Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2067(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0317/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0317/2016

Rasprave :

PV 22/11/2016 - 12
CRE 22/11/2016 - 12

Glasovanja :

PV 23/11/2016 - 10.5
CRE 23/11/2016 - 10.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0440

Usvojeni tekstovi
PDF 363kWORD 59k
Srijeda, 23. studenog 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Provedba zajedničke sigurnosne i obrambene politike
P8_TA(2016)0440A8-0317/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europskom parlamentu) (2016/2067(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir provedbu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europskom parlamentu),

–  uzimajući u obzir članak 42. stavak 6. i članak 46. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) o uspostavljanju stalne strukturirane suradnje,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) (13026/2016), posebice dijelove koji se odnose na europsku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP),

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. i glavu V. Ugovora o Europskoj uniji , a posebno njegov članak 21., članak 36., članak 42. stavke 2. i 3. te članak 42. stavak 7.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016. i 17. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013. i 26. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2015. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(1), Rezoluciju od 21. svibnja 2015. o utjecaju promjena na europskim obrambenim tržištima na sigurnosne i obrambene kapacitete u Europi(2), Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o strateškoj vojnoj situaciji u crnomorskom bazenu nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima(3), Rezoluciju od 13. travnja 2016. o EU-u u globalnom okruženju koje se mijenja – povezaniji, konfliktniji i kompleksniji svijet(4) i Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s Ujedinjenim narodima i Afričkom unijom(5),

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: Jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Federica Mogherini predstavila 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir plan provedbe u pogledu sigurnosti i obrane koji je 14. studenoga 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Federica Mogherini i zaključke Vijeća od 14. studenoga 2016. o provedbi Globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 6. travnja 2016. o suzbijanju hibridnih prijetnji (JOIN(2016)0018) i povezane zaključke Vijeća od 19. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 28. travnja 2015. o izgradnji kapaciteta kao potpori sigurnosti i razvoju (JOIN(2015)0017) i prijedlog Komisije od 5. srpnja 2016. o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (COM(2016)0447),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 5. srpnja 2016. o elementima strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora (JOIN(2016)0031),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o platformi za potporu misijama od 18. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. naslovljenu „Europski program sigurnostiˮ (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir „Obnovljenu strategiju unutarnje sigurnosti Europske unije” za razdoblje od 2015. do 2020. godine i povezane zaključke Vijeća od 15. do 16. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. travnja 2016. naslovljenu „Provedba Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije” (COM(2016)0230),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 11. prosinca 2013. o cjelovitom pristupu EU-a vanjskim sukobima i krizama (JOIN(2013(0030) i povezane zaključke Vijeća od 12. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2012. o kibernetičkoj sigurnosti i obrani(6), uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 7. veljače 2013. naslovljenu „Strategija Europske unije za kibersigurnost: otvoren, siguran i zaštićen kiberprostor” (JOIN(2013)0001); uzimajući u obzir okvir za politiku kibernetičke obrane EU-a koji je Vijeće donijelo 18. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Europske komisije od 5. srpnja 2016. naslovljenu „Jačanje europskog sustava kibernetičke sigurnosti i poticanje konkurentne i inovativne industrije kibernetičke sigurnosti” (COM(2016)0410),

–  uzimajući u obzir tehnički dogovor između Službe NATO-a za odgovor na računalne incidente (NCIRC) i tima za hitne računalne intervencije Europske unije (CERT-EU), potpisan 10. veljače 2016., koji olakšava povećanu razmjenu informacija o kibernetičkim incidentima,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i NATO-a potpisanu 8. srpnja 2016. u kontekstu sastanka na vrhu NATO-a održanog u Varšavi 2016. (Zajednička izjava predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske komisije i glavnog tajnika Organizacije sjevernoatlantskog ugovora),

–  uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu u Varšavi koje su izdali čelnici država i vlada koji su sudjelovali na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Varšavi 8. i 9. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir rezultate istraživanja Eurobarometra 85.1 od lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0317/2016),

Strateški kontekst

1.  napominje da je europsko sigurnosno okruženje znatno narušeno te da je postalo protočnije, kompleksnije, opasnije i manje predvidljivo; napominje da su prijetnje konvencionalne i hibridne naravi, da ih uzrokuju državni i nedržavni akteri, da dolaze s juga i s istoka te da različito utječu na države članice;

2.  podsjeća da je sigurnost pojedinačnih država članica EU-a duboko povezana i napominje da one reagiraju na zajedničke prijetnje i rizike na nekoordiniran i fragmentiran način te tako kompliciraju i često otežavaju zajednički pristup; ističe da ovaj nedostatak usklađenosti predstavlja jednu od slabosti djelovanja Unije; napominje da Europi manjka otpornosti kako bi se učinkovito suočila s hibridnim prijetnjama, koje često imaju prekograničnu dimenziju;

3.  smatra da je Europa prisiljena reagirati na niz sve složenijih kriza: od zapadne Afrike, preko Sahela, Afričkog roga i Bliskog istoka do istočne Ukrajine i Kavkaza; smatra da bi EU trebao pojačati dijalog i suradnju s trećim zemljama iz regije te s regionalnim i podregionalnim organizacijama; ističe da bi EU trebao biti spreman suočiti se sa strukturalnim promjenama u međunarodnom sigurnosnom okolišu i s izazovima koji uključuju sukobe među državama, raspade država i kibernapade, kao i sigurnosne implikacije klimatskih promjena;

4.  napominje sa zabrinutošću da je Europa kao nikad dosad postala meta terorističke aktivnosti koju provode radikalne islamističke organizacije i pojedinci te da europski način života trpi pritisak; naglašava da je zbog toga sigurnost pojedinca postala od iznimne važnosti te da je narušena tradicionalna razlika između njezine vanjske i unutarnje dimenzije;

5.  poziva stoga EU da se prilagodi tim sigurnosnim izazovima, posebice učinkovitijom uporabom postojećih instrumenata ZSOP-a u skladu s drugim vanjskim i unutarnjim instrumentima; poziva na kvalitetniju suradnju i usklađenost među državama članicama, posebno u području protuterorizma;

6.  poziva na snažnu preventivnu politiku koja se temelji na sveobuhvatnim programima deradikalizacije; napominje da je također od presudne važnosti usvojiti aktivniji pristup u borbi protiv radikalizacije i terorističke propagande, i u EU-u i u vanjskim odnosima EU-a; poziva Komisiju da poduzme mjere radi sprječavanja širenja ekstremističkog materijala na internetu i da promiče aktivniju pravosudnu suradnju među sustavima kaznenog pravosuđa, uključujući Eurojust, u borbi protiv radikalizacije i terorizma u svim državama članicama;

7.  napominje da su po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata granice u Europi promijenjene silom; ističe štetan učinak vojne okupacije na sigurnost Europe kao cjeline; ponavlja da bilo kakvo mijenjanje granice silom u Ukrajini nije u skladu s načelima Helsinškog završnog akta i Povelje Ujedinjenih naroda;

8.  ističe da bi prema Eurobarometru 85.1 objavljenom u lipnju 2016. otprilike dvije trećine građana EU-a željele snažniji angažman EU-a u pitanjima sigurnosne i obrambene politike;

9.  smatra da ujedinjenija europska vanjska i sigurnosna politika, koja je stoga i efektivnija, može bitno doprinijeti smanjenju intenziteta oružanih sukoba u Iraku i Siriji te eliminaciji tzv. Islamske države;

Revidirani i pouzdaniji ZSOP

10.  čvrsto je uvjeren da je stoga potrebno temeljito i suštinski revidirati ZSOP kako bi se omogućilo da EU i države članice daju presudan doprinos sigurnosti Unije, rješavanju međunarodnih kriza i potvrdi strateške autonomije EU-a; podsjeća da se nijedna zemlja ne može sama suočiti s trenutačnim sigurnosnim izazovima;

11.  smatra da će za uspješnu reviziju ZSOP-a od samog početka morati biti uključene države članice EU-a kako bi se u budućnosti mogao izbjeći rizik zastoja; naglašava praktičnu i financijsku korist daljnje suradnje na razvoju europskih obrambenih sposobnosti te prima na znanje trenutačne inicijative nakon kojih bi na sastanku Europskog vijeća o obrani koji će se održati u prosincu 2016. trebale uslijediti konkretne mjere; poziva također države članice i EU na odgovarajuća ulaganja u sigurnost i obranu;

12.  naglašava da će pokretanje stalne strukturirane suradnje (članak 42. stavak 6. Ugovora o Europskoj uniji) omogućiti stvaranje vlastite obrane ili stalne strukture za vlastitu obranu koja može poslužiti kao podrška operacijama upravljanja krizama;

13.  ističe, budući da Europa više ne kontrolira u potpunosti svoje sigurnosno okruženje te nema mogućnost birati vrijeme i mjesto djelovanja, da bi EU preko misija i operacija ZSOP-a te drugih relevantnih instrumenata trebao moći intervenirati unutar čitavog spektra upravljanja krizama, uključujući sprečavanje i rješavanje kriza, te tako obuhvatiti sve faze ciklusa sukoba i u potpunosti sudjelovati u pružanju zajedničke sigurnosti i obrane cijelog područja slobode, sigurnosti i pravde; potiče Europsko Vijeće da započne preoblikovanje zajedničke sigurnosne i obrambene politike u zajedničku obranu, kako je predviđeno člankom 42. stavkom 2. UEU-a; stajališta je da u tu svrhu jedan od glavnih ciljeva ZSOP-a mora biti jačanje otpornosti EU-a;

14.  pozdravlja činjenicu da će plan za ZSOP koji je predstavila potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije imati jasne rokove i korake;pozdravlja činjenicu da se tim planom dopunjuje skorašnji europski akcijski plan obrane; naglašava da je potrebno ojačati vojnu komponentu ZSOP-a; snažno podržava koordiniranje ulaganja država članica u području sigurnosti i obrane te povećanje financijske potpora za obrambena istraživanja na razini EU-a;

15.  također ističe da bi se ZSOP trebao temeljiti na snažnom načelu zajedničke obrane i djelotvornom financiranju te da bi se trebao provoditi u koordinaciji s međunarodnim institucijama u području sigurnosti i obrane te u potpunoj komplementarnosti s NATO-om; smatra da bi EU trebao poticati države članice da ostvare ciljeve NATO-a u pogledu kapaciteta, što zahtijeva minimalni trošak za obranu od 2 % BDP-a, kao što je potvrđeno na sastancima na vrhu u Walesu i Varšavi;

16.  podsjeća da se sukobi i krize u Europi i okolici ne odigravaju samo u fizičkom nego i u kiberprostoru te da stoga kibersigurnost i kiberobrana moraju biti integrirane kao temeljni elementi ZSOP-a i uključene u sve unutarnje i vanjske politike EU-a;

17.  pozdravlja činjenicu da je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica predstavila Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije (EUGS) kao potreban i pozitivan korak u razvoju institucionalnog okvira u kojem će djelovati te se razvijati ZVSP i ZSOP; žali zbog slabe uključenosti država članica u izradi EUGS-a;

18.  ističe da su potrebne snažna predanost, odgovornost i podrška država članica i nacionalnih parlamenata u bliskoj suradnji sa svim relevantnim tijelima EU-a kako bi se zajamčila brza i učinkovita provedba razine ciljeva i prioriteta EUGS-a te njegova sveobuhvatnog pristupa u vidu bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani kojoj prethodi plan provedbe u pogledu sigurnosti i obrane; ističe tijesnu povezanost plana provedbe sa širom primjenom EUGS-a, sa skorašnjim europskim akcijskim planom obrane Komisije i s primjenom zajedničke izjave EU-a i NATO-a potpisane u Varšavi; pozdravlja djelovanje potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i država članica u postupku provedbe; ističe činjenicu da je potrebno dodijeliti odgovarajuća sredstva za provedbu EUGS-a te za ostvarenje učinkovitog i snažnijeg ZSOP-a;

19.  smatra da je potreban, nastavno na EUGS, razvoj sektorske strategije s kojom se Europsko vijeće mora složiti te je mora predstaviti, a kojom bi se trebali dodatno utvrditi civilne i vojne ambicije, zadaci, zahtjevi i prioriteti u pogledu sposobnosti; ponovno poziva na razvoj bijele knjige o europskoj obrani i apelira na Vijeće da bez odlaganja izradi taj dokument; izražava zabrinutost da predloženi plan provedbe u pogledu sigurnosti i obrane u velikoj mjeri neće ispuniti očekivanja Parlamenta i javnosti; ponovno ističe da je sigurnost svih država članica Europske Unije nedjeljiva;

20.  prima na znanje Europski sigurnosni pakt koji su predložili ministri vanjskih poslova Njemačke i Francuske te, između ostaloga, podržava ideju o zajedničkoj analizi strateškog okruženja Europe, provođenjem redovitih zajedničkih procjena prijetnji, čime se pokazuje poštovanje zabrinutosti svih uključenih i podrška za zajedničke sposobnosti i zajednička djelovanja; također pozdravlja nedavne inicijative drugih država članica u pogledu razvoja ZSOP-a; izražava žaljenje zbog nedostatka samoprocjene neaktivnosti država članica pri provedbi prethodno preuzetih europskih obveza u području obrane;

21.  primjećuje da je u tu svrhu potrebna suradnja na sličnim djelovanjima NATO-a; ističe da su od ključne važnosti snažan angažman i učinkovitija razmjena informacija obavještajnih službi između država članica;

22.  napominje da, kako unutarnja i vanjska sigurnost postaju sve povezanije te kako je sve teže utvrditi granice fizičkog i kiberprostora, integracija njihovih instrumenata također postaje nužna, čime se EU ovlašćuje da djeluje s pomoću cijelog niza instrumenata, sve do razine iz članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji;

ZSOP i integrirani pristup krizama

23.  naglašava važnost otvaranja stalnog glavnog stožera EU-a za civilne i vojne misije i operacije u okviru ZSOP-a iz kojega bi integrirani operativni stožer pružao potporu tijekom cijelog ciklusa planiranja, od početne političke ideje do detaljnog planiranja; ističe da se time ne bi replicirale strukture NATO-a, nego bi se stvorio nužan institucionalni aranžman za jačanje planiranja i provedbe misija i operacija u okviru ZSOP-a;

24.  naglašava doprinos misija i operacija ZSOP-a međunarodnom miru i stabilnosti, uključujući misije za pomoć na granici, izgradnju kapaciteta, misije vojne obuke i pomorske operacije;

25.  žali zbog činjenice da su misije i operacije u okviru ZSOP-a i dalje obilježene strukturnim manjkavostima, čime je ugrožena njihova učinkovitost; smatra da bi one trebale biti istinski instrumenti te da bi ih se moglo bolje integrirati u EUGS;

26.  naglašava u tom pogledu razinu političkih ambicija utvrđenu EUGS-om za integrirani pristup sukobima i krizama u pogledu djelovanja Unije u svim fazama ciklusa sukoba s pomoću sprečavanja, rješavanja i stabilizacije, kao i obvezu izbjegavanja preranog isključenja; smatra da bi EU na dosljedan način trebao pružiti potporu državama članicama koje su dio koalicije protiv takozvane Islamske države na način da se u Iraku u okviru ZSOP-a pokrenu operacije s naglaskom na obuci;

27.  pozdravlja ideju „regionaliziranih” misija ZSOP-a u Sahelu, osobito zato što ona odgovara želji zemalja te podregije za većom suradnjom u području sigurnosti preko platforme G5 Sahela; uvjeren je da bi to mogla biti prilika za povećanje djelotvornosti i relevantnosti misija ZSOP-a na terenu (EUCAP Sahel Mali i EUCAP Sahel Niger); snažno je uvjeren da se taj koncept „regionalizacije” mora zasnivati na stručnom znanju, jasnim ciljevima i sredstvima za njihovo ostvarenje te da se ne bi trebao definirati samo uslijed poticaja političkih razmatranja;

28.  naglašava da svim odlukama Vijeća o budućim misijama i operacijama prioritet treba biti djelovanje u sukobima koji izravno utječu na sigurnost EU-a ili sigurnost partnera i regija u kojima EU ima ulogu jamčenja sigurnosti; smatra da se odluka o djelovanju treba temeljiti na zajedničkoj analizi i razumijevanju strateškog okruženja te na zajedničkim strateškim interesima država članica te uzimajući u obzir djelovanje ostalih saveznika i organizacija kao što su UN i NATO; smatra da se misije za izgradnju kapaciteta ZSOP-a moraju koordinirati s reformom sigurnosnog sektora i radom u pogledu vladavine prava koji obavlja Komisija;

29.  prima na znanje prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 (o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru) radi proširenja pomoći Unije u opremanju vojnih aktera u partnerskim zemljama, što smatra nužnim doprinosom njihovoj otpornosti, čime će se smanjiti mogućnost da opet postanu predmet sukoba i utočište za neprijateljsko djelovanje protiv EU-a; ističe da bi se to trebalo učiniti u iznimnim okolnostima, kako je navedeno u članku 3.a gore navedenog prijedloga o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014, kako bi se doprinijelo održivom razvoju, dobrom upravljanju i vladavini zakona; u tom kontekstu potiče ESVD i Komisiju da ubrzaju provedbu inicijative za izgradnju kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju (CBSD) kako bi se poboljšala učinkovitost i održivost misija ZSOP-a;

30.  ističe također potrebu utvrđivanja financijskih instrumenata za poboljšanje izgradnje kapaciteta na područjima sigurnosti i obrane partnera; poziva ESVD i Komisiju da zajamče potpunu dosljednost i koordinaciju kako bi postigli najbolje rezultate i izbjegli udvostručenje djelovanja na terenu;

31.  napominje u tom pogledu da valja preispitati petersberške zadaće te da bi borbene skupine čim prije trebale postati iskoristivi vojni instrument preko veće modularnosti i funkcionalnijeg financiranja; napominje da nedostatak konstruktivnog pristupa među državama članicama i dalje predstavlja političku i operativnu prepreka slanju borbenih skupina; apelira na Vijeće da započne s osnivanjem početnog fonda (kako je predviđeno člankom 41. stavkom 3. UEU-a) u cilju hitnog financiranja početnih faza vojnih operacija;

32.  poziva na veću fleksibilnost u financijskim pravilima EU-a kako bi se pružila potpora njegovoj sposobnosti da odgovori na krize i za provedbu postojećih odredbi Ugovora iz Lisabona; poziva na reviziju mehanizma Athena kako bi se proširilo njegovo područje primjene za sve troškove, prvo na operacije za brzo djelovanje i slanje borbenih skupina EU-a, a poslije na sve vojne operacije;

Suradnja s NATO-om i drugim partnerima

33.  podsjeća da NATO i EU dijele iste strateške interese i suočavaju se s istim izazovima s istoka i juga; ističe važnost klauzule o uzajamnoj obrani iz članka 42. stavka 7. za države članice EU-a, bilo da su članice NATO-a ili ne; napominje da bi EU trebao moći svojim sredstvima jednako štititi države članice koje nisu dio NATO-a; ističe cilj EUGS-a o odgovarajućoj razini strateške autonomije EU-a i naglašava da te dvije organizacije trebaju komplementarno koristiti svoja sredstva; smatra da bi „strateška autonomija” EU-a trebala ojačati sposobnost EU-a da promiče sigurnost unutar i izvan svojih granica, kao i partnerstvo s NATO-om i transatlantske odnose;

34.  smatra da temelj bliske i uspješne suradnje između EU-a i NATO-a proizlazi iz komplementarnosti i kompatibilnosti njihovih misija te, prema tome, instrumenata kojima raspolažu; naglašava da bi odnosi između tih dviju organizacija i dalje trebali počivati na suradnji, a ne na konkurentnosti; smatra da bi EU trebao poticati države članice da ostvare ciljeve NSTO-a u pogledu kapaciteta, što zahtijeva minimalni trošak za obranu od 2 % BDP-a;

35.  ističe da je NATO najbolje opremljen u području odvraćanja i obrane te da je spreman provoditi zajedničku obranu (članak V. Ugovora iz Washingtona) u slučaju napada na neku od njegovih članica, dok je trenutačni naglasak ZSOP-a na čuvanju mira, sprječavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti (članak 42. UEU-a), a EU ima dodatna sredstva za suočavanje s izazovima unutarnje sigurnosti država članica, uključujući subverziju, koji nisu obuhvaćeni člankom V.; ponovno ističe da je cilj „klauzule o solidarnosti” iz članka 222. UFEU-a zajamčiti zaštitu demokratskih institucija i civilnog stanovništva u slučaju terorističkog napada;

36.  pozdravlja nedavnu zajedničku izjavu koju je EU potpisao s NATO-om u Varšavi i u cijelosti podržava područja suradnje navedena u toj izjavi; napominje da ta izjava opisuje dobro utemeljene neformalne prakse umjesto da odvede suradnju EU-a i NATO-a na višu razinu; ističe da je posebno potrebno pojačati suradnju i dodatno nadopuniti izgradnju kapaciteta u pogledu hibridnih i kibernetičkih prijetnji te istraživanja; pozdravlja cilj iz Plana iz Bratislave da se bez odlaganja započne s provedbom zajedničke izjave;

37.  u potpunosti podržava poboljšanje suradnje na području sigurnosti i obrane s drugim institucijskim partnerima kao što su UN, Afrička unija i OESS, kao i strateškim bilateralnim partnerima, osobito SAD-om, u području hibridnih prijetnji, pomorske sigurnosti, brzog djelovanja, protuterorizma i kibersigurnosti;

Europska suradnja u području obrane

38.  smatra da bi se razvojem snažnije obrambene industrije ojačale strateška autonomija i tehnološka neovisnost EU-a; uvjeren je da su za jačanje statusa EU-a kao globalnog pružatelja sigurnosti u europskom susjedstvu potrebne prikladne i dostatne sposobnosti te konkurentna, djelotvorna i transparentna obrambena industrija koja jamči održivi lanac opskrbe; napominje da je europski obrambeni sektor obilježen rascjepkanošću i udvostručenjem, što je potrebno s vremenom ukloniti preko postupka koji pruža poticaje i nagrade za sve nacionalne sastavnice te uzima u obzir dugoročnu perspektivu integriranog tržišta obrambenih proizvoda;

39.  izražava žaljenje zato što države članice još nisu provele Okvir za politiku sustavne i dugoročne suradnje u području obrane s potrebnom predanosti i što inicijativa za udruživanje i dijeljenje nije dovela do opipljivih rezultata; poziva Vijeće da uvede dvogodišnje rasprave o obrani kako bi se pružilo strateško vodstvo i politički poticaj za ZSOP i europsku suradnju u području obrane;

40.  ističe da je potrebno dodatno produbiti suradnju na području kiberobrane i zajamčiti potpunu kibernetičku sigurnost misija ZSOP-a; poziva Vijeće da uključi kiberobranu kao sastavni dio svojih rasprava o obrani; uviđa da postoji snažna potreba za nacionalnim strategijama kiberobrane; poziva države članice da u potpunosti iskoriste mjere izgradnje kibernetičkih kapaciteta u nadležnosti Europske obrambene agencije (EDA) i iskoriste Kooperativni centar izvrsnosti za kibernetičku obranu NATO-a;

41.  napominje da sve države članice, većinom zbog financijskih ograničenja, imaju poteškoća pri održavanju širokog raspona potpuno operativnih obrambenih kapaciteta; stoga poziva na bolju koordinaciju i jasnije odluke o tome koji će se kapaciteti zadržati, tako da se države članice mogu specijalizirati za određene kapacitete;

42.  smatra da je interoperabilnost od ključne važnosti za veću kompatibilnost i bolju integriranost snaga država članica; stoga ističe da države članice moraju istražiti mogućnost zajedničke nabave obrambenih resursa; ističe da to otežavaju protekcionizam i zatvorenost koji vladaju na obrambenim tržištima EU-a;

43.  podsjeća da je snažna europska obrambena tehnološka i industrijska baza, koja obuhvaća instrumente za male i srednje poduzetnike, temelj ZSOP-a i preduvjet za zajedničko tržište, čime se omogućuje EU-u da izgradi svoju stratešku autonomiju;

44.  napominje sa žaljenjem da države članice potpuno neravnomjerno primjenjuju Direktivu 2009/81/EZ o nabavi u području obrane i sigurnosti i Direktivu 2009/43/EZ o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice; poziva Komisiju da s obzirom na to primjeni smjernicu iz članka 346. i preuzme svoju ulogu čuvarice Ugovora tako što će početi primjenjivati postupke protiv povrede u slučajevima kršenja direktiva; poziva u pogledu potražnje države članice da povećaju međunarodna nastojanja pri nabavi vojne opreme, a u pogledu ponude europske industrije da ojačaju svoj položaj na globalnom tržištu boljom koordinacijom i industrijskom konsolidacijom;

45.  zabrinut je zbog stalnog smanjenja sredstava za obrambena istraživanja u državama članicama kojim se ugrožavaju industrijska i tehnološka baza te tako i europska strateška autonomija; poziva države članice da opskrbljuju svoje vojne snage opremom koju je proizvela europska obrambena industrija, a ne njezini industrijski konkurenti;

46.  uvjeren je da bi se povećanjem uloge EDA-e u koordinaciji programa, projekata i aktivnosti koji se temelje na sposobnostima, pridonijelo djelotvornijem ZSOP-u; smatra da bi trebalo pružiti podršku EDA-i da potpuno ostvari ciljeve, uključujući posebno njezine predstojeće prioritete i uloge u kontekstu europskog akcijskog plana obrane i europskog programa za istraživanje u području obrane; stoga poziva države članice da revidiraju organizaciju, procedure i aktivnosti te agencije i tako otvore više opcija za dodatnu kooperaciju i suradnju; poziva države članice da pruže EDA-i smjernice za koordiniranje revizije plana za razvoj sposobnosti u skladu s EUGS-om i sektorskom strategijom;

47.  ističe da je po svojoj prirodi kibersigurnost područje politike u kojem su suradnja i integracija od ključne važnosti, ne samo između država članica EU-a, ključnih partnera i NATO-a, već i različitih društvenih sudionika jer nije riječ samo o vojnoj odgovornosti; poziva na donošenje jasnijih smjernica o tome kako se i u kojem kontekstu trebaju koristiti kapaciteti EU-a za obranu i napad; podsjeća da je Europski parlament više puta pozvao na temeljitu reviziju uredbe EU-a o izvozu robe s dvojnom namjenom kako bi se spriječilo da računalni programi i drugi sustavi koji se mogu koristiti protiv digitalne infrastrukture EU-a i za kršenje ljudskih prava padnu u krive ruke; poziva EU da na međunarodnim forumima, uključujući među ostalim forume za upravljanje internetom, brani načelo da bi osnovna infrastruktura interneta trebala biti neutralna zona u kojoj je zabranjeno uplitanje vlada koje rade na ostvarivanju svojih nacionalnih interesa;

48.  podržava inicijative Komisije koje se odnose na obranu, kao što su obrambeni akcijski plan i obrambena industrijska politika, s kojima bi trebalo započeti nakon predstavljanja bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani; podržava daljnje uključivanje Komisije u obranu s pomoću opsežnog i usredotočenog istraživanja, planiranja i provedbe; pozdravlja pripremne radnje za istraživanje povezano sa ZSOP-om i traži primjereno financiranje preostalog dijela tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); podržava razvoj programa EU-a za istraživanje u području obrane u okviru narednog VFO-a (2021. – 2027.);

49.  smatra da bi se u sklopu budućeg programa EU-a za istraživanje u području obrane trebali financirati istraživački projekti u prioritetnim područjima o kojima će se dogovoriti države članice i da bi europski obrambeni fond mogao poduprijeti financiranje kapaciteta koje će zajednički dogovoriti države članice i koji će nositi priznatu dodanu vrijednost EU-a;

50.  poziva na izmjenu europskog zakonodavstva koja bi omogućila europskoj obrambenoj industriji da prima državne potpore kao i američka industrija;

o
o   o

51.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku NATO-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, predsjedavajućem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i predsjedniku Parlamentarne skupštine OESS-a.

(1) SL C 353, 27.9.2016., str. 59.
(2) SL C 353, 27.9.2016., str. 74.
(3) SL C 407, 4.11.2016., str. 74.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0120.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0249.
(6) SL C 419, 16.12.2015., str. 145.

Pravna napomena