Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2952(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1230/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1230/2016

Rasprave :

PV 22/11/2016 - 18
CRE 22/11/2016 - 18

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0442

Usvojeni tekstovi
PDF 367kWORD 57k
Srijeda, 23. studenog 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Znakovni jezik i stručni tumači za znakovni jezik
P8_TA(2016)0442B8-1230/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o znakovnom jeziku i stručnim tumačima za znakovni jezik (2016/2952(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 5., 9., 10., 19., 168. i članak 216. stavak 2. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 1988. o znakovnom jeziku za gluhe(1) i Rezoluciju od 18. studenog 1998. o znakovnim jezicima(2),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) i činjenicu da je u EU-u stupila na snagu 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2016. o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(4),

–  uzimajući u obzir opću napomenu br. 4 (2016) Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o pravu na uključujuće obrazovanje(5),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja („Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju”)(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija(7),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju(8),

–  uzimajući u obzir strateški dokument Europskog foruma mladih o jednakosti i nediskriminaciji(9),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2015. o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2012. o dostupnosti internetskih stranica tijela javnog sektora (COM(2012)0721),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima(10),

–  uzimajući u obzir Smjernice o ishodima učenja i procjeni postignuća Europskog foruma tumača i prevoditelja znakovnog jezika (efsli) u vezi s jednakim mogućnostima osposobljavanja za prevoditelje znakovnog jezika i kvalitetnim uslugama za gluhe građane u cijeloj Uniji(11),

–  uzimajući u obzir Smjernice Europskog foruma tumača i prevoditelja znakovnog jezika/Europske unije gluhih (EUD) namijenjene tumačima znakovnog jezika za sastanke na međunarodnoj i europskoj razini(12),

–  uzimajući u obzir Smjernice Međunarodne udruge konferencijskih prevoditelja (AIIC) za usmene prevoditelje koji rade u mješovitim timovima(13),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog foruma tumača i prevoditelja znakovnog jezika o pravu na usluge prevođenja na znakovni jezik u slučaju rada ili studiranja u inozemstvu(14),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da, kao punopravni građani, sve osobe s invaliditetom, a posebno žene i djeca, uključujući gluhe i nagluhe osobe, osobe koje se služe znakovnim jezikom i one koje se ne služe njime, imaju jednaka prava i pripada im pravo na neotuđivo dostojanstvo, jednako postupanje, neovisan život, autonomnost i potpuno sudjelovanje u društvu;

B.  budući da se u okviru UFEU-a od Unije zahtijeva da pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti bude usmjerena na borbu protiv diskriminacije na temelju invaliditeta (članak 10.) te da joj se daje ovlast za donošenje zakonodavstva u cilju borbe protiv takve diskriminacije (članak 19.);

C.  budući da se člancima 21. i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izričito zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta te se predviđa jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu;

D.  budući da je u EU-u otprilike jedan milijun gluhih osoba koje se služe znakovnim jezikom za gluhe(15) i 51 milijun nagluhih građana(16), od kojih se mnogi služe znakovnim jezikom;

E.  budući da su nacionalni i regionalni znakovni jezici punopravni prirodni jezici s vlastitim gramatikom i sintaksom poput govornih jezika(17);

F.  budući da se politikom višejezičnosti EU-a promiče učenje stranih jezika i budući da je jedan od njezinih ciljeva da svaki Europljanin, osim svog materinskog, govori dva jezika; budući da bi učenje i promicanje nacionalnih i regionalnih znakovnih jezika moglo doprinijeti tom cilju;

G.  budući da je pristupačnost preduvjet da osobe s invaliditetom vode neovisan život te da potpuno i ravnopravno sudjeluju u društvu(18);

H.  budući da pristupačnost nije ograničena samo na fizičku pristupačnost okruženju, već se odnosi i na pristupačnost informacija i komunikacije, uključujući u obliku pružanja sadržaja na znakovnom jeziku(19);

I.  budući da su obveze i zadaci stručnih tumača za znakovni jezik jednaki onima usmenih prevoditelja;

J.  budući da je situacija tumača za znakovni jezik heterogena među državama članica te varira od neformalne obiteljske podrške do stručnih fakultetski obrazovanih i potpuno kvalificiranih tumača;

K.  budući da nedostaje kvalificiranih i stručnih tumača za znakovni jezik u svim državama članicama i da je omjer osoba koje se služe znakovnim jezikom i tumača za znakovni jezik između 8:1 i 2 500:1, s time da prosječni omjer iznosi 160:1(20);

L.  budući da je podnesena predstavka(21) u kojoj se traži da Parlament dopusti podnošenje predstavki na nacionalnim i regionalnim znakovnim jezicima EU-a;

M.  budući da se Briselskom deklaracijom o znakovnim jezicima u Europskoj uniji(22) promiče nediskriminirajući pristup upotrebi prirodnog znakovnog jezika, kao što se zahtijeva u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je ratificirao EU i sve države članice osim jedne;

N.  budući da se razina i kvaliteta podnaslovljavanja na javnim i privatnim televizijama znatno razlikuje među državama članicama, te oscilira od manje od 10 % do gotovo 100 %, uz standarde kvalitete koji izrazito variraju(23); budući da u većini država članica nema podataka o razini prevođenja na znakovni jezik na televiziji;

O.  budući da korisnici znakovnog jezika mogu profitirati od razvoja novih jezičnih tehnologija

P.  budući da prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom uskraćivanje razumne prilagodbe predstavlja diskriminaciju i da se prema Direktivi o jednakosti pri zapošljavanju razumna prilagodba mora osigurati kako bi se zajamčilo poštovanje načela jednakog postupanja;

Q.  budući da trenutačno gluhi, gluhoslijepi ili nagluhi građani nemaju pristup izravnoj komunikaciji sa zastupnicima u Europskom parlamentu i administratorima u institucijama EU-a i da nema izravne komunikacije institucija EU-a s gluhim ili nagluhim osobama;

Kvalificirani i stručni tumači za znakovni jezik

1.  ističe potrebu za kvalificiranim i stručnim tumačima za znakovni jezik, koja se jedino može ostvariti uz sljedeći pristup:

   (a) služeno priznavanje nacionalnog i regionalnog znakovnog ili znakovnih jezika u državama članicama i unutar institucija EU-a,
   (b) formalna izobrazba (fakultet ili slična razina, koja odgovara trogodišnjem redovnom studiju i izobrazbi za usmene prevoditelje)(24),
   (c) registracija (službena akreditacija i sustav kontrole kvalitete poput kontinuiranog stručnog usavršavanja),
   (d) službeno priznanje struke;

2.  shvaća da ostvarenje kvalitetnih usluga prevođenja na znakovni jezik:

   (a) ovisi o objektivnoj procjeni kvalitete koja obuhvaća sve dionike,
   (b) da se temelji na stručnim kvalifikacijama i
   (c) da uključuje stručne predstavnike zajednice gluhih osoba;
   (d) ovisi o dostatnim resursima za izobrazbu i zapošljavanje prevoditelja znakovnog jezika;

3.  shvaća da je prevođenje znakovnog jezika profesionalna usluga za koju treba postojati odgovarajuća financijska naknada;

Razlika između pristupačnosti i razumne prilagodbe(25)

4.  cijeni to što određene skupine imaju koristi od pristupačnosti i to što se ona temelji na skupu standarda koji se postupno uvode;

5.  svjestan je da se nije moguće pozivati na nesrazmjernost ili neprimjereno opterećenje kao izgovor za neomogućavanje pristupačnosti;

6.  prihvaća činjenicu da se razumna prilagodba odnosi na pojedinca i da dopunjuje obvezu omogućavanja pristupačnosti;

7.  također prima na znanje da pojedinac može tražiti mjere razumne prilagodbe čak i ako je ispunjena obveza u pogledu pristupačnosti;

8.  shvaća da prevođenje na znakovni jezik može predstavljati mjeru pristupačnosti ili mjeru razumne prilagodbe, ovisno o situaciji;

Pristupačnost

9.  ističe da gluhi, gluhoslijepi i nagluhi građani moraju imati pristup istim informacijama i komunikaciji kao i ostale osobe u obliku prevođenja na znakovni jezik, podnaslovljavanja, pretvaranja govora u tekst i/ili alternativnih oblika komunikacije, uključujući usmene prevoditelje;

10.  naglašava da javne i državne službe, uključujući njihov internetski sadržaj, moraju biti dostupni zahvaljujući posrednicima koji ih prenose uživo, kao što su tumači znakovnog jezika na licu mjesta, ali i alternativne usluge temeljene na internetu i usluge na daljinu ako su prikladne;

11.  ponavlja svoju predanost da politički proces učini što pristupačnijim, među ostalim i preko stručnih tumača za znakovni jezik; konstatira da to uključuje izbore, savjetovanja s javnošću i po potrebi ostale događaje;

12.  ističe sve važniju ulogu jezičnih tehnologija pri pružanju jednakog pristupa digitalnom prostoru svima;

13.  prepoznaje važnost minimalnih standarda za osiguravanje pristupačnosti, posebno s obzirom na nove tehnologije i one u nastanku, kao što su pružanje usluga prevođenja na znakovni jezik preko interneta i usluge podnaslovljavanja;

14.  konstatira da se države članice trebaju pobrinuti za potrebe gluhih, gluhoslijepih i nagluhih pacijenata s obzirom na to da je pružanje zdravstvene zaštite u nadležnosti država članica, na primjer preko stručnih tumača za znakovni jezik i podizanjem razine svijesti osoblja, uz stavljanje posebnog naglaska na žene i djecu;

15.  prepoznaje da se jednak pristup gluhih, gluhoslijepih i nagluhih građana pravosuđu može osigurati jedino primjereno kvalificiranim i stručnim tumačima za znakovni jezik;

16.  svjestan je važnosti točnih i preciznih usluga usmenog i pismenog prijevoda, posebno na sudu i u drugim pravnim kontekstima; stoga ponavlja važnost specijaliziranih i visoko kvalificiranih tumača za znakovni jezik, posebnom u takvom okruženju;

17.  ističe potrebu da se poveća podrška i posebne usluge, kao što su prevođenje na znakovni jezik i pristupačne tekstualne informacije o katastrofama u stvarnom vremenu o katastrofa za osobe s invaliditetom u situacijama oružanog sukoba, humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa(26);

Zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje

18.  primjećuje da se u cilju jednakog pristupa zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju moraju poduzeti mjere razumne prilagodbe, koje uključuju angažiranje stručnih tumača za znakovni jezik;

19.  naglašava da se moraju ponuditi uravnotežene i cjelovite informacije o znakovnom jeziku i gluhoći tako da roditelji mogu donijeti utemeljene odluke koje su u interesu njihove djece;

20.  ističe da su programi rane intervencije ključni za razvoj životnih vještina, uključujući i jezične vještine, kod djece; nadalje primjećuje da bi ti programi u idealnom slučaju trebali obuhvaćati gluhe uzore;

21.  naglašava da se gluhim, gluhoslijepim i nagluhim učenicima i njihovim roditeljima mora omogućiti da nauče nacionalni ili regionalni znakovni jezik svog okruženja kroz predškolsku skrb i u školama(27);

22.  naglašava da bi se znakovni jezik trebao uvrstiti u obrazovni program kako bi se podigla svijest o njemu i povećala njegova upotreba;

23.  ističe da se moraju poduzeti mjere za priznavanje i promicanje jezičnog identiteta gluhe zajednice(28);

24.  poziva države članice da potiču učenje znakovnog jezika na isti način kao i stranih jezika;

25.  ističe da kvalificirani tumači za znakovni jezik i nastavno osoblje koje poznaje znakovni jezik i osposobljeno da učinkovito radi u dvojezičnom uključujućem obrazovnom okruženju čine ključan dio akademskog uspjeha gluhe djece i mlađih odraslih osoba, što dugoročno dovodi do boljih obrazovnih rezultata i niže stope nezaposlenosti;

26.  naglašava opće prisutan nedostatak dvojezičnih udžbenika za znakovni jezik i materijala za učenje u dostupnim formatima i na raznim jezicima;

27.  traži da se gluhim, gluhoslijepim i nagluhim osoba zajamči načelo slobode kretanja unutar EU-a, osobito u kontekstu programa Erasmus+ i srodnih programa mobilnosti, tako da se sudionike nesrazmjerno ne opterećuje osiguravanjem prevođenja za vlastite potrebe;

28.  pozdravlja pilot-projekt europske iskaznice za osobe s invaliditetom; žali što se zbog izostanka prevođenja na znakovni jezik u sklopu projekta poput ovog znatno ograničava sloboda kretanja gluhih, gluhoslijepih i nagluhih radnika i studenata unutar EU-a;

Institucije Europske unije

29.  shvaća da institucije EU-a moraju biti primjer najbolje prakse kad je riječ o osiguranju razumne prilagodbe i pristupačnosti za svoje zaposlenike, izabrane dužnosnike i stažiste, a to uključuje i prevođenje na znakovni jezik;

30.  pozdravlja činjenicu da institucije EU-a već povremeno omogućavaju pristupačnost javnih događaja i sastanaka odbora; smatra da podnaslovljavanje i pretvaranje govora u tekst treba smatrati alternativom, ali neophodnom mjerom kojom se jamči ravnopravnost nagluhim osobama koje se ne koriste znakovnim jezikom te da je to relevantno i za zaposlenike institucija EU-a u smislu pružanja razumne prilagodbe u skladu s člankom 5. Direktive 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja;

31.  uviđa da institucije EU-a raspolažu sustavom kojim se omogućuje prevođenje na znakovni jezik u svrhu pristupačnosti preko svojih službi za usmeno prevođenje; potiče institucije da se koriste takvim postojećim sustavima i onda kad svojim zaposlenicima i/ili izabranim dužnosnicima osiguravaju razumnu prilagodbu, čime se učinkovito smanjuje administrativno opterećenje pojedinca i institucija;

32.  odlučno potiče institucije da tumačima za znakovni jezik službeno dodijele isti status kao i usmenim prevoditeljima u odnosu na usluge prevođenja koje nude institucijama i/ili njihovim zaposlenicima i imenovanim dužnosnicima, uključujući pristup tehnološkoj podršci, pripremnim materijalima i dokumentima;

33.  potiče Eurostat da institucijama EU-a dostavlja statističke podatke o gluhim, gluhoslijepim i nagluhim korisnicima znakovnog jezika kako bi mogle bolje definirati, provoditi i analizirati svoje politike za osobe s invaliditetom i jezične politike;

34.  moli Službu Parlamenta za posjetitelje da se pobrine za potrebe gluhih, gluhoslijepih i nagluhih posjetitelja tako da izravno omogući pristup na nacionalnom ili regionalnom znakovnom jeziku i uslugama pretvaranja govora u tekst;

35.  traži od institucija da u potpunosti provedu pilot projekt EU-a INSIGN, koji je odgovor na odluku Parlamenta od 12. prosinca 2012. o provedbi aplikacije i usluge za znakovni jezik u stvarnom vremenu, a čiji je cilj unapređenje komunikacije između gluhih i nagluhih osoba i institucija EU-a(29);

o
o   o

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 187, 18.7.1988., str. 236.
(2) SL C 379, 7.12.1998., str. 66.
(3) SL L 23, 27.1.2010., str. 35.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0318.
(5) http://www.ohchr.org/Documents/HRBodies/CRPD/GC/RighttoEducation/CRPD-C-GC-4.doc
(6) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(7) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.
(9) http://www.youthforum.org/assets/2016/04/0099-16_Policy_Paper_Equality_Non-discrimination_FINAL2.pdf
(10) SL L 280, 26.10.2010., str. 1.
(11) http://efsli.org/publications
(12) http://efsli.org/efsliblu/wp-content/uploads/2012/09/SL-Interpreter-Guidelines.pdf
(13) http://aiic.net/page/6701/guidelines-for-spoken-language-interpreters-working-in-mixed-teams/lang/1
(14) http://efsli.org/efsliblu/wp-content/uploads/2012/09/R1101-The-right-to-sign-language-interpreting-services-when-working-or-studying-abroad.pdf
(15) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-511_en.htm
(16) Europska federacija nagluhih (EFHOH), http://www.efhoh.org/about_us
(17) Brentari, D., ed. (2010.) Sign Languages (Znakovni jezici). Cambridge University Press. Pfau, R., Steinbach M. & Bencie W., eds. (2012.) Sign Language: An International Handbook (Znakovni jezik: međunarodni priručnik). De Gruyter.
(18) Opća napomena br. 2 Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom, CRPD/C/GC/2.
(19) Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), članak 9.
(20) Wit, M. de (2016., pred objavom). Sign Language Interpreting in Europe (Prevođenje znakovnog jezika u Europi), izdanje 2016.
(21) Predstavka br. 1056-16.
(22) Briselska deklaracija (2010.), Europska unija gluhih (EUD) http://www.eud.eu/files/8514/5803/7674/brussels_declaration_FINAL.pdf
(23) EFHOH (2015.). State of subtitling access in EU (Stanje pristupa podnaslovljavanju u EU-u). Dostupno na: http://media.wix.com/ugd/c2e099_0921564404524507bed 2ff3648781a3c.pdf
(24) Efsli (2013.), Ishodi učenja za osobe koje se završile trogodišnji program izobrazbe za usmeno prevođenje.
(25) CRPD/C/GC/4, stavak 28.
(26) Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD), članak 11.
(27) http://www.univie.ac.at/designbilingual/downloads/De-Sign_Bilingual_Findings.pdf
(28) Opća napomena br. 4 Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom, CRPD/C/GC/4, dostupna na: http://www.ohchr.org/Documents/HRBodies/CRPD/GC/RighttoEducation/CRPD-C-GC-4.doc
(29) http://www.eud.eu/projects/past-projects/insign-project/

Pravna napomena