Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2226(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0285/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0285/2016

Rasprave :

PV 27/10/2016 - 6
CRE 27/10/2016 - 6

Glasovanja :

PV 27/10/2016 - 8.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0427

Usvojeni tekstovi
PDF 397kWORD 68k
Četvrtak, 27. listopada 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima
P8_TA(2016)0427A8-0285/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. listopada 2016. o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima (2015/2226(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o zapošljavanju u ruralnim područjima: smanjenje razlika u zapošljavanju (COM(2006)0857),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0285/2016),

A.  budući da ruralne zone predstavljaju više od 77 % teritorija Europske unije i da su brojna radna mjesta na tim područjima koja se često ne mogu premjestiti drugdje povezana s poljoprivredom i poljoprivredno-prehrambenom industrijom;

B.  budući da poljoprivreda i poljoprivredno-prehrambena industrija čine 6 % BDP-a Europske unije, 15 milijuna poduzeća i 46 milijuna radnih mjesta;

C.  budući da se u posljednjim desetljećima u velikom broju europskih zemalja broj poljoprivrednika u ruralnim područjima drastično smanjio, kao što su se smanjili i prihodi poljoprivrednika te drugih radnika u sektoru poljoprivrede, a broj radnih mjesta i dalje je u padu; budući da se između 2005. i 2014. input rada u poljoprivredi u EU-28 smanjio za gotovo jednu četvrtinu (-23.6 %)(1);

D.  budući da poljoprivreda i dalje obuhvaća veći dio europskog teritorija, ali da predstavlja tek malen dio aktivnog stanovništva koje živi u ruralnim područjima; budući da diversifikacija korištenja poljoprivrednog zemljišta, koja obuhvaća produktivno-gospodarsku funkciju, rezidencijalnu i rekreativnu funkcije te funkciju zaštite i očuvanja prirode, predstavlja znatno velik izazov u pogledu razvoja i zapošljavanja u raznim ruralnim regijama Unije; budući da, unatoč činjenici da je u nekim regijama posljednjih godina zaustavljen depopulacijski trend priljevom ljudi koji žele živjeti na selu, čime je u većini slučajeva došlo do periurbanog efekta, ima i onih regija koje nisu toliko prosperitetne i koje sve više propadaju te čija velika udaljenost predstavlja problem, a pružanje potpore razvoju i zapošljavanju je otežano;

E.  budući da su mnoga ruralna područja suočena s nizom izazova kao što su niski prihodi, negativan rast stanovništva, nedostatak radnih mjesta i visoka stopa nezaposlenosti, slabi razvoj tercijarnog sektora, nedostatak kapaciteta za preradu prehrambenih proizvoda, niska razina vještina i ograničene količine kapitala;

F.  budući da devet od deset Europljana smatraju da poljoprivreda i ruralna područja predstavljaju važan faktor njihove budućnosti;

G.  budući da je prihod po radnoj jedinici za poljoprivredne djelatnosti relativno nizak i da je to razlog za zabrinutost;

H.  budući da je gospodarska kriza pogodila sve dijelove Europe, ali najviše ruralna područja;

I.  budući da je s obzirom na trenutačnu gospodarsku krizu zapošljavanje jedan od glavnih prioriteta Europske unije, posebno u okviru EFSU-a, te da u tom kontekstu treba ojačati legitimitet i poboljšati učinkovitost zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi ona postala jedan od glavnih čimbenika europskog djelovanja s ciljem očuvanja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima, uglavnom u sektoru poljoprivrede, kao i poticanja konkurentnosti; budući da je u tom kontekstu potrebno ocijeniti raspon utjecaja ZPP-a na otvaranje i očuvanje radnih mjesta u ruralnim područjima;

J.  budući da je od ključne važnosti zadržati dva stupa ZPP-a, s obzirom na to da se prvim stupom sprječava emigracija malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz sektora te se čuvaju radna mjesta u poljoprivrednom sektoru, a drugim se stupom osigurava otvaranje novih radnih mjesta u drugim područjima kao što su turizam, prerada hrane i ostali povezani sektori;

K.  budući da je europska poljoprivreda suočena s brojnim izazovima u pogledu proizvodnje hrane i sigurnosti opskrbe hranom, okoliša, energije i klimatskih promjena te je ključno ojačati vezu između društva i poljoprivrede, kao i razviti inovativna rješenja za suočavanje s tim izazovima kako bi se osigurali otpornost i konkurentnost sektora i ponovno promislili ciljevi istinske javne politike u službi svih građana, a to je jedan od najvažnijih aspekata europske integracije;

L.  budući da se ponovno povezivanje poljoprivrede s lokanom zajednicom – ta potrebna povezanost između proizvodnje i otvaranja radnih mjesta na određenom području – predugo zanemarivalo te da je naša zadaća sačuvati poljoprivrednu proizvodnju kao temeljnu aktivnost muškaraca i žena neodvojivu od područja u kojemu žive, kako bi se održala dinamičnost ruralnih područja i brojnost radnih mjesta; budući da će se tim ponovnim povezivanjem također zajamčiti zdrava ravnoteža između urbanog i ruralnog razvoja;

M.  budući da je sve veća uloga gradske i prigradske poljoprivrede, kao i interes za nju i za izmijenjeni model potrošnje kojim se kombiniraju različiti čimbenici, uključujući minimalni ekološki otisak, visokokvalitetnu lokalnu proizvodnju i priznavanje vrijednosti rada malih i regionalnih proizvođača;

N.  budući da se sastavnim elementima posljednje reforme ZPP-a omogućilo ravnopravnije preusmjeravanje i preraspodjela potpora među državama članicama i različitim poljoprivrednim sektorima te ponovno potvrdila uloga ZPP-a u gospodarskom smislu te uloga ZPP-a kao socijalnog stabilizacijskog faktora poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih regija;

O.  budući da, iako su studije pokazale da izravnim plaćanjima u sklopu prvog stupa ne dolazi do izravnog otvaranja radnih mjesta, ona imaju ključnu ulogu u očuvanju radnih mjesta i zadržavanju poljoprivrednika na tom području; budući da bi, ako se ta podrška u okviru politike ukine, 30 % europskih poljoprivrednika bilo prisiljeno prekinuti svoje aktivnosti i napustiti poljoprivredni sektor; budući da ta plaćanja održavaju mala poljoprivredna gospodarstva i ruralna područja na životu;

P.  budući da potpore u obliku izravnih plaćanja za poljoprivrednike u perifernim područjima koji se bave poljoprivredom na marginaliziranom zemljištu ili zemljištu u nepovoljnom položaju nisu ključne samo kako bi se osiguralo da poljoprivrednici ostanu na tim zemljištima i zarađuju dovoljno za dostojan život, nego i kako bi se pobrinula za to da su ta zemljišta zaštićena i imaju ulogu u privlačenju turizma u dotično područje;

Q.  budući da je primarni cilj prvog stupa reformiranog ZPP-a sigurnost opskrbe hranom čime se doprinosi očuvanju postojećih radnih mjesta u poljoprivredi i da postoji zahtjev za pravedniju raspodjelu plaćanja u okviru prvog stupa u cilju postizanja najvećeg mogućeg pozitivnog učinka dotične potpore;

R.  budući da iskustvo s terena pokazuje da su mogući drugačiji načini razvoja poljoprivrede, kojima bi se postigli bolji rezultati u pogledu kvalitete prehrambenih namirnica, poljoprivredne, ekološke i socioekonomske učinkovitosti, da je važno podržavati i promicati raznolikost poljoprivrednih sustava te da mala i srednja gospodarstva, koja su u načelu raznovrsnija, inovativnija, vrlo fleksibilna, često dobro povezana u udruge proizvođača i zadruge doprinose zajednicama u kojima se nalaze tako što podržavaju ruralnu ekonomiju, a to je ključ razvoja europske poljoprivrede;

S.  budući da je trenutačna kriza pokazala da je u okviru zajedničke poljoprivredne politike usmjerene na tržište nužno zadržati zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta i definirati nove regulatorne instrumente prilagođene kako bi se njima osigurala stabilnost cijena te sigurnost radnih mjesta i prihoda od poljoprivrede;

T.  budući da europski poljoprivrednici djeluju na sve globaliziranijem tržištu i da su stoga izloženiji nestabilnosti cijena nego drugi sektori;

U.  budući da se aktualnim sustavom plaćanja u lancu opskrbe hranom ne jamči održiva distribucija dodane vrijednosti te često dovodi do toga da prihodi primarnih proizvođača nisu dostatni ni za pokrivanje njihovih troškova;

V.  budući da, u usporedbi s gradskim područjima, ruralna područja obično karakteriziraju statistički više razine nezaposlenosti i znatno niži prihodi stanovništva, kao i manje privlačna infrastruktura i slabiji pristup uslugama, a troškovi pružanja usluga su znatni zbog niže gustoće naseljenosti i pristupačnosti;

W.  budući da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima mora biti dio održive politike prilagođene specifičnim područjima kojom se vodi računa o očuvanju i razvoju poljoprivrednih aktivnosti i aktivnosti neizravno povezanih sa sektorom poljoprivrede i šumarstva, kao i ruralnih aktivnosti koje su temelj društvenih odnosa i solidarnosti među raznim dionicima te koje su povoljne za okoliš;

X.  budući da budućnost ruralnih područja ne ovisi isključivo o razvoju poljoprivrednog sektora, već i o diversifikaciji te održavanju drugih gospodarskih aktivnosti, kao što su šumarstvo, obrt, razvoj malih i srednjih poduzeća te integriranih proizvodnih kapaciteta, ruralni turizam, omogućavanje rekreacijskih, obrazovnih i sportskih aktivnosti (npr. jahanje) te održivo korištenje poljoprivrednim i šumskim resursima (uključujući otpad) za proizvodnju obnovljive energije ili ekoloških materijala i proizvoda na temelju ekoloških postupaka; budući da postoji potreba za donošenjem decentraliziranih i lokalnih politika povezanih sa socioekonomskim aspektima te ruralnim identitetom i kulturom, kao i za uspostavom istinski teritorijalnog sustava kojim se nastoji uspostaviti sinergija i zajednički vrednovati ruralne resurse u okviru zajedničkih i međusektorskih pristupa, naročito uključivanjem drugih fondova EU-a, kako bi se potaknuli rast i zapošljavanje u ruralnim područjima, a istovremeno zajamčilo postojanje ruralne infrastrukture;

Y.  budući da je radi toga nužno usredotočiti se na činjenicu da se brojna radna mjesta koja ovise o lokaciji i određenoj poljoprivrednoj djelatnosti, uključujući šumarstvo, ne mogu premjestiti, bilo da je riječ o prehrambenim ili neprehrambenim uslugama, kao što su očuvanje krajolika i vode te gospodarenje istima;

Z.  budući da je podršku potrebno pružati posebno malim obiteljskim gospodarstvima, odnosno poljoprivrednicima pojedincima koji samostalno ili sa suradnicima odgovorno, neovisno i efektivno upravljaju svojim gospodarstvom te koji se nose s eventualnim poteškoćama i lakše prilagođavaju proizvodnju i/ili proizvodne metode te diversificiraju svoje aktivnosti kako bi se suprotstavili stalnim strukturnim promjenama u poljoprivrednom sektoru;

AA.  budući da je potrebno analizirati, bilježiti i u svim politikama EU-a promicati potencijal žena koje rade i/ili su samozaposlene u poljoprivredi i ruralnim područjima, te ih se niti jednom od politika EU-a ne smije marginalizirati, jer će se na taj način stvoriti temelji za žene pokretače razvoja i inovacija, što će cijelom sektoru pomoći da izađe iz krize; budući da bi žene trebale biti uključene u planove za razvoj sektora na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi potonja mogla iskoristiti njihove potrebe, iskustva i vizije, zbog čega bi one trebale posjedovati vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u osmišljavanju takvih planova;

AB.  budući da je 2010. samo 7,5 % poljoprivrednika bilo mlađe od 35 godina i da je preko 4,5 milijuna trenutnih voditelja gospodarstava starije od 65 godina, a članci 50. i 51. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u okviru ZPP-a uključuju odredbe za poticanje obnavljanja generacija u poljoprivredi;

AC.  budući da je u brojnim državama članicama pristup žena iz ruralnih regija tržištu rada u području poljoprivrede ili u drugim sektorima ograničen te da je u tim regijama više nego u drugima razlika u plaći muškaraca i žena veća, a da je njihova uloga ipak od iznimne važnosti za razvoj i društveni život u ruralnim područjima, a posebno na poljoprivrednim gospodarstvima koja su provela diversifikaciju svojih aktivnosti te u ponudi imaju seoski turizam, visokokvalitetne proizvode, rekreativne, obrazovne i sportske aktivnosti te druge usluge; budući da žensko poduzetništvo predstavlja važan stup održivog razvoja u ruralnim područjima u socijalnom, ekonomskom i ekološkom pogledu; budući da je nejednak pristup zemljištu jedan od čimbenika koji pridonose ograničavanju žena u razvoju poslovne aktivnosti u poljoprivrednom sektoru; budući da u prosjeku 29 % poljoprivrednih gospodarstava u Europi vode žene;

AD.  budući da je malen broj sorti kultura koje se industrijski uzgajaju; budući da lokalne sorte i pasmine imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i očuvanju sredstava za život u regijama i lokalnoj proizvodnji;

AE.  budući da ruralno područje treba učiniti privlačnijim za nove generacije te da se treba poticati osposobljavanje s naglaskom na inovacijama i modernizaciji u području zanimanja i tehnologija;

AF.  budući da je FAO razvio univerzalni okvir za procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA);

AG.  budući da se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) može iskoristiti za stručno osposobljavanje i svladavanje vještina u različitim sektorima aktivnosti u ruralnim područjima;

U okviru postojećeg ZPP-a

1.  poziva sve države članice da mladim poljoprivrednicima pruže održive perspektive kako bi se spriječilo napuštanje ruralnih područja, da provedu sveobuhvatnu strategiju obnavljanja generacija te da u tom cilju u potpunosti iskoriste sve mogućnosti koje novi ZPP nudi za podršku mladim te novim poljoprivrednicima, uključujući izvan obiteljskog kruga, posebno pružanjem potpore mladim poljoprivrednicima u okviru mjera prvog i drugog stupa te novim poljoprivrednicima starijima od 40 godina u uspostavi njihovih gospodarstava; primjećuje također da te odredbe također moraju biti dopunjene i usklađene s odredbama nacionalnih politika (o korištenju zemljišta, oporezivanju i socijalnoj sigurnosti itd.), uključujući potporu iz članaka 50. i 51. Uredbe (EU) br. 1307/2013;

2.  napominje da veliku većinu izravnih plaćanja u okviru ZPP-a primaju najbogatija poljoprivredna gospodarstva te da je 2014. samo 13 % korisnika primilo 74 % rashoda u obliku izravnih plaćanja u okviru ZPP-a; smatra da se time ne pomaže otvaranju radnih mjesta u poljoprivredi, s obzirom na to da mala gospodarstva zahtijevaju veliku količinu radne snage te da 53 % poljoprivrednih radnika radi na malim poljoprivrednim gospodarstvima; poziva na bolju raspodjelu plaćanja u okviru ZPP-a u korist malih poljoprivrednika;

3.  potiče države članice da pružaju veću podršku malim i srednjim gospodarstvima, posebno češćim preraspodjelama plaćanja; nadalje, poziva države članice da uvedu mehanizme kojima će se poticati poduzeća koja su učinkovito organizirana i ona koja se koriste pravnim instrumentima spajanja poduzeća;

4.  smatra da se u okviru ZPP-a u većoj mjeri moraju u obzir uzeti područja u geografski nepovoljnom položaju (planinska područja, prekomorska područja, jako udaljena područja, osjetljiva prirodna područja) jer je održavanje poljoprivrede na životu ključan vektor gospodarskog, društvenog i ekološkog razvoja usmjerenog na zapošljavanje; međutim, ZPP-om se u obzir također mora uzeti nova dinamika periurbanizacije te dati potpora prijelaznim područjima na rubu urbanih zona u suočavanju s ograničenjima koja proizlaze iz njihovih posebnosti;

5.  podsjeća da su se države članice uvelike koristile mogućnošću dodjele vezanih plaćanja, kojima se radna mjesta zadržavaju u područjima u nepovoljnom položaju jer vezana plaćanja potiču razvoj proizvodnje i omogućuju da se ona zadrži na tim područjima, te ih poziva da povećaju udio te vrste potpore za aktivne poljoprivrednike, da je učine fleksibilnijom te da je iskoriste za opskrbu Europske unije većim zalihama biljnih proteina, koja se za uvoz te sirovine trenutno oslanja na treće zemlje; nadalje smatra da bi se razina dobrovoljnih vezanih plaćanja mogla prilagoditi u odnosu na razinu zapošljavanja ovisno o određenom usjevu, čime bi se pružila dodatna potpora proizvodnji za koju je potrebna najveća radna snaga;

6.  ističe da u aktualnom programskom razdoblju i u skladu s Programom ruralnog razvoja postoji odredba za ciljanu pomoć za uzgoj lokalnih sorti i pasmina, čime se promiče regionalno zapošljavanje i održava biološka raznolikost; poziva države članice da uvedu mehanizme u okviru kojih će skupine i organizacije proizvođača i poljoprivrednika koji se bave uzgojem lokalnih sorti i pasmina moći primati ciljanu pomoć;

7.  podsjeća da je potrebno voditi računa o ekološkom aspektu izravnih potpora, što treba biti sredstvo u postizanju održivosti i isplativosti gospodarstava te doprinositi održavanju i otvaranju novih radnih mjesta, između ostalog u području očuvanja biološke raznolikosti, seoskog turizma i upravljanja ruralnim područjima, npr. uz pomoć imanja i povijesnih ladanjskih vila; potiče EU da osigura pojednostavljenje i omogući da se ekološki propisi provedu jednostavno, razumljivo i bez problema; ističe da se ekološkim aspektom ne smije dovesti do smanjenja ili napuštanja poljoprivredne proizvodnje, koja je posebno osjetljiva u planinskim i perifernim područjima;

8.  smatra da bi, s obzirom na visoku stopu smrtnosti pčela u nekoliko država članica EU-a i na ključnu ulogu koje one kao oprašivači imaju u pogledu sigurnosti hrane te ekonomije mnogih biljnih sektora, Unija trebala pružiti veću potporu tom sektoru donošenjem istinske europske strategije za repopulaciju pčela; dodaje da za to ne bi bila potrebna velika ulaganja, a da bi se na taj način otvorila brojna radna mjesta bilo diversifikacijom aktivnosti na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima bilo otvaranjem novih specijaliziranih gospodarstava, koja bi prema mišljenju stručnjaka trebala imati dvije stotine košnica da bi bila održiva i čija bi primarna svrha bila parenje izabranih matica i trutova, a potom i proizvodnja meda kojega u EU-u drastično nedostaje; ističe da je takav pristup, koji se temelji na raznim europskim strategijama, onima o inovacijama, socijalnoj uključenosti i otvaranju novih radnih mjesta, u potpunosti u skladu sa željom da se zajednička poljoprivredna politika i razvoj poljoprivrede preusmjere u cilju ostvarenja veće održivosti;

9.  napominje da se u cilju očuvanja radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima sektor mora okrenuti novim alatima za upravljanje rizikom te pojačati upotrebu alata poput organizacija proizvođača u okviru jedinstvenog ZOT-a i drugog stupa kako bi se bolje odgovorilo na fluktuacije i potražnju na globalnom tržištu; smatra da je tržišne mjere i iznimne krizne mjere te mjere upravljanja rizikom, koje su predviđene jedinstvenim ZOT-om i drugim stupom, potrebno provoditi puno brže i odlučnije, uz prilagodbu pomoći iz proračuna EU-a posebnoj situaciji u kojoj se nalaze najudaljenije regije, planinske regije te ostale regije suočene s izazovima u pogledu konkurentnosti, kako bi se ograničili negativni učinci pada cijena na prihode od poljoprivrede; ističe da nisu u potpunosti ispunjeni ciljevi provedbe iznimnih kriznih mjera te da se njima trebaju u većoj mjeri uzeti u obzir postojeća infrastruktura i kapaciteti država članica; poziva Komisiju da u svjetlu nedavnih kriza razvije sustave za bržu i efikasniju intervenciju kojima se mogu spriječiti najnegativniji učinci;

10.  poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijal iznimnih mjera iz članaka 219. do 222. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

11.  smatra da se intervencijske cijene, kako bi imale ulogu zaštitne mreže, moraju redovito usklađivati prateći kretanja cijena troška kako bi imale izravan učinak na prihode proizvođača i daljnji tijek njihovih aktivnosti te zapošljavanje; poziva EU da uspostavi prevencijske alate slične onima za Europski opservatorij za tržište mlijeka u svim najvećim proizvodnim sektorima kako bi se nadzirala tržišta, čime bi se omogućilo usmjeravanje proizvodnje te osigurao odgovor u kriznim situacijama fleksibilnim i reaktivnim alatima za upravljanje tržištem koje bi se aktiviralo u potrebnom trenutku;

12.  svjestan je da kratki lanci opskrbe koji povezuju poljoprivrednike s lokalnim proizvođačima mogu potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima i ističe da sustavi kvalitete, oznake zemljopisnog podrijetla i organska poljoprivreda predstavljaju mogućnost za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i potencijalno otvaranje ruralnih radnih mjesta te ih se kao takve treba ne samo zaštititi već i razvijati jer se zahvaljujući njima otvaraju nova radna mjesta i štite regionalna kultura i identitet; ističe da je za te proizvode potrebno osigurati bolji pristup većim tržištima i uvesti mjere za jamčenje njihove kvalitete, promicanje i zaštitu u cilju poboljšanja njihovog plasiranja na tržište te uključivanja u opće turističke proizvode određenog geografskog područja; podsjeća, u svjetlu zakonodavnih prijedloga o kojima se raspravlja, da se ti pozitivni ekonomski učinci temelje na povjerenju potrošača koje ne bi trebalo biti dovedeno u pitanje izmjenama koje bi se mogle smatrati snižavanjem kvalitete; nadalje ističe da postupci za postizanje tih standarda kvalitete mogu biti presloženi te da ih je potrebno pojednostaviti;

13.  smatra da bi se države članice trebale više koristiti prioritetnim područjem koje se odnosi na očuvanje i otvaranje radnih mjesta iz 6. prioriteta drugog stupa kao i mjerama za prijenos znanja te stručno i cjeloživotno usavršavanje (uključujući pripravništvo, doškolavanje i prekvalifikaciju) kako bi se osobe mogle zaposliti na drugim radnim mjestima u ruralnim područjima, kao i savjetodavnim mjerama te mjerama za pomoć u upravljanju kako bi se poboljšala ekonomska i ekološka učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava; poziva Komisiju i države članice da dodjele pomoć za usavršavanje kako bi pomogle poljoprivrednicima te radnicima u sektoru poljoprivrede i u ruralnim područjima da postanu svestraniji i sposobni diversificirati svoje aktivnosti i inicijative te da podrži inovacije;

14.  napominje da su trenutačni programi za ruralni razvoj u mnogo manjoj mjeri usmjereni na socijalne projekte u okviru kojih se vodi računa o očuvanju radnih mjesta od onih iz prethodnog programskog razdoblja (2007. – 2013.) i to zbog mjera koje su države članice izabrale u okviru svojih programa za ruralni razvoj te manje količine sredstava izdvojenih za mjere koje se izravno odnose na zapošljavanje; stoga poziva na veću fleksibilnost u provođenju politike ruralnog razvoja;

15.  smatra da je potrebno pojednostaviti primjenu politike ruralnog razvoja, donijeti usklađenije pristupe poput financiranja iz više fondova te zaustaviti države članice i Komisiju u njihovu nametanju iscrpnih upravnih i financijskih provjera;

16.  poziva države članice da bolje oglašavaju potencijal drugog stupa ZPP-a u pogledu diversifikacije aktivnosti u ruralnim područjima (npr. agroturizam, proizvodnja obnovljive energije);

17.  ističe da se faktor rizika neodvojiv od koncepta inovacija nedovoljno uzima u obzir i u nacionalnoj politici i u politici EU-a te da ta činjenica priječi inovacije i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mnogobrojne aktere koji ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima za dovršenje inovativnih projekata;

18.  naglašava da su ruralni razvoj i otvaranje radnih mjesta usko povezani i stoga poziva države članice i regije da maksimalno iskoriste potencijal lokalnih i regionalnih tijela koja su najbolje upoznata s izazovima i mogućnostima u svojim područjima kako bi se ostvarili ciljevi drugog stupa i poštovali prioriteti ZPP-a, uključujući promicanje socijalne uključenosti, smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja; podsjeća na mogućnost usmjeravanja programa za ruralni razvoj i operativnih programa na otvaranje i očuvanje radnih mjesta te poboljšanje ruralnih usluga te traži od Europske komisije da im pruži pomoć kako bi postigle taj cilj; ističe prilagodbu modela ekonomije dijeljenja u ruralnim područjima u cilju poticanja zapošljavanja i učinkovitosti poljoprivrednih aktivnosti te smanjenja troškova;

19.  poziva Komisiju i države članice da pruže potporu poduzećima i zadrugama u socijalnoj ekonomiji, uključujući socijalnu poljoprivredu(2), kako bi se potakla socijalna integracija i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima; prima na znanje aktivnosti ostvarene u okviru Inicijative za socijalno poduzetništvo i poziva Komisiju da poveća doprinos socijalne ekonomije ruralnom razvoju, primjerice izradom akcijskog plana za poduzeća socijalne ekonomije;

20.  ističe da se mjerama za poticanje demografskog razvoja i okruženja koje pogoduje obiteljima u poljoprivrednim područjima treba dati više važnosti kako bi se pružila potpora obiteljima i olakšala pomirba između obiteljskog i profesionalnog života, ali i u vezi s pitanjima u odnosu na tržište rada i ekonomski razvoj u ruralnim područjima;

21.  naglašava potrebu za promicanjem aktivnih mjera i politika kojima se ističe pozitivna uloga migracije u poticanju ekonomskog rasta i jačanju socijalne kohezije u ruralnim područjima;

22.  poziva Komisiju i države članice da uspostave politike kojima će se valorizirati ruralna područja razvojem turizma koji, ako se odgovarajuće strukturira i potiče, može biti pokretač kulturnog, društvenog i gospodarskog rasta područja s važnim prirodnim, krajobraznim, kulturnim i poljoprivredno-prehrambenim resursima; naglašava da turistički razvoj ruralnih područja i diversifikacija poljoprivrednih aktivnosti, među ostalim obrazovnih, kulturnih i rekreativnih, predstavljaju poticaj novim generacijama da se vrate na selo s inicijativama i poduzetničkim duhom usmjerenim na inovacije te valorizaciju karakterističnih proizvoda;

23.  ističe da će, uz pomoć EPFRR-a i drugih europskih fondova, uspostava sinergija između različitih područja politike biti ključna za odgovaranje na izazov otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima i omogućiti da poljoprivreda ponovno dobije ključno mjesto u teritorijalnom razvoju; prima na znanje da bi se sredstva iz drugog stupa mogla koristiti kao dinamičan financijski alat za stvaranje jačih sinergija s alternativnim izvorima i programima financiranja, kako bi oni bili dostupni ruralnim područjima u cilju povećanja povezivosti, konkurentnosti, gospodarske diversifikacije i podupiranja poduzetništva, vodeću računa o očuvanju ruralne kulture i identiteta;

24.  ističe da su mala gospodarstva kojima upravljaju vlasnici sve više pod pritiskom jer ulagači otkupljuju poljoprivredna zemljišta; ističe da su očuvanje površina namijenjenih uzgoju i pristup zemljištu ključni za osnivanje i širenje poljoprivrednog gospodarstva te za očuvanje radnih mjesta u ruralnim područjima; budući da je izvješće Komisije o potrebama mladih poljoprivrednika iz studenoga 2015. ukazalo na činjenicu da je dostupnost zemljišta za kupnju i najam najveći problem s kojim se susreću mladi poljoprivrednici i novi sudionici u području poljoprivrede; stoga poziva države članice da razmijene najbolje prakse i razviju instrumente koji bi omogućili pristup zemljištu u ruralnim područjima s visokom stopom nezaposlenosti i to kroz participativno korištenje i upravljanje posjedom, u skladu s nacionalnom praksom ili uspostavom sustava za upravljanje zemljištima i pružanje informacija o neiskorištenom zemljištu ili zemljištu koje bi se moglo iskoristiti za poljoprivredu, a na čije bi usluge pravo imali prvenstveno mladi poljoprivrednici i žene;

25.  smatra da je važno da se programima ruralnog razvoja učini više kako bi se poboljšali odnosi između ruralnih i urbanih područja u cilju poticanja suradnje i pružanja mogućnosti za poduzeća koja djeluju u ruralnim područjima, a koja su ključna za razvoj tih područja i otvaranje radnih mjesta; smatra da sela imaju važnu ulogu u urbano-ruralnim odnosima jer pružaju pristup osnovnim uslugama za stanovnike okolnih ruralnih područja te da bi države članice stoga u okviru svojih teritorijalnih politika trebale promicati pružanje usluga u selima;

26.  poziva na uvođenje obvezujućih pravila o pravednim plaćanjima u lancu opskrbe hranom između proizvođača hrane, trgovaca na veliko i prerađivača kako bi se zajamčilo da poljoprivrednici dobivaju prikladan udio dodane vrijednosti kojim im se omogućuje da vrše održivu poljoprivrednu aktivnost;

27.  ističe da je sektor šumarstva, faktor koji je trenutno nedovoljno iskorišten u Europi, jedan od većih izvora radnih mjesta koji bi u njegovim raznim oblicima trebalo bolje promicati u okviru drvne industrije; dodaje da je EU trenutno suočen s velikim manjkom opskrbe drvom i da se za razvoj šumarstva mora uložiti u potrebnu infrastrukturu;

28.  naglašava da je pristup zemljištu ključan preduvjet za osnivanje i širenje poljoprivrednog gospodarstva; ističe da je pristup zemljištu najveći problem mladih poljoprivrednika koji žele osnovati poljoprivredno gospodarstvo;

U okviru budućeg ZPP-a nakon 2020.

29.  ističe da je potrebno pojednostaviti postupke u okviru ZPP-a i da za ZPP treba izdvojiti dostatna sredstva kojima bi se, barem na aktualnoj razini, odrazila njegova znatna europska dodana vrijednost kako bi dugoročno učinkovito doprinosio otvaranju radnih mjesta kao dio diversificiranog europskog sektora poljoprivrede i šumarstva te kako bi se njime promicali održivi razvoj i privlačnost ruralnih područja; ističe da se politika ruralnog razvoja, koja omogućava izravnije i učinkovitije djelovanje za smanjenje društvene isključenosti među stanovnicima ruralnih područja, poticanje zapošljavanja i dinamičnost ruralnih područja, mora postepeno jačati, ne umanjujući važnost potpore iz prvog stupa, koja se mora reorganizirati kako bi se, između ostaloga, osiguralo bolje djelovanje tržišta i njegova veća stabilnost koja je ključna za očuvanje poljoprivrednih prihoda, europskog modela poljoprivrede i sigurnosti hrane te za održavanje privlačnosti ruralnih područja (ističući kvalitetu života) u odnosu na gradske zone;

30.  ističe da je potrebno u okviru ZPP-a pridati veću pozornost instrumentima kojima je cilj modernizacija i poticanje ulaganja, a kojima se jamči održiva konkurentnost gospodarskih sektora u ruralnim područjima (uključujući poljoprivredno-prehrambeni i energetski sektor, sektor prerade, industriju usluga i socijalni sektor) u skladu s ekološkim pravilima, čime se jamči održavanje radnih mjesta; ističe da će se tim instrumentima također omogućiti daljnje smanjenje razlika među državama članicama i među regijama u pogledu poljoprivrednog i ruralnog razvoja;

31.  naglašava važnost sektora turizma kao izvora prihoda za poljoprivrednike (npr. odmor na poljoprivrednom gospodarstvu); potiče države članice i Komisiju da uvedu programe za potporu ulaganjima i poduzetništvu; smatra da je važno podupirati dotična poljoprivredna gospodarstva turističkim kampanjama;

32.  prima na znanje dosad usvojene mjere za pojednostavljivanje ZPP-a te poziva Komisiju na daljnji razvoj i provedbu mjera za uvođenje proporcionalnosti i fleksibilnosti u vezi sa smanjenjem administrativnog opterećenja u sklopu ZPP-a te povećanjem produktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima;

33.  naglašava da su mogućnosti u sklopu ZPP-a ograničene, s obzirom na to da je njegov primarni cilj sigurnost opskrbe hranom te da će za pružanje djelotvornog odgovora na izazove koji utječu na otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta u ruralnim područjima biti potreban širi međuresorni pristup na regionalnoj i nacionalnoj razini;

34.  poziva Komisiju da podržava konkurentan i održiv europski model poljoprivrede utemeljen na obiteljskom, diversificiranom i multifunkcionalnom modelu kojemu je prioritet primjereno plaćena radna mjesta zadržati u zajednici, uz poseban naglasak na područjima s posebnim ograničenjima, kao što su priznata člankom 349. UFEU-u i, u proizvodnji prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osigurati sigurnost opskrbe hranom, kao i sigurnost hrane u smislu zaštite zdravlja;

35.  poziva države članice da razviju načine nadzora nad zemljištem i sredstva za regulaciju kako bi imale bolji uvid u tržišta poljoprivrednih zemljišta te zaustavile široko rasprostranjene pojave koncentracije zemljišta ili utrke za obradivim površinama i sredstvima proizvodnje;

36.  naglašava potrebu za poticanjem razvoja, promidžbe i prodaje visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda; poziva na inicijative za otvaranje novih tržišta te za uvođenje operativnih programa za proizvode te marketinških kampanja kako bi se osigurala diversifikacija proizvoda i konkurentnost europskog prehrambenog lanca;

37.  smatra da se u okviru ZPP-a europska poljoprivreda mora uzeti u obzir u svim svojim oblicima i u svim ruralnim područjima, uključujući ona u najnepovoljnijem položaju te ona najosjetljivija (kao što su planinska područja i najudaljenije regije) kako bi se osigurala najbolja moguća iskorištenost svih njihovih resursa; smatra da to uključuje i ponovnu uporabu napuštenih poljoprivrednih zemljišta;

38.  ističe da se diversifikacijom poljoprivrede i regionalnim tržišnim nišama povećava i osigurava zapošljavanje u ruralnim područjima; poziva na inicijative za podupiranje diversifikacije poljoprivrednih gospodarstava (npr. izravna promidžba poljoprivrednih proizvoda) te ruralnog gospodarstva općenito (npr. olakšavanje prijelaza s poljoprivrednih poslova na druga područja zapošljavanja);

39.  smatra da bi se sredstvima u okviru budućeg ZPP-a trebala osigurati veća potpora za usporavanje gubitka malih i srednjih gospodarstava i poduzeća koja se okupljaju u organizacijama proizvođača koja su, zbog toga što su uglavnom diversificiranija, ekonomičnija, samostalnija te ih je lakše prenijeti na druge, učinkovitija u stvaranju dodane vrijednosti i otvaranju radnih mjesta u zajednici te su važan ekonomski i socijalni stup svojih regija, a istovremeno i dalje osiguravaju posebnu potporu područjima na koja utječu posebna ograničenja navedena u članku 349. UFEU-a;

40.  ističe da bi se izravna plaćanja u okviru ZPP-a trebala dodjeljivati isključivo osobama čija je glavna djelatnost poljoprivreda;

41.  ističe da je u najudaljenijim regijama traženje rješenja u pogledu zaposlenja u slučaju ekonomske kontrakcije dovedeno u pitanje zbog nedostatka međusobne povezanosti te, s obzirom na važnost poljoprivrede u tim regijama, smatra da bi se sredstvima za budući ZPP trebala primjenjivati pozitivna diskriminacija prema tim područjima s posebnim ograničenjima priznatima u UFEU-u, s obzirom na činjenicu da bi to imalo multiplikacijski učinak u promicanju drugih povezanih aktivnosti, kao što su agroindustrija, turizam, zaštita prirode, proizvodnja energije te kružno gospodarstvo, dopunjujući strategiju za financiranje iz više fondova; naglašava da bi ta strategija trebala uzeti u obzir faktore pozitivne diferencijacije utvrđene za najudaljenije regije, koje bi na taj način mogle služiti kao laboratorij za originalna i inovativna rješenja u poljoprivredi koja su primjenjiva na druge, manje ekstremne i sveobuhvatnije kontekste, u vezi sa strukturom poljoprivrednih gospodarstava, pedoklimatskim uvjetima te karakterističnom biološkom raznolikošću;

42.  smatra da se treba promicati skupna poljoprivreda te da joj treba dati financijsku potporu jer se na taj način smanjuju troškovi proizvodnje na gospodarstvima, posebno troškovi mehanizacije, promiče solidarnost među poljoprivrednicima te prijenos inovacija, znanja i najboljih praksi stvarajući tako dinamično okruženje koje vodi k razvoju i zapošljavanju;

43.  poziva Komisiju da potiče diversifikaciju i konkurentnost malih poljoprivrednih gospodarstava, također uzimajući u obzir socijalnu poljoprivredu i poljoprivredu usmjerenu na usluge;

44.  ističe da je važno da ZPP omogući više potpore pozitivnim učincima poljoprivrede na zapošljavanje i okoliš te da bi se ZPP-om trebala dodatno poticati ekološka i biodinamična poljoprivreda i svi drugi oblici metoda održive proizvodnje, uključujući integriranu poljoprivredu i agrošumarstvo u okviru agroekologije, za što je potrebno pojednostavniti aktualne propise i usvojiti propise koje je moguće jednostavno, razumljivo i bez problema provesti u budućnosti; smatra da je vrijednost tih pozitivnih učinaka u pogledu zapošljavanja i okoliša od velike važnosti za društvo u cijelosti te sastavnica koju bi trebalo uvrstiti u poljoprivredne prihode;

45.  podsjeća na pozitivan primjer ekoloških područja odnosno područja u kojima se usklađenim nizom mjera valoriziraju poljoprivredni proizvodi i oni iz lokalnog uzgoja koji se proizvode ekološkim metodama te svi gospodarski subjekti koji su s njima povezani (poduzeća u poljoprivredno-prehrambenom, ugostiteljskom i turističkom sektoru) s obzirom na to da je riječ o provjerenom instrumentu kojim se mogu povećati lokalni prihodi te kojim se doprinosi obrani zemljišta očuvanjem krajolika i tradicionalnih proizvoda;

46.  ističe potencijal održivog poljoprivrednog i prehrambenog sustava, posebice organske poljoprivrede, kao i održivog upravljanja tlom, vodom, biološkom raznolikošću i ruralnom infrastrukturom u cilju očuvanja i otvaranja pristojnih radnih mjesta u poljoprivredi i uspješnim ruralnim gospodarstvima;

47.  smatra da jamčenje sigurnosti hrane u Europskoj uniji mora ostati primarno načelo djelovanja u okviru budućeg ZPP-a i da se pritom ne bi trebala zanemarivati tržišta izvan EU-a; u tom pogledu smatra da sporazumi o slobodnoj trgovini za europsku poljoprivredu mogu predstavljati realnu prijetnju, kao i potencijalne mogućnosti te je mišljenja da isti ne bi trebali rezultirati nepoštenim tržišnim natjecanjem u odnosu na mala i srednje velika poljoprivredna gospodarstva i ugrožavati lokalno gospodarstvo i radna mjesta;

48.  smatra da je potrebno ponovno uspostaviti potporu EU-a za projekte novih udruga uzgajivača voća i povrća kako bi se poboljšala trenutačno neprikladna organizacija sektora voća i povrća;

49.  ističe da u kontekstu velike nesigurnosti u pogledu poljoprivrednih cijena, koje su vrlo nestabilne i niske, Europska unija treba ispuniti ciljeve iz Ugovora u pogledu ZPP-a, i to na način da dodatno djeluje kako bi se ispravili nepredvidivi učinci tržišta u onom pogledu u kojemu se pokažu neuspješnima i osigura otpornost i konkurentnost poljoprivrednog sektora uspostavom efektivne sigurnosne mreže te sustava prevencije i upravljanja kriznim situacijama u cilju postizanja ravnoteže između ponude i potražnje, kao i da osmisli alate za upravljanje rizikom utemeljene na novim, inovativnim sustavima koji uključuju poljoprivrednike u postupke financiranja; posebice smatra da je potrebno povećati udio sredstava koja se dodjeljuju za mjere stabilizacije poljoprivrednih tržišta i, naročito, da se ZPP-om također trebaju ojačati sustavi osiguranja kako bi se poljoprivrednike zaštitilo od raznih klimatskih, zdravstvenih i ekonomskih rizika; također smatra da suočena s rizicima povezanima s globalnim zatopljenjem, Europska unija mora učiniti sve kako bi se promicala pozitivna uloga koju poljoprivreda može imati i to mjerama koje uključuju agronomiju te poboljšano upravljanje tlima u cilju boljeg hvatanja ugljika, te smatra da je važno pružiti tehničku i financijsku potporu poljoprivrednicima kako bi mogli postepeno promijeniti svoj način rada i uvesti inovacije;

50.  nadalje ističe da izravna plaćanja i u razdoblju nakon 2020. trebaju ostati instrument ZPP-a za potporu i stabilizaciju poljoprivrednih prihoda, kompenzaciju troškova povezanih s poštovanjem visokih normi EU-a (u pogledu proizvodnih metoda i posebno zahtjeva za zaštitu okoliša) te održavanje poljoprivredne proizvodnje u regijama u najnepovoljnijem položaju; ističe da bi izravna plaćanja stoga trebala biti usmjerena na jamčenje gospodarske stabilnosti poljoprivrede, kao i sigurnosti opskrbe hranom i okoliša; u tom kontekstu ističe da je nužno izjednačiti razine stopa izravnih plaćanja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu EU-a te na razini EU-a održivo iskorištavali poljoprivredni resursi;

51.  smatra da postoje znatne razlike u razinama suradnje među poljoprivrednicima u pojedinačnim državama članicama, a s obzirom na to da nedostatak suradnje ugrožava sposobnost poljoprivrednika da se nose s kriznim situacijama i pritiscima tržišta, ZPP-om bi se trebao sveobuhvatno promicati razvoj suradnje među poljoprivrednicima, posebno u sektoru proizvodnje i prerade;

52.  poziva države članice da u okviru drugog stupa ZPP-a prednost daju Europskom partnerstvu za inovacije (EIP); traži da Komisija prednost da programu Obzor 2020. i da osigura da poljoprivrednici imaju bolji pristup mogućnostima financiranja u okviru EIB-a, podršku za uvođenje inovativnih i održivih poljoprivrednih i šumarskih modela proizvodnje prehrambenih i neprehrambenih namirnica te usluga (obnovljiva energija, biogospodarstvo, ruralni turizam, nove mogućnosti za poljoprivrednike u pogledu opskrbe sirovinama za post-naftno industrijsko razdoblje) i razvoj resursa svakog ruralnog područja;

53.  čvrsto je uvjeren da će čak i u budućnosti biti potrebno promicati trajno stručno osposobljavanje za poljoprivrednike i radnike u sektoru poljoprivrede te zajamčiti širenje znanstvenog znanja i inovacija, čime će se zajamčiti prilagodljivost promjenjivom okruženju i olakšati gospodarsko djelovanje;

54.  smatra da su se pristupi „odozdo prema gore” (bottom-up) za lokalni razvoj kao što je LEADER/CLLD pokazali uspješnima u pogledu broja otvorenih radnih mjesta i niske razine javnih rashoda po otvorenom radnom mjestu te da ih stoga treba dodatno poticati, promicati i provoditi u svim državama članicama uz financiranje iz više fondova i osnaživanje uloge lokalnih i regionalnih tijela; posebno ističe ulogu vođa lokalne akcijske skupine u pružanju tehničke pomoći i usluga za inicijative pokretanja projekata kojima se promiče otvaranje radnih mjesta; naposljetku traži da lokalne akcijske skupine u najširem mogućem smislu budu neovisne kako bi u najvećoj mogućoj mjeri bile učinkovite; dodaje da bi trebalo uspostaviti mehanizme za jamčenje stvarnog sudjelovanja društvenih aktera i poziva Komisiju da predloži modele dobre prakse u vezi s transnacionalnim projektima u sklopu programa LEADER II;

55.  napominje da su poteškoće u pristupu informacijama o relevantnim nacionalnim i europskim programima i načinima financiranja prepreka razvoju ruralnog gospodarstva;

56.  zahtijeva da se ulaganjima predviđenima u okviru politike ruralnog razvoja, kao što je potpora zapošljavanju u ruralnim područjima, prednost da prema mogućnosti otvaranja radnih mjesta, promjena u nezaposlenosti, učinkovitosti poduzeća koja su korisnici sredstava te stvaranju poticaja za zapošljavanje i preporučuje da programi ruralnog razvoja uključuju jačanje mikrofinanciranja koje je posebno korisno jer se na taj način poljoprivrednim i nepoljoprivrednim poduzećima pomaže u pokretanju posla;

57.  naglašava da se važnost drugog stupa za otvaranje novih radnih mjesta može povećati dopuštanjem mnogo veće fleksibilnosti ovisno o konkretnim potrebama regije;

58.  smatra da je u budućnosti potrebno nastaviti razvijati visokokvalitetne teritorijalne prehrambene sustave za nabavu sirovih ili obrađenih prehrambenih proizvoda te poticati građansku odgovornost i sudjelovanje dionika, bilo u zajednicama proizvođača, obrađivača, distributera i potrošača ili samo u zajednicama proizvođača i potrošača ili pak okupiti sve ekonomske aktere u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ili sektoru gastronomskog turizma, i to u aktivnostima u vezi s kvalitetom i ugovornim mjerama osmišljenima u cilju postizanja prehrambene i sanitarne sigurnosti, no i radi pravedne naknade za poljoprivrednike kako bi oni mogli zarađivati za dostojanstven život i jamčiti radna mjesta na svojim gospodarstvima; napominje da takvi prehrambeni sustavi mogu prije svega, ali ne i isključivo, biti ostvareni u obliku kratkih lanaca nabave i/ili lokalnih tržišta; smatra da je u budućnosti potrebno usmjeriti više sredstava EU-a u razvoj i funkcioniranje određenih posebnih sustava za kvalitetu hrane te u daljnji razvoj svjetski poznate europske gastronomije; smatra da je u tom pogledu nužna bolja prilagodba zakonodavstva o javnim natječajima kako bi lokalne vlasti mogle promicati lokalnu proizvodnju;

59.  usmjerava pozornost na potrebu da se dodatno podrže poljoprivreda i otvaranje radnih mjesta u poljoprivredi u područjima u nepovoljnom položaju i područjima na vanjskim granicama EU-a;

60.  smatra da je potrebno promicati partnerstva mnogobrojnih aktera koja uključuju poljoprivrednike i druge ruralne aktere jer se na taj način omogućava razvoj brojnih aktivnosti koje generiraju izravno i neizravno zapošljavanje, kao što je strukturiranje lokalnih prehrambenih i neprehrambenih lanaca i uvođenje raznih usluga (ruralnog turizma, održavanja privatnog i javnog prostora itd.);

61.  smatra da bi Komisija i države članice trebale poticati poljoprivrednike da uz pomoć ZPP-a ili drugih politika diversificiraju svoje izvore prihoda kako bi se zaštitili od kriza na tržištu; smatra da bi takva diversifikacija mogla uključivati ekoturizam, razvoj obnovljive energije poput solarne energije i energije vjetra, dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima uz pomoć prerade i trgovine na poljoprivrednim gospodarstvima;

62.  poziva Komisiju da pruži veću podršku lokalnim zadrugama kako bi ponovno preuzele kontrolu nad svojim cijenama i proizvodima;

63.  napominje da sektor turizma nudi bitne mogućnosti za ostvarivanje prihoda te izravnog i induciranog zapošljavanja u poljoprivredi i ruralnim područjima, istovremeno podižući vrijednost povijesnog, kulturnog, gastronomskog, krajobraznog i ekološkog nasljeđa svake regije; također napominje da turiste nekoj regiji ne privlači više samo njezino povijesno nasljeđe nego sve više i kvaliteta prehrambenih proizvoda koje nudi, njezin krajolik i okoliš; smatra da bi na temelju svega navedenog sektoru turizma trebalo pružiti veću potporu u okviru politike ruralnog razvoja;

64.  ističe da su zbog izazova povezanih s klimatskim promjenama i okolišem potrebna znatna privatna i javna ulaganja usmjerena na otvaranje radnih mjesta, potpomognuta pojavom novih zanimanja, kako bi se zajamčilo očuvanje ruralnih resursa te ponovna uspostava kvalitete degradiranih ekosustava, kako bi se učinkovitije izašlo na kraj s poplavama i požarima te poboljšala zaštita kvalitete vode, tla i zraka te biološka raznolikost; napominje da se, iako se time zasigurno podrazumijeva suradnja aktera u poljoprivredi i drugih ruralnih aktera, na taj način pružaju nove mogućnosti diversifikacije prihoda u poljoprivredi;

65.  poziva Komisiju da ocijeni socijalni utjecaj aktualne krize u poljoprivredi, posebno u pogledu gubitka radnih mjesta, naročito u ruralnim područjima; poziva države članice da razmotre na koji se način može poboljšati konkurentnost poljoprivrednih aktivnosti kako bi se u sektoru mogla otvarati radna mjesta i stvarati dodana vrijednost koja bi se ravnomjerno raspodijelila između poljoprivrede i poljoprivredno-prehrambene industrije, osiguravajući pritom pošteno tržišno natjecanje i ograničavajući negativne posljedice socijalnog dampinga i neizvjesnih i nestandardnih radnih uvjeta koji nerazmjerno utječu na određene skupine; prima na znanje da mnogi članovi obitelji na obiteljskim gospodarstvima nemaju utvrđeni socijalni status, nisu zakonski priznati ili nisu obuhvaćeni sustavom socijalne zaštite; ističe da se poljoprivredna poduzeća moraju pridržavati nacionalnih propisa o zapošljavanju i socijalnom osiguranju; smatra da bi svako uvođenje dodatnih uvjeta za ostvarivanje plaćanja iz prvog stupa ZPP-a znatno povećalo opseg administrativnog opterećenja poljoprivrednika i ograničilo njihov potencijal za otvaranje novih radnih mjesta; poziva da se socijalnim partnerima, uz upravna tijela, dodijeli važnija uloga te poziva države članice da priznaju i jamče socijalna prava poljoprivrednicima te da osiguraju da su svi radnici u poljoprivredi, bez obzira na to rade li puno radno vrijeme ili pola radnog vremena, uključeni u sustav socijalne zaštite; poziva države članice da u svoja nacionalna zakonodavstva prenesu Direktivu 2014/36/EU o sezonskim radnicima; poziva na to da se nacionalnim tijelima nadležnim za zdravlje i sigurnost dodijele financijska sredstva kako bi mogla širiti informacije o sigurnosti na poljoprivrednim gospodarstvima;

66.  poziva Komisiju da u svoju procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA) uključi pokazatelje koje je predložio FAO, naročito one vezane uz zapošljavanje i društvenu dobrobit;

67.  podsjeća na činjenicu da prosječan europski poljoprivrednik posjeduje svega 12 hektara zemlje i da je 70 % poljoprivrednih gospodarstava površine manje od 5 hektara; primjećuje da, zbog svoje veličine i strukture, poljoprivredna gospodarstva često ne mogu zaposliti radnike na puno radno vrijeme ili visokokvalificirane radnike; stoga potiče Komisiju i države članice da donesu poticajne mjere za poslodavce;

68.  smatra da je neophodno osigurati postojanje javnih i privatnih službi kako bi se zajamčila privlačnost ruralnih područja te omogućili održavanje i razvoj radnih mjesta u tim područjima; smatra da stanovnici ruralnih područja imaju pravo na jednak pristup kvalitetnim javnim uslugama poput obrazovanja, socijalne sigurnosti i zdravstvene skrbi; smatra da je ključno da svi akteri na razini lokalnih i regionalnih (ako postoje) vlasti te lokalnog privatnog sektora rade zajedno kako bi se promicalo ulaganje i osiguralo da ruralna i udaljena područja imaju jednak pristup ključnoj infrastrukturi kao što su javne i privatne prometne veze, sigurna opskrba energijom te pouzdana i brza širokopojasna tehnologija, kao i programi financiranja i kreditiranja namijenjeni za ruralne poduzetnike, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, bez kojih će ruralna poduzeća i kućanstva trajno biti u nepovoljnom položaju te će se nastaviti iseljavanje u urbana područja;

69.  smatra da je, u pogledu nedavnih životinjskih epidemija i nedavnih skandala povezanih sa sigurnošću hrane, kao što su epidemija bakterije E. coli 2011., skandal s konjskim mesom 2013. i aktualni skandal s patvorenim medom, potrebno znatno povećati iznos sredstava za sigurnost ljudske i životinjske hranom, kako je utvrđeni u trećem poglavlju proračuna EU-a, jer je iznos od 1,93 milijardi EUR koji je dodijeljen za aktualno sedmogodišnje razdoblje sasvim nedostatan;

70.  naglašava da su poljoprivrednici u velikoj mjeri suočeni s administrativnim troškovima povezanima sa ZPP-om i da se ti troškovi znatno razlikuju među državama članicama; poziva Komisiju i države članice da olakšaju administrativno opterećenje smanjenjem birokracije i pojednostavljenjem ZPP-a, kao i osiguranjem isplativog prenošenja;

71.  ističe da su pristup osnovnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i smještaj te njihov kontinuitet preduvjeti za okruženje u okviru kojega je moguće otvaranje novih radnih mjesta te zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva koje živi u ruralnim područjima;

72.  smatra da je potrebno od javnih vlasti tražiti da uvedu usluge savjetovanja i potpore u pogledu upravljanja poljoprivredom u ruralnim područjima kako bi se europska poljoprivreda modernizirala;

73.  poziva Komisiju i države članice da podrže i olakšaju jednakost žena na tržištu rada te usklađenost poslovnog i privatnog života u ruralnim područjima, posebno u pogledu plaća te socijalnih i mirovinskih prava, promicanja novih kvalifikacija te osiguravanja perspektive i mogućnosti zapošljavanja za žene u poljoprivrednom i nepoljoprivrednom sektoru, u skladu s načelom jednakosti i nediskriminacije europskih politika i programa; također ih poziva da pobliže istraže mogućnosti uspostave ciljanih internetskih informacijskih platformi, djelovanja i potpore novim i postojećim poljoprivrednicama i ženama u ruralnim područjima, posebno u okviru EPFRR-a i drugih fondova EU-a kojima se potiče razvoj projekata te da pomognu u zadržavanju ključne infrastrukture i usluga koje su važne u svakodnevnom ruralnom životu, čime bi se ograničilo iseljenje žena iz ruralnih područja; jednako tako skreće pozornost na činjenicu da je, posebice u ruralnim područjima, potrebno razviti održive strategije za održavanje, poticanje i podržavanje ženskih mreža i organizacija te za njihovo sudjelovanje u donošenju odluka u poljoprivredi i u ruralnim područjima; nadalje poziva na lakši pristup obrazovanju, financiranju i informacijama kako bi se olakšale ženske poduzetničke inicijative (npr. e-poslovanjem), vlasništvo i razvoj poslovanja u ruralnim područjima;

74.  potiče države članice da ojačaju ulogu socijalnih aktera i organizacija koji surađuju s vlastima u nadziranju usklađenosti s propisima o zapošljavanju, te se bore protiv neprijavljenog rada i nadziru ispunjavanje socijalnih i sigurnosnih standarda kojima se promiče socioekonomska integracija radnika migranata, uključujući privremene radnice, migrantice i izbjeglice; poziva na uspostavu mehanizma kojim će se zajamčiti sudjelovanje žena na svim razinama postupka;

75.  podsjeća na to da se područje poljoprivredne proizvodnje u EU-u svake godine smanjuje; naglašava da je očuvanje obradivih površina ključno kako bi se mogla zajamčiti radna mjesta u ruralnim područjima; poziva države članice na promicanje boljeg pristupa zemljištu u područjima s visokom stopom nezaposlenosti te u tom pogledu poziva na poduzimanje mjera kojima bi se osiguralo da mlade poljoprivrednice imaju pristup kreditiranju i da mogu sudjelovati u upravljanju zemljištem;

76.  skreće pozornost na činjenicu da 45 % radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima čine žene; poziva Komisiju da revidira definiciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kako bi im se ženama olakšao pristup osposobljavanju i profesionalnom savjetovanju, kao i kapitalu i naknadama;

77.  poziva relevantna nacionalna, regionalna i lokalna tijela da potiču sudjelovanje žena u lokalnim akcijskim skupinama i razvoj lokalnih partnerstava u okviru programa LEADER, kao i da osiguraju rodnu ravnotežu u sastavu njihovih upravnih odbora;

o
o   o

78.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Eurostat, 2016.
(2) http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.nat-opinions.25458

Pravna napomena