Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji, članak 67. i članke 82. – 89. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezine članke 5., 6., 8., 17., 32., 38. i 41., članke 47. – 50. i članak 52.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 16. lipnja 2015. o obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje 2015. – 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. lipnja 2015. na temu sigurnosti,

–  uzimajući u obzir konvencije Ujedinjenih naroda, posebno Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC),

–  uzimajući u obzir kaznenopravnu konvenciju i građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji koje su otvorene za potpisivanje u Strasbourgu 27. siječnja 1999. odnosno 4. studenoga 1999., te Rezolucije (98)7 i (99)5 o osnivanju skupine država protiv korupcije (GRECO) koje je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 5. svibnja 1998. odnosno 1. svibnja 1999.,

–  uzimajući u obzir Preporuku CM/Rec(2014) 7 o zaštiti zviždača koju je Odbor ministara Vijeća Europe usvojio 30. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih državnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, koja je otvorena za potpisivanje u Parizu 17. prosinca 1997., preporuke koje su u njoj sadržane i izvješća o praćenju po državama,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2000/383/PUP(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2006/70/EZ(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i o zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/681/PUP(9),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji među uredima za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1142/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financiranju europskih političkih stranaka(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP(12),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(13),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku(14),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara financijskih interesa Unije sredstvima kaznenog prava (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14 „Taricco i drugi”(15) u kojoj je Sud naveo da je pojmom „prijevara”, kako je definiran u članku 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, obuhvaćen i prihod od PDV-a,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja(16),

–  uzimajući u obzir prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma (COM(2015)0625),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP(17),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 3. veljače 2014. pod nazivom „Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije” COM(2014)0038,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 28. travnja 2015. pod nazivom „Europski program sigurnosti” (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir izvješće Europola o procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminaliteta (SOCTA) od ožujka 2013. i njegovo izvješće o procjeni prijetnje organiziranog kriminaliteta na internetu (IOCTA) od 30. rujna 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o Europskom programu sigurnosti(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalitetu, korupciji i pranju novca: preporuke o radnjama i inicijativama koje treba poduzeti (završno izvješće)(19),

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja o cijeni nedjelovanja EU-a u pogledu organiziranog kriminala i korupcije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračunski nadzor (A8-0284/2016),

A.  budući da je organizirani kriminal globalna prijetnja i da kao takva zahtijeva zajednički i koordinirani odgovor EU-a i njegovih država članica;

B.  budući da danas još uvijek nema dovoljno saznanja o složenosti fenomena zločinačkih udruženja i o opasnosti koja proizlazi iz prodiranja zločinačkih udruženja u društvene, gospodarske, poslovne, političke i institucijske slojeve država članica;

C.  budući da su organizirane zločinačke skupine pokazale da često i s lakoćom diversificiraju svoje aktivnosti prilagodbom različitim geografskim područjima te gospodarskim i društvenim kontekstima, koristeći se njihovim slabostima i osjetljivim točkama, djelujući istovremeno na različitim tržištima i iskorištavajući različite zakonske okvire pojedinih država članica kako bi uspješno poslovale i povećale profit;

D.  budući da su organizirane zločinačke skupine izmijenile vlastiti modus operandi i da imaju potporu stručnjaka, banaka, javnih službenika i političara koji, iako nisu članovi organiziranih zločinačkih skupina, podupiru njihove aktivnosti na različitim razinama;

E.  budući da su organizirane zločinačke skupine pokazale visok stupanj prilagodbe, uključujući pri iskorištavanju novih tehnologija u vlastitu korist;

F.  budući da opasnost moći zastrašivanja koja proizlazi iz same pripadnosti zločinačkoj skupini nije prioritet u odnosu na tzv. kaznena djela čije je počinjenje cilj udruživanja te da je to dovelo do normativnih i operativnih nedostataka na europskoj razini, čime se olakšava međunarodno djelovanje organiziranih zločinačkih skupina;

G.  budući da, osim najočitijih opasnosti za javni red i sigurnost do kojih dolazi zbog nasilja uobičajenog za djelovanje zločinačkih skupina, organizirani kriminal stvara jednako ozbiljne probleme poput prodiranja u zakonito gospodarstvo i povezano korumpiranje javnih službenika kako bi ušli u institucije i javnu upravu;

H.  budući da se nezakonit dohodak od kaznenih djela koja su počinile zločinačke skupine uvelike prelijeva u zakonito europsko gospodarstvo; budući da takav kapital, nakon što ponovno dospije u zakonito gospodarstvo, predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi gospodarskog poduzetništva i tržišnom natjecanju zbog njegovih teških narušavajućih učinaka;

I.  budući da zločinačke skupine prodiru u politički i administrativni sloj društva kako bi imale pristup sredstvima iz javne uprave i uvjetovale njezine aktivnosti u dosluhu s političarima, službenicima i poduzetnicima; budući da se upravljanje radom političke i administrativne sfere najviše očituje u području javnih natječaja i radova za ostvarivanje javnih projekata, javnog financiranja, zbrinjavanja otpada te izravnih ugovora za nabavu dobara svih vrsta i upravljanje uslugama;

J.  budući da je glavni cilj organiziranog kriminala ostvarivanje profita; budući da tijela kaznenog progona trebaju biti sposobna djelovati protiv financiranja organiziranog kriminala, koje je često neraskidivo povezano s korupcijom, prijevarama, krivotvorenjem i krijumčarenjem;

K.  budući da zviždači imaju glavnu ulogu u borbi protiv korupcije jer mogu otkriti slučajeve prijevare koji bi inače ostali skriveni; budući da je djelovanje zviždača jedan od najučinkovitijih načina za zaustavljanje i sprečavanje prijestupa ili za njihovo otkrivanje ako su već počinjeni;

L.  budući da nijednu europsku zakonsku odredbu ne bi trebalo tumačiti kao ograničavanje djelovanja zviždača;

M.  budući da organizirani kriminal, korupcija i pranje novca predstavljaju ozbiljne prijetnje za gospodarstvo EU-a jer znatno smanjuju porezne prihode država članica i EU-a kao cjeline te za odgovornost javnih projekata financiranih sredstvima EU-a s obzirom na to da organizirane zločinačke skupine djeluju u raznim sektorima od kojih su mnogi pod državnim nadzorom;

N.  budući da je 2014. godine 1649 slučajeva nepravilnosti prijavljeno kao prijevara, čime je proračun EU-a oštećen za 538,2 milijuna EUR i u pogledu rashoda i u pogledu prihoda, međutim, nema službenih podataka o tome u kojem se postotku te prijevare mogu pripisati organiziranom kriminalu;

Uvod

1.  ponovno ističe sadržaj i preporuke iz svoje Rezolucije od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalitetu, korupciji i pranju novca; posebno ponavlja svoj poziva na usvajanje europskog akcijskog plana protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca kojemu se potrebna prikladna financijska sredstva i kvalificirano osoblje kako bi bio učinkovit;

2.  pozdravlja osamnaestomjesečni program Vijeća EU-a za nizozemsko, slovačko i malteško predsjedništvo u kojem je sveobuhvatan i integriran pristup organiziranom kriminalu visoko na popisu prioriteta; ističe da borba protiv prijevara, korupcije i pranja novca mora biti politički prioritet institucija EU-a i stoga je ključna suradnja između policije i pravosudnih tijela država članica;

3.  želi usmjeriti svoju pozornost na specifična područja u kojima je potrebno hitno djelovati u aktualnim okolnostima;

Jamčenje pravilnog prenošenja postojećih normi, praćenje njihove primjene i ocjenjivanje njihove učinkovitosti

4.  podsjeća da države članice trebaju u nacionalno zakonodavstvo prenijeti i primijeniti instrumente koji postoje na europskoj i međunarodnoj razini u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca;

5.  poziva Komisiju da čim prije izvrši ocjenjivanje mjera za prenošenje takvih instrumenata, da u potpunosti izvijesti Parlament o rezultatima tog ocjenjivanja i da po potrebi pokrene postupke zbog povrede; posebno traži od Komisije da podnese izvješće o ocjenjivanju prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala i Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava;

6.  poziva države članice da prikladno prenesu u nacionalno zakonodavstvo Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima, instrument koji ima ključnu ulogu u jačanju policijske i pravosudne suradnje u EU-u;

7.  potiče države članice da bez odlaganja prenesu Četvrtu direktivu o borbi protiv pranja novca;

8.  preporučuje EU-u da pristupi Skupini država protiv korupcije (GRECO) kao punopravni član; traži od EU-a da sudjeluje u Partnerstvu za otvorenu vlast, ispuni svoje obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom UN-a protiv korupcije, čiji je potpisnik, i podrži tehničku potporu koju pruža Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) u okviru navedene Konvencije UN-a; potiče Komisiju da čim prije Parlamentu predstavi izvješće o napretku priprema za učlanjivanje EU-a u Skupinu država protiv korupcije (GRECO), uključujući istraživanje o pravnim izazovima i njihovim mogućim rješenjima;

9.  žali zbog toga što Komisija još nije objavila svoje drugo izvješće o suzbijanju korupcije koje je trebalo biti objavljeno početkom 2016.; poziva Komisiju da ga čim prije podnese; ponavlja da se izvješća o suzbijanju korupcije ne bi trebala biti ograničena na situaciju u državama članicama nego bi trebala uključivati i odjeljak o institucijama Europske unije; stoga poziva Komisiju da pronađe odgovarajući način za praćenje korupcije u institucijama, tijelima i agencijama Europske unije;

10.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost spajanja različitih mehanizama nadzora na razini Unije, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije, pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, u cilju stvaranja šireg okvira za praćenje vladavine prava koji bi se mogao primjenjivati na sve države članice te na institucije, tijela i agencije Europske unije; u tom pogledu smatra da institucije Europske unije trebaju služiti kao primjer promicanjem najviših standarda transparentnosti te jamčenjem postojanja odvraćajućih i učinkovitih sankcija za prijestupnike; poziva Komisiju da regulira lobiranje i sankcionira sukobe interesa;

11.  ističe potrebu za multidisciplinarnim pristupom za učinkovito sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala; u tom pogledu naglašava ulogu Europske mreže za sprečavanje kriminala i potrebu za pružanje financijske potpore toj mreži;

12.  preporučuje Komisiji da provede studiju o nacionalnim pravosudnim tijelima koja su najnaprednija u pogledu suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije kako bi se razvilo učinkovito i vodeće europsko zakonodavstvo; poziva Komisiju da izradi studiju o istražnim praksama koje se koriste u državama članicama za suzbijanje organiziranog kriminala, s posebnim naglaskom na korištenje metoda kao što su prisluškivanje telefona, prisluškivanje prostorija, pretrage, produženi pritvor, produžena zapljena, tajne operacije i operacije kontrolirane isporuke;

13.  poziva države članice da više ulažu u kulturu zakonitosti, posebno s obzirom na to da je obrazovanje novih generacija građana EU-a prvi i najučinkovitiji način prevencije, osobito promicanjem konkretnih mjera u školama;

Prioriteti i operativna struktura u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije

14.  smatra da se u aktualnom političkom ciklusu EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala naglasak treba staviti na suzbijanje kaznenih djela samog udruživanja, a ne samo kaznenih djela čije je počinjenje cilj udruživanja; smatra da je osobito potrebno osigurati kažnjivost zločinačkog udruživanja, neovisno o počinjenju kaznenih djela čije je počinjenje cilj udruživanja; ponavlja da je potrebno uvrstiti i suzbijanje pranja novca, korupcije i trgovine ljudima među prioritete tog političkog ciklusa u okviru istinske europske strategije za suzbijanje korupcije;

15.  poziva na utvrđivanje prioriteta koji su u skladu s politikama EU-a za sprečavanje kriminala, s gospodarskim i socijalnim politikama te s politikama u području zapošljavanja i obrazovanja, kao i na potpunu uključenost Parlamenta u tom procesu;

16.  zahtijeva da se uspostavi specijalizirani odjel Europola za suzbijanje organiziranih zločinačkih skupina koje istovremeno djeluju u različitim sektorima; smatra da bi države članice u trenutnom institucionalnom okviru trebale uspostaviti sigurne i učinkovite mehanizme kako bi osigurale dobru koordinaciju istražnih aktivnosti u području organiziranog kriminala i kako bi se poticalo međusobno povjerenje među tijelima kaznenog progona u državama članicama;

Snažniji zakonodavni okvir

17.  na temelju ocjenjivanja prenošenja i primjene postojećih normi poziva Komisiju da predloži zakonodavne mjere za rješavanje eventualnih nedostataka u pogledu suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije te poboljšanje prekogranične pravosudne suradnje; posebno poziva Komisiju na:

18.  poziva Komisiju da utvrdi minimalne norme za definiranje kaznenih djela i sankcija; posebno poziva na:

Učinkovitija pravosudna i policijska suradnja na europskoj razini

19.  napominje da pojave kao što su organizirani kriminal, korupcija i pranje novca obično imaju prekograničnu odrednicu zbog koje su potrebni bliska suradnja između nadležnih nacionalnih tijela te između nacionalnih tijela i relevantnih agencija EU-a;

20.  smatra da je policijska i pravosudna suradnja s pomoću razmjene informacija među nacionalnim tijelima ključna za provedbu učinkovitih mjera za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala;

21.  poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere za poboljšanje europske suradnje u području borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca te da podigne razinu osviještenosti o ljudskim žrtvama te društvenoj i ekonomskoj šteti do kojih te pojave dovode;

22.  žali zbog činjenice da je prekogranična policijska i pravosudna suradnja obilježena prekomjerno dugačkim postupcima i birokracijom koji smanjuju učinkovitost te suradnje i ugrožavaju djelotvornost suzbijanja organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca na europskoj razini; poziva države članice da povećaju i poboljšaju učinkovitost prekogranične policijske i pravosudne suradnje te razmjene informacija između njih i s pomoću mreža Europola i Eurojusta, da osiguraju prikladno osposobljavanje i tehničku potporu, uključujući s pomoću mreže CEPOL i Europske mreže za pravosudno osposobljavanje, da promiču uzajamno priznavanje dokaza među državama članicama te da zajamče češću uporabu zajedničkih istražnih skupina;

23.  poziva države članice da sustavno prikupljaju, upotrebljavaju i razmjenjuju sve potrebne i relevantne podatke iz postojećih europskih baza podataka o osobama koje su osuđene za kazneno djelo povezano s organiziranim kriminalom te da pozovu agencije EU-a Europol i Eurojust da olakšaju tu razmjenu podataka; u tom pogledu poziva na poboljšanje funkcioniranja infrastrukture za sigurnu komunikaciju i učinkovito korištenje svih postojećih alata Europola, uz puno poštovanje europskog zakonodavstva o zaštiti podataka;

24.  ističe da je hitno potrebna uspostava učinkovitijeg sustava za komunikaciju i razmjenu informacija među pravosudnim tijelima u EU-u, kojim bi se, po potrebi, zamijenilo tradicionalne instrumente uzajamne pravne pomoći u kaznenim stvarima; traži od Komisije da procijeni postoji li potreba za zakonodavnim djelovanjem u tom području te da uspostavi odgovarajući sustav na razini EU-a za razmjenu informacija među pravosudnim tijelima u EU-u;

25.  poziva države članice da sustavno razmjenjuju sve podatke iz PNR-a koji se smatraju potrebnima i relevantnim, a tiču se osoba povezanih s organiziranim kriminalom;

Oduzimanje imovine zločinačkih skupina i poticanje njezina ponovnog korištenja u socijalne svrhe

26.  smatra da bi zajednička metoda zapljene imovine organiziranih zločinačkih skupina u EU-u imala odvraćajući učinak za počinitelje kaznenih djela; poziva države članice da u svoje zakonodavstvo hitno prenesu Direktivu 2014/42/EU o oduzimanju imovine ostvarene kaznenim djelima; poziva Komisiju da čim prije predstavi zakonodavni prijedlog kojemu je cilj zajamčiti međusobno priznavanje naloga za oduzimanje i zapljenu imovine koji su povezani s nacionalnim mjerama za zaštitu imovine;

27.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju mjere EU-a u pogledu:

28.  poziva države članice da u okviru postojećih platformi sastajanja, kao što su Savjetodavni odbor za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) i drugi, poboljšaju suradnju i podijele najbolje prakse u ovom području;

Sprečavanje infiltracije organiziranog kriminala i korupcije u zakonito gospodarstvo

29.  podsjeća da korupcija olakšava infiltraciju organiziranog kriminala u zakonito gospodarstvo, posebno u okviru postupaka javne nabave ili javno-privatnih partnerstava;

30.  zahtijeva da se diljem EU-a uvede sveobuhvatan sustav „e-javne nabave” kako bi se smanjila opasnost od korupcije u postupcima javne nabave;

31.  poziva države članice i europske institucije da uvedu mjere za praćenje postupaka javne nabave, da sastave crne liste svih poduzeća koja su dokazano povezana s organiziranim kriminalom i/ili korupcijom te da im se zabrane svi gospodarski odnosi s javnom upravom kao i pristup sredstvima iz fondova EU-a; poziva države članice da uspostave specijalizirane strukture na nacionalnoj razini za razotkrivanje organiziranih zločinačkih skupina te da subjekte upletene u korupciju ili pranje novca isključe iz javnih natječaja; ističe činjenicu da stavljanje na crnu listu može biti djelotvorno u odvraćanju poduzeća od upuštanja u korupcijske aktivnosti i pruža im dobar poticaj za poboljšanje i osnaživanje vlastitih unutarnjih postupaka integriteta; poziva države članice da uvedu potvrde za poduzeća da nisu povezana s organiziranim kriminalom te da se informacije u tom pogledu automatski razmjenjuju na europskoj razini;

32.  ističe da 21 država članica još uvijek nije prenijela u nacionalno zakonodavstvo paket direktiva o javnoj nabavi; smatra da su pravila o javnoj nabavi ključna za postizanje transparentnosti i odgovornosti u jednom od područja koje je najpodložnije korupciji;

33.  ističe da je potrebno zajamčiti transparentna pravila za računovodstvo podložna preispitivanju ne samo u okviru središnje vlade, nego i na lokalnoj i regionalnoj razini u svim državama članicama;

34.  zabrinut je zbog učestale prakse kriminalnih poduzeća upletenih u pranje novca da podnose ponude ispod cijene troškova u okviru postupaka javnog nadmetanja za velike projekte; poziva Komisiju da uvede ekonomske procjene prijedloga u pogledu poduzeća ugovaratelja i podugovaratelja;

35.  ističe da pranje novca kroz složene strukture poduzeća i njihova integracija u zakonitu gospodarsku aktivnost mogu predstavljati prijetnju javnom redu države; poziva države članice da uspostave mjere, bez nepotrebnog opterećivanja malih i srednjih poduzeća, za povećanje transparentnosti monetarnih transakcija i poboljšanje sljedivosti transakcija sve do fizičkih osoba kako bi se ušlo u trag financiranju kriminala i terorizma (načelo praćenja traga novca); poziva države članice da poduzmu mjere kojima se otežava stvaranje složenih i netransparentnih struktura međusobno povezanih poduzeća koja se zbog same činjenice da nastoje biti netransparentna mogu zlorabiti za financiranje kriminalnih ili terorističkih aktivnosti i drugih teških kaznenih djela;

36.  poziva Komisiju i države članice da od ugovaratelja zahtijevaju otkrivanje njihove potpune korporativne strukture i stvarnih vlasnika prije nego što se tim poduzećima dodijeli bilo kakav ugovor kako bi se spriječilo podupiranje poduzeća povezanih s praksama agresivnog poreznog planiranja, porezne prijevare i utaje poreza te korupcije;

37.  napominje da je kupovina nekretnina u državama članicama EU-a jedan od načina pranja novca stečenog na temelju kriminalnih aktivnosti, pri čemu počinitelji kaznenog djela prikrivaju svoje krajnje stvarno vlasništvo posredovanjem fiktivnih inozemnih poduzeća; poziva države članice da osiguraju da svako strano poduzeće koje namjerava biti vlasnik nekretnine na njihovu državnom teritoriju zadovoljava iste standarde transparentnosti koji se zahtijevaju i od poduzeća u njihovoj jurisdikciji;

38.  ističe da je financijska kriza stavila dodatni pritisak na europske vlade; poziva, u svjetlu aktualnih gospodarskih izazova, na bolje jamčenje integriteta i transparentnosti u području javne potrošnje;

39.  potiče države članice da poduzmu korake koji su potrebni za postizanje transparentnosti odluka o licenciranju i izdavanju dozvola za planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini;

40.  napominje da države članice i Komisija imaju zakonsku dužnost boriti se protiv prijevare u skladu s člankom 325. UFEU-a te pozdravlja uključivanje klauzula o borbi protiv prijevara u zakonodavne prijedloge s financijskim učinkom;

41.  zabrinut je zbog povećanja broja slučajeva prijevare povezane s PDV-om, a posebno zbog tzv. kružnih prijevara; poziva sve države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti EUROFISC-a radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv te vrste prijevara;

42.  poziva države članice da donesu posebno zakonodavstvo te poduzmu primjerene mjere za sprečavanje i suzbijanje aktivnosti stručnjaka, bankarskih institucija, javnih službenika i političara na svim razinama koji, iako nisu članovi zločinačkih skupina, podupiru njihove aktivnosti na različitim razinama; u tom pogledu:

43.  smatra da je potrebno uvesti pravila na europskoj razini kojima se zahtijeva provjera i nadziranje svih izvora financiranja političkih stranaka kako bi se zajamčilo njihovo zakonito djelovanje;

44.  smatra da je ključno osnažiti zakonodavne odredbe kojima je cilj zajamčiti bolju transparentnost i sljedivost financijskih tokova, posebno upravljanja fondovima EU-a, uključujući provođenjem prethodnih ispitivanja i finalne provjere pravilnog korištenja tih fondova; poziva države članice da podnesu nacionalne izjave o svojim sustavima kontrole; poziva Komisiju:

45.  smatra da bi Komisija u postupcima nabave za provedbu projekata koje se financira sredstvima EU-a trebala propisati kao potrebnu najvišu razinu integriteta; podsjeća na to da je praćenje rezultata projekata u suradnji s organizacijama civilnog društva i pozivanje na odgovornost lokalnih vlasti nužno za utvrđivanje rabe li se sredstva EU-a ispravno i rješava li se problem korupcije;

46.  ističe da je transparentnost najdjelotvorniji instrument borbe protiv zlouporabe i prijevare; poziva Komisiju da poboljša zakonodavstvo povezano s tim te da učini obveznom objavu podataka povezanih sa svim korisnicima sredstava EU-a, uključujući podatke o ugovorima s podugovarateljima;

47.  poziva Komisija da poduzme zakonodavne mjere za pojednostavnjenje birokratskih upravnih postupaka kako bi se zajamčila veća transparentnost i borba protiv korupcije;

48.  traži od Europske komisije da nadzire postotak korištenja izravne dodjele javnih ugovora u državama članicama kao i pravne okolnosti u kojima nacionalne uprave najviše dodjeljuju te ugovore i da u tom smislu izvještava Parlament;

49.  preporučuje da države članice nastoje osigurati postojanje učinkovitih mehanizama za transparentnost, nadzor i odgovornost u uporabi sredstava EU-a; s obzirom na to da pozitivan učinak sredstava EU-a ovisi o procesima na nacionalnoj razini i razini EU-a kojima se jamči transparentnost, učinkovit nadzor i odgovornost, potrebno je razmotriti kako procesi nadzora i evaluacije mogu postati trajni, umjesto da budu samo ex post; vjeruje da bi u tom bi pogledu trebalo ojačati ulogu Revizorskog suda;

50.  smatra da bi trebalo uspostaviti usporedive kvalitativne i kvantitativne pokazatelje kako bi se izmjerio učinak sredstava EU-a i ocijenilo jesu li ta sredstva ostvarila svoje ciljeve te da je potrebno sustavno prikupljati i objavljivati takve kvantificirane podatke;

Ured europskog javnog tužitelja

51.  smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao biti ključan element u borbi protiv korupcije u Europskoj uniji; ponavlja svoj poziv za uspostavljanje, čim je prije moguće i uz sudjelovanje što većeg broja država članica, učinkovitog Ureda europskog javnog tužitelja koji je neovisan od nacionalnih vlada i institucija EU-a te zaštićen od političkog utjecaja i pritiska;

52.  ponavlja da je u cilju sprečavanja sukoba nadležnosti važno imati jasno određene odgovornosti i ovlasti između nacionalnih javnih tužitelja i budućeg Ureda europskog javnog tužitelja, kao i Eurojusta i OLAF-a; poziva da se budućem Uredu europskog javnog tužitelja dodjele primjerena financijska sredstva i ljudski resursi koji odgovaraju njegovim zadaćama; smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao biti nadležan za kazneni progon svih kaznenih djela iz Direktive PIF, uključujući prijevare u vezi s PDV-om; u tom kontekstu poziva države članice da poštuju presudu Suda Europske unije u predmetu Taricco (C–105/14) i da čim prije deblokiraju pregovore u Vijeću o Direktivi PIF;

53.  žali zbog toga što se aktualnim pregovorima u Vijeću ugrožava osnovna pretpostavka o neovisnom i učinkovitom Uredu europskog javnog tužitelja;

54.  poziva Komisiju da ocijeni nužnost eventualne revizije mandata budućeg Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se, kada se on uspostavi, borba protiv organiziranog kriminala uvrstila među njegove ovlasti;

Konkretna područja djelovanja

Krivotvorenje

55.  osuđuje sve rašireniju pojavu krivotvorenja robe, lijekova i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU-u; koja obuhvaća distribucijske mreže kojima upravljaju međunarodne organizirane zločinačke skupine; poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne korake za sprečavanje i suzbijanje krivotvorenja robe, lijekova i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; poziva Komisiju i države članice da sustavno prikupljaju podatke o slučajevima prijevara i krivotvorenja kako bi raspolagale informacijama o njihovim razmjerima i prisutnosti te da razmjenjuju primjere najbolje prakse u pogledu utvrđivanja i suzbijanja tih pojava;

56.  poziva Komisiju i države članice da razmotre druge metode za sprečavanje prijevara u vezi s hranom i odvraćanje od njih, poput javnog prozivanja u sklopu europskog registra poslovnih subjekata osuđenih za prijevaru u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji;

57.  poziva na proširenje postojećih sustava sljedivosti i na sustavnu provedbu osnovne Uredbe (EZ) br. 178/2002 kojom se predviđa kontinuirana sljedivost, a koja obuhvaća hranu i hranu za životinje, životinje koje se koriste za proizvodnju hrane i sve tvari koje se pritom upotrebljavaju ili za koje se može očekivati​da će biti upotrijebljene za proizvodnju hrane ili hrane za životinje;

Trgovina drogom

58.  podsjeća da se zločinačke skupine uvelike bave trgovinom drogom, protiv koje se treba boriti represivnim i preventivnim mjerama; poziva države članice i nadležne institucije da prekinu vezu između tržišta droga i drugih kriminalnih aktivnosti i njihova utjecaja na zakonito gospodarstvo i trgovinu, kako je navedeno u izvješću Europola i EMCDDA-e iz 2016. o tržištu droga;

59.  podsjeća Komisiju da treba ocijeniti napredak postignut u provedbi Akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga (2013. – 2016.); poziva Komisiju da na toj osnovi predloži novi akcijski plan za razdoblje od 2017. do 2020.;

60.  napominje da je ocjena novih politika o lakim drogama prioritet i smatra da bi strategije dekriminalizacije/legalizacije trebalo razmotriti kao sredstvo djelotvorne borbe protiv organiziranih zločinačkih skupina; traži od Europske unije da to pitanje uvrsti u svoje unutarnje i vanjske politike tako da se u političku raspravu uključe sve relevantne agencije EU-a i međunarodne agencije te institucije svih uključenih zemalja;

Kockanje i namještanje utakmica

61.  podsjeća da se organizirane zločinačke skupine često koriste zakonitim i nezakonitim kockanjem te namještanjem utakmica u svrhu pranja novca; osuđuje kriminalne interese povezane s tim pojavama i potiče Komisiju i države članice da očuvaju ili uvedu zakonodavstvo za njihovo suzbijanje i sprečavanje kriminaliziranjem namještanja sportskih događanja; poziva države članice da surađuju sa sportskih organizacijama na transparentan i učinkovit način te da poboljšaju komunikaciju i suradnju s Eurojustom i Europolom kako bi se takve pojave suzbile;

Porezne oaze

62.  ističe da se svake godine zbog utaje i izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u izgubi 1 bilijun EUR; ističe da bi se posebna pozornost trebala usmjeriti na porezne oaze i zemlje s netransparentnim ili štetnim poreznim praksama, što predstavlja velik problem koji utječe na svakog europskog građanina;

63.  pozdravlja međunarodni sporazum zemalja članica G20 o primjeni novog svjetskog standarda kojim bi se postigla veća porezna transparentnost usklađena s visokim standardima koji se već primjenjuju u EU-u; traži njegovu brzu provedbu i djelotvoran nadzor poreznih prijevara i utaja poreza na međunarodnoj razini; pozdravlja činjenicu da je u veljači 2016. Komisija potpisala sporazume o razmjeni poreznih informacija sa zemljama kao što su Andora i Monako, a 2015. je već potpisala sporazume sa Švicarskom, Lihtenštajnom i San Marinom;

64.  podsjeća da je odgovornost EU-a da se bori protiv poreznih pravila kojima se transnacionalnim korporacijama i pojedincima omogućava izbjegavanje plaćanja poreza te da trećim zemljama pomogne da vrate nezakonito stečena sredstva i kazneno progone počinitelje; naglašava da EU mora na svim relevantnim međunarodnim forumima kao prioritet promicati borbu protiv poreznih oaza, bankovne tajne i pranja novca, ukidanje prekomjerne obveze čuvanja profesionalne tajne, javno izvještavanje multinacionalnih kompanija za svaku zemlju pojedinačno i javne registre stvarnih vlasnika poduzeća; ističe da su porezne oaze idealna područja za stjecanje i pranje prihoda od kriminalnih aktivnosti te stoga u tom pogledu inzistira na koordiniranom pristupu na razini EU-a;

65.  poziva Komisiju da poveća razinu osviještenosti o ozbiljnim posljedicama omogućavanja korupcije, da razmotri mogućnost sveobuhvatnog plana za sprječavanje prijenosa imovine u treće zemlje koje čuvaju anonimnost korumpiranih pojedinaca i da preispita svoje gospodarske i diplomatske odnose s tim zemljama;

Kaznena djela protiv okoliša

66.  izražava zabrinutost zbog povećanja nezakonitih aktivnosti u području zaštite okoliša koje su povezane ili proizlaze iz organiziranih kriminalnih aktivnosti mafijaškog tipa kao što su nezakonita trgovina otpadom i njegovo nezakonito zbrinjavanje, uključujući zbrinjavanje toksičnog otpada, te uništavanje prirodne baštine; podsjeća na svoju preporuku za razvijanje zajedničkog akcijskog plana za sprječavanje i suzbijanje tih oblika kaznenih djela; ističe da je potrebno poboljšati postojeće propise o očuvanju prirode i zaštiti okoliša, uključujući provođenjem kriminalističkih inspekcija ugovaratelja i podugovaratelja koji su korisnici ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju iz proračuna EU-a;

67.  poziva Komisiju da nadzire i procjenjuje provedbu Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava kako bi se zajamčilo da države članice učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznenim sankcijama kazne svako nezakonito ponašanje koje ima negativan učinak na ljudsko zdravlje ili okoliš; poziva Mrežu Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL) da periodično izvješćuje Europski parlament o aktivnostima država članica u pogledu provedbe Direktive 2008/99/EZ;

68.  ističe da se organizirane zločinačke skupine u svrhu pranja novca te nezakonitog odlaganja toksičnih tvari koje zagađuju okoliš koriste uslugama građevinskih poduzeća specijaliziranih za zemljane radove; poziva Komisiju da provede kriminalističke inspekcije ugovaratelja i podugovaratelja koji su korisnici ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju iz proračuna EU-a kako bi se spriječile takve prakse;

Računalni kriminal

69.  podsjeća na to da se računalni kriminal koristi u svrhe pranja novca i krivotvorenja; ističe da on predstavlja važan izvor prihoda za mnoge organizirane zločinačke skupine te da je potrebno osnažiti zakonodavstvo Unije i suradnju između država članica i agencija Unije u tom području; zabrinuto napominje da su organizirane zločinačke skupine uspjela povećati opseg svojeg nezakonitog krijumčarenja zahvaljujući zloupotrebi interneta u nezakonite svrhe kao što je promicanje trgovine drogom i ljudima;

Organizirani kriminal i terorizam

70.  podsjeća da rastuće zbližavanje i sve veća povezanost između organiziranog kriminala i terorizma, kao i veze između kriminalnih i terorističkih skupina ,predstavljaju sve ozbiljniju prijetnju Uniji; poziva države članice da zajamče da se financiranje i podržavanje terorizma u okviru organiziranog kriminala kazneno goni te da vlasti država članica koje su uključene u kaznene postupke podrobnije istražuju međusobnu povezanost organiziranog kriminala, terorističkih aktivnosti i financiranja terorista;

71.  ističe da mreže organiziranog kriminala nezakonito trguju vatrenim oružjem, naftom, drogama, divljim biljnim i životinjskim vrstama, cigaretama i krivotvorenom robom te umjetninama ili drugim kulturnim predmetima te da je to postao vrlo unosan način za financiranja terorističkih skupina; prima na znanje predstavljanje akcijskog plana Komisije za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima te njihove uporabe; ustraje na tome da ga je potrebno hitno provesti; poziva države članice da poduzmu potrebne mjere, izbjegavajući pritom nepotrebno administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, kako bi osigurale da terorističke organizacije i kriminalne mreže ne profitiraju od ikakve trgovine robom;

72.  ističe da sudjelovanje u kriminalnim aktivnostima može biti povezano s kaznenim djelima terorizma; podsjeća da su, prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), krijumčarenje droga, kretanje nezakonitog vatrenog oružja, međunarodni organizirani kriminal te pranje novca postali sastavni dio terorizma; smatra da je za učinkovitu borbu protiv terorizma potrebno osnažiti zakonodavstvo EU-a u području borbe protiv organiziranog kriminala i pranja novca, uzimajući u obzir i postojeću vezu između terorističkih skupina i organiziranih zločinačkih skupina, koja se temelji na uzajamnoj koristi;

Organizirani kriminal te trgovanje ljudima i krijumčarenje

73.  zabrinut je zbog sve veće profesionalizacije trgovanja ljudima i s tim povezanog porasta prihoda mreža koje se bave krijumčarenjem i nezakonitom trgovinom, što je rezultat kontinuiranog priljeva izbjeglica u Europu; poziva Komisiju i države članice da zajamče napredak u pogledu međunarodne suradnje u području suzbijanja trgovanja ljudima kako bi se ono iskorijenilo te kako bi se oslabio utjecaj krijumčarskih mreža;

74.  podsjeća na to da u kontekstu trgovanja ljudima Europska unija ima poseban pravni i politički okvir čiji je cilj optimizacija suradnje i postavljanje trgovanja ljudima kao prioriteta u radu organizacija i agencija kao što su Europol i Eurojust; pozdravlja zaključke prvog izvješća o napretku postignutom u borbi protiv trgovanja ljudima; poziva Komisiju da na toj osnovi što prije osmisli strategiju za razdoblje nakon 2016.;

75.  osuđuje infiltraciju organiziranog kriminala u tijela odgovorna za upravljanje sredstvima za prihvat migranata te poziva na poduzimanje posebnih mjera usmjerenih na suzbijanje krijumčarenja i trgovanja ljudima, koje provode složene mreže kriminalnih skupina iz zemalja podrijetla, tranzita i odredišta žrtava;

76.  naglašava hitnu potrebu za rješavanjem teškog iskorištavanja radnika migranata u Uniji; priznaje da su nedovoljan broj zakonitih migracijskih putova i prepreke pristupu pravosuđu osnovni uzroci trgovanja ljudima; također napominje da Direktiva o sankcijama za poslodavce uključuje važne odredbe za rješavanje iskorištavanja radnika državljana trećih zemalja, međutim, te se odredbe oslanjaju na postojanje pravednih, učinkovitih i dostupnih mehanizama za podnošenje žalbi na nacionalnoj razini, a takva je provedba i dalje na minimalnoj razini;

Vanjska dimenzija

77.  poziva Europsku uniju na pružanje daljnje potpore konsolidaciji javne uprave i usvajanju odgovarajućih antikorupcijskih zakonodavnih okvira u svim zemljama, posebno u zemljama koje su izašle iz sukoba i tranzicijskim zemljama u kojima su državne institucije slabe; inzistira na tome da je potrebno ojačati regionalne i specijalizirane policijske i pravosudne mreže u zemljama u razvoju, i to uvijek u parametrima kojima se jamče odgovarajući standardi zaštite podataka i privatnosti, te razmjenjivati primjere najbolje prakse i širiti znanje Europola, Eurojusta i Europske pravosudne mreže; naglašava da je potrebno poboljšati regulativu i kazneni progon te promicati zaštitu zviždača kako bi počinitelji odgovarali za svoja nedjela, kao i uspostaviti prikladan sustav za zaštitu zviždača u EU-u i izvan njega; posebno naglašava da je potreban mehanizam neposrednog izvještavanja za građane iz zemalja koje primaju pomoć EU-a, a koji ukazuju na nepravilnosti u programima koji se financiraju iz fondova EU-a;

78.  sa zabrinutošću napominje da najrelevantnije međunarodne konvencije i inicijative za borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova u svojoj fazi provedbe ne uspijevaju ostvariti konkretne rezultate; podsjeća da je razvijanje antikorupcijske strategije u okviru vanjske politike nužno za djelotvornu borbu protiv korupcije i financijskog kriminala; poziva EU da kao prioritet u svojoj vanjskoj politici promiče ispravan prijenos i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta te svih drugih relevantnih međunarodnih instrumenata kojima je cilj suzbijanje korupcije i pranja novca;

79.  poziva Komisiju da stalnim praćenjem zajamči da sredstva potpore EU-a ni izravno ni neizravno ne doprinose korupciji; smatra da bi pomoć trebala biti usklađenija s apsorpcijskim kapacitetom zemlje domaćina te njezinim općim razvojnim potrebama kako bi se izbjeglo masovno rasipanje te korupcija u pogledu uporabe novčane pomoći; poziva EU da izravno rješava problem korupcije izradom programa i strateških dokumenata za pojedine zemlje te da proračunsku potporu poveže s jasnim antikorupcijskim ciljevima; naglašava da je u tu svrhu potrebna uspostava čvrstih mehanizama za praćenje provedbe; poziva Komisiju da izradi snažnu, cjelovitu i sveobuhvatnu strategiju za upravljanje rizikom od korupcije u zemljama u razvoju kako se razvojnom pomoći ne bi doprinosilo korupciji te da u potpunosti provede strategiju za borbu protiv prijevara iz 2013., posebno pri pružanju pomoći EU-a u svim njezinim oblicima, uključujući Europski razvojni fond i uzajamne fondove, te pri delegiranju razvojnih projekata trećim stranama; sa zabrinutošću napominje da pristup EU-a korupciji u zemljama AKP-a ne sadrži mnogo strateških smjernica u pogledu jačanja sustava tih zemalja za sprečavanje i nadziranje korupcije; smatra da je potrebna bolja koordinacija između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) u njihovu pristupu djelotvornom suzbijanju korupcije u zemljama u razvoju;

80.  podsjeća na važnost usklađenosti unutarnje i vanjske politike EU-a te ukazuje na to da je borbu protiv organiziranog kriminala potrebno integrirati u strategije razvoja i sigurnosti kao sredstvo za ponovnu uspostavu stabilnosti u zemljama u razvoju;

81.  ističe da je poštovanje prava pojedinaca i vlada da sami odlučuju o svojim gospodarskim, prehrambenim i poljoprivrednim sustavima rješenje za suzbijanje kriminalnih aktivnosti koje prouzrokuju glad i siromaštvo; potiče međunarodnu zajednicu da aktivno pristupi rješavanju financijskih spekulacija povezanih s hranom kao što su kupovina po niskim cijenama u velikim poljoprivrednim područjima i gomilanje obradivih zemljišta koje provode velika multinacionalna poljoprivredna poduzeća, uzimajući u obzir štetne posljedica za male proizvođače;

82.  poziva zemlje u razvoju da u okviru svojih antikorupcijskih programa povećaju transparentnost i odgovornost u ugovorima o resursima, financijskim izvještajima i revizijama poduzeća te pri prikupljanju i raspodjeli prihoda;

83.  poziva EU da pojača svoju potporu kako bi se zemljama koje su bogate resursima pomoglo da provedu načela Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) u pogledu veće transparentnosti i odgovornosti u sektorima nafte, plina i rudarstva; snažno potiče uspostavu djelotvornog pravnog okvira za pružanje podrške poduzećima koja su uključena u opskrbne lance u sektorima nafte, plina i rudarstva pri ispravnoj primjeni inicijative EITI;

84.  nalaže svom Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da prati preporuke iz svojih rezolucija koje se odnose na borbu protiv korupcije; poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da u roku od dvije godine ocijeni zakonodavne mjere koje u tom području poduzima Komisija, u kontekstu navedenih preporuka;

o
o   o

85.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 218, 14.8.2013., str. 8. (2) SL L 127, 29.4.2014., str. 39. (3) SL L 130, 1.5.2014., str. 1. (4) SL L 151, 21.5.2014., str. 1. (5) SL L 141, 5.6.2015., str. 73. (6) SL L 328, 6.12.2008., str. 28. (7) SL L 141, 5.6.2015., str. 1. (8) SL L 150, 20.5.2014., str. 93. (9) SL L 319, 4.12.2015., str. 1. (10) SL L 332, 18.12.2007., str. 103. (11) SL L 317, 4.11.2014., str. 28. (12) SL L 119, 4.5.2016., str. 89. (13) SL L 119, 4.5.2016., str. 1. (14) SL L 65, 11.3.2016., str. 1. (15) ECLI:EU:C:2015:555. (16) SL C 346, 21.9.2016., str. 27. (17) SL L 135, 24.5.2016., str. 53. (18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0269. (19) SL C 208, 10.6.2016., str. 89.