Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2959(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1226/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1226/2016

Rasprave :

PV 21/11/2016 - 14
CRE 21/11/2016 - 14

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0439

Usvojeni tekstovi
PDF 186kWORD 54k
Srijeda, 23. studenog 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Finalizacija Basela III
P8_TA(2016)0439B8-1226/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o finalizaciji Basela III (2016/2959(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanaka na vrhu skupine G20 nakon krize,

–  uzimajući u obzir priopćenje ministara financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka od 27. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir priopćenje ministara financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka od 14. – 15. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir priopćenje ministara financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka od 23. – 24. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir priopćenje čelnika skupine G20 od 4. – 5. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješća Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) čelnicima skupine G20 u kojima su predstavljene novosti u provedbi dogovorenog plana reforme, a posebno izvješće BCBS-a iz studenog 2015. upućeno čelnicima skupine G20 i naslovljeno „Finalizacija reformi nakon krize: novo stanje”(1),

–  uzimajući u obzir savjetodavne dokumente BCBS-a, i to dokument o „revidiranom okviru Basel III za omjer financijske poluge” od 6. travnja 2016., o „smanjenju razlike u kreditiranju rizikom ponderirane imovine – prepreke za korištenje pristupa internog modela” od 24. ožujka 2016. i o „revizijama standardiziranog pristupa za kreditni rizik” od 10. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir dokument za raspravu BCBS-a i savjetodavni dokument „Regulatorno postupanje s računovodstvenim odredbama” iz listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir standard BCBS-a za „ukupnu sposobnost pokrivanja gubitaka (TLAC) u holdinzima – izmjene standarda Basel III za definiranje kapitala” iz listopada 2016.(2),

–  uzimajući u obzir priopćenje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) o usporednom bankarskom sustavu u EU-u iz srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir rezultate testova otpornosti na stres koje je provelo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i objavilo 29. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. srpnja 2016. o dovršetku bazelskih reformi nakon krize(3),

–  uzimajući u obzir Izvješće MMF-a o globalnoj financijskoj stabilnosti iz 2016. godine,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2016. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2015.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela(6),

–  uzimajući u obzir istraživanje za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku naslovljeno „Uloga Europske unije u međunarodnim gospodarskim forumima, dokument 5: Bazelski odbor za nadzor banaka”,

–  uzimajući u obzir razmjenu gledišta s glavnim tajnikom Bazelskog odbora za nadzor banaka Billom Coenom, predsjednicom Nadzornog odbora jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) Danièle Nouy, predsjednikom Europskog nadzornog tijela za bankarstvo Andreom Enrio i potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom o finalizaciji okvira Basel III / Basel IV,

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije o reviziji standardiziranog pristupa za kreditni rizik, koju je izvršio Bazelski odbor, i razmjenu gledišta s potpredsjednikom Katainenom koja je uslijedila 6. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o finalizaciji Basela III (O-000136/2016 – B8-1810/2016),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je otporan i dobro kapitaliziran bankarski sustav preduvjet za očuvanje financijske stabilnosti, osiguravanje odgovarajućeg kreditiranja realnog gospodarstva tijekom cijelog ciklusa i potporu gospodarskom rastu;

B.  budući da su čelnici država skupine G20 u razdoblju nakon financijske krize dogovorili opsežan plan reformi za jačanje regulatornih standarda međunarodnih banaka, uključujući jačanje bonitetnih zahtjeva;

C.  budući da BCBS izrađuje međunarodno dogovorene minimalne standarde bonitetnih zahtjeva za velike banke s međunarodnim poslovanjem; budući da BCBS prati i provjerava provedbu tih globalnih standarda i izvješćuje skupinu G20; budući da su njegove smjernice važan alat za sprečavanje regulatorne fragmentacije u svijetu;

D.  budući da je Europska unija provela međunarodno dogovorene standarde u okviru Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD IV), iako ih je prilagodila stvarnim potrebama EU-a za financiranjem, na primjer u pogledu pomoćnog faktora za MSP-ove, i omogućila određeni stupanj fleksibilnosti; budući da je u EU-u odlučeno je se ti standardi primjenjuju na sve banke, a ne samo na najveće banke s međunarodnim poslovanjem, dok neke izvaneuropske jurisdikcije primjenjuju neke od tih standarda samo na najveće banke; budući da je važan napredak u ostvarenju jednakih uvjeta poslovanja na međunarodnoj razini; budući da se od Komisije očekuje da pripremi zakonodavni prijedlog za reviziju uredbe CRR / direktive CRD IV kako bi se provele daljnje dogovorene izmjene Bazelskog okvira;

E.  budući da su bonitetni zahtjevi za banke međusobno povezani i da nadopunjuju ostale regulatorne zahtjeve, kao što je ukupna sposobnost pokrivanja gubitaka (TLAC) i obvezna primjena središnjeg poravnavanja za izvedene instrumente; budući da je regulatorni okvir kojim se uređuje bankovni sektor EU-a znatno poboljšan posljednjih godina, posebno uspostavom bankovne unije;

F.  budući da zdrav okvir za financijsku stabilnost i rast treba biti sveobuhvatan i uravnotežen kako bi obuhvatio dinamičnu praksu nadzora, a ne se samo usredotočio na statičnu regulaciju koja se uglavnom odnosi na kvantitativne aspekte;

G.  budući da podaci pokazuju da su ponderi rizika i „strateško modeliranje rizika” za smanjenje kapitalnih zahtjeva banaka u prošlosti prekomjerno varirali i da su nacionalna nadzorna tijela suočila s poteškoćama pri procjeni internih modela, što je doprinijelo financijskoj krizi;

H.  budući da se provedba bonitetnih zahtjeva za različite poslovne modele banaka može znatno razlikovati po opsegu i složenosti, pri čemu je „jedinstveno rješenje za sve” neučinkovito i nerazmjerno opterećenje, osobito za mnoge male, manje složene i međusobno povezane banke usmjerene na domaće poslovanje, kao i za njihove regulatore i nadzorna tijela; stoga je potreban odgovarajući stupanj proporcionalnosti i fleksibilnosti;

I.  budući da BCBS trenutno raspravlja o dodatnim izmjenama bonitetnog okvira za banke koje se odnose na kreditni i operativni rizik; budući da su te reforme usmjerene na poboljšanje osjetljivosti na rizik i otpornost standardiziranog pristupa kreditnom riziku, dodatna ograničenja interno izrađenih pristupa, konačno oblikovanje omjera financijske poluge te potencijalnu granicu za kapital na temelju standardiziranih pristupa;

J.  budući da većina financijska institucija u SAD primjenjuje standardizirani pristup za procjene kreditnog rizika, dok u EU-u mnoge velike i srednje velike banke koriste interne modele;

K.  budući da su odgovarajuće preispitivanje standardiziranog pristupa i poštovanje načela proporcionalnosti ključni čimbenici za funkcioniranje BCBS-ova standarda kod malih banaka koji se uglavnom njime koriste;

L.  budući da je G20 najavio da sadašnja revizija ne treba dovesti do znatnog povećanja ukupnih kapitalnih zahtjeva i da su to stajalište ponovile i države članice na sastanku Vijeća ECOFIN u srpnju 2016.;

M.  budući da regulatori sada podvrgavaju europske banke sustavnom redovitom testiranju otpornosti na stres i da se rezultati tih testova stavljaju javnosti na raspolaganje;

N.  budući da su predstavnici jurisdikcija izvan EU-a, poput Japana, izrazili zabrinutost zbog sve većeg pritiska za prikupljanje kapitala i suočavanja s povećanim troškovima usklađivanja kako bi se mogli pridržavati novih dogovorenih standarda;

O.  budući da odluke BSBC-a nemaju pravnu snagu i da ih se redovnim zakonodavnim postupkom mora prenijeti u zakonodavstvo EU-a kako bi imale učinak u EU-u; budući da nemaju sva nacionalna nadležna tijela svog predstavnika u BCBS-u, dok su ESB i SSM punopravni članovi, a Komisija i EBA promatrači;

1.  naglašava važnost dobrih globalnih standarda i načela za bonitetno reguliranje banaka i pozdravlja rad BCBS-a na tom području u razdoblju nakon krize;

2.  potvrđuje da banke trebaju biti dobro kapitalizirane da bi podupirale realno gospodarstvo, smanjile sustavni rizik i da se ne bi ponovilo spašavanje banaka golemim financijskim sredstvima, čemu smo svjedočili tijekom krize; naglašava potrebu za odgovarajućim uređenjem usporednog bankovnog sektora kako bi se osiguralo pošteno natjecanje i financijska stabilnost;

3.  ističe da, za razliku od drugih jurisdikcija, banke imaju ključnu ulogu u financiranju europskog gospodarstva i da će vjerojatno ostati glavni izvor financiranja kućanstava i poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća (MSP); ističe da je zakonodavstvo EU-a oduvijek pokušavalo odražavati tu činjenicu (npr. upotrebom pomoćnog faktora za MSP-ove) i da tako treba i dalje ostati (npr. produženjem i proširenjem pomoćnog faktora); ipak prepoznaje važnost diversificiranja izvora financiranja europskog gospodarstva i u tom pogledu pozdravlja sadašnji rad u okviru unije tržišta kapitala;

4.  prima na znanje sadašnje napore BCBS-a da finalizira okvir Basel III, čija je svrha povećati jednostavnost, usporedivost i konvergenciju od kapitalnog okvira ponderiranog rizika radi rješavanja pitanja prekomjerne varijabilnosti rizikom ponderirane aktive i primjene istih pravila na iste rizike; naglašava potrebu za većom transparentnošću i odgovornošću kako bi se povećala legitimnost savjeta BCBS-a i njihovo preuzimanje; pozdravlja dolazak glavnog tajnika BCBS-a na sastanak odbora ECON i potiče nastavak dijaloga;

5.  ističe da pri aktualnoj reviziji treba poštovati načelo koje je navela Skupina guvernera i čelnika nadzornih tijela (GHOS) da se bitno ne povećaju ukupni kapitalni zahtjevi, a da se istovremeno ojača ukupno financijsko stanje europskih banaka;

6.  naglašava da pri reviziji treba poštovati i drugo, jednako važno načelo, a to je promicanje jednakih uvjeta poslovanja na svjetskoj razini smanjenjem, a ne povećanjem razlika među jurisdikcijama i bankovnim modelima te izbjegavanjem neopravdanog kažnjavanja bankovnog modela EU-a;

7.  zabrinut je jer rana analiza nedavnih prijedloga BCBS-a pokazuje da paket reformi u svojoj sadašnjoj fazi možda nije u skladu s dvama navedenim načelima; poziva BCBS da u skladu s time revidira svoje prijedloge, a ESB i SSM da se pobrinu za poštovanje tih načela pri finalizaciji i praćenju novog standarda;

8.  ističe da bi takav pristup bio način da Europski parlament kao suzakonodavac osigura dosljednu primjenu novog standarda;

9.  podsjeća na važnost načela proporcionalnosti, koje ne bi trebalo procjenjivati samo u odnosu na veličinu reguliranih institucija, nego shvatiti i kao pravednu ravnotežu između troškova i koristi regulacije za svaku skupinu dionika;

10.  poziva na dijalog i razmjenu primjera najbolje prakse među regulatorima u vezi s primjenom načela proporcionalnosti koje treba uspostaviti na razini EU-a i na međunarodnoj razini;

11.  poziva BCBS da prije nego što Odbor usvoji standard pažljivo i opsežno procijeni kvalitativni i kvantitativni učinak novih reformi uzimajući u obzir njihov utjecaj na različite jurisdikcije i različite bankovne modele; smatra da u toj procjeni treba uzeti u obzir i prethodne reforme koje je Odbor predložio; poziva BCBS da provede nužne prilagodbe ako se pojave neravnoteže tijekom te analize;

12.  podsjeća da je kod regulacije važan pristup temeljen na riziku, pri čemu se ista pravila trebaju primjenjivati na isti rizik, a istovremeno naglašava potrebu da se smanji opseg regulatorne arbitraže i prekomjerna varijabilnost rizikom ponderirane aktive; poziva BCBS da sačuva osjetljivost bonitetnih propisa na rizik, među ostalim jamstvom da će revizija standardiziranog pristupa i područje primjene pristupa temeljenog na internom rejtingu (IRBA) nadvladati rizike regulatorne arbitraže i točno odražavati specifičnosti različitih oblika financiranja, kao što su pozajmljivanje za nekretnine, financiranje infrastrukture i specijalizirano kreditiranja, te izbjegavanjem nerazmjernog učinka na realno gospodarstvo; u tom pogledu izražava zabrinutost zbog mogućih učinaka predloženog uvođenja donje granice za rezultate na realno gospodarstvo;

13.  poziva Komisiju da pažljivo i opsežno procijeni kvalitativni i kvantitativni utjecaj nedavnih i novih reformi, između ostalog, na financiranje realnog gospodarstva u Europi i na predviđene europske zakonodavne projekte kao što je unija tržišta kapitala; poziva Komisiju da iskoristi rezultate dobivene pozivom na podnošenje dokaza i rad na prvoj ocjeni stanja na području regulacije financijskih usluga koja treba biti dovršena do kraja 2016.; poziva Komisiju da se pobrine da novi prijedlozi BCBS-a ili njihova provedba ne budu u suprotnosti s tim inicijativama; ističe da ta ocjena ne bi smjela ugroziti dosadašnja zakonodavna postignuća i da je ne treba shvatiti kao poziv na deregulaciju;

14.  traži da se pri utvrđivanju omjera financijske poluge potpuno uzmu u obzir zahtjevi za obvezno središnje poravnavanje za izvedene instrumente kako bi se poticalo praksu središnjeg poravnanja;

15.  podsjeća da se i pri procjeni učinka i kalibriranju standarda mora na odgovarajući način voditi računa o specifičnostima europskog bankovnog modela, tržišta na kojima djeluju, različite veličine institucija i različite profile rizika kako bi se očuvala nužna raznolikost europskog bankovnog sektora i poštovala proporcionalnost; poziva Komisiju da ta načela uzme u obzir pri određivanju opsega provedbe i pri prenošenju prijedloga BCBS-a u zakonodavstvo EU-a;

16.  ističe ključnu ulogu europskih i nacionalnih nadzornih tijela za bankarstvo u osiguravanju usklađenosti nadzora u EU-u, uz uvažanje načela proporcionalnosti i prikladnosti pravila za različite bankovne modele; naglašava važnost pouzdanih i usporedivih informacija o stanju institucija koje se nadzire kako bi se taj posao mogao obavljati učinkovito i pouzdano; naglašava da treba zadržati pravo na korištenje internih modela; poziva SSM i EBA-u da nastave svoj nadzor kako bi se osigurala dosljedna provedba internih modela i njihova sposobnost da adekvatno odražavaju rizike poslovnih modela banaka, da poboljšaju konvergenciju u načinu rješavanja vlastitih nedostataka i da po potrebi predlažu promjene;

17.  podsjeća na interakciju bonitetnih zahtjeva za banke s drugim glavnim bankarskim standardima, kao što je uvođenje standarda TLAC unutar EU-a i njegovo usklađivanje sa zahtjevom za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) u okviru Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD), kao i s primjenom računovodstvenog standarda MSFI 9 u bliskoj budućnosti i okvirom bankovne unije; zato naglašava da pri razmišljanjima o reformama bonitetne regulative treba uzeti u obzir sve te različite elemente te njihove pojedinačne i kombinirane učinke;

18.  podsjeća da je nekoliko velikih banaka u EU-u posljednjih godina isplatilo dividende svojim dioničarima, a da su istovremeno ostale nedovoljno kapitalizirane i da nisu dosljedno dovele u red svoje bilance;

19.  poziva Komisiju da da prioritet radu na „režimu za male banke” za najmanje rizične bankovne modele i da proširi taj rad na procjenu izvedivosti budućeg regulatornog okvira koji bi se sastojao od manje složenih, prikladnijih i proporcionalnijih bonitetnih pravila posebno prilagođenih različitim tipovima bankovnog modela;

20.  ističe važnost uloge Komisije, Europske središnje banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo pri uključivanju u radu BCBS-a te davanja transparentnih i sveobuhvatnih novih informacija o smjeru rasprava u BCBS-u; traži da se tu ulogu učini vidljivijom na sastancima ECOFIN-a i da se naglasi odgovornost prema Odboru Parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku, uz redovite izvještaje predstavnika EU-a koji sudjeluju u raspravama;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

(1) http://www.bis.org/bcbs/publ/d344.pdf
(2) https://www.bis.org/bcbs/publ/d387.htm
(3) http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/07/12-conclusions-banking-reform/
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0093.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0006.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.

Pravna napomena