Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2056(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0294/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0294/2016

Rasprave :

PV 21/11/2016 - 13
CRE 21/11/2016 - 13

Glasovanja :

PV 22/11/2016 - 5.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0434

Usvojeni tekstovi
PDF 277kWORD 61k
Utorak, 22. studenog 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Zelena knjiga o maloprodajnim financijskim uslugama
P8_TA(2016)0434A8-0294/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2016. o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama (2016/2056(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. svibnja 1999. naslovljenu „Provedba okvira za financijska tržišta: akcijski plan” (Akcijski plan za financijske usluge) (COM(1999)0232),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. siječnja 2007. naslovljenu „Sektorska istraga u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1/2003 o maloprodajnim bankarskim uslugama (Završno izvješće)” (COM(2007)0033),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 30. travnja 2007. naslovljenu „Maloprodajne financijske usluge na jedinstvenom tržištu” (COM(2007)0226),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001(2),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Ususret integriranom europskom tržištu za kartična plaćanja te internetska i mobilna plaćanja” (COM(2011)0941),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o dobroj praksi u području web-mjesta za usporedbe iz 2014.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje upućeno institucijama EU-a o zajedničkom okviru procjene rizika i transparentnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/65/EZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/91/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u pogledu poslova depozitara, politika nagrađivanja i sankcija(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada za posjedovanje bankovnog računa, promjeni bankovnog računa i pristupu bankovnom računu s osnovnim uslugama(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode(8),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 8. kolovoza 2014. o djelovanju europskih nadzornih tijela (ESA) i Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) (COM(2014)0509),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja(11),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. svibnja 2016. o virtualnim valutama(12),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 10. prosinca 2015. o maloprodajnim financijskim uslugama: bolji proizvodi, veći izbor i više mogućnosti za potrošače i poduzeća (COM(2015)0630),

–  uzimajući u obzir odgovor Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) na Komisijinu Zelenu knjigu o maloprodajnim financijskim uslugama od 21. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0294/2016),

A.  budući da je, ako se pogleda, primjerice, nizak broj prekograničnih transakcija, tržište maloprodajnih financijskih usluga u EU-u još uvijek prilično nerazvijeno i vrlo fragmentirano, zbog čega je potrebno poduzeti učinkovite mjere da se otključa puni potencijal jedinstvenog tržišta i olakšaju inovacije korisne za krajnje korisnike;

B.  budući da dinamika tržišta maloprodajnih financijskih usluga, koje obilježava kombinacija relativno visoke koncentracije i nedovoljne konkurencije, može rezultirati ograničenim izborom i dobivanjem niske kvalitete za uloženi novac, kao i velikim razlikama među državama članicama; budući da multinacionalna poduzeća s podružnicama u nekoliko država članica mogu zaobići te prepreke lakše od malih poduzeća;

C.  budući da bi europsko tržište maloprodajnih financijskih usluga imalo smisla samo ako bi predstavljalo stvarnu dodanu vrijednost za potrošače osiguravanjem učinkovitog tržišnog natjecanja, pristupa i zaštite potrošača, ponajprije u pogledu proizvoda koji su istinski potrebi za sudjelovanje u ekonomskom životu;

D.  budući da bi se pomacima na tržištu maloprodajnih financijskih usluga na razini EU-a uz prikladan zakonodavni okvir kojim se nameće potreba zaštite potrošača ne samo ostvarila važna i isplativa prekogranična aktivnost, već bi se otvorio i širi prostor za jače tržišno natjecanje na nacionalnoj razini; budući da istinsko europsko tržište maloprodajnih financijskih usluga ima značajan potencijal da potrošačima pruži bolje financijske usluge i proizvode, veći izbor i bolji pristup financijskim uslugama i proizvodima po nižim cijenama; budući da će se utjecaj tržišnog natjecanja na cijene razlikovati ovisno o sektoru i proizvodu;

E.  budući da se u Zelenoj knjizi uglavnom govori o financijskim uslugama koje se nude građanima u potrazi za prekograničnim uslugama; budući da je važno da novi prijedlozi budu na korist svim potrošačima iz EU-a kako bi se osiguralo da tržište maloprodajnih financijskih usluga funkcionira za svakoga;

F.  budući da bismo trebali zadržati postojeću razinu ambicija u rušenju barijera i ograničavanju postojećih protekcionističkih nastojanja kojima se sprečavaju inovacije u području maloprodajnih financijskih usluga; budući da će istinsko jedinstveno tržište EU učiniti atraktivnijim te ga pretvoriti u čvorište inovativnih financijskih usluga;

G.  budući da brze promjene prouzročene digitalizacijom i inovacijama u području financijskih tehnologija imaju ne samo potencijal, ako se njima pametno upravlja, stvoriti nove i često bolje financijske proizvode za potrošače i doprinijeti financijskoj uključenosti, među ostalim i smanjenjem transakcijskih troškova i olakšavanjem pristupa financiranju, već sa sobom donose i ključne izazove u pogledu sigurnosti, zaštite podataka, zaštite potrošača, oporezivanja, poštenog tržišnog natjecanja i financijske stabilnosti koje bi trebalo pomno nadzirati kako bi se ostvarila puna korist za građane;

H.  budući da je važno osigurati da nitko ne ostane zanemaren i da se pristup mnogim uslugama koje se počinju pružati putem interneta osigura i putem nedigitalnih kanala u slučajevima u kojima je to potrebno kako bi se izbjeglo financijsko isključivanje;

I.  budući da bi svi napori uloženi u jačanje tržišta maloprodajnih financijskih usluga u EU-u trebali biti usklađeni s programima jedinstvenog digitalnog tržišta i unije tržišta kapitala te strategijom jedinstvenog tržišta i kao opći cilj trebali imati jačanje dinamike stvaranja radnih mjesta, održivog rasta, financijske stabilnosti i uloge potrošača u europskom gospodarstvu;

J.  ustraje na tvrdnji da mala i srednja poduzeća moraju imati koristi od europskog tržišta maloprodajnih financijskih usluga, kako u pogledu ponude tako i u pogledu potražnje; kada je riječ o ponudi, to tržište mora biti jedan od načina na koji će se povećati pristup malih i srednjih poduzeća financiranju; kada je riječ o potražnji, tim se tržištem mora olakšati pristup malih i srednjih poduzeća prekograničnim tržištima;

K.  budući da je dovršenje unutarnjeg tržišta važno za potrošače te je od ključne važnosti i pružiti europskim poduzećima koja posluju u području financijskih tehnologija mogućnosti za iskorištavanje prednosti unutarnjeg tržišta kako bi se mogla natjecati s tradicionalnim igračima te kako bi ponudila inovativna rješenja prilagođena potrošačima i stvorila radna mjesta diljem EU-a;

L.  budući da su mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije temelj europskog gospodarstva i pokretači zapošljavanja i rasta; budući da se sve europsko zakonodavstvo i inicijative moraju prilagoditi specifičnoj naravi tih poduzeća;

M.  budući da je dovršavanje europskog unutarnjeg tržišta od najveće važnosti za potrošače i poduzeća i da inovativni i novi dionici počinju nuditi alternative postojećim uslugama;

1.  pozdravlja Zelenu knjigu Komisije o maloprodajnim financijskim uslugama (koje su definirane na način da uključuju i osiguranje), kao i živu i produktivnu raspravu koja se oko nje vodi; pozitivno ocjenjuje održavanje javnog savjetovanja o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama tijekom kojega su svi dionici imali priliku izraziti mišljenje stvoreno na temelju specifičnosti svojeg djelovanja i/ili specifičnosti svojeg sektora; ističe da bi, ako se u obzir uzme različitost dionika i proizvoda u tom području, jednoobrazno pristupanje maloprodajnim financijskim uslugama bilo kontraproduktivno;

2.  smatra da će u pogledu konkurentnosti, prekogranične aktivnosti i inovativnosti digitalizacija i dalje pružati nove prilike za potrošače, ulagače, mala i srednja poduzeća te ostale vrste poduzeća; ustraje u tvrdnji da funkcionalno europsko tržište maloprodajnih financijskih usluga ne može počivati samo na digitalizaciji; podsjeća na činjenicu da se brojne prepreke poput različitih poreznih, socijalnih, pravnih i zdravstvenih sustava, mehanizama sklapanja ugovora i zaštite potrošača kao i različitih jezika i kultura ne mogu prevladati samo uz pomoć digitalizacije;

3.  smatra da je inicijativa o kojoj je riječ u Zelenoj knjizi osmišljena u pravo vrijeme ako se u obzir uzme potreba da se u svim fazama procesa donošenja politika djeluje proaktivno kako bi se učinkovito i adekvatno odgovorilo na pomake na tako inovativnom i promjenjivom tržištu;

4.  smatra da je pojednostavljenje zakonodavstva, što se omogućuje obeshrabrivanjem prekomjerne složenosti proizvoda i usluga, jedan od ključnih aspekata u naporima da se olakša usporedivost proizvoda među tržištima država članica, posebno u sektoru osiguranja;

5.  ističe da je velik broj zakonskih akata EU-a mjerodavnih za jedinstveno tržište maloprodajnih financijskih usluga kao što su nova Direktiva o uslugama platnog prometa, Uredba o višestranim bankovnim provizijama, Direktiva o računima za plaćanje, Direktiva o sprečavanju pranja novca, Direktiva o hipotekarnim kreditima, Direktiva o raspodjeli osiguranja već usvojen; poziva Komisiju da pažljivo prati prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i provedbu tok zakonodavstva te da se izbjegnu udvostručivanja i preklapanja;

6.  ističe važnost zalaganja za pozitivne pomake na tržištu maloprodajnih financijskih usluga na način da se stvore i održavaju konkurentno ozračje i jednaki tržišni uvjeti za subjekte koji su već na tržištu i one koji na njega tek ulaze s pravilima koja, koliko god je to moguće, neće ovisiti o tehnologiji i modelu poslovanja; naglašava nužnost takvog pristupa kako bi se novim i inovativnim malim i srednjim poduzećima pružila pomoć u ostvarenju rasta;

7.  traži od Komisije da zajamči da se na istu vrstu usluga primjenjuju ista pravila kako ne bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja, posebno nakon pojave novih pružatelja maloprodajnih financijskih usluga; snažno se protivi tomu da se zbog tih pravila koči inovativnost; ističe da bi se uspostavljanjem „kontaktnih točaka”, čime bi se dionicima dozvolilo da prijave nezakonitu primjenu odredbi EU-a o izdavanju odobrenja za poslovanje u drugoj državi, mogla potaknuti tržišna integracija;

8.  napominje da su se u Europi u prvom tromjesečju 2016. financijske tehnologije financirale sa samo 348 milijuna USD, dok je taj iznos u Sjevernoj Americi bio 1,8 milijardi USD, a u Kini 2,6 milijardi USD, što je pokazatelj potrebe brze promjene mentaliteta i odgovarajućeg odgovora regulatora na tehnološke razvoje kako bi Europa postala vodeće tržište inovacija; ističe da će istinsko jedinstveno tržište maloprodajnih financijskih usluga na kojem se novim igračima osiguravaju pošteni uvjeti natjecanja učiniti EU atraktivnim kao čvorište inovativnih financijskih usluga te dati potrošačima veći i bolji izbor po nižim cijenama; ističe da disruptivne tehnologije regulatorima predstavljaju izazov, ali i nude dobre prilike za inovacije od kojih imaju koristi krajnji korisnici te predstavljaju poticaj gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta;

9.  smatra da, posebno kako bi se povećali povjerenje i zadovoljstvo potrošača, inicijativa iz Zelene knjige može polučiti uspjeh samo ako se čvrsto usmjeri na stvaranje tržišta EU-a na kojemu će dobro zaštićeni potrošači imati jednake prilike i pristup transparentnim i na jasan način predstavljenim proizvodima čija kvaliteta odgovara cijeni; prepoznaje vrijednost pružanja jednostavnih, sigurnih i standardiziranih proizvoda potrošačima; poziva europska nadzorna tijela da redovito procjenjuju učinak prakse vezanja na cijene i tržišno natjecanje u području maloprodajnih financijskih usluga; poziva Komisiju da uvede jednostavan, prenosiv i siguran okvir za financijske proizvode; nadalje poziva Komisiju da istraži mogućnost uspostavljanja usklađenog zakonskog okvira za standardizirane predzadane mogućnosti izbora za najčešće korištene financijske proizvode u EU-u, slično modelu osnovnog bankovnog računa i paneuropskog mirovinskog proizvoda;

10.  naglašava da inicijative nastale na temelju Zelene knjige moraju biti sukladne s načelom proporcionalnosti;

11.  podsjeća da bi sve inicijative temeljene na Zelenoj knjizi trebale biti u skladu s pojačanom međunarodnom borbom protiv poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza i njegove utaje te pranja novca, uključujući pojačane napore oko razrade zajedničkog poreznog identifikacijskog broja;

12.  skreće pozornost na sve veću složenost maloprodajnih financijskih proizvoda; ističe da je potrebno osmisliti inicijative i instrumente zahvaljujući kojima će se poboljšati konkurentnost, a potrošači će među proizvodima koji su im dostupni moći pronaći i usporediti one koji su sigurni, održivi i jednostavni; podržava inicijative poput dokumenta s ključnim informacijama za ulaganje za subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire i dokumenta s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode; ističe da je te informacijske mehanizme potrebno prilagoditi digitalnoj stvarnosti; u tom kontekstu vjeruje da bi sažetak prospekta trebalo uskladiti s dokumentom s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode kako bi se malim ulagateljima omogućilo da ispravno procijene rizike povezane s vrijednosnim papirima koji se nude javnosti ili kojima se trguje;

13.  podsjeća na nedavne pomake u zakonodavnom okviru za bankovni sektor, posebno na Direktivu o oporavku i sanaciji banaka i Direktivu o sustavima osiguranja depozita; podsjeća da je novouvedeni sanacijski režim rezultirao time da neki od instrumenata ponuđeni malim ulagateljima sa sobom nose veći rizik gubitaka; ustraje na činjenici da je potrebno u potpunosti informirati potrošače o učinku novih propisa, posebice ako postoji opasnost korištenja njihovih depozita ili ulaganja za sanaciju vlastitim sredstvima; traži od Komisije da preispita primjenjuju li države članice na ispravan način Direktivu o sustavima osiguranja depozita; ističe da je prodaja određenih instrumenata prikladnih za saniranje vlastitim sredstvima maloprodajnim ulagateljima izrazito problematična i zbog pitanja adekvatne zaštite potrošača i zbog osiguravanja praktične izvedivosti takvog saniranja te poziva Komisiju da istraži mogućnosti kojima bi se takve prakse mogle ograničiti;

14.  smatra da je preduvjet postojanja europskog tržišta maloprodajnih financijskih usluga ujednačena pravna zaštita potrošača posvuda u Uniji; drži da je potrebno ažurirati mrežu za rješavanje financijskih sporova FIN-NET i promicati njezino korištenje;

15.  ističe da u nekim državama članicama zbog nedostatka sustava osiguranja sličnog onome za proizvode životnog osiguranja može doći do narušavanja povjerenja potrošača te poziva Komisiju da razmotri zakonodavstvo kojim će takav sustav postati obvezan;

16.  ističe da se uvijek mora imati u vidu perspektiva financijskog uključivanja te da se moraju donijeti mjere kojima će se jamčiti da su svim potrošačima dostupne barem najosnovnije financijske usluge koje se pružaju i nedigitalnim kanalima kako bi se izbjeglo financijsko isključivanje;

17.  smatra da se strukturne promjene u financijskom sektoru, od pojave poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom do spajanja i preuzimanja, i koje bi mogle rezultirati smanjenjem broja radnih mjesta i podružnica, moraju provesti na način da se ne smanji kvaliteta pružanja usluga najranjivijima, posebno starijim osobama i osobama koje žive u ruralnim ili rijetko naseljenim područjima;

18.  ističe važnost financijskog obrazovanja kao alata za zaštitu i osnaživanje potrošača; poziva na širenje i olakšavanje pristupa neovisnom financijskom obrazovanju te ističe potrebu za podizanjem obaviještenosti potrošača o njihovim ulagačkim mogućnostima;

19.  primjećuje da digitalizacija malim ulagateljima nosi prednosti kao što su lakša usporedivost proizvoda, bolji i lakši pristup prekograničnim ulaganjima te, posljedično, poštenija tržišna utakmica među pružateljima usluga kao i brže i lakše postupke registracije i plaćanja te niže transakcijske troškove, ali može predstavljati i izazove koji se ne mogu ignorirati kao što su zahtjevi „upoznaj svog klijenta” te zahtjevi u pogledu suzbijanja pranja novca i zaštite podataka i opasnosti kao što su izloženost središnjih sustava kibernetičkim napadima; poziva na prepoznavanje i praćenje nadolazećih i trenutačnih trendova na financijskim tržištima te da se kao mjerilo koristi njihov vjerojatni učinak na male ulagatelje;

20.  ističe da pružatelji financijskih usluga sve češće koriste financijske i nefinancijske podatke potrošača prikupljene iz različitih izvora u različite svrhe, prije svega u kreditnom i osiguravateljnom sektoru; ističe da bi način na koji pružatelji usluga koriste osobne podatke te velike setove podataka trebao biti usklađen sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka i strogo ograničen samo na ono što je nužno za pružanje usluge i što nosi prednost klijentima; s obzirom na to, prednost osiguravatelja u odnosu na klijenta zbog korištenja velikih setova podataka u osiguravateljnim djelatnostima trebala bi biti pod strogim nadzorom;

21.  ističe da je pristup gotovini preko bankomata jedna od osnovnih usluga koja treba biti na raspolaganju bez ikakvih diskriminirajućih ili nepoštenih praksi i da stoga ne smije iziskivati pretjerano velike troškove;

22.  naglašava da je potrebno veće povjerenje potrošača u financijske usluge s obzirom na to da je i dalje nisko, posebno u pogledu financijskih proizvoda s visokim rizicima povezanima s konverzijom valuta, te poziva Komisiju da zajamči potpunu provedbu postojećih mjera za poboljšanje financijske pismenosti i osviještenosti te uvođenje dodatnih mjera, gdje je to potrebno, kako bi se potrošačima dala mogućnost donošenja informiranih odluka, kako bi se povećala transparentnost tih proizvoda te kako bi se uklonile barijere s kojima se potrošači suočavaju u pogledu promjene pružatelja usluge i neopravdanih povezanih troškova ili barijere s kojima se suočavaju prilikom odustajanja od nekog proizvoda; naglašava da bi Europski standardizirani informativni obrazac i obrasce sa standardnim europskim informacijama o potrošačkim kreditima trebalo sustavno davati svim potrošačima prije potpisivanja ugovora kao dio procjene kredita, zajma ili hipoteke;

23.  ističe da zaposlenici financijskih institucija i pružatelja financijskih usluga koji rade izravno s klijentima imaju ključnu ulogu u približavanju maloprodajnih usluga svim sastavnicama društva i svim potrošačima u EU-u; ističe da bi se tim zaposlenicima u načelu trebalo omogućiti osposobljavanje i na raspolaganje staviti dovoljno vremena da klijentima pomognu na najbolji način, a za njih ne bi trebali vrijediti nikakvi prodajni ciljevi ni poticaji koji bi mogli utjecati na savjet koji daju, te da bi ti zaposlenici u skladu s važećim odredbama o zaštiti potrošača u Direktivi MiFID II raditi u interesu klijenta;

24.  ističe činjenicu da je pristup cjenovno povoljnom i neovisnom savjetovanju ključan za dobre ulagačke odluke; naglašava da je za bolje savjetovanje klijenata potrebna šira ponuda standardiziranih maloprodajnih investicijskih proizvoda te učinkoviti dokumenti s ulagačkim informacijama za složene i jednostavne proizvode;

25.  primjećuje da je ponuda cjenovno povoljnih, ciljanih financijskih savjeta, čije bi područje primjene trebalo biti užeg opsega od pravog financijskog savjetovanja reguliranog Direktivom MiFID, trenutačno loša unatoč postojećoj potražnji; prima na znanje provedene osvrte i poduzete inicijative u nekim državama članicama u pogledu takvih posredničkih savjeta; poziva Komisiju, države članice i dionike na tržištu da u tom pogledu prepoznaju, prouče i slijede dobre prakse i inicijative;

26.  ističe nedostatke u nacionalnoj implementacije Direktive MiFID II, što je u mnogim slučajevima uslijed novih zahtjeva za izvještavanje dovelo do velikog radnog opterećenja za posrednike, a to izvještavanje nije nužno dovelo do bolje zaštite klijenata i nije nadišlo Direktivu MiFID II; poziva na to da se iz tog iskustva izvuče pouka;

27.  ističe da sektor bankarskog poslovanja s građanima ima odlučujuću ulogu u pravilnom prenošenju uvjeta monetarne politike na tržište, pogotovo na potrošače; ističe važnost stvaranja prikladnog okruženja monetarne politike kako bi se promicale dugoročne uštede potrošača;

28.  smatra da na učinkovitom i dinamičnom jedinstvenom tržištu maloprodajnih financijskih usluga ne bi smjele postojati nepotrebne i nepoštene razlika između država članica koje pripadaju europodručju i onih koje mu ne pripadaju;

29.  smatra da bi usvajanjem jedinstvene valute u svim državama članicama bez iznimke jedinstveno tržište maloprodajnih financijskih usluga postalo učinkovitije i usklađenije;

30.  misli da će najvjerojatnije biti potrebno ojačati sposobnost EU-a da prikuplja podatke i provodi analize u tom području; smatra da će se neke od ideja koje su navedene u Zelenoj knjizi i koje najviše obećavaju morati popratiti sveobuhvatnim i prilagođenim empirijskim podacima prije nego što zažive u zakonodavnom procesu; ističe da bi se metodologija i pretpostavke o takvom empirijskom radu trebale na prikladan način otkriti koristeći se u potpunosti rezultatima nadzora europskih nadzornih tijela zatraženog u Uredbi o EBA-i kako bi se prepoznale prednosti i opasnosti različitih inovacija te zakonodavstva čiji je cilj postizanje ravnoteže među njima;

31.  poziva Komisiju da riješi problem zlouporabe prodaje financijskih proizvoda i usluga; pogotovo poziva Komisiju da pomno nadzire provedbu novih pravila utvrđenih u Direktivi MiFID II kojom se zabranjuje plaćanje naknada neovisnim financijskim savjetnicima i ograničava njihovo plaćanje ovisnim savjetnicima te da na temelju tog nadzora razmotri je li ta ograničenja potrebno postrožiti ili uvesti potpunu zabranu svih poticaja;

Kratkoročni prioriteti

32.  smatra da je potrebno ojačati provedbu zakonodavstva EU-a te nacionalnog zakonodavstva iz područja financija i zaštite potrošača te da je za jedinstveno tržište maloprodajnih financijskih usluga potrebna visoka razina zakonodavstva o zaštiti potrošača te njegova dosljedna i rigorozna provedba u svim državama članicama; istovremeno napominje da se broj zakonodavnih odredbi o maloprodajnim financijskim uslugama tijekom posljednjih godina povećao u cilju povećanja bonitetne stabilnosti i zaštite potrošača te povratka povjerenja potrošača u taj sektor; ističe da bi europska nadzorna tijela trebala pojačano raditi na problemima potrošača i malih ulagatelja te da bi se nadležne agencije u brojnim državama članicama trebale aktivnije i kompetentnije angažirati u tom području; traži od nadležnih nadzornih tijela država članica da međusobno razmjenjuju dobre prakse kako bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje u primjeni zakonodavstva u području maloprodajnih financijskih usluga i istovremeno provodilo zakonodavstvo o zaštiti potrošača;

33.  poziva Komisiju da se u postupku povezanom s planiranom Bijelom knjigom o financiranju i upravljanju europskim nadzornim tijelima posebno usredotoči na osiguravanje da tijela imaju modele financiranja i mandate potrebne za zauzimanje aktivnije uloge usmjerenije na potrošače na tržištu maloprodajnih financijskih usluga uz istodobno jamčenje financijske stabilnosti;

34.  poziva angažman Komisije u području financiranja održivih i zelenih ulaganja te je poziva da, gradeći na prošlim savjetovanjima, uključi Europski parlament i preuzme proaktivniju ulogu u korištenju unije tržišta kapitala u okviru provedbe Pariškog sporazuma kako bi pružila podršku rastućem tržištu održivog i odgovornog ulaganja promicanjem održivih ulaganja tako što će davati informacije o ekološkim, socijalnim i upravljačkim kriterijima koristeći se kriterijima za uvrštena trgovačka društva i financijske posrednike te pobrinuti se da se takvi kriteriji adekvatno odražavaju u sustavima upravljanja ulaganjima i standardima objavljivanja, gradeći na sličnim odredbama koje je Parlament uspješno promicao u posljednjoj reviziji IORPD-a; nadalje poziva Komisiju da promiče usluge „procjene rejtinga” ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterija i postojanog okvira za tržište zelenih obveznica nadograđujući temelje koje je postavila studija Komisije i rad studijske skupine zemalja skupine G 20 na zelenom financiranju;

35.  poziva Komisiju da pojača borbu protiv diskriminacije koja se temelji na mjestu stalnog boravišta na europskom tržištu maloprodajnih financijskih usluga te da, po potrebi, dodatnim zakonodavnim inicijativama usmjerenima posebno na financijski sektor nadopuni predviđene opće prijedloge za okončanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije, imajući na umu da je cijena nekih proizvoda i nekih usluga povezana s nizom čimbenika (regulatornih ili geografskih) koji se razlikuju od jedne države članice do druge;

36.  potiče Komisiju da, među ostalim na temelju strukture Direktive o računima za plaćanje i analize osiguravateljskog sektora koju je provelo Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osmisli plan za izradu dobro organiziranog i razumljivog portala EU-a za usporedbu koji će obuhvaćati većinu ili sve dijelove tržišta maloprodajnih financijskih usluga; ističe da alati za usporedbu moraju biti detaljni i relevantni za potrošače te da se ne bi smjeli usredotočiti samo na cijene proizvoda, već i na njihovu kvalitetu, imajući na umu da je moguće usporediti samo slične proizvode;

37.  poziva Komisiju, među ostalim imajući u vidu Direktivu o računima za plaćanje, da utvrdi pravila, prakse i pogrešne prakse koje se primjenjuju na domaća i prekogranična prebacivanja računa u relevantnim dijelovima europskog tržišta maloprodajnih financijskih usluga te da izradi koherentnu i razumljivu strategiju zahvaljujući kojoj će potrošač lakše moći prijeći na prekograničnog pružatelja usluga bilo gdje na području EU-a;

38.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju strukturu alternativnog rješavanja sporova na tržištu maloprodajnih financijskih usluga tako što će se pobrinuti da tijela nadležna za alternativno rješavanja sporova zaista budu neovisna, da su svi tržišni dionici pokriveni tim tijelima i tako što će poduzeti korake da mreža FIN-NET bude učinkovitija i poznatija potrošačima; također poziva Komisiju da, nakon planirane ocjene provedbe preporuke o kolektivnoj pravnoj zaštiti, razmotri mogućnost uvođenja europskog sustava kolektivne pravne zaštite;

39.  traži od Komisije da detaljnije istraži problematiku zbunjujućih i katkad obmanjujućih praksi na koje nailaze potrošači kada kartična plaćanja i podizanje gotovine na bankomatima uključuju konverziju valute te da pronađe koherentno rješenje kako bi potrošači i u praksi mogli razumjeti i u potpunosti nadzirati situaciju, uključujući i plaćanja vezana uz digitalno tržište;

40.  podsjeća Komisiju da financijske institucije i dalje otkazuju platne kartice ako se njihov nositelj preseli u drugu državu članicu te traži da se donesu mjere u tom području koje bi uključivale i upozorenje nacionalnim vlastima;

41.  traži od Komisije da se zalaže za međusobno priznavanje i interoperabilnost tehnika za digitalnu identifikaciju te da se pritom ne ugrozi razina sigurnosti postojećih sustava ili njihova sposobnost da ispunjavaju zahtjeve okvira EU-a za borbu protiv pranja novca; stoga poziva Komisiju i države članice da, među ostalim, pažljivom provedbom Uredbe eIDAS i novog zakonodavstva u području borbe protiv pranja novca, stvori opće okruženje u kojem su strogi sigurnosni zahtjevi popraćeni jednostavnim postupcima za identifikaciju potrošača, što bi trebalo biti u potpunosti izvedivo u skladu s načelima zaštite osobnih podataka; također poziva Komisiju i države članice da otkriju i uklone regulatorne prepreke korištenju elektroničkog potpisa pri sklapanju ugovora o financijskim uslugama te da olakša prekogranični ulazak na digitalno tržište na području cijelog EU-a;

42.  ističe da je za potencijalno transformativan učinak decentraliziranog vođenja evidencije transakcija potrebna izgradnja regulatornih kapaciteta kako bi se u ranoj fazi prepoznale potencijalni sistemski rizici te izazovi za zaštitu potrošača; poziva Komisiju da uspostavi horizontalnu radnu skupinu koja bi pomno nadzirala rizike i pomogla u njihovom pravovremenom otklanjanju;

43.  poziva Komisiju da u uskoj suradnji s državama članicama izradi plan uspostave koordinirane mreže nacionalnih jedinstvenih kontaktnih točaka koji bi pomogao financijskim poduzećima koja žele bolje iskoristiti prekogranične poslovne prilike;

44.  ističe da je pružatelje maloprodajnih financijskih usluga potrebno potaknuti na financiranje projekata povezanih s inovacijama i okolišem; ističe da bi se mogla razmotriti mogućnost zauzimanja pristupa sličnog onom na kojem se temelji pomoćni faktor za mala i srednja poduzeća;

45.  poziva Komisiju da poduzme daljnje korake na temelju prijedloga EIOPA-e o zajedničkom okviru procjene rizika i transparentnosti za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u cilju promicanja dobre strukture drugog mirovinskog stupa diljem Unije, usporedivosti mirovinskih programa i osvješćivanju prednosti i rizika koje snose potrošači kod regulatora, nadzornika i samih potrošača;

46.  traži od Komisije da razmotri nove pristupe zahvaljujući kojima bi se poduzećima mogla omogućiti veća regulatorna fleksibilnost pri testiranjima i inovacijama, ali uz očuvanje visoke razine zaštite potrošača i sigurnosti;

47.  poziva Komisiju da iznese prijedlog o uspostavljanju „štednog računa EU-a” kako bi se oslobodila sredstva za dugoročno financiranje i podržala ekološka tranzicija u Europi;

48.  poziva Komisiju da razjasni korištenje „općih dobrih odredbi” koje bi države članice u ovom trenutku mogle iskoristiti za blokiranje dolaska novih proizvoda na njihova tržišta te da ojača europska nadzorna tijela kako bi mogla postati aktivni posrednici među državama članicama u slučaju suprotnih tumačenja tih odredbi;

Dugoročni aspekti

49.  traži od Komisije da dodatno prouči izvedivost, relevantnost te koristi i troškove uklanjanja postojećih prepreka prekograničnom pružanju financijskih usluga u cilju jamčenja domaće i prekogranične prenosivosti u raznim dijelovima tržišta maloprodajnih financijskih usluga, primjerice u pogledu proizvoda osobnog mirovinskog osiguranja i osiguravateljskih proizvoda;

50.  ističe da se u ovom trenutku Direktiva o hipotekarnim kreditima prenosi u zakonodavstva država članica ili se pak u njima provodi; potiče Komisiju da pažljivo prati njezino prenošenje i provedbu te da prouči učinak tih zakonodavnih odredbi na tržište maloprodajnih financijskih usluga; podsjeća da još uvijek postoje velike prepreke stvaranju jačeg jedinstvenog tržišta za hipoteke i potrošačke kredite; stoga potiče Komisiju da u tom pogledu učini pomake, ali da to učini jamčeći pritom financijsku stabilnost, uspostavljajući ravnotežu između pitanja privatnosti i zaštite podataka s jedne strane i prekograničnog pristupa koordiniranijim bazama podataka o kreditima s druge strane te da osigura da se ne ponavljaju situacije u kojima su potrošači koji su tražili kredite bili neopravdano izloženi rizicima povezanima s konverzijom valute;

51.  traži od Komisije da u suradnji s državama članicama analizira provedbu i utjecaj europskog zakonodavstva na maloprodajne financijske usluge; poziva Komisiju i države članice da pažljivo ispitaju pravna ograničenja i ostale prepreke prekograničnoj aktivnosti i dovršenju europskog tržišta maloprodajnih financijskih usluga; ističe da se u toj analizi u obzir moraju uzeti specifičnosti malih i srednjih poduzeća;

52.  poziva Komisiju da analizira koji su podaci zajmodavcima potrebni za procjenu kreditne sposobnosti svojih klijenata te da na temelju te analize donese prijedloge za reguliranje tog postupka procjene; poziva Komisiju da dodatno istraži aktualne prakse kreditnih ureda u pogledu prikupljanja, obrade podataka potrošača i njihovog korištenja u promidžbene svrhe kako bi utvrdila da su adekvatne i da ne štete pravima potrošača; poziva Komisiju da razmotri poduzimanje potrebnih mjera u tom području;

53.  traži od država članica da zajamče da su digitalne komunikacije i prodaje povezane s maloprodajnim financijskim uslugama dostupne u formatima koji su pristupačni za osobe s invaliditetom, uključujući putem internetskih stranica i formata datoteka koje je moguće preuzeti; podržava potpuno uključenje svih maloprodajnih financijskih usluga u područje primjene Direktive o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga („Europski akt o pristupačnosti”);

54.  pozdravlja djelovanje usmjereno na postizanje veće transparentnosti u određivanju cijena za usluge iznajmljivanja vozila, uključujući prodaju dodatnih osiguranja i druge naknade; ističe da sve naknade i pristojbe, bile one obvezne ili fakultativne, koje su povezane s unajmljivanjem vozila trebaju biti vidljive potrošaču na jasan i istaknut način na internetskoj stranici poduzeća koje iznajmljuje vozila ili na internetskoj stranici na kojoj se uspoređuju ponude za iznajmljivanje vozila; podsjeća Komisiju da je potrebno primijeniti Direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi i pozdravlja nedavno donošenje novih provedbenih smjernica s obzirom na tehnološki napredak;

55.  podsjeća na rad obavljen u vezi s Uredbom o agencijama za kreditni rejting; traži od Komisije da preispita učinak tog zakonodavstva u pogledu proizvoda prodanih potrošačima u maloprodaji;

o
o   o

56.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 133, 22.5.2008., str. 66.
(2) SL L 266, 9.10.2009., str. 11.
(3) SL L 60, 28.2.2014., str. 34.
(4) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.
(5) SL L 257, 28.8.2014., str. 73.
(6) SL L 257, 28.8.2014., str. 186.
(7) SL L 257, 28.8.2014., str. 214.
(8) SL L 352, 9.12.2014., str. 1.
(9) SL L 123, 19.5.2015., str. 1.
(10) SL L 337, 23.12.2015., str. 35.
(11) SL L 26, 2.2.2016., str. 19.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0228.

Pravna napomena