Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2885(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1227/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1227/2016

Rasprave :

PV 24/11/2016 - 12
CRE 24/11/2016 - 12

Glasovanja :

PV 01/12/2016 - 6.25
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0480

Usvojeni tekstovi
PDF 194kWORD 56k
Četvrtak, 1. prosinca 2016. - Bruxelles Završno izdanje
Pristup energiji u zemljama u razvoju
P8_TA(2016)0480B8-1227/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. prosinca 2016. o pristupu energiji u zemljama u razvoju (2016/2885(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 7 o pristupu energiji, cilj br. 12 o održivoj potrošnji i proizvodnji te cilj br. 13 o klimatskim promjenama,

–  uzimajući u obzir inicijativu „Održiva energija za sve” (SE4ALL), koju su Ujedinjeni narodi pokrenuli 2011.,

–  uzimajući u obzir inicijativu „Pružanje energije razvoju”, koju je Europska komisija pokrenula 2012. kako bi do 2030. dodatnih 500 milijuna ljudi u zemljama u razvoju imalo pristup održivoj energiji,

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u kojem se navodi da je smanjenje siromaštva, odnosno dugoročno iskorjenjivanje siromaštva, glavni cilj razvojne politike EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 191. UFEU-a i klimatsku politiku EU-a,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju(1), a posebno njezin Prilog I., koji sadrži odredbe o održivoj energiji u geografskim programima, i Prilog II., koji sadrži odredbe o komponenti održive energije u tematskom programu „Globalna javna dobra i izazovi” u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju,

–  uzimajući u obzir relevantne programske dokumente u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda, uključujući nacionalne okvirne programe koji obuhvaćaju ključne energetske sektore, te godišnje akcijske programe kojima se nacionalni okvirni programi provode;

–  uzimajući u obzir inicijativu „Afrički koridor za čistu energiju”, kojoj je cilj promicati ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije u Africi te smanjiti emisije ugljika i ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima,

–  uzimajući u obzir pregled nacrta relevantnih programskih dokumenata Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda prije nego što ih odobre odbori Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda,

–  uzimajući u obzir 21. konferenciju stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se u prosincu 2015. održala u Parizu, i usvajanje Pariškog sporazuma, prvog univerzalnog i pravno obvezujućeg globalnog klimatskog sporazuma,

–  uzimajući u obzir 22. Konferenciju stranaka (COP 22) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, koja se od 7. do 18. studenoga 2016. održava u Marakešu,

–  uzimajući u obzir sastanak na visokoj razini o inicijativi za obnovljivu energiju i partnerstvu EU-a i Afričke unije održanom 21. rujna 2016. tijekom zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, kojem su predsjedali Idriss Déby, predsjednik Afričke unije, Alpha Condé, predsjednik Republike Gvineje, Nkosazana Dlamini-Zuma, predsjednik Komisije Afričke unije, Akinwumi Adesina, predsjednik Afričke razvojne banke, a prisustvovali predstavnici Europske unije Stefano Manservisi, glavni direktor Glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj i Felice Zaccheo, zamjenik načelnika odjela C6 za energiju i klimatske promjene te Ségolène Royal, francuska ministrica ekologije, održivog razvoja i energije,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetske komisije za brane od 16. studenoga 2000. naslovljeno „Novi okvir za donošenje odluka”,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. rujna 2011. o financiranju jačanja infrastrukture brana u zemljama u razvoju(2), od 2. veljače 2012. o razvojnoj suradnji EU-a u korist cilja univerzalnog pristupa energiji do 2030.(3) i od 12. lipnja 2012. o suradnji na području energetske politike s partnerima izvan naših granica: Strateški pristup sigurnoj, održivoj i konkurentnoj opskrbi energijom(4),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2015 od 6. listopada 2015. naslovljeno „Potpora iz Instrumenta EU-a i AKP-a za energiju obnovljivim izvorima energije u istočnoj Africi”,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o pristupu energiji u zemljama u razvoju (O-000134/2016 – B8-1809/2016),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za razvoj,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je održivi pristup cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj i sigurnoj energiji ključan za ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba i prava, uključujući pristup čistoj vodi, sanitarijama, sigurnoj sredini, zdravstvenoj skrbi, grijanju i obrazovanju, da je ključan za praktički sve vrste gospodarskih aktivnosti te da je glavni pokretač razvoja; budući da je pristup energiji povezan sa sigurnosnim i geopolitičkim aspektima te budući da energetska pitanja mogu postati uzroci sukoba;

B.  budući da 1,2 milijarde ljudi nema pristup električnoj energiji i da još veći broj ljudi ima nepouzdan pristup; budući da polovica osoba bez pristupa električnoj energiji živi u Africi; budući da taj broj raste jer stanovništvo afričkog kontinenta raste brže nego što se širi pristup energiji;

C.  budući da je u pogledu pristupa električnoj energiji najgore stanje na svijetu u supsaharskoj Africi, no s razvojem energetskog sektora te regije supsaharska će Afrika do 2040. vjerojatno trošiti jednaku količinu električne energije kao 2010. Indija i Latinska Amerika zajedno;

D.  budući da više od 70 % ukupne potrošnje energije u Africi dolazi iz obnovljivih izvora, no to se gotovo sve odnosi na tradicionalne oblike korištenja biomase; budući da i dalje postoje goleme mogućnosti uključivanja drugih izvora energije, posebno solarne energije i energije vjetra;

E.  budući da će demografski trendovi u Africi imati golem utjecaj na zahtjeve u pogledu korištenja tla za proizvodnju usjeva te na potrebu za ogrjevnim drvom;

F.  budući da je globalno krčenje šuma odgovorno za gotovo 20 % svih emisija CO2; budući da se velikim oslanjanjem na tradicionalnu biomasu i neučinkovite štednjake dovode u opasnost šume i grmoviti predjeli u brojnim regijama afričkog kontinenta;

G.  budući da se 2,3 milijarde ljudi za kuhanje tradicionalno koristi biomasom kao što je ugljen, a to često ima ozbiljne negativne posljedice za zdravlje i okoliš; budući da žene snose nerazmjeran dio tereta korištenja takvih materijala, uključujući prikupljanje ogrjevnog drva, što zahtijeva puno vremena i ugrožava njihovu sigurnost; budući da korištenje poboljšanih štednjaka smanjuje vrijeme i napor koji su potrebni za pripremu obroka;

H.  budući da afrički kontinent ima najveći potencijal na svijetu kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, no također najviše zaostaje u elektrifikaciji;

I.  budući da je energetsko siromaštvo najraširenije u ruralnim područjima, no pružanje pristupa energiji u gradskim područjima koja brzo rastu također je izuzetno zahtjevan zadatak s obzirom na geografsko stanje, povezanost i nepostojanje infrastrukture te budući da je u najsiromašnijim afričkim zemljama energija najskuplja;

J.  budući da je od presudne važnosti nastaviti razvijati još uvijek mlada ruralna tržišta električne energije sve dok se ne etabliraju i ne postanu samoodrživa te i dalje podržavati programe usredotočene na obnovljiva, energetski učinkovita, manja i decentralizirana energetska rješenja;

K.  budući da energetsko siromaštvo ima i rodnu odrednicu; budući da su posljedice energetskog siromaštva teže za žene;

L.  budući da je univerzalan cilj održivog razvoja br. 7 jamčenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve do 2030.; budući da su za ispunjavanje klimatskih obveza potrebni snažni i promišljeni napori u području energije te budući da je Afrika stoga suočena s dvostrukim izazovom jer mora drastično povećati pristup svojih građana osnovnim energetskim uslugama i istodobno ispuniti svoje obveze koje proizlaze iz klimatskog sporazuma;

M.  budući da izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš naslovljeno „Globalni trendovi u ulaganjima u obnovljive izvore energije 2016.” upućuje na to da su godišnja ulaganja na svjetskoj razini u nove kapacitete obnovljivih izvora energije 2015. bila više nego dvostruko veća od ulaganja u elektrane na ugljen i plin; budući da su 2015. na tržištu obnovljivih izvora energije dominirale solarna energija iz fotonaponskih ćelija i energija vjetra; budući da je 2015. udio obnovljivih izvora energije u ulaganjima u zemljama u razvoju prvi put bio veći od udjela u razvijenim zemljama;

N.  budući da se u izvješću Svjetske komisije za brane od 16. studenoga 2000. zaključuje da velike brane nisu uspjele proizvesti onoliko električne energije koliko se očekivalo, snabdjeti očekivanom količinom vode i kontrolirati štetu od poplava u mjeri u kojoj se to očekivalo zbog čega je njihov utjecaj na društvo i okoliš bio golem, a nastojanja da se taj utjecaj ublaži bila su u velikoj mjeri neuspješna;

O.  budući da je cilj postizanja univerzalnog pristupa energiji isprepleten s ciljem postizanja klimatske pravde;

P.  budući da klimatska pravda ljudska prava povezuje s razvojem kako bi se ostvario pristup kojemu je u središtu čovjek, pri čemu se štite prava najugroženijih osoba te pravedno i pošteno dijele teret i koristi klimatskih promjena i njihovog utjecaja;

Q.  budući da bi neujednačenost financiranja i prijenosa tehnologije u vezi s klimatskim promjenama mogla poljuljati odlučnost afričkih čelnika da razvijaju obnovljive izvore energije u cilju ostvarivanja plana industrijalizacije tog kontinenta;

R.  budući da se u Pariškom sporazumu naglašava nužnost promicanja univerzalnog pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju, a posebno u Africi, i to jačanjem razvoja obnovljivih izvora energije;

S.  budući da postoje brojni dokazi i širok konsenzus u pogledu toga da su mala, decentralizirana proizvodnja obnovljive energije, lokalne mreže i rješenja izvan mreže često najučinkovitija rješenja, da ona u pravilu stvaraju najveće doprinose općem razvojnom napretku te su najuspješnija u maksimalnom smanjenju ili izbjegavanju negativnih utjecaja na okoliš;

T.  budući da se u Uredbi o Instrumentu za razvojnu suradnju naglašava lokalna proizvodnja obnovljive energije te da bi programi iz Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda te energetski projekti trebali biti osmišljeni tako da odražavaju razumijevanje prednosti decentralizirane proizvodnje obnovljive energije;

U.  budući da se razvojna pomoć EU-a u području energije naglo povećala te da bi ti rashodi u razdoblju 2014. – 2020. trebali doseći 3,5 milijardi EUR; budući da je energija ključni element u 30 nacionalnih programa, od kojih je pola namijenjeno afričkim zemljama;

V.  budući da se Instrumentom EU-a i AKP-a za energiju, uspostavljenom u lipnju 2005., teži promicati pristup modernim energetskim uslugama za siromašno stanovništvo u ruralnim i prigradskim sredinama, s velikim naglaskom na supsaharskoj Africi i obnovljivoj energiji; budući da se u povezanom tematskom izvješću Revizorskog suda EU-a br. 15/2015 iznose brojne preporuke Komisiji za stroži odabir projekata, poboljšanje njihova praćenja i povećanje njihovih izgleda za održivost;

W.  budući da je nedavno pokrenuta inicijativa EU-a za financiranje elektrifikacije (ElectriFI) te budući da drugi financijski mehanizmi obuhvaćaju instrumente za kombiniranje bespovratnih sredstava EU-a sa zajmovima ili vlasničkim kapitalom javnih i privatnih financijera (instrumenti za kombinirano financiranje) za različite dijelove svijeta, aktivnosti Europske investicijske banke u području energije u okviru njezina mandata za vanjsko kreditiranje i aktivnosti Infrastrukturnog uzajamnog fonda EU-a i Afrike u sektoru energije;

X.  budući da je za postizanje cilja održivog razvoja br. 7 potreban sve veći doprinos javnih ulaganja; budući da bi se sve odluke o promicanju upotrebe javno-privatnih partnerstava preko mehanizma kombiniranog financiranja u zemljama u razvoju trebale zasnivati na temeljitoj procjeni tih mehanizama i stečenom iskustvu; budući da pod svaku cijenu treba izbjegavati financiranje projekata koji su već komercijalno održivi;

Y.  budući da osposobljavanje specijaliziranih i visokospecijaliziranih lokalnih stručnjaka mora biti prioritet kako bi se u zemljama u razvoju zajamčio pristup energiji te budući da se tome trebaju dodijeliti znatan dio sredstava;

Z.  budući da globalne subvencije za fosilna goriva iznose oko 500 milijardi USD godišnje, uzrokuju povećanje emisija stakleničkih plinova umjesto da ih smanjuju i u pravilu više koriste relativno dobrostojećim osobama, a ne siromašnima; budući da bi te subvencije trebalo postupno ukinuti jer bi na taj način vlade mogle osloboditi znatna sredstva za puno učinkovitije socijalne politike i za proširenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji, pri čemu bi se smanjile nejednakosti i poboljšala kvaliteta života;

1.  podsjeća da pristup energiji ubrzava razvoj; skreće pozornost na raspon i implikacije energetskog siromaštva u zemljama u razvoju i na snažno sudjelovanje Europske unije u naporima da se to siromaštvo smanji; naglašava potrebu za snažnim i usklađenim naporima vlada, civilnog društva i drugih dionika u pogođenim zemljama te međunarodnih partnera kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo i postigao cilj održivog razvoja br. 7, za što su potrebni posebni napori u udaljenim ruralnim sredinama, posebno u područjima koja nisu priključena na mrežu (off-grid); podsjeća da se klimatske i trgovinske politike trebaju međusobno podupirati u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i Pariškim sporazumom;

2.  naglašava da postoji snažna povezanost između energije i mogućih sigurnosnih pitanja te smatra da je gospodarenje energijom, iako ga nije jednostavno provesti, ključno za gospodarski i ljudski razvoj u zemljama u razvoju;

3.  podsjeća da se elektrifikacija provodi zahvaljujući podršci javnih vlasti, a to iziskuje dobro upravljanje distribucijom energije i sposobnost zemalja da izvršavaju svoje suverene zadaće;

4.  poziva Europsku uniju da rodnu dimenziju uključi u sve svoje energetske politike, s naglaskom na ženama s posebnim potrebama;

5.  podržava inicijativu Komisije pod nazivom „Pružanje energije razvoju”, kojoj je cilj da do 2030. dodatnih 500 milijuna ljudi u zemljama u razvoju ima pristup održivoj energiji i to u okviru elemenata programa kao što je uspostavljanje mehanizma za tehničku pomoć, koji se zasniva na tome da stručnjaci iz EU-a razvijaju tehničku stručnost u zemljama u razvoju, te promicanje jačanja kapaciteta i prijenosa tehnologije; ističe ulogu energije kao pokretača u brojnim drugim područjima poput zdravstva, obrazovanja, čiste vode, poljoprivrede te telekomunikacijske i internetske povezanosti; ističe da inicijativa „Pružanje energije razvoju” mora biti u potpunosti u skladu s ciljevima razvojne politike Unije iz Ugovora iz Lisabona;

6.  smatra da relevantne odredbe iz Uredbe o Instrumentu za razvojnu suradnju, o kojima su zajednički odlučili Europski parlament i Vijeće, iako su kratke, predstavljaju čvrst temelj za razvojnu pomoć EU-a u području energije; podsjeća da su te odredbe usmjerene na pristup energiji i da se njima ističe lokalna i regionalna obnovljiva energija te omogućavanje pristupa za najsiromašnije osobe u udaljenim regijama;

7.  pozdravlja inicijativu ElectriFI, kojom se pruža fleksibilna i uključiva struktura, pri čemu se omogućuje sudjelovanje različitih partnera poput privatnog sektora, javnih institucija i lokalnih vlasti, koji od toga u jednakoj mjeri mogu imati koristi pod jednakim tržišnim uvjetima, vodeći računa o potrebama i mogućnostima u svakoj ciljanoj zemlji/regiji; podsjeća da će sudjelovanje partnera iz lokalnog privatnog sektora i organizacija civilnog društva biti neophodno za veću djelotvornosti uvedenih mjera i odgovornost za njih;

8.  poziva Komisiju da na svojim internetskim stranicama redovito izvješćuje o napretku koji je postignut prema ostvarenju cilja inicijative „Pružanje energije razvoju” kako bi se pojasnilo koji je udio ukupnih sredstava za energiju u zemljama u razvoju iskorišten za obnovljive izvore energije, najudaljenije regije, osposobljavanje zaposlenika i stvaranje znanja i vještina na lokalnoj razini te lokalnih rješenja i rješenja izvan mreže te kako bi se sažeto, ali što preciznije, opisalo sudjelovanje raznih dionika u dovršenim i tekućim mjerama;

9.  naglašava velik potencijal obnovljivih izvora energije u Africi kada je riječ o solarnoj energiji i energiji vjetra kako bi se svima omogućio pristup energiji, posebno u ruralnim sredinama; ističe da cijena fotonaponske opreme ima presudan utjecaj na stvarno iskorištavanje potencijala solarne energije u Africi; stoga snažno potiče Uniju i njezine države članice da potpomognu prijenos tehnologija radi njihova uvođenja u zemlje u razvoju;

10.  napominje da Afrika teoretski ima oko 10 % svjetskog hidroenergetskog potencijala; podsjeća da će globalno zatopljenje utjecati na prosječne oborine, što će stoga predstavljati sve veći izazov za pristup vodi i sigurnost opskrbe hranom; također podsjeća da je Svjetska komisija za brane navela da će siromašni, ostale ugrožene skupine i budući naraštaji vjerojatno snositi nerazmjeran udio socijalnih i ekoloških troškova koji proizlaze iz projekata velikih brana, a da se pritom neće ostvariti razmjeran udio u ekonomskoj dobiti; ponavlja da su male hidroelektrične brane održivije i ekonomski isplativije od velikih;

11.  preporučuje da bi se agencije za financiranje (agencije za bilateralnu pomoć, multilateralne banke za razvoj, agencije za kreditiranje izvoza i EIB) trebale pobrinuti da se svaka eventualna izgradnja brane za koju je odobreno financiranje pridržava smjernica Svjetske komisije za brane; posebno naglašava da bi svako planiranje brana trebalo ocijeniti u skladu sa sljedećih pet vrijednosti: jednakost, učinkovitost, participativno donošenje odluka, održivost i odgovornost; posebno podsjeća na to da kada projekti utječu na autohtono stanovništvo i plemenske zajednice, takvi se postupci moraju voditi uz njihov slobodan, prethodan i informiran pristanak;

12.  podsjeća da je bioenergija složen izvor energije neodvojivo povezan s poljoprivredom, šumarstvom i industrijom te da utječe na ekosustave i biološku raznolikost; posebno napominje da razvoj biomase za energiju sa sobom nosi opasnosti, koje se između ostalog odnose na sigurnost opskrbe hranom, sigurnost posjedovanja zemljišta, krčenje šuma i degradaciju tla; podsjeća da bi trebalo voditi računa i o vodenom otisku bioenergije jer su mnogi dijelovi Afrike već sada suočeni s nestašicom vode, pri čemu je oko jedna trećina obradivih površina u Africi već kvalificirana kao suho tlo; stoga ističe da je i u Europskoj uniji i u zemljama u razvoju potrebno razviti stroge i obvezujuće kriterije ekološke i socijalne održivosti za proizvodnju biomase kako bi se ispunio 7. cilj održivog razvoja;

13.  ističe da je potrebno podržati visoko učinkovite štednjake i prelazak na moderna goriva za kuhanje kako bi se spriječilo brzo iscrpljivanje šumskih resursa;

14.  ohrabren je činjenicom da na međunarodnoj razini postoje razne inicijative za promicanje pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju, posebno u Africi, no ističe da ih je potrebno bolje koordinirati radi veće učinkovitosti; poziva Uniju i njezine države članice da pruže potporu i tehničku pomoć provedbi akcijskog plana za inicijativu „Afrički koridor za čistu energiju”, kojom se do 2030. polovica ukupne potrebe za električnom energijom želi zadovoljavati iz čistih, lokalnih i ekonomičnih obnovljivih izvora energije te tako smanjiti emisije ugljičnog dioksida; poziva na veću koordinaciju između donatora, privatnog sektora i vlada zemalja u razvoju kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva; ističe da je potrebno pružiti potporu održavanju s dostatnim pristupom opskrbi rezervnim dijelovima i lokalno osposobljenim tehničkim stručnjacima;

15.  podržava upotrebu kombiniranog financiranja kada je to najučinkovitiji način uporabe sredstava za razvojnu pomoć radi ispunjenja cilja održivog razvoja br. 7, kada je fokus na malim projektima i kada uključena poduzeća posluju na društveno odgovoran način; poziva Komisiju da oprezno izbjegava dodjeljivanje sredstava svakom projektu koji bi bio održiv i bez njih, čak i u slučaju kada ta sredstva traži privatni ulagač; smatra da i u operacijama kombiniranog financiranja treba poštovati načela učinkovitosti razvoja i napominje važnost usklađivanja s razvojnim planovima država korisnica, širokog sudjelovanja dionika, transparentnosti i odgovornosti, koordinacije i učinkovitosti te mjerljivih i opipljivih rezultata;

16.  poziva na postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva i potiče da se ta oslobođena sredstva dodjele učinkovitim socijalnim politikama i mjerama za iskorjenjivanje energetskog siromaštva u zemljama u razvoju;

17.  naglašava da se uspjeh aktivnosti Europske unije u konačnici može mjeriti samo veličinom njihova doprinosa ostvarivanju univerzalnog pristupa energiji uz minimalne emisije stakleničkih plinova, vodeći pritom računa o načelu zajedničke, ali diferencirane odgovornosti;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda te glavnom tajniku Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja.

(1) SL L 77, 15.3.2014., str. 44.
(2) SL C 56 E, 26.2.2013., str. 67.
(3) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 83.
(4) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 28.

Pravna napomena