Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2060(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0365/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0365/2016

Rasprave :

PV 12/12/2016 - 17
CRE 12/12/2016 - 17

Glasovanja :

PV 13/12/2016 - 5.6
CRE 13/12/2016 - 5.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0487

Usvojeni tekstovi
PDF 368kWORD 61k
Utorak, 13. prosinca 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Prava žena u državama Istočnog partnerstva
P8_TA(2016)0487A8-0365/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2016. o pravima žena u državama Istočnog partnerstva (2016/2060(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kojima se jednakost spolova utvrđuje kao jedno od glavnih načela na kojima se temelji EU,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

–  uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje UN-a iz 1995. za postizanje ravnopravnosti, razvoja i mira,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, 1820 iz 2008., 1325 iz 2000. i nedavnu Rezoluciju 2242 iz 2015., o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz rujna 1995. te Program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (konferencija iz Kaira) iz rujna 1994., kao i ishode konferencija održanih radi njihove revizije,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 18. studenog 2015. pod nazivom „Preispitivanje Europske politike susjedstva” (SWD(2015)0500),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. veljače 2008. o Europskoj politici susjedstva, od 20. travnja 2015. o preispitivanju Europske politike susjedstva i od 14. prosinca 2015. o preispitivanju Europske politike susjedstva,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Pragu 7. svibnja 2009.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog 28. i 29. studenoga 2013. u Vilniusu, naslovljenu „Istočno partnerstvo: put naprijed”,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Rigi 21. i 22. svibnja 2015.,

–  uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju/područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, Moldove i Ukrajine, s druge strane,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo(1)(ENI),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. srpnja 2015. o Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. listopada 2015. o Akcijskom planu za ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visoke predstavnice Unije od 21. rujna 2015. naslovljen „Ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena: promijeniti život djevojaka i žena vanjskim odnosima EU-a u razdoblju od 2016. do 2020.”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. i politici Europske unije u tom području(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. listopada 2015. o obnovi Plana djelovanja EU-a za jednakost spolova i osnaživanje žena u razvoju(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. listopada 2013. o masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije: nestajanje žena?(5),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva(6),

–  uzimajući u obzir Projekt Vijeća Europe za poboljšanje pristupa žena pravosuđu u pet zemalja Istočnog partnerstva,

–  uzimajući u obzir Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe iz 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješća pojedinih zemalja o Istanbulskom akcijskom planu OECD-a za borbu protiv korupcije i izvješća o napretku za države Istočnog partnerstva,

–  uzimajući u obzir konvencije o ravnopravnosti spolova Međunarodne organizacije rada, posebno Konvenciju br. 100 o jednakosti plaća iz 1951., Konvenciju br. 111 o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958., Konvenciju br. 156 o radnicima s obiteljskim obvezama iz 1981. i Konvenciju br. 183 o zaštiti majčinstva iz 2000.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0365/2016),

A.  budući da se, u skladu s Deklaracijom iz Praga, Partnerstvo zasniva na poštovanju načela međunarodnog prava i temeljnih vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da se u Deklaraciji iz Rige o ravnopravnosti spolova govori kao o „novom perspektivnom području suradnje”;

B.  budući da su bolja diferencijacija među partnerskim državama te njihovo veće preuzimanje odgovornosti temeljna načela preispitane Europske politike susjedstva, uzimajući u obzir specifičnu situaciju svake države;

C.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca utvrđena u ustavima i pravnim sustavima svih država članica Istočnog partnerstva te da su sve te države bez zadrške ratificirale većinu važnih međunarodnih konvencija iz tog područja; izražavajući žaljenje zbog toga što su žene u državama članicama Istočnog partnerstva i dalje izložene socijalnoj diskriminaciji;

D.  budući da su sve države članice Istočnog partnerstva osmislile strategije, programe ili akcijske planove za poboljšanje položaja žena;

E.  budući da su 2015. u državama članicama Istočnog partnerstva na samo 17 od 136 ministarskih položaja bile žene, da su u prosjeku 16 % izabranih zastupnika u parlamentima bile žene i da su one bile na samo 17 % najviših položaja u javnoj službi; budući da su žene bile na čelu samo triju političkih stranaka u cijeloj toj regiji;

F.  budući da je vertikalna i horizontalna segregacija u pogledu radnih mjesta za žene na tržištu rada u državama članicama Istočnog partnerstva i dalje duboko ukorijenjena u kulturnim i društvenim normama; budući da su žene opterećene i neplaćenim radom u kućanstvu u „drugoj smjeni”;

G.   budući da zbog stereotipa koje društvo naširoko prenosi žene imaju podređenu ulogu u društvu; budući da ti stereotipi nastaju još u djetinjstvu, da se odražavaju na odabir obrazovanja i osposobljavanja te se njihov utjecaj nastavlja i na tržištu rada;

H.  budući da su mnoge žene u ruralnim područjima koje nemaju drugih mogućnosti sklone prihvaćanju loše plaćenih poslova u poljoprivredi, često bez službene prijave i bez ikakvih prava na socijalno osiguranje; budući da bi iskorjenjivanje nejednakosti između muškaraca i žena u poljoprivredi moglo pomoći da se muškarcima i ženama zajamče jednake mogućnosti za zapošljavanje, kao i jednaka plaća za rad jednake vrijednosti;

I.  budući da se muškarci i žene u državama Istočnog partnerstva često suočavaju s teškoćama u pogledu pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, kao i u pogledu ostvarivanja svojih prava u tom području te da i dalje postoje ozbiljne prepreke za siromašne žene, migrante, pripadnike etničkih manjina i osobe koje žive u ruralnim područjima; budući da manje od 50 % žena u državama Istočnog partnerstva, a u nekima od njih i manje od 20 %, primjenjuje suvremene metode kontracepcije, za što su glavni razlozi loše savjetovanje, veliki troškovi i nedostatak izbora te nepouzdani izvori kontracepcijskih sredstava;

J.  budući da i dalje postoje ozbiljne manjkavosti u pogledu pristupa pravosuđu za žene žrtve nasilja na temelju spola, posebno nekriminaliziranje svih oblika nasilja nad ženama, iznimno nedostatno prijavljivanje tih kaznenih djela, vrlo mali broj osuđujućih presuda za silovanje i vrlo mala ili nikakva financijska sredstva države za službe za podršku;

K.  budući da je, usprkos znatnim razlikama među državama Istočnog partnerstva u pogledu učestalosti nasilja nad ženama i njegova prihvaćanja, stopa te vrste nasilja relativno visoka – u četiri od šest država fizičkom nasilju tijekom života izloženo je 20 % žena; budući da nema dovoljno usporedivih podataka da bi se utvrdila učestalost fizičkog, seksualnog i psihološkog nasilja na radnom mjestu, a razlog je opet vrlo vjerojatno nedostatno prijavljivanje takvih slučajeva; budući da su žene pripadnice etničkih manjina, kao što su Romkinje, izložene mnogo većem riziku od nasilja;

L.  budući da su države Istočnog partnerstva i dalje države iz kojih potječu žene i djevojčice žrtve trgovine ljudima, među ostalim u svrhu seksualnog iskorištavanja, te da su te države u nekim slučajevima tranzitne ili odredišne zemlje;

M.  budući da dugotrajni sukobi i dalje sprečavaju razvoj te regije, što ima jak učinak na život i ljudska prava pogođenih osoba, među kojima su žene i djevojčice;

N.  budući da su zbog aktualnog sukoba u istočnoj Ukrajini produbljeni rodni stereotipi prema kojima se muškarci ističu kao zaštitnici, a žene kao osobe koje im pružaju potporu i skrbe o njima te je ograničena uključenost žena u rješavanje sukoba;

O.  budući da je u Ukrajini od početka sukoba interno raseljeno više od 1,5 milijuna ljudi (od kojih su dvije trećine žene i djeca) te da imaju otežan pristup zdravstvenoj skrbi, stanovanju i zaposlenju;

P.  budući da zbog dječjih brakova i ranog stupanja u brak, neplaniranih trudnoća i odgovornosti povezane sa skrbi o djeci Romkinje u Moldovi u školi prosječno provedu manje od četiri godine, u usporedbi s prosječnih 11 godina neromkinja;

Q.  budući da su Europska unija i njezine države članice predane zaštiti, ostvarivanju i uživanju ljudskih prava žena i djevojčica te ih snažno promiču u svim svojim vanjskim odnosima, uključujući odnose koji su izvan okvira razvojne suradnje;

R.  budući da je ravnopravnost spolova i dalje horizontalni prioritet u okviru Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo te budući da bi preispitana Europska politika susjedstva trebala obuhvaćati bolju potporu civilnom društvu i da bi se trebala ponovno usredotočiti na važnost ravnopravnosti spolova; budući da civilno društvo ima vrlo važnu ulogu u procesu ostvarivanja ravnopravnosti spolova u okviru Istočnog partnerstva;

S.  budući da je državama članicama Istočnog partnerstva na raspolaganju nekoliko programa EU-a, kao što su Erasmus+, Cosme, Kreativna Europa i Obzor 2020.;

T.  budući da su prenatalna skrb i stručna skrb pri porođaju te prateća rodiljna skrb u slučaju nužde i potrebna oprema ključni za smanjivanje smrtnosti majki; budući da države Istočnog partnerstva i dalje zaostaju kad je riječ o pružanju skrbi svim ženama, posebno onima koje se nalaze na najsiromašnijim i najudaljenijim područjima te ženama iz marginaliziranih skupina kao što su nacionalne manjine, migrantice i žene s invaliditetom;

1.  smatra da je situaciju u pogledu prava žena u državama članicama Istočnog partnerstva potrebno poboljšati; ističe da korjenite ekonomske promjene i ekonomska neizvjesnost imaju negativan učinak na ekonomski položaj žena, zbog čega postoje nedostaci u pogledu njihove stvarne ravnopravnosti;

2.  ističe da su nužni preduvjeti za jačanje prava žena i poboljšanje njihove situacije u dotičnim zemljama opća politička stabilnost i poštovanje ljudskih prava;

3.  izražava potrebu da države članice Istočnog partnerstva poduzmu hitne mjere kako bi se povećala ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, uključujući donošenje nacionalnih akcijskih planova i suradnju s međunarodnim organizacijama i dionicima civilnog društva;

4.  poziva države članice Istočnog partnerstva da uklone nedostatke u zakonskim okvirima za suzbijanje diskriminacije te da više primjenjuju to zakonodavstvo kad je riječ o diskriminaciji na temelju spola, kao i međunarodne norme u sudskim presudama, kako bi se zakoni bolje provodili te kako bi se stalo na kraj kršenju ženskih prava u tim državama;

5.  primjećuje da je u nekim državama Istočnog partnerstva položaj pripadnika zajednice LGBTI i dalje nesiguran i zabrinjavajući unatoč dekriminalizaciji homoseksualnosti; najsnažnije osuđuje sve oblike diskriminacije i nasilja usmjerenog protiv pripadnika zajednice LGBTI te poziva nacionalna tijela da donesu politike za suzbijanje svih oblika diskriminacije utemeljene na seksualnoj orijentaciji;

6.  ističe potrebu za provođenjem kampanja za podizanje razine javne svijesti te za institucionalnim promjenama čiji je cilj uklanjanje ukorijenjenih stereotipa o ženama koji negativno utječu na sve oblike njihova sudjelovanja u društvu;

7.  poziva nacionalna tijela na oprez i odlučnost te na kažnjavanje osoba koje vrijeđaju ili stigmatiziraju pripadnike zajednice LGBTI, osobito u javnim službama i u javnom prostoru;

Sudjelovanje žena u procesima donošenja odluka

8.  žali zbog činjenice da je očit znatan nedostatak žena u strukturama vlasti država članica Istočnog partnerstva;

9.  ističe trajne diskriminacijske prakse na političkoj sceni država članica Istočnog partnerstva, u okviru kojih se sposobnosti i vještine žena dovode u pitanje čak i onda kad uspiju dobiti položaj na visokoj političkoj razini i razini donošenje odluka;

10.  traži da žene imaju jednak pristup vlasti i i da budu jednako zastupljene na svim razinama vlasti i donošenja odluka kako bi se podržala njihova rukovodeća uloga; priznaje ključnu ulogu organizacija civilnog društva i međunarodnih nevladinih organizacija u poticanju pozitivnih reformi i mjera za zaštitu prava žena i poboljšanje njihova sudjelovanja u političkim i gospodarskim aktivnostima; potiče razmjenu najboljih praksi u promicanju političkog sudjelovanja žena u decentraliziranim institucijama i lokalnim vlastima; naglašava činjenicu da se održivi rezultati najbolje postižu kad su predvođeni djelovanjem političkih stranaka i stoga ističe ključnu ulogu europskih političkih stranaka i njihovih ženskih odjela;

11.  poziva države članice Istočnog partnerstva da promiču i jačaju sudjelovanje žena u političkom životu i na rukovodećim položajima; ističe da bi bilo korisno da žene više sudjeluju u upravama koje provode ključne reforme, kao što su protukorupcijske i gospodarske; pozdravlja sve napore koji se ulažu radi postizanja tog cilja, a među njima su obvezne kvote za kandidacijske liste, bespovratna sredstva, organiziranje obuke za političarke i aktivistkinje te pružanje potpore tim ženama, mentorski programi i kampanje podizanja razine svijesti kako bi se u medijima promijenila slika o ženama;

12.  ističe pozitivnu ulogu koju Parlamentarna skupština Euronesta može imati u promicanju sudjelovanja žena u politici i njihove vidljivosti u Istočnom partnerstvu; pozdravlja prvi sastanak Foruma žena Parlamentarne skupštine Euronesta održan u ožujku 2016.; također podržava, općenito govoreći, stvaranje transnacionalne mreže žena u politici i odgovarajuću potporu EU-a;

13.  podržava sudjelovanje žena i njihovu ulogu u vladinim i nevladinim protukorupcijskim organizacijama, djelovanju i programima te u borbi protiv korupcije; smatra da bi se, općenito, boljim sudjelovanjem žena u političkom životu i visokoj administraciji država Istočnog partnerstva doprinijelo obnovi političke klase, a time i aktualnoj političkoj tranziciji;

14.  podsjeća na to da izborne promatračke misije EU-a i ostale međunarodne izborne promatračke misije u svojim izvješćima daju preporuke u pogledu sudjelovanja žena u izbornom procesu; poziva EU da u cijelosti iskoristi te preporuke u okviru Europske politike susjedstva;

Sudjelovanje žena u gospodarskom životu

15.  napominje da su žene općenito u relativno velikoj mjeri dio radne snage u državama članicama Istočnog partnerstva, no posljednjih godina sve manje sudjeluju u gospodarskom životu;

16.  napominje da rodni stereotipi i diskriminacija žena sprečavaju bolje uključivanje žena na tržište rada te da zbog njih nastaju dodatne prepreke u području ženskog poduzetništva;

17.  žali zbog toga što su žene u mnogo većoj mjeri zaposlene u uslužnom sektoru i državnim sektorima u kojima su plaće znatno manje nego u onima u kojima većinom rade muškarci, što su razlike u plaćama i dalje velike, a katkad čak i 50 %, te što se žene suočavaju s kulturološkim i sociološkim preprekama pri pristupu rukovodećim položajima, kao što je često slučaj i u EU-u;

18.  izražava žaljenje zbog činjenice da su žene uglavnom aktivne u sektorima s niskim prihodima unatoč višim razinama obrazovanja u svim državama Istočnog partnerstva; poziva na uključivanje žena u postupak donošenja odluka i postupak provedbe ekonomskih politika, na promicanje poslovnih programa za integraciju i promicanje žena u trgovačkim društvima i poduzećima te na provedbu lokalnih razvojnih projekata čiji je cilj jačanje ekonomskog položaja žena u državama Istočnog partnerstva; potiče ciljani pristup kako bi se zajamčio veći broj žena uzora u vodstvu i na rukovodećim položajima da bi se mlađim generacijama omogućilo da vjeruju u njihovu sposobnost vodstva u svim sektorima djelatnosti; ističe potrebu da žene aktivno sudjeluju u radu sindikata i hitnu potrebu da se premoste pravne i strukturne prepreke koje su uzrok diskriminacije žena u radnom okružju kako bi se ostvarila jednaka plaća za jednak rad i tako uklonile razlike u plaćama i mirovinama između dvaju spolova;

19.  napominje da su povoljne usluge skrbi za djecu i jasni propisi o roditeljskom dopustu odlučujući za poboljšanje sudjelovanja žena na tržištu rada; napominje da njihov nedostatak u nekim slučajevima utječe na obrazovanje i razvoj karijere djevojaka i mladih žena jer se moraju brinuti o sestrama i braći;

20.  ističe činjenicu da su žene najčešće odgovorne za skrb o starijim i uzdržavanim osobama te da žene s djecom često nailaze na prepreke u svojoj profesionalnoj reintegraciji; ističe da je ravnopravna podjela neplaćenih poslova, kao što su skrb i obveze u kućanstvu, između žena i muškaraca preduvjet za sudjelovanje žena na tržištu rada i njihovu ekonomsku neovisnost; potiče nacionalna tijela da dodatno ojačaju mrežu kvalitetnih objekata za pružanje skrbi starijim i uzdržavanim osobama;

21.  ističe da se zaštitnim zakonskim propisima koji postoje u nekim državama članicama Istočnog partnerstva i kojima se zabranjuje zapošljavanje žena u potencijalno opasnim zanimanjima, ograničava pristup žena određenim strukama i zaposlenju te se dodatno ograničavaju njihove mogućnosti na tržištu rada; poziva te države da preispitaju takve propise;

22.  ističe važnost kvalitetnog obrazovanja i strukovne izobrazbe žena i djevojaka radi omogućavanja njihova uključivanja na tržište rada te ulogu obrazovanja pri eliminaciji stereotipa povezanih s ulogom žena; ističe potrebu za ciljanom potporom poduzetnicama i njihovim mentoriranjem jer one često nemaju pristup kreditima ili trgovačkim mrežama te se suočavaju s velikim administrativnim opterećenjem;

23.  potiče razvoj socijalne ekonomije za žene i omogućavanje upotrebe mikrozajmova kao sredstva za postizanje ekonomske neovisnosti i poticanje poslovnih programa kojima se žene nastoji uključiti u trgovačka društva i poduzeća; u tom pogledu ističe ključnu važnost transparentnosti, pravednog pristupa i dostupnosti informacija o instrumentima financijske potpore;

24.  poziva da se svoj djeci omogući obrazovanje, među ostalim, na razini skrbi o djeci te predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja, kao i u predmetima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti obrazovanju i osposobljavanju djevojčica koje žive u ruralnim područjima, i to obrazovanjem i poticanjem djevojčica u ranoj dobi, čime će se poticati rast u presudnim sektorima ekonomskog razvoja; poziva da se ženama omogući obrazovanje u svim područjima i zanimanjima kojima i dalje nemaju pristup; ističe problem dječjeg rada, zbog čega djeca nemaju adekvatno obrazovanje ili strukovno usavršavanje, što poslije utječe na njihovu mogućnost da ostvare dobar položaj na tržištu rada; podržava širu povezanost zemalja partnerica s agencijama i programima EU-a, kao što su Obzor 2020., Kreativna Europa, COSME i Erasmus;

25.  ističe da je dječji rad i dalje ključan problem u nekim državama Istočnog partnerstva, posebno u Moldovi, Gruziji i Azerbajdžanu; poziva te države da postave konkretne ciljeve za iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada i da zajamče punu provedbu relevantnih zakona;

Nasilje nad ženama

26.  ističe potrebu za suzbijanjem nasilja u obitelji i nasilja na temelju spola, uključujući seksualno uznemiravanje, prisilno zamjensko majčinstvo i trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja u državama članicama Istočnog partnerstva, koji se često ne prijavljuju jer je takvo ponašanje prihvaćeno u društvu;

27.  osuđuje seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama u ratne svrhe, uključujući masovna silovanja, seksualno ropstvo, prostituciju i rodno utemeljene oblike progona, među kojima su trgovina ženama i seksualni turizam; ističe potrebu za borbom protiv prisilnih brakova, kako su ih definirali Ujedinjeni narodi (UN), uključujući dječje/rane brakove, i poziva istočne susjede da se dosljedno suprotstavljaju svim oblicima iskorištavanja i zlostavljanja žena preko zamjenskog majčinstva; poziva države članice Istočnog partnerstva da hitno poduzmu mjere za sprečavanje i progon teških kaznenih djela te vrste počinjenih u području njihove nadležnosti, ali i izvan njihova teritorija; ističe potrebu za dostatnim financiranjem inicijativa za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, kojima se jamči dugoročan pristup učinkovitim uslugama za žrtve i preživjele te za koje bi stoga trebalo osigurati odgovarajuće osoblje i sredstva; zahtijeva da se hitno poduzmu pozitivne mjere, kao što su programi strukovnog osposobljavanja, za žrtve nasilja, posebno ako skrbe o djeci, kako bi ih se uključilo na tržište rada;

28.  skreće pozornost na činjenicu da su kaznena djela počinjena na temelju spola i kaznena djela seksualnog nasilja definirani u Rimskom statutu kao ratni zločini, zločini protiv čovječnosti ili zločini koji su sastavni dio genocida ili mučenja; u tom kontekstu pozdravlja Rezoluciju 2106 Vijeća sigurnosti UN-a o sprečavanju seksualnog nasilja u sukobima, usvojenu 24. lipnja 2013.;

29.  ističe potrebu za djelotvornim mehanizmima zaštite braniteljica ljudskih prava;

30.  poziva države članice Istočnog partnerstva da izdvajaju više sredstava za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama te da, među ostalim, izmijene pravne instrumente i pružaju pomoć žrtvama nasilja; ističe potrebu za institucionalnim promjenama kako bi se suzbili društveni stereotipi kojima se dodatno obilježavaju žrtve silovanja i nasilja;

31.  ističe važnost 5. cilja održivog razvoja, posebno njegove točke 2. kojom se poziva na iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi, te potrebu za preispitivanjem postojećeg zakonodavstva država Istočnog partnerstva u području nasilja nad ženama i djevojčicama u smislu njegove prikladnosti za učinkovito sprečavanje i iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti potrebi za donošenjem zakona o svim oblicima nasilja (fizičko, seksualno, psihološko, ekonomsko) i odgovarajućim kaznama za počinitelje te naknadama za žrtve i preživjele;

32.  poziva države Istočnog partnerstva da osmisle mjere kako bi se osiguralo da pravosudni lanac odražava rodnu dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka, policijskih službenika i ostalog osoblja koje se bavi obavijestima o nasilju i prijavama nasilja nad ženama i djevojčicama, kako bi se žrtve takva nasilja saslušale te nadalje poziva na bolju suradnju i stručnost policije, pravne struke, liječnika, psihologa, vlasti i volontera koji se bave žrtvama takvih napada;

33.  ponovno ističe da je odabir spola na temelju rodnih predrasuda težak oblik nasilja utemeljenog na spolu i kršenje ljudskih prava; potiče provođenje kampanja za podizanje razine svijesti kako bi se promijenilo stajalište u društvu o praksama odabira spola i poziva na ulaganje većih napora za sprečavanje tih praksi i borbu protiv njih;

34.  poziva vlade da ulože veće napore u istragu i kazneni progon osumnjičenih trgovaca te u osuđivanje trgovaca radnicima i trgovaca osobama u svrhu seksualnog iskorištavanja, da zaštite integritet dotičnih žena u skladu s „nordijskim modelom”, kao i da podrže partnere iz nevladinih organizacija koji žrtvama pružaju usluge rehabilitacije i reintegracije;

35.  poziva na bolju suradnju država članica Istočnog partnerstva, s jedne strane, te agencija EU-a i tijela kaznenog progona država članica, s druge strane, radi suzbijanja trgovine ljudima, koja je također jedna od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala, i razbijanja kriminalnih mreža;

36.  poziva države Istočnog partnerstva da potpišu i ratificiraju Istanbulsku konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama jer je nijedna od tih država nije ratificirala te poziva vlasti da uvedu nacionalne strategije za suzbijanje nasilja nad ženama i da strogo nadziru njihovu učinkovitu provedbu;

37.  poziva na primjenu Pekinške platforme za djelovanje u području obrazovanja i zdravlja kao temeljnih ljudskih prava, među kojima su i pravo na dobrovoljno planiranje obitelji te na cjelokupni raspon usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući kontracepciju, siguran i zakonit pobačaj te spolno obrazovanje;

38.  ističe da je rizik od smrti zbog raka vrata maternice 10 puta veći u državama Istočnog partnerstva nego u zapadnoj Europi te da je riječ o najčešćem obliku raka među ženama u dobi od 15 do 44 godine koji stoga ima dalekosežan utjecaj na strukturu društva; poziva na provedbu programa probira i cijepljenja na nacionalnoj razini kako bi se suzbio taj trend;

39.  poziva države članice da osiguraju da se prava žena u državama Istočnog partnerstva, kao što su pravo na vizu, pravo na zakoniti boravak i socijalna prava, dodjeljuju pojedinačno i neovisno o njihovu bračnom stanju ili partnerskom odnosu;

40.  ističe potrebu da se u okviru postupaka spajanja obitelji zajamče pojedinačna prava ženama i djevojčicama koje se pridružuju svojim obiteljima u EU-u kako u pogledu zdravstvene skrbi, obrazovanja i rada ne bi morale ovisiti o potencijalno nasilnom odnosu s nekim članom obitelji;

Uloga žena u mirnom rješavanju sukoba

41.  ističe ulogu žena u rješavanju sukoba, uspostavi mira i hitnim situacijama povezanima sa sukobima, kao što je pružanje humanitarne pomoći raseljenim osobama; ističe da bi žene trebale potpuno sudjelovati u mirovnim pregovorima, obnovi i političkoj tranziciji;

42.  potiče ulaganje dodatnih napora u mirno rješavanje sukoba i poziva na aktivnije sudjelovanje žena u tim procesima, u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 i 2242 o ženama, miru i sigurnosti;

43.  poziva na posebnu zaštitu žena i djevojčica koje traže azil jer su posebno ranjive i možda bježe od nasilja na temelju spola, ali informacije o tomu ne mogu ili ne žele iznositi pri postupku utvrđivanja statusa izbjeglice;

Primjeri najboljih praksi

44.  ističe važnost primjera najboljih praksi i pozitivnih primjera koji se mogu primijeniti u ostalim državama članicama Istočnog partnerstva; smatra da projekti koje treba istaknuti moraju obuhvaćati projekt „Žene u politici Moldove”, inicijativu organizacija UN Women – UNDP koju financira švedska Vlada i u okviru koje se podržava stvaranje kapaciteta žena u politici i kampanje za podizanje razine svijesti o doprinosu žena političkom procesu;

45.  pozdravlja program EU-a i EBRD-a za države Istočnog partnerstva, Žene u poslovnom svijetu, u okviru kojega se malim i srednjim poduzećima kojima rukovode žene nudi pristup financijskim sredstvima i poslovnim savjetima preko kreditnih linija, potpora u upravljanju rizicima i tehnička pomoć lokalnim partnerskim bankama koje rade s malim i srednjim poduzećima kojima rukovode žene te poslovne savjetodavne usluge, obuka i mentoriranje;

46.  ističe pozitivne primjere boljeg uključivanja žena u rješavanje sukoba i pomirenje, kao što je Transkavkaski dijalog žena o miru i sigurnosti uspostavljen 1994. koji je razvila Nacionalna fondacija za mir (SAD) i koji je uspostavljen kako bi žene na Kavkazu radile na projektima kao što su rehabilitacija djece žrtava rata, obuka za mir i uspostava demokracije;

47.  podupire projekte osnaživanja žena jačanjem njihova samopouzdanja, jamčenjem njihova sudjelovanja i jačanjem njihove moći i autoriteta za donošenje odluka u svim područjima koja utječu na njihov život; skreće posebnu pozornost na ulogu slobode izražavanja i mišljenja u osnaživanju žena; snažno podržava projekte osnaživanja žena kojima je cilj promicanje sudjelovanja žena na lokalnim izborima, kao što je projekt WiLD (Women in Local Democracy) zahvaljujući kojemu je na izborima u Armeniji 2013. i 2014. izabrano 70 % njegovih sudionica, ili promicanje njihova sudjelovanja u procesu provedbe ekonomskih politika, kao što je projekt UN-a koji se trenutačno provodi u Azerbajdžanu radi pružanja podrške za osnivanje poduzeća koja vode žene u regiji Masalli; pozdravlja projekt Vijeća Europe za poboljšanje pristupa žena pravosuđu u pet država Istočnog partnerstva, čiji je cilj utvrditi prepreke za jednak pristup žena pravosuđu i pružiti potporu za njihovo uklanjanje te jačati sposobnost država Istočnog partnerstva da osmisle mjere kojima će se zajamčiti da pravosudni lanac odražava rodnu dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka;

Potpora EU-a u kontekstu Europske politike susjedstva

48.  ističe da je u zadnjih pet godina potrošeno 103 milijuna eura na 121 projekt i program promicanja ravnopravnosti spolova u europskom susjedstvu, uključujući program Žene u poslovnom svijetu za države članice Istočnog partnerstva vrijedan pet milijuna eura; priznaje da je EU već pružio znatnu potporu za ostvarivanje ciljeva u području prava žena i ravnopravnosti spolova, među ostalim i partnerskom pomoći TAIEX-a kojom se podupire reforma javne uprave i promiče suradnja u pogledu temeljnih načela i politika;

49.  ističe da, iako je ravnopravnost spolova horizontalno načelo u okviru Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo, u području ravnopravnosti spolova treba težiti ostvarivanju preciznijih i mjerljivijih ciljeva, među ostalim i u pogledu novog Akcijskog plana za ravnopravnost spolova u razvojnoj suradnji za razdoblje 2016. – 2020.; ističe hitnu potrebu za rodno osviještenim politikama kao strategijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova te za pozitivnim djelovanjem u okviru nacionalnih akcijskih planova Europske politike susjedstva;

50.  poziva Komisiju da primjenjuje rodno osviještenu politiku u svim područjima Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo, čime će osigurati utvrđivanje i praćenje konkretnih ciljeva u području ravnopravnosti spolova;

51.  napominje da bi se u okviru preispitane Europske politike susjedstva izvješća po državama trebala usredotočiti na prioritete o kojima je postignut dogovor s partnerima; pozdravlja činjenicu da će redovita izvješća, kojima će se pratiti razvoj u susjedstvu, obuhvaćati i ravnopravnost spolova;

52.  poziva da se pitanja prava žena i ravnopravnosti spolova uvrste u dnevni red redovitih dijaloga o politici i ljudskim pravima s partnerima iz država članica Istočnog partnerstva zajedno s predloženim djelovanjem;

53.  ističe važnu ulogu parlamentarne diplomacije u svim navedenim područjima te potrebu za razmjenom najboljih praksi;

54.  smatra da je važno prikupiti usklađene podatke o položaju žena u državama članicama Istočnog partnerstva; podržava mogućnost uvođenja Indeksa ravnopravnosti spolova u državama članicama Istočnog partnerstva u okviru projekata koji se financiraju iz Europskog instrumenta za susjedstvo, a koji je razvio Europski institut za ravnopravnost spolova;

55.  ističe potrebu za pružanjem potpore iz Europskog instrumenta za susjedstvo lokalnim ženskim organizacijama i civilnom društvu koji mogu najbolje kontaktirati s lokalnim stanovništvom te pomoći da se podigne razina svijesti i riješe problemi s kojima se suočavaju žene i djevojčice u tim regijama;

56.  potiče države članice da razvijaju čvršće bilateralne i multilateralne veze s državama Istočnog partnerstva i da aktivno sudjeluju u pružanju pomoći pri tranziciji, pružanju tehničke potpore i dijeljenju iskustava; smatra da bi države članice koje se nalaze u neposrednoj blizini država Istočnog partnerstva mogle imati važnu ulogu u omogućavanja stvaranja čvršćih veza te uključivanju ostalih država članica u partnerstva s državama Istočnog partnerstva;

o
o   o

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 77, 15.3.2014., str. 27.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0018.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0350.
(5) SL C 181, 19.5.2016., str. 21.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0272.

Pravna napomena