Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2047(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0287/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0287/2016

Rasprave :

PV 25/10/2016 - 13
CRE 25/10/2016 - 13

Glasovanja :

PV 26/10/2016 - 6.2
CRE 26/10/2016 - 6.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0411

Usvojeni tekstovi
PDF 510kWORD 74k
Srijeda, 26. listopada 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Opći proračun Europske unije za 2017. - svi dijelovi
P8_TA(2016)0411A8-0287/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. (11900/2016 – C8-0373/2016 – 2016/2047(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4) (Međuinstitucijski sporazum),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o preispitivanju/reviziji u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. COM(2016)0603),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2016. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2017. – dio III. – Komisija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2017.(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2016. pod naslovom „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije”(7),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je Komisija usvojila 18. srpnja 2016. (COM(2016)0300),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koje je Vijeće usvojilo 12. rujna 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu 14. rujna 2016. (11900/2016 – C8-0373/2016),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0287/2016),

A.  budući da se u doba oskudnih resursa snažnije nameće potreba za proračunskom disciplinom te učinkovitim i djelotvornim korištenjem sredstvima;

B.  budući da bi dijalog između Parlamenta i Komisije predviđen člankom 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije unutar Komisije trebao stimulirati kulturu usredotočenu na rezultate, kao i veću transparentnost i odgovornost;

Dio III.

Opći pregled

1.  ističe da proračun za 2017. treba razmatrati u širem kontekstu revizije u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); ističe da je potrebno zajamčiti ravnotežu između dugoročnih prioriteta i novih izazova i naglašava da proračun za 2017. mora biti u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., koja predstavlja njegov osnovni cilj i temeljni prioritet;

2.  ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da su, u aktualnom kontekstu, inicijative poput one pokrenute od strane Komisije o suspenziji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, u skladu s člankom 23. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (Uredba o zajedničkim odredbama)(8) ne samo nepravedne i nerazmjerne nego i politički neodržive;

3.  ističe da čitanje proračuna za 2017. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete usvojene velikom većinom u navedenoj rezoluciji o općim smjernicama od 9. ožujka 2016. te u gore navedenoj rezoluciji od 6. srpnja 2016. pod naslovom „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije”;

4.  naglašava da su mir i stabilnost temeljne vrijednosti koje Unija treba sačuvati; smatra da se Sporazum na Veliki petak, koji se pokazao ključnim za mir i pomirbu u Sjevernoj Irskoj, mora zaštiti; ističe da su potrebne konkretne mjere kako bi se zajamčila potpora onim regijama koje će biti osobito pogođene u slučaju dogovorenog izlaska iz Unije pozivanjem Ujedinjene Kraljevine, u skladu s izraženom voljom njezinih građana, na članak 50. Ugovora o Europskoj uniji;

5.  naglašava da je Unija trenutačno suočena s nizom ozbiljnih kriznih situacija i novih izazova koje nije bilo moguće predvidjeti u doba kada je pripreman VFO za razdoblje od 2014. do 2020.; uvjeren je da su za rješavanje političkih izazova i pružanje mogućnosti Uniji da kao glavni prioritet i bez odgađanja pronađe rješenja i uspješno odgovori na te krize nužna dodatna financijska sredstva iz proračuna Unije; smatra da je u tu svrhu potrebno iskazati snažnu političku predanost kako bi se za 2017. i do kraja programskog razdoblja zajamčila nova odobrena sredstva;

6.  ističe da je proračunom za 2017. potrebno odgovoriti na potrebe povezane s migracijskim izazovom i usporenim gospodarskim rastom nakon gospodarske krize; napominje da je potrebno povećati sredstva za istraživačke i infrastrukturne projekte te za borbu protiv nezaposlenosti mladih;

7.  podsjeća da je Parlament, iako je za rješavanje trenutačne migracijske i izbjegličke krize bez odgađanja odobravao dodatna financijska sredstva i nastavio davati potporu ciljevima održivog razvoja, uvijek naglašavao da taj izazov ne smije imati prednost pred drugim važnim politikama Unije, a posebno onima za stvaranje dostojanstvenih i kvalitetnih radnih mjesta i razvoj poduzeća i poduzetništva u cilju pametnog, održivog i uključivog rasta; napominje da je gornja granica u naslovu 3. potpuno nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije trenutačnih migracijskih i izbjegličkih izazova i ustraje u tome da je potrebno usvojiti sveobuhvatan pristup temeljen na ljudskim pravima kojim će se pitanje migracija povezati s razvojem i zajamčiti integracija radnika migranata, tražitelja azila i izbjeglica, ali i prioritetni programi poput onih u području kulture; naglašava da je, kako bi se zajamčila nužna dodatna sredstva u tom području, Komisija u nacrtu proračuna za 2017. predložila, a Vijeće prihvatilo, dosada nezabilježenu razinu korištenja posebnih instrumenata VFO-a, uključujući i puno korištenje instrumenta fleksibilnosti i znatnu mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke, koja se smatra krajnjom mjerom;

8.  ponavlja svoje stajalište da zahtjevi za dodatna sredstva potrebna za rješavanje migracijskog i izbjegličkog izazova ne bi smjeli biti na štetu vanjskog djelovanja Unije koje je u tijeku, što uključuje i njezinu razvojnu politiku; ponavlja da se uspostava Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, osnivanje uzajamnih fondova i drugi ad hoc instrumenti ne smiju financirati smanjenjem sredstava za druge postojeće instrumente; zabrinut je zbog činjenice da bi se uspostavljanjem ad hoc instrumenata koji nisu obuhvaćeni proračunom Unije moglo ugroziti jedinstvo proračuna i zaobići proračunski postupak koji pretpostavlja sudjelovanje i nadzor Europskog parlamenta; snažno dovodi u pitanje dostatnost gornje granice u naslovu 4. (Globalna Europa) za pružanje održivog i djelotvornog odgovora na trenutačne vanjske izazove, među kojima i one migracijske i izbjegličke;

9.  ponavlja svoje uvjerenje da je u okviru proračuna Unije potrebno iznaći načine za financiranje novih inicijativa koji neće biti na štetu postojećih programa i politika i poziva da se utvrde održivi načini za financiranje novih inicijativa; zabrinut je što bi sredstva za Pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane, za čije je financiranje u sljedeće tri godine potrebno 80 milijuna EUR, mogla biti znatno smanjenja u okviru trenutačnog proračuna VFO-a; uvjeren je da, zbog već ionako nedostatnog proračuna Unije, dodatni napori u pogledu operacija, administrativnih troškova, pripremnih djelovanja i pilot-projekata u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike iziskuju dodatni financijski doprinos država članica; smatra da bi države članice u tu svrhu trebale iskoristiti trenutačno preispitivanje/reviziju VFO-a u sredini razdoblja; naglašava da je potrebno razjasniti dugoročno financiranje zajedničkog istraživanja u području obrane;

10.  podsjeća da je Unija ratificirala sporazum COP 21 i da dio svojih financijskih sredstava treba namijeniti ispunjavanju svojih međunarodno preuzetih obveza; napominje da se, prema izjavi o procjenama za financijsku godinu 2017., očekuje da će se 19,2 % proračunskih rashoda dodijeliti u tu svrhu; snažno potiče Komisiju da nastavi u tom smjeru i da cilj bude udio od 20 %, u skladu s preuzetom obvezom Komisije da borbu protiv klimatskih promjena uključi u trenutačni VFO;

11.  poziva Komisiju da, u sklopu proračuna za 2017. i uz odgovarajuća odobrena sredstva, predstavi inicijativu koja bi za cilj imala pružiti vaučere za javni prijevoz mladim Europljanima odabranima preko natječaja; ključni cilj takve inicijative bio bi utvrditi izvedivost i potencijalni učinaka programa opće primjene posebno usmjerenog na jačanje mobilnosti mladih i djelovanja EU-a među mladima te promicanje jednakih mogućnosti;

12.  vraća na prethodnu razinu sve iznose koje je Vijeće predložilo smanjiti u nacrtu proračuna; ne može shvatiti logiku predloženih smanjenja i dovodi u pitanje iskazanu namjeru Vijeća da se ponovno postave fiktivno niske razlike do gornje granice u nekim naslovima, primjerice u podnaslovu 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) i naslovu 4. (Globalna Europa), posebno uzimajući u obzir da bi razlike do gornjih granica ionako bile premale za reagiranje na nepredviđene okolnosti i krize;

13.  napominje da je Vijeće u svojim čitanjima u proteklih pet godina nije predvidjelo izvršenje proračuna Unije u stvarnosti i da su, uzimajući u obzir sve izmjene proračuna, za svaki od tih konačnih proračuna bila potrebna znatno veća sredstva; poziva stoga Vijeće da prilagodi svoja stajalište pred Odborom za mirenje, kako bi se za proračun za 2017. odgovarajuća sredstva pružila od samog početka;

14.  najavljuje da će Parlament, u svrhu odgovarajućeg financiranja tih hitnih potreba i uzimajući u obzir vrlo male razlike do gornjih granica unutar VFO-a za 2017., financirati povećanja iznosa iznad onih predviđenih nacrtom proračuna punim korištenjem preostalih razlika do gornje granice i većim korištenjem pričuve za nepredviđene izdatke;

15.  nadoknađuje u potpunosti sva smanjenja povezana s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) i programu Obzor 2020. u ukupnom iznosu od 1 240 milijuna EUR u obvezama za 2017. koji će se pokriti novim odobrenim sredstvima preko revizije VFO-a u sredini razdoblja; inzistira na tome da je potrebno pružiti djelotvoran odgovor na nezaposlenost mladih diljem Unije; stoga Inicijativi za zapošljavanje mladih dodjeljuje dodatnih 1 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kako bi se omogućio nastavak tog programa; smatra da bi odluku o odgovarajućem dodatnom financiranju tih važnih programa trebalo donijeti u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja;

16.  očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se u postupku mirenja lako postići dogovor, što će Uniji omogućiti da pokaže da je dorasla situaciji i da djelotvorno odgovori na predstojeće izazove;

17.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2017. na 160,7 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te na 136,8 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanja;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

18.  napominje da je podnaslov 1.a nakon čitanja u Vijeću ponovno zahvaćen znatnim rezovima, odnosno da je 52 % ukupnih smanjenja koje je predložilo Vijeće ostvareno u ovom naslovu; stoga dovodi u pitanje u kojoj su mjeri politički prioriteti Vijeća u pogledu radnih mjesta i rasta odraženi u tom čitanju;

19.  izražava snažno neslaganje s takvim rezovima u naslovu koji predstavlja simbol europske dodane vrijednosti i koji građanima pruža snažniji rast i više radnih mjesta; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sve iznose za koje je Vijeće predložilo da ih se smanji;

20.  u skladu s obvezom preuzetom u lipnju 2015. u pogledu maksimalnog ublažavanja proračunskog učinka osnivanja EFSU-a na program Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF) unutar okvira godišnjeg proračunskog postupka, odlučuje da će profile proračunskih linija za programe Obzor 2020. i CEF, smanjene radi popunjavanja jamstvenog fonda EFSU-a, u potpunosti vratiti na prethodnu razinu; ističe važnost Obzora 2020., najvećeg programa Unije u području istraživanja i inovacija, kojim se odlične ideje pretaču u proizvode i usluge i tako stimuliraju rast i nova radna mjesta; zahtijeva odgovarajuća dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza, u iznosu od 1,24 milijarde EUR iznad razine predviđene nacrtom proračuna; očekuje da se dogovor o tom gorućem pitanju postigne u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; ističe da bi EFSU trebalo poboljšati u cilju jačanja djelotvornosti i učinkovitosti, na način da se zajamči poštovanje načela dodatnosti, poboljša regionalna i sektorska ravnoteža i postigne veća transparentnost u postupku donošenja odluka;

21.  u skladu s trajnim davanjem prioriteta radnim mjestima i rastu te nakon pažljive procjene njihova dosadašnjeg apsorpcijskog kapaciteta, odlučuje predložiti određen broj selektivnih povećanja iznad razine predviđene nacrtom proračuna za programe COSME, Progress, Marie Curie, Europsko istraživačko vijeće, Eures i Erasmus+; napominje da se predložena povećanja mogu financirati unutar dostupnih razlika do gornje granice u tom podnaslovu;

22.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u podnaslovu 1.a za 45 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući EFSU, pilot-projekte i pripremna djelovanja);

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

23.  ističe da je oko jedne trećine godišnjeg proračuna Unije namijenjeno za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ističe da je kohezijska politika glavna investicijska politika Unije i instrument za smanjenje razlika među svim regijama Unije te da ima važnu ulogu u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast;

24.  ne slaže se s predloženim rezovima Vijeća u iznosu od 3 milijuna EUR za obveze i, posebno, u iznosu od 199 milijuna EUR za plaćanja u okviru podnaslova 1.b, što uključuje i linije za potporu; poziva Vijeće da objasni na koji su način ti rezovi spojivi s deklariranim ciljem Vijeća da se pruže „odobrena sredstva potrebna za omogućivanje nesmetane provedbe novih programa u četvrtoj godini višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020.”; podsjeća da je razina plaćanja koju je u ovom naslovu predložila Komisija već 23,5 % niža u odnosu na proračun iz 2016.; u tom smislu naglašava da dodatni rezovi u plaćanjima ne mogu biti opravdani niti prihvaćeni;

25.  poziva da se ocjene učinka politika Unije temelje na izvješćima o procjeni učinka kako bi se moglo utvrditi do koje se mjere njima uspjelo, između ostalog, smanjiti gospodarske nejednakosti, razviti konkurentna i raznolika gospodarstva u regijama i potaknuti održivi rast i radna mjesta;

26.  zabrinut je zbog značajnog kašnjenja u provedbi ciklusa europskih strukturnih i investicijskih fondova koje će vjerojatno imati ozbiljan negativan utjecaj na pravovremeno postizanje rezultata na terenu, ali zbog kojeg prijeti i ponovno nakupljanje nepodmirenih računa u drugoj polovici trenutačnog VFO-a; potiče države članice na koje se to odnosi da hitno odrede preostala upravljačka tijela te tijela za plaćanje i ovjeravanje i da počnu rješavati sve druge uzroke kašnjenja u provedbi programa; prima na znanje prijedloge Komisije u pogledu dodatnih pojednostavljenja u tom području i smatra da države članice trebaju hitno uložiti sve napore kako bi se zajamčilo da se programi u potpunosti razviju; stoga poziva na postizanje snažnijeg sinergijskog učinka i komplementarnosti između politika javnog ulaganja u proračunima država članica i proračunu Unije i onih politika čiji je cilj promicanje rasta i otvaranje održivih radnih mjesta, što je temelj Unijea;

27.  prima na znanje prijedlog Komisije o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama s financijskom omotnicom od 142 800 000 EUR te ističe da bi se ta sredstva trebala dodijeliti u cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

28.  žali zbog toga što Komisija za 2017. nije predložila odobrena sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih zbog pojačanog financiranja te inicijative na početku njezina razdoblja provedbe 2014. i 2015.; ponovno ističe svoju snažnu potporu Inicijativi za zapošljavanje mladih; odlučuje, kao prvi korak i u skladu s Uredbom o Europskom socijalnom fondu(9), kojom se predviđa mogućnost nastavka financiranja, Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeliti 1 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja radi pružanja djelotvornog odgovora na problem nezaposlenosti mladih, na temelju rezultata procjene provedbe te inicijative koju je izvršila Komisija; napominje da bi, u skladu sa zahtjevima Parlamenta, dogovor o odgovarajućoj razini dodatnih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo postići u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; potiče države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ubrzale provedbu te inicijative na terenu, što će izravno koristiti mladim Europljanima;

29.  iznose odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja, za koje je Vijeće predložilo da se smanje, odlučuje zadržati na razini iz nacrta proračuna; u podnaslovu 1.b povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 1 500 milijuna EUR i odobrena sredstva za plaćanja za 500 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih te za 4 milijuna EUR u obvezama i 2 milijuna EUR u plaćanjima za isplate Fonda europske pomoći za najpotrebitije, čime se trenutačna gornja granica za preuzimanje obveza premašuje za 1,57 milijardi EUR;

30.  ističe da se najveći dio nepodmirenih obveza nalazi u podnaslovu 1.b, početkom rujna 2016. one su iznosile 151 119 milijuna EUR, što potencijalno ugrožava provedbu novih programa;

31.  ističe važan doprinos kohezijske politike uspješnoj primjeni proračunskih sredstava namijenjenih rodnim pitanjima; poziva Komisiju da pruži potporu mjerama za uspostavu odgovarajućih instrumenata za postizanje rodne jednakosti, kao što su strukture poticaja kojima se strukturnim fondovima promiče uvođenje načela rodne jednakosti u izradu proračuna na nacionalnoj razini;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

32.  napominje da je Vijeće smanjilo naslov 2. za 179,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 198 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje, u linijama za administrativnu potporu, linijama za operativnu tehničku pomoć (poput Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i programa LIFE), u operativnim linijama u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP), ključnog instrumenta za očuvanje poljoprivrednih područja naseljenima, i za decentralizirane agencije; smatra da je smanjenjima najviše pogođen ruralni razvoj; smatra da Pismo izmjene treba i dalje biti temelj za svaku pouzdanu reviziju odobrenih sredstava za EFJP; u skladu s time zadržava razine sredstava iz nacrta proračuna;

33.  smatra da se u proračunu Unije prednost mora dati inicijativama koje će donijeti istinski zelenije gospodarstvo;

34.  iščekuje pismo izmjene za paket hitnih mjera pomoći, posebice za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, i izražava svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru Unije; povećava stoga odobrena sredstva za 600 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna, kako bi se neutralizirali učinci krize u sektoru mliječnih proizvoda te posljedice ruskog embarga u sektoru mljekarstva;

35.  pozdravlja dodjelu sredstava za istraživanje i inovacije u području poljoprivrede u okviru programa Obzor 2020. kako bi se osigurale dovoljne zalihe sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih bioloških proizvoda; ističe da je potrebno dati prednost projektima u koje su uključeni primarni proizvođači;

36.  ponovno ističe da se odobrena sredstva u sklopu ZPP-a ne bi smjela koristiti za pružanje potpore za rasplod ili uzgoj bikova koji se koriste u smrtonosnim borbama bikova; poziva Komisiju da bez daljnjeg odgađanja podnose zakonodavne izmjene potrebne kako bi se ispunio taj zahtjev, koji je već iznesen u općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016.;

37.  ističe da provedba nove zajedničke ribarstvene politike podrazumijeva brojne strukturne promjene u načinu na koji se upravlja ribarstvom, i za države članice i za ribare, te u tom smislu podsjeća na teškoće do kojih je došlo u prethodnim financijskim godinama kad su odobrena sredstva smanjena;

38.  iako pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za program LIFE u iznosu od 30,9 milijuna EUR, u svjetlu navedenog žali zbog toga što ukupna sredstva za taj program u visini od 493,7 milijuna EUR i ove godine iznose samo 0,3 % ukupnog nacrta proračuna;

39.  posebno ističe prijašnje probleme koji su nastali zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanja za program LIFE, što je spriječilo i odgodilo njegovu pravilnu provedbu;

40.  u skladu s ciljevima svoje strategije Europa 2020. i svojim međunarodno preuzetim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, odlučuje predložiti povećanje sredstava za program LIFE + iznad razine navedene u nacrtu proračunu;

41.  stoga povećava razinu sredstava za preuzimanje obveza za 619,8 milijuna EUR i 611,3 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), ostavljajući razliku od 19,4 milijuna EUR do gornje granice za preuzimanje obveza u naslovu 2.;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

42.  naglašava da su trenutačni izazovi povezani s migracijama i dalje među glavnim prioritetima Parlamenta; pozdravlja prijedlog Komisije da se za rješavanje migracijskog izazova u Uniji dodijeli dodatnih 1,8 milijardi EUR iznad prvotno predviđenog iznosa za 2017.; napominje da velika razlika u odnosu na prvotno predviđene iznose ukazuje na potrebu da se povećaju gornje granice u naslovu 3.; ističe da Komisija predlaže da se ta povećanja većinom financiraju mobilizacijom Instrumenta fleksibilnosti (u iznosu od 530 milijuna EUR, čime bi se u potpunosti iscrpila sredstva dostupna za tu godinu) i pričuve za nepredviđene izdatke (u iznosu od 1 160 milijuna EUR); uzimajući u obzir dosada nezabilježenu razinu financiranja rashoda povezanih s migracijama (u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde EUR u 2017. u naslovima 3. i 4. te kroz mobilizaciju Europskog razvojnog fonda) i podnesene prijedloge o primjeni instrumenta fleksibilnosti, ne traži dodatno povećanje iznosa za politike u području migracija; istovremeno, neće pristati na pokušaje da se smanje sredstva za djelovanje Unije u tom području;

43.  ponovno naglašava da je fleksibilnost proračuna ograničena i da ona predstavlja tek kratkoročno rješenje; čvrsto je uvjeren da je povišenje gornjih granica u okviru naslova 3. hrabar i budućnosti okrenut odgovor na izbjegličke i migracijske izazove koji su zahvatili cijeli kontinent i kojima se ne vidi kraj; smatra da sve nedavne proračunske odluke kojima su dodjeljivana nova odobrena sredstva u tom području jasno ukazuju na to da je potrebno izmijeniti te gornje granice;

44.  u kontekstu trenutačnih sigurnosnih i migracijskih izazova, pozdravlja povećanja dodijeljenih sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju (1,6 milijarda EUR) i za Fond za unutarnju sigurnost (0,7 milijardi EUR); smatra da je zbog tog povećanja za Fond za azil, migracije i integraciju povećana i potreba da se zajamči pravedna i transparentna podjela godišnjih financijskih sredstava među programima i ciljevima fondova i jasnije predstavi na koji će se način trošiti ta financijska sredstva;

45.  napominje da novi Instrument za hitnu potporu unutar Unije, usvojen 15. ožujka 2016. s okvirnom financijskom omotnicom u iznosu od 700 milijuna EUR za razdoblje od tri godine (2016. – 2018.), već pokazuje rezultate na terenu u obliku mjera hitne potpore kojima se odgovara na humanitarne potrebe velikog broja izbjeglica i migranata koji pristižu u države članice; ponavlja, međutim, svoje stajalište da je za budućnost potrebno osmisliti održivi pravni i proračunski okvir za mobilizaciju humanitarne pomoći unutar Unije; inzistira na tome da se s Komisijom održava redovit dijalog o funkcioniranju tog instrumenta i njegovu trenutačnom i budućem financiranju koji će se temeljiti na punoj transparentnosti informacija i izvješća o procjeni učinka;

46.  suočen s povećanom razinom prijetnji u nekoliko država članica, usporednim izazovima koje predstavljaju upravljanje migracijama, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala te potreba za usklađenim europskim odgovorom, zahtjeva sredstva za dodatno osoblje Europola u cilju uspostave protuterorističkog odjela koji bi nadležnim tijelima država članica bio u stanju neprestano pružati obavještajne podatke; smatra da bi se takvim povećanjem također poboljšala borba protiv trgovine ljudima (s posebnim naglaskom na maloljetnicima bez pratnje), kiberkriminala (novo osoblje za EC3) i pojačali ljudski resursi u centrima za prihvat i registraciju u Italiji i Grčkoj; podsjeća da Europol trenutačno na raspolaganju ima samo troje zaposlenika koji bi samo u Italiji trebali pokrivati osam stalnih centara za prihvat kao i dodatne, privremene centre; smatra da je taj broj premalen za ispunjavanje zadataka Europola u pogledu borbe protiv trgovine ljudima, terorizma i ostalih ozbiljnih oblika prekograničnog kriminala;

47.  pozdravlja unošenje nove proračunske linije namijenjene pružanju sredstava za žrtve terorizma; podržava stavljanje na raspolaganje sredstava za rješavanje širokog spektra potreba žrtava, između ostalog liječenja, psihosocijalnih usluga i financijske potpore; smatra da se pri se predlaganju mjera za borbu protiv terorističkih prijetnji potrebe nevinih žrtava terorizma prečesto zaboravljaju ili smatraju sekundarnima;

48.  osuđuje smanjenje sredstava u ukupnom iznosu od 24,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza koje je Vijeće predložilo za velik broj programa u području kulture, medija, građanstva, temeljnih prava i javnog zdravlja; smatra da Vijeće šalje krivu poruku ako se sredstva za rješavanje izbjegličkih i migracijskih izazova oslobađaju rezovima u programima za kulturu; žali zbog toga što se čini da su mnogi od tih rezova bili arbitrarni, odnosno da se pri njima nije vodilo računa o izvrsnim stopama izvršenja programa; stajališta je da bi čak i mali rezovi mogli dovesti u pitanje ispunjenje ciljeva tih programa i nesmetanu provedbu mjera Unije; stoga sva smanjenja iznosa vraća na razinu iz nacrta proračuna;

49.  inzistira na tome da je potrebno povećati sredstva za aktivnosti u sklopu programa Kreativna Europa i Europa za građane, kojima se već duže vrijeme ne dodjeljuju dostatna sredstva; čvrsto je uvjeren da su ti programi važniji nego ikada do sada, i zbog toga što se njima jača doprinos kulturnih i kreativnih industrija stvaranju novih radnih mjesta i rastu i zbog toga što se njima potiče aktivno sudjelovanje građana u pripremi i provedbi politika Unije; ne može shvatiti kako Vijeće može opravdati smanjenje sredstava za MSP-ove u kulturnom i kreativnom sektoru, s obzirom na to da instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore, tek pokrenut u lipnju 2016., za koji su plaćanja koncentrirana na kraju programskog razdoblja, predstavlja odličan primjer inovativnog rješenja za problem koji je prisutan na tržištu, s obzirom na to da se njime razvijaju kapaciteti i pružaju jamstva financijskim posrednicima aktivnima u kulturnom i kreativnom sektoru;

50.  ističe da programi Unije u području kulture, obrazovanja, mladih i građanstva pružaju jasnu europsku dodanu vrijednost, dopunjuju politike integracije migranata i izbjeglica i djeluju sinergijski s njima; stoga poziva institucije Unije da odgovore prikladnim povećanjem financiranja programa kojima se izravno upravlja poput Kreativne Europe, kao i odgovarajućih proračunskih linija u strukturnim i investicijskim fondovima;

51.  napominje da se moraju predvidjeti potrebna proračunska jamstva za pripremna djelovanja u vezi s obilježavanjem 2018. kao europske godine kulturne baštine;

52.  podsjeća na to da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu jedan od temelja solidarnosti Unije; ističe da Unija ima ulogu katalizatora pri podržavanju, koordiniranju i dopunjavanju mjera država članica u području prevencije, spremnosti i reagiranja na katastrofe; pozdravlja blago povećanje u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za taj program;

53.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za Fond EU-a za traganje i spašavanje iz kojeg će se pokrivati troškovi aktivnosti traganja i spašavanja, posebno onih na Sredozemlju, koje provode države članice a koje su koordinirane na razini Unije; stajališta je da je osnivanje namjenskog fonda bolje rješenje od stalnog povećavanja proračuna za Frontex ili nedavno osnovanu Europsku graničnu i obalnu stražu;

54.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za potporu Europskog građanskoj inicijativi, novoosnovanom instrumentu kojemu je cilj uključiti građane u postupak donošenja odluka u Uniji i ojačati europsku demokraciju; stajališta je da je razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predložena u nacrtu proračuna preniska; odlučuje povećati sredstva za tu proračunsku liniju;

55.  pozdravlja povećanje iznosa sredstava za 2017. za komunikaciju predstavništava Komisije, dijaloga s građanima i „partnerskih” djelovanja u iznosu od 17,036 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 14,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, s obzirom na to da je riječ o inicijativama približavanja europskim građanima, stjecanju njihova povjerenja i povećanju njihova razumijevanja politika i aktivnosti Unije;

56.  ističe da je, nakon usvajanja novog međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti, potrebno zajedničkom tajništvu registra transparentnosti omogućiti dostatna i odgovarajuća administrativna i financijska sredstva kako bi ono moglo obavljati svoje zadatke;

57.  napominje da iznosi iz njegova čitanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja) premašuje gornju granicu naslova 3. za 71,28 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, dok se odobrena sredstva za plaćanja povisuju za 1 857,7 milijuna EUR; uzimajući u obzir da je već na razini nacrta proračuna razlika do gornje granice ispunjena, predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju do gornje granice te da se istovremeno za određen broj bitnih rashoda povezanih s migracijama mobilizira pričuva za nepredviđene izdatke;

Naslov 4. – Globalna Europa

58.  napominje da su, u svjetlu trenutačnih izbjegličkih i migracijskih izazova, financijske potrebe za vanjsko djelovanje Unije sve veće i da velikim dijelom prelaze granice trenutačnog opsega naslova 4.; stoga snažno dvoji u pogledu dostatnosti gornjih granica u naslovu 4. za pružanje odgovarajućeg financiranja vanjske dimenzije migracijskih i izbjegličkih izazova; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija, kako bi pružila sredstva za nove inicijative poput Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, u nacrtu proračuna odlučila smanjiti sredstva za programe poput Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; naglašava da nove inicijative ne bi smjele biti nauštrb politika u drugim područjima; odlučuje stoga u velikoj mjeri smanjiti prenošenje financijskih sredstava iz tih dvaju instrumenta koji su, između ostalog, namijenjeni rješavanju temeljnih uzroka migracijskih tokova; podsjeća da primarni cilj razvojne politike Unije mora i dalje bit smanjenje siromaštva; žali zbog toga što su odobrena sredstva za humanitarnu pomoć i za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo ispod razine odobrene u proračunu za 2016., iako je njihova uloga u rješavanju velikog broja vanjskih izazova očita; izražava žaljenje zbog neopravdanih rezova koje je izvršilo Vijeće;

59.  odlučuje vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja sredstava koja je Vijeće predložilo u okviru naslova 4.; također odlučuje da će sredstva za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo i humanitarnu pomoć vratiti na razinu iz 2016.; odlučuje nadalje da će ublažiti rezove Komisije u pogledu Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; smatra ključnim zadržati temeljnu ulogu Unije i razinu financijske potpore za mirovni proces na Bliskom istoku, Palestinsku samoupravu i UNRWA-u kao i u linijama za Istočno partnerstvo Europskog instrumenta za susjedstvo; naglašava važnost Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

60.  odlučuje povećati iznose za makrofinancijsku pomoć koja je bila znatno smanjenja u odnosu na razinu iz 2016.; smatra da će biti potrebna veća razina financiranja od one predložene kako bi se mogli odobriti svi budući zahtjevi za zajmove;

61.  daje punu potporu Instrumentu za izbjeglice u Turskoj i predlaže da se proračunski doprinos Unije predviđen za 2017. isplati u 2016. s obzirom na to da se provedba pokazala uspješnom i da u proračunu za 2016. još uvijek postoje znatne razlike do gornje granice; poziva stoga da se sredstva za Instrument pretpristupne pomoći povećaju za 400 milijuna EUR putem izmjene proračuna za 2016. i odgovarajuću mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke; isti iznos stavlja u pričuvu u proračunu za 2017. sve dok se ne postigne sveobuhvatni sporazum o alternativnim načinima financiranja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj kojim bi se ublažio izuzetno jak pritisak na ostale instrumente za vanjsko financiranje;

62.  sa zabrinutošću napominje da su uzajamni fondovi EU-a i Instrument za izbjeglice u Turskoj, unatoč njihovoj aktualnosti i znatnom opsegu, praktično nevidljivi u proračunu Unije; poziva da ih se u proračun uključi na način koji će biti transparentniji i kojim će se u većoj mjeri poštovati jedinstvo proračuna Unije i ovlasti proračunskog tijela te u tu svrhu uvodi nove proračunske linije; također poziva Komisiju da pruži dokaze da se korištenjem financijskim instrumentima u okviru uzajamnih fondova odobrena sredstva ne preusmjeravaju s ciljeva na kojima je prvotno utvrđena njihova pravna osnova; napominje da je općepoznato da nije postignut cilj da proračun Unije posluži kao financijska poluga za dodatne nacionalne doprinose; u tom smislu naglašava da će prilikom budućih poziva na doprinos iz proračuna Unije uzajamnim fondovima Parlament dati suglasnost samo ako odgovarajući iznos doprinosa država članica već bude stavljen na raspolaganje; poziva stoga države članice da svoje preuzete obveze ispune u što kraćem roku;

63.  napominje da su prema izvješću Komisije o jamstvima obuhvaćenima općim proračunom (COM(2016)0576) za Jamstveni fond za vanjska djelovanja, iz kojeg se pokrivaju neplaćeni zajmovi i jamstva za zajmove odobrene državama koje nisu članice ili za projekte u državama koje nisu članice, potrebna dodatna financijska sredstva kako bi dosegao ciljani iznos, zbog čega je u nacrt proračuna uneseno 228,04 milijuna EUR; zabrinut je da se tim zahtjevima vrši dodatan pritisak na ionako uzak manevarski prostor do gornjih granica u naslovu 4.;

64.  pozdravlja proračunske prijedloge Komisije u pogledu novog partnerskog okvira za migracije i plana vanjskih ulaganja; izražava međutim zabrinutost zbog stvaranja novih potencijalnih „satelita” izvan proračuna Unije; ponovno ističe da je potrebno da proračun Unije bude pod punim nadzorom Parlamenta; snažno inzistira na poštovanju načelu jedinstva proračuna; uvjeren je da se novi prioriteti ne bi smjeli financirati nauštrb postojećih projekata Unije; smatra da je potrebno mobilizirati dodatne instrumente fleksibilnosti kako bi se uspostavio ambiciozan okvir za promicanje ulaganja u Africi i susjedstvu EU-a koji će biti imati odgovarajuću razinu novih odobrenih sredstava;

65.  ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a proračunski neutralno prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti Unije;

66.  stoga za naslov 4. povećava razinu odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za 499,67 milijuna EUR za preuzimanje obaveza, odnosno 493,2 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremne radnje, ali uključujući prijenos posebnih predstavnika EU-a u proračun ESVD-a);

67.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursko-ciparsku zajednicu (za 3 milijuna EUR) kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru te podržava Tehnički odbor za kulturnu baštinu dviju zajednica, te tako promicati povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

68.  smatra da su rezovi Vijeća neopravdani i štetni i zadržava razinu iz nacrta proračuna za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova 1. do 4.;

69.  odlučuje, u svjetlu nedavnih otkrića i u svrhu vraćanja povjerenja građana Unije i vjerodostojnosti institucija Unije, zadržati 20 % odobrenih sredstava za privremene naknade bivših članova u pričuvi sve dok Komisija ne počne primjenjivati stroži Kodeks ponašanja za povjerenike kako bi se spriječio sukob interesa i praksa „rotirajućih vrata”;

70.  smatra da se međuinstitucijskom suradnjom u administrativnom području može doprinijeti učinkovitosti, s obzirom na to da stručno znanje, sposobnosti i sredstva razvijeni unutar jedne institucije mogu biti stavljeni na raspolaganje drugima; poziva stoga da se uspostavi sustav kojim se administrativno opterećenje ograničuje na nužan minimum, jamči prikladna razina usluga, glavnoj mjerodavnoj instituciji pružaju potrebna proračunska sredstva, a suradnja s drugim institucijama potiče na način da se njihov udio ograniči na granične troškove povezane sa suradnjom i time dobro financijsko upravljanje na razini institucija uskladi s dobrim financijskim upravljanjem proračunom;

Agencije

71.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; primjećuje da je Komisija već znatno smanjila početne zahtjeve većine agencija; stoga smatra da bi svi dodatni rezovi koje predloži Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune zadaće koje su im dodijeljene;

72.  pozdravlja povećanje proračunskih sredstava za agencije za pravosuđe i unutarnje poslove čiji se rad pokazao uspješnim, posebno za one zadužene za pitanja migracija i sigurnosti; ističe da tim agencijama trebaju na raspolaganje biti stavljeni dostatni resursi (što uključuje i sredstva za ulaganja u nove tehnologije) te da moraju imati dovoljan broj osoblja kad se poveća opseg njihovih zadaća;

73.  U kontekstu trenutačnih sigurnosnih izazova i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, neka od tih povećanja smatra nedostatnima i odlučuje da će povećati odobrena sredstva za Europski policijski ured (Europol), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (eu-LISA) i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

74.  ističe da su novo uspostavljenim jedinicama Europola – Europskom centru za borbu protiv terorizma, jedinici za rad s prijavljenim internetskim sadržajima (IRU) i Europskom centru za kibernetički kriminal (EC3) – potrebni odgovarajući ljudski i materijalni resursi, među kojima su i oni za zajedničko operativno planiranje i procjenjivanje razine prijetnje, za jačanje usklađenog pristupa država članica u borbi protiv organiziranog kriminala, kiberkriminala, kriminala povezanog s internetom, terorizma i drugih oblika ozbiljnog kriminala; traži dodatna sredstva za zajedničke istražne timove;

75.  podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji od 6. travnja 2016. pod naslovom „Budući okvir za jače i pametnije informatičke sustave za upravljanje granicama i unutarnju sigurnost” najavila poboljšanja i postizanje interoperabilnosti različitih informatičkih sustava kojima se koriste agencije za pravosuđe i unutarnje poslove; traži da se prepozna potreba za odgovarajućim sredstvima kako bi se ta tehnička rješenja brzo i učinkovito implementirala;

76.  pozdravlja uvrštenje u proračun za 2017. odgovarajućih sredstava za potporu dugoročnoj transformaciji agencije Frontex u Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu te transformaciji Europskog potpornog ureda za azil u punopravnu agenciju za azil; naglašava da će se buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, iako se dodijeljena sredstva zasad čine dovoljnima, morati pozorno pratiti kako bi agencija mogla ispunjavati svoje zadaće;

77.  uzimajući u obzir sve lošije humanitarno stanje u južnom susjedstvu Europe, sve veći broj tražitelja azila i, ponajprije, namjeru da se njegov mandat proširi izvan opsega predviđenog u prijedlogu Komisije, odlučuje također povećati odobrena proračunska sredstva za 2016. za Europski potporni ured za azil;

78.  ponovno iskazuje svoje nezadovoljstvo pristupom Komisije i Vijeća prema zapošljavanju u agencijama i stoga izmjenjuje velik broj planova radnih mjesta; još jednom naglašava da svaka agencija mora smanjiti broj radnih mjesta za 5 % tijekom pet godina, kao što je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu, ali nova radna mjesta koja su potrebna kako bi se ispunili dodatni zadaci nastali zbog razvoja novih politika i novog zakonodavstva od 2013. moraju biti popraćena dodatnim sredstvima koja ne smiju biti obuhvaćena ciljem smanjenja osoblja iz Međuinstitucijskog sporazuma; stoga još jednom naglašava svoje protivljenje konceptu preraspodjele djelatnika među agencijama, ali ponovno potvrđuje da je spreman osloboditi radna mjesta tako što će postići veću učinkovitost među agencijama povećanom administrativnom suradnjom ili čak po potrebi i spajanjima te udruživanjem određenih službi ili s Komisijom ili s drugom agencijom;

79.  naglašava da bi se znatna ušteda u pogledu operativnih troškova i troškova osoblja mogla ostvariti ako bi se agencije koje djeluju na više lokacija (ENISA, eu-LISA, ERA) ograničile na samo jedno sjedište; stajališta je da je, uzimajući u obzir trenutačne operativne potrebe tih agencija, takva promjena ostvariva; naglašava da bi premještanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona i njegovo spajanje s barem jednim od dva druga nadzorna tijela moglo dovesti do znatnih ušteda troškova tih agencija; poziva Komisiju da u tom smislu podnese odgovarajući prijedlog;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

80.  nakon pažljive analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu stope uspješnosti tekućih projekata i djelovanja, isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice i gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja;

Posebni instrumenti

81.  podsjeća na važnost pričuve za pomoć u nuždi za pružanje brzog odgovora na konkretne zahtjeve za pomoć iz trećih zemalja u slučajevima nepredviđenih događaja i ponovno upućuje poziv da se u postupku revizije VFO-a znatno poveća njezina financijska omotnica; napominje da činjenica da su sredstva iz te pričuve tijekom 2016. trošena velikom brzinom i da najvjerojatnije neće biti prijenosa sredstva u sljedeću godinu ukazuje na to da sredstva za taj poseban instrument neće biti dostatna za sve dodatne potrebe u 2017.; povećava stoga odobrena sredstva za tu pričuvu na milijardu EUR godišnje, pod uvjetom da se odluka o sredstvima na godišnjoj razini za pričuvu za pomoć u nuždi donese tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja;

82.  vraća na razinu iz nacrta proračuna sredstva za pričuve za Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Fond solidarnosti Europske unije radi lakše mobilizacije tih posebnih instrumenata;

Plaćanja

83.  izražava zabrinutost zbog znatnog smanjenja u odobrenim sredstvima za plaćanja u nacrtu proračuna za 2017. u usporedbi s proračunom za 2016.; napominje da to ukazuje na zastoje u provedbi koji su zabrinjavajući ne samo iz perspektive provedbe politika Unije nego predstavljaju opasnost od ponovnog nakupljanja nepodmirenih računa na kraju tekućeg programskog razdoblja; smatra da bi se to pitanje trebalo riješiti u sklopu revizije VFO-a; nadalje, izražava žaljenje zbog rezova u plaćanjima koje je Vijeće predložilo unatoč tome što su na raspolaganju znatne razlike do gornjih granica;

84.  naglašava da je, na temelju zahtjeva Parlamenta, dogovoren plan plaćanja s ciljem smanjenja zaostalih plaćanja dospjelih potraživanja povezanih s kohezijskom politikom za razdoblje 2007. – 2013. koja bi krajem 2016. iznosila „uobičajene” 2 milijarde EUR; ističe da su krajem 2015. utvrđene barem 8,2 milijarde EUR nepodmirenih računa za razdoblje 2007. – 2013. u području kohezijske politike te se očekuje da će taj broj krajem 2016. pasti ispod 2 milijarde EUR; vjeruje da bi se trebao izraditi obvezujući zajednički plan plaćanja za razdoblje od 2016. do 2020. te da bi se o njemu trebale dogovoriti sve tri institucije; inzistira na tome da bi se takav novi plan trebao temeljiti na dobrom financijskom upravljanju i sadržavati jasnu strategiju za ispunjavanje svih obveza za plaćanja u svim naslovima do kraja trenutačnog VFO-a i izbjegavanja „skrivenih zaostataka” koji nastaju zbog umjetnog usporavanja provedbe određenih višegodišnjih programa i drugih mjera ublažavanja, kao što je smanjenje stopa pretfinanciranja;

85.  odlučuje zadržati na razini nacrta proračuna sva plaćanja u proračunskim linijama koja je Vijeće smanjilo i povećava odobrena sredstva za plaćanja u svim linijama u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Izrada proračuna temeljena na rezultatima

86.  podsjeća na to da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 3. srpnja 2013. o integriranom okviru unutarnje kontrole(10) naveo da dijeli stajalište Revizorskog suda da nema smisla pokušati mjeriti uspješnost ako se proračun ne temelji na pokazateljima uspješnosti(11) te poziva na uspostavu modela javnog proračuna na temelju uspješnosti u kojem je svaka proračunska linija popraćena ciljevima i ishodima koji se mjere pokazateljima uspješnosti;

87.  pozdravlja programske izvještaje o rashodima poslovanja priložene nacrtu proračuna, s obzirom na to da pružaju djelomičan odgovor na zahtjev Parlamenta u vezi s ciljevima, rezultatima i pokazateljima; međutim, napominje da se tim izvještajima uobičajena metoda izrade proračuna prema aktivnostima dopunjuje nekim podacima o uspješnosti;

88.  ustraje u tome da bi se, u cilju pojednostavljenja Komisijinih alata unutarnjeg upravljanja, direktori glavnih uprava prilikom donošenja svojih planova upravljanja i godišnjih izvješća o radu trebali držati političkih ciljeva i pokazatelja sadržanih u programskim izvještajima o rashodima poslovanja, te da bi Komisija na temelju toga trebala izraditi nacrt svojeg izvješća o ocjeni iz članka 318. UFEU-a;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

89.  zadržava nepromijenjenom ukupnu razinu svojeg proračuna za 2017. u iznosu od 1 900 873 000 EUR, usvojenom na plenarnoj sjednici 14. travnja 2016.; izvršava proračunski neutralne tehničke prilagodbe kako bi se proračunski odrazile njegove nedavne odluke i oslobađa pričuvu u proračunskoj liniji za prijevoz zastupnika, drugih osoba i robe;

90.  odobrava izmjene u planu radnih mjesta i odgovarajuće izmjene u pogledu odobrenih sredstava u proračunu povezane s dodatnim potrebama klubova zastupnika; u potpunosti nadoknađuje ta povećanja smanjenjem odobrenih sredstava u pričuvi za nepredviđene izdatke i u proračunskoj liniji za opremanje prostora;

91.  podsjeća na svoju političku odluku da se klubovi zastupnika izuzmu iz cilja smanjenja radnih mjesta za 5 %, kako je istaknuto u njegovim rezolucijama o proračunu za 2014.(12), 2015.(13) i 2016.(14);

92.  smanjuje plan radnih mjesta Glavnog tajništva(15) za 2017. za 60 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenog 2015. postignut s Vijećem; podsjeća da je u procjenama već uzet u obzir proračunski učinak te mjere;

93.  uzimajući u obzir završetak prijenosa radnih mjesta predviđen sporazumom o suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, smanjuje svoj plan radnih mjesta za dodatnih 20 radnih mjesta; naglašava da, s obzirom na to da za ta radna mjesta nisu bila predviđena proračunska sredstva, nema potrebe smanjiti odobrena sredstva u proračunskim linijama Parlamenta;

94.  poziva glavne tajnike Europskog parlamenta, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbor da zajednički djeluju na iznalaženju aranžmana za buduće dijeljenje administrativnih funkcija i usluga među tim trima institucijama; poziva glavne tajnike da provedu i studiju o tome jesu li i među Parlamentom, Komisijom i Vijećem moguće sinergije u pogledu administrativnim funkcija i usluga;

95.  u svojem planu radnih mjesta za 2017. zadržava 35 novih radnih mjesta predloženih u NIP-u 3/2016 u svrhu jačanja sigurnosti institucija; izuzima ta radna mjesta iz cilja smanjenja osoblja za 5 % s obzirom na to da je riječ o novim djelatnostima u Parlamentu;

96.  ponovno ističe da provedba cilja smanjenja osoblja ne smije ugroziti pravilno funkcioniranje Parlamenta i provođenje njegovih temeljnih ovlasti te ne smije dovesti u pitanje njegovu zakonodavnu izvrsnost, kao ni kvalitetu radnih uvjeta za zastupnike i osoblje;

97.  u svjetlu brojnih problema na koje se naišlo u ovogodišnjem unutarnjem proračunskom postupku, zaključuje da su izmjene poglavlja 9. i relevantnih dijelova drugih poglavlja njegova Poslovnika nužne kako bi postiglo ono što je Parlament zatražio u svojoj rezoluciji od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., odnosno da bi „sve relevantne informacije trebalo pravovremeno, razumljivo te uz odgovarajuću razinu detalja i raščlambe predstaviti članovima Predsjedništva i Odbora za proračune kako bi se Predsjedništvu, Odboru za proračune i klubovima zastupnika omogućilo da provedu odgovarajuće rasprave te da temelje svoje odluke na širokoj slici stanja i potreba proračuna Parlamenta”;

98.  u skladu sa stavkom 15. svoje gore navedene rezolucije od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., zahtijeva da se tijekom proračunskog postupka za financijsku godinu 2018. prvi puta koristi metodom izrade proračuna na temelju trenutačnih potreba, a ne na temelju sustava koeficijenata;

99.  podsjeća da je uprava preuzela obvezu predložiti srednjoročan i dugoročan proračunski plan u kojem će se jasno razlučiti ulaganja i operativni rashodi povezani s aktivnostima institucije, što se odnosi i na njegove zakonske obveze; stoga očekuje da će nacrt projekcije proračuna za 2018. biti dostavljen u istom obliku;

100.  podsjeća na izvješće Fox-Häfner(16) iz 2013., u kojem je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose između 156 i 204 milijuna EUR, što je jednako 10 % proračuna Parlamenta; napominje da je utvrđeno da je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravno povezano s geografskom raspršenošću Parlamenta; naglašava da se u izvješću također procjenjuje da je ekološki učinak geografske raspršenosti između 11 000 i 19 000 tona emisija ugljičnog dioksida; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva da se izradi plan za jedinstveno sjedište i da se iznosi u predmetnim proračunskim linijama smanje;

101.  izražava žaljene zbog činjenice da, unatoč brojnim pozivima odbora za proračune, srednjoročne i dugoročne strategije za zgrade parlamenta nisu dostupne za informiranu raspravu u odborima;

Dio IV. – Sud Europske unije

102.  izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće povećalo paušalni odbitak s 2,5 na 3,8 %, što odgovara smanjenju sredstava u iznosu od 3,4 milijuna EUR i u suprotnosti je s izuzetno visokom popunjenošću radnih mjesta na Sudu (98 % krajem 2015.); stoga vraća paušalni odbitak na razinu iz nacrta proračuna, čime se Sudu omogućuje da izvršava svoje zadaće u kontekstu stalnog rasta broja sudskih predmeta;

103.  nadalje, odlučuje vratiti na razinu iz nacrta proračuna sredstva za šest proračunskih stavki koja je Vijeće smanjilo u glavi I. i glavi II. proračuna Suda, a koje bi imale posebno značajan učinak u pogledu prioriteta Suda u jezičnim i sigurnosnim pitanjima;

104.  izražava nezadovoljstvo jednostranom izjavom Vijeća i povezanim dodatkom o smanjenju osoblja za 5 % u stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2017., prema kojima Sud treba smanjiti plan radnih mjesta za dodatnih 19 radnih mjesta; ističe da tih 19 radnih mjesta odgovara 12, odnosno 7 radnih mjesta koje su Parlament i Vijeće kao odgovor na dodatne potrebe propisno odobrili tijekom proračunskih postupaka za 2015., odnosno 2016. godinu i stoga inzistira da se tih 19 radnih mjesta ne treba vratiti, s obzirom na to da je Sud već ispunio zahtjev za smanjenje radnih mjesta za 5 % time što je u razdoblju od 2013. do 2017. ukinuo 98 radnih mjesta; 

Dio V. – Revizorski sud

105.  vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 2,6 % kako bi se Revizorskom sudu omogućilo da ispuni svoje potrebe u pogledu plana radnih mjesta;

106.  vraća na prvotnu razinu iznose u još pet proračunskih stavki u kojima je Vijeće izvršilo rezove, i to kako bi Revizorski sud mogao izvršiti svoj program rada i pripremiti planirana izvješća o reviziji;

107.  djelomično vraća na razinu iz nacrta proračuna iznose za tri proračunske stavke za koje je sam Revizorski sud iznio prijedloge za ostvarenje ušteda;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

108.  vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 4,5 % kako bi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru omogućio da ispuni svoje potrebe i nosi se s trajnim smanjenjem osoblja povezanim sa sporazumom o suradnji koji su u veljači 2014. Europski gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija potpisali s Europskim parlamentom;

109.  u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava 12 radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament;

110.  nadalje, odlučuje iznose u stavci za dodatne usluge za prevoditeljsku službu uskladiti s procjenom te institucije i tako dijelom nadoknaditi prijenos 36 radnih mjesta iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament izvršen u skladu s navedenim sporazumom o suradnji;

Dio VII. – Odbor regija

111.  u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava osam radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Odbora regija u Europski parlament;

112.  nadalje, vraća odobrena sredstva povezana s uredskim i informatičkim troškovima članova Odbora koja je Komisija smanjila u nacrtu proračuna za 2017. na razinu koju je procijenio sam Odbor kako bi zajamčio dostatna sredstva za uredske i informatičke troškove članova Odbora regija;

113.  žali zbog smanjenja koja je Komisija u nacrtu proračuna izvršila u proračunskoj stavci za „opremanje prostora” i odlučuje iznos za tu stavku vratiti na razinu koju je procijenio sam Odbor, kako bi se moglo odgovoriti na sigurnosne izazove, održavati zgrade u dobrom stanju u skladu sa zakonskim obavezama i poboljšati njihovu energetsku učinkovitost;

114.  naposljetku, vraća odobrena sredstva povezana s komunikacijskim aktivnostima političkih skupina koja je Komisija u nacrtu proračuna smanjila kako bi se zajamčilo dostatno financiranje komunikacijskih aktivnosti političkih skupina Odbora;

Dio VIII. – Europski ombudsman

115.  napominje da je Vijeće smanjilo iznose iz nacrta proračuna Europskog ombudsmana za 195 000 EUR; ističe da bi to smanjenje predstavljalo nerazmjerno opterećenje za ionako izuzetno ograničen proračun Ombudsmana te bi imalo znatan negativan učinak na sposobnost te institucije da djelotvorno služi europskim građanima; stoga vraća na prethodnu razinu iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se omogućilo da Ombudsman izvršava svoj mandat i ispunjava svoje obveze;

Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka

116.  sa žaljenjem napominje da je Vijeće smanjilo nacrt proračuna Europskog nadzornika za zaštitu podataka za 395 000 EUR; ističe da je to u jasnoj suprotnosti s dodatnim zadaćama koje su toj instituciji dodijelili Parlament i Vijeće i da bi se tim smanjenjem utjecalo na sposobnost te institucije da djelotvorno pruža usluge drugim europskim institucijama; stoga iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove vraća na prethodnu razinu kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

117.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove na prethodnu razinu;

118.  nadalje, u skladu sa zaključcima Vijeća iz ožujka 2015. odlučuje uvesti proračunsku stavku za stratešku komunikaciju kako bi se ESVD-u pružili dostatno osoblje i instrumenti za suočavanje s izazovom koji predstavlja dezinformiranje koje provode treće zemlje i nedržavni akteri;

119.  pozdravlja pismeno preuzetu obvezu Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da će se postojeća neravnoteža u ESVD-u u pogledu udjela diplomatskog i statutarnog osoblja EU-a iz pojedinih država članica na određenim položajima riješiti te da će tijekom 2017. iznijeti ocjenu politike ESVD-a u području upravljanja ljudskim resursima; poziva Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Parlament o poduzetim koracima obavijesti najkasnije do proljeća 2017., odnosno do početka sljedećeg proračunskog postupka;

o
o   o

120.  uvjeren je da proračun Unije može doprinijeti djelotvornom rješavanju ne samo posljedica već i temeljnih uzroka kriza s kojima se Unija trenutno suočava; međutim, smatra da bi se nepredviđeni događaji koji se tiču cijele Unije trebali rješavati zajedničkim snagama i izdvajanjem dodatnih sredstava na razini Unije, a ne dovođenjem u pitanje preuzetih obveza ili vraćanjem na stav da je rješenja moguće postići isključivo na nacionalnoj razini; stoga naglašava da odredbe o fleksibilnosti služe za pružanje zajedničkog i brzog odgovora i trebale bi se u potpunosti iskoristiti kako bi se nadoknadila stroga ograničenja zadana u okviru gornjih granica VFO-a;

121.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0080.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0132.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.
(8) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(9) Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).
(10) SL C 75, 26.2.2016., str. 100.
(11) Doprinos Kersti Kaljulaid na saslušanju o integriranom okviru unutarnje kontrole koji je 22. travnja 2013. organizirao odbor CONT.
(12) Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0437.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0036.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0376.
(15) S obzirom na to da je donesena politička odluka prema kojoj se taj izračun ne odnosi na klubove zastupnika, to se smanjenje primjenjuje na plan radnih mjesta Glavnog tajništva.
(16) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0498.

Pravna napomena