračunska tijela odobrila na početku 2014., te da je zaključila da treba prilagoditi raspodjelu kategorija AD i AST te raspodjelu razreda kako bi bolje odražavala potrebe Agencije; napominje da je upravni odbor Agencije, u skladu s člankom 38. Financijske uredbe Agencije, donio izmijenjeni plan radnih mjesta koji je utjecao na ravnotežu između kategorija AD i AST te razrede za 64 radna mjesta, ali ne i na ukupni broj radnih mjesta i količinu odobrenih sredstava za osoblje predviđenu u proračunu za 2014.;

8.  prima na znanje rezultate prve komparativne analize o radnim mjestima Agencije prema kojoj je 14 % radnih mjesta namijenjeno za administrativnu potporu i koordinaciju, 78,7 % za operativne zadaće, a 7,3 % za kontrolne i financijske zadaće; smatra da bi se u idućem godišnjem izvješću trebala uzeti u obzir i raščlamba osoblja po kategorijama i sektoru te po izvoru financiranja njihovih aktivnosti (naknade i troškovi u usporedbi sa subvencijama EU-a) u cilju dobivanja detaljnije slike o potrebnim sredstvima koja utječu na proračun EU-a;

9.  podsjeća na svoje stajalište, izneseno u okviru proračunskog postupka, o osoblju čije se aktivnosti financiraju iz naknada koje plaća industrija, a ne iz proračuna EU-a, u kojem stoji da se na to osoblje Agencije ne bi trebalo odnositi smanjenje od 2 % koje svake godine provodi Europska komisija;

Sprečavanje i postupanje u slučaju sukoba interesa i transparentnost

10.  napominje da se strategijom Agencije za borbu protiv prijevara utvrđuju odgovornosti, ciljevi i mjere koje Agencija poduzima radi sprječavanja, otkrivanja, istrage i ispravljanja prijevara; prima na znanje da je 2014. imenovan službenik za borbu protiv prijevara te da je u kontekstu strategije za borbu protiv prijevara uveden plan djelovanja s mjerama koje će biti provedene 2015. i 2016.; napominje da u okviru strategije za borbu protiv prijevara tijekom 2014. nije otkriven nijedan slučaj prijevare;

11.  napominje da je Agencija 2014. usvojila povjerljivi postupak za izvještavanje o sigurnosti koji se odnosi na informacije zviždača povezane s navodnim zloupotrebama i nepravilnostima u području zračne sigurnosti koje prijavljuju osobe koje nisu djelatnici Agencije; primjećuje da je 2014. bilo 66 slučajeva povezanih s tim postupkom; prima na znanje da je Agencija uvela postupak za zviždače i da je 2014. registriran jedan slučaj u kojem nisu zaprimljene žalbe;

12.  prima na znanje da su životopisi i izjave o financijskim interesima svih direktora i načelnika odjela u Agenciji objavljeni na njezinoj internetskoj stranici; nadalje, prima na znanje da su životopisi i izjave o financijskim interesima članova žalbenog odbora Agencije kao i članova njezina upravnog odbora također objavljeni na njezinoj internetskoj stranici;

13.  napominje da je Agencija u okviru svojeg kodeksa ponašanja za osoblje već donijela i provela sveobuhvatnu politiku o sprječavanju i ublažavanju sukoba interesa kao i o darovima i gostoprimstvu; napominje da ta politika među ostalim obuhvaća uspostavu etičkog povjerenstva za ocjenjivanje popunjenih izjava o financijskim interesima te postupanje s bilo kojim pitanjem u vezi s kodeksom ponašanja, kao i uvođenje obveznih seminara o kodeksu ponašanja za sve članove osoblja Agencije; prima na znanje da je kodeks ponašanja, koji uključuje politiku o sprječavanju i ublažavanju sukoba interesa, također usvojen za članove žalbenog odbora i upravnog odbora Agencije; napominje da će Agencija preispitati i ažurirati svoje politike postupanja u slučaju sukoba interesa te poziva Agenciju da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavješćuje o stanju ažuriranja tih politika;

14.  potiče Agenciju da dalje radi na podizanju razine osviještenosti o politici sukoba interesa među svojim osobljem te da istodobno radi na podizanju razine osviještenosti i na tome da integritet i transparentnost budu neizostavne stavke u okviru postupaka zapošljavanja i provjera uspješnosti;

15.  poziva na opće poboljšanje kad je riječ o sprečavanju i borbi protiv korupcije primjenom holističkoga pristupa, počevši od bolje javne dostupnosti dokumenata i strožih pravila o sukobima interesa, uvođenja ili jačanja registara transparentnosti i pružanja dostatnih sredstava za mjere provođenja zakona te preko unaprijeđene suradnje među državama članicama i s relevantnim trećim zemljama;

Unutarnja revizija

16.  prima na znanje da je Služba Komisije za unutarnju reviziju (IAS) 2014. provela reviziju i izdala sedam preporuka; prima na znanje da IAS tijekom svojih revizija nijedan zaključak nije označio oznakom „kritično” te da su tijekom triju revizija provedenih između 2009. i 2013. četiri označena oznakom „vrlo važno”; napominje da je Agencija poduzela korektivne mjere u vezi s preporukama proizašlima iz revizija IAS-a te ih je označila oznakom „spremne za pregled” u pripremi za popratnu reviziju IAS-a; napominje da IAS 2014. nije proveo službenu ocjenu napretka koji je Agencija ostvarila u provedbi tih preporuka; na temelju informacija dobivenih od Agencije napominje da je u veljači 2016. IAS izvijestio da su sve četiri preporuke na osnovi zaključaka iz kategorije „vrlo važno” označene oznakom „provedeno”;

Unutarnja kontrola

17.  prima na znanje da je 2014. Odjel za unutarnju reviziju Agencije proveo osam postupaka izražavanja jamstva, izdao 56 preporuka i otkrio tri inherentna rizika za koje je vjerojatnost pojave označena oznakom „visoko”, a mogući učinak oznakom „znatno”; nadalje, napominje da su u cijelosti provedene dvije od šest mjera koje je Agencija pripremila u svrhu ublažavanja razine rizika te da je provedba preostalih četiriju mjera predviđena u razdoblju do rujna 2016.; poziva Agenciju da o napretku u provedbi preostalih mjera obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice;

Uspješnost

18.  napominje da je Agencija 2014. započela s temeljnim promjenama u načinu svoga djelovanja kojima bi se omogućio pristup sigurnosti temeljen na većoj proporcionalnosti i rezultatima te je preispitala svoju organizacijsku strukturu kako bi se pripremila za brojne izazove s kojima će se suočiti u predstojećim godinama;

Ostale primjedbe

19.  pozdravlja inicijativu Agencije da razmjenjuje i pruža usluge drugim agencijama kako bi se stvorile sinergije; posebno napominje da Agencija besplatno izdaje licence za razvoj alata za ljudske resurse te da je u svojim prostorijama ugostila trajno tajništvo Mreže agencija Unije; napominje da se Agencija koristi okvirnim ugovorima, informatičkim i drugim povezanim uslugama Komisije te da se oslanja na određen broj drugih usluga Komisije; potiče Agenciju da, kad god je to moguće, provodi postupke nabave zajedno s drugim agencijama Unije kako bi se ostvarile uštede;

20.  prima na znanje mjere koje je Agencija poduzela kako bi povećala učinkovitost i ostvarila uštede; posebno prima na znanje projekt reorganizacije Agencije kojim je sedam mjeseci upravljalo njezino interno osoblje, dok bi istovjetan projekt u izvedbi vanjskog poduzeća stvorio mnogo veće troškove;

21.  sa zabrinutošću prima na znanje da se djelovanje Agencije od 2004. godine, otkad je počela s radom, temelji isključivo na pismenoj komunikaciji i razmjeni s državom članicom domaćinom; nadalje, prima na znanje da još nije potpisan sveobuhvatni sporazum između Agencije i države članice domaćina o sjedištu; međutim, napominje da bi se takvim sporazumom promicala transparentnost i sigurnost u pogledu uvjeta u kojima Agencija i njezino osoblje djeluju; prima na znanje da je vlada države članice domaćina nedavno započela neslužbene razgovore s Agencijom o tom pitanju; poziva Agenciju i državu članicu domaćina da hitno započnu rješavati to pitanje i da o napretku u okviru tih pregovora izvješćuju tijelo nadležno za davanje razrješnice;

22.  poziva Agenciju da dostavi informacije o tome hoće li se preseljenjem postići cilj troškovne učinkovitosti;

23.  poziva Komisiju da iskoristi ovogodišnju priliku za izmjenu Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(14) o osnivanju Agencije kako bi Agencija mogla sklopiti sporazum o sjedištu i neometano poslovati; stoga poziva Agenciju da ga obavijesti o konačnoj odluci o sjedištu Agencije;

24.  navodi da je cilj Agencije sigurnost zračnog prometa, što se treba smatrati javnim dobrom; potiče Agenciju da zadrži taj cilj u strategiji, izradi proračuna na temelju uspješnosti te odlukama rukovodstva Agencije kao vodeće načelo u odnosu prema njezinim dionicima koje se nikad ne bi smjelo žrtvovati u korist konkurentnosti, učinkovitosti ili deregulacije;

25.  naglašava ključnu ulogu Agenc