Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 10. svibnja 2016. - StrasbourgZavršno izdanje
Neulaganje prigovora na delegirani akt: prijelazna pravila koja se odnose na određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni
 Zaštita od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a ***I
 Zaštita od dampinških uvoza iz država koje nisu članice Europske unije ***I
 Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između EU-a i Liberije ***
 Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Mauritanije: ribolovne mogućnosti i financijski doprinos ***
 Sporazum o suradnji o Civilnom globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS) s Korejom ***
 Novi alati za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.
 Statistika u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima ***I
 Kohezijska politika u planinskim regijama EU-a

Neulaganje prigovora na delegirani akt: prijelazna pravila koja se odnose na određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni
PDF 246kWORD 69k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 8. travnja 2016. o ispravku Delegirane uredbe (EU) 2016/341 o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijelaznih pravila za određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni te o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/2446 (C(2016)2002 – 2016/2656(DEA))
P8_TA(2016)0205B8-0515/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2016)2002),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 11. ožujka 2016. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 21. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije(1), a posebno njezine članke 278. i 279., te članak 284. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 28. travnja 2016.,

A.  budući da je nakon usvajanja Delegirane uredbe (EU) 2016/341(2) primijećeno da su neki obrasci, u dijelu koji se odnosi na pojednostavljenja, greškom izostavljeni iz Priloga 12., što će imati vrlo negativne posljedice za carinska tijela i trgovce ako se ne dodaju prije 1. svibnja 2016. kada će relevantne odredbe Carinskog zakonika Unije i njegove provedbene odredbe postati mjerodavne;

B.  budući da su u istom Prilogu 12., u dijelu koji se odnosi na pojednostavljenja, također uočene određene pogreške koje se tiču terminologije upotrijebljene u obrascima i budući da će te greške, ako se ne isprave, utjecati na pravnu jasnoću i adekvatnost s Carinskim zakonikom Unije i njegovim provedbenim odredbama;

C.  budući da bi stoga Delegiranu uredbu (EU) 2016/341 trebalo ispraviti tako da se u Prilog 12., u dio koji se odnosi na pojednostavljenja, uvrste obrasci koji nedostaju te da se u istom dijelu Priloga zamijene postojeći obrasci;

D.  budući da se Delegirana uredba treba početi primjenjivati od 1. svibnja 2016. kako bi se zajamčilo da carinska unija neometano funkcionira i da se ne narušavaju trgovinski tokovi;

E.  budući da Delegirana uredba može stupiti na snagu krajem razdoblja nadzora Parlamenta i Vijeća samo ako Parlament ili Vijeće nisu na nju uložili nikakav prigovor ili ako su, prije isteka tog roka, i Parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore; budući da razdoblje nadzora određeno u članku 284. stavku 5. Uredbe (EU) br. 952/2013 iznosi dva mjeseca od datuma priopćenja, odnosno traje do 9. lipnja 2016. i može se produljiti na još jedno razdoblje od dva mjeseca;

F.  međutim, budući da je Komisija 11. ožujka 2016. zbog hitnosti situacije od Parlamenta zatražila da najkasnije do 1. svibnja 2016. donese prijevremenu potvrdu Delegirane uredbe;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 269, 10.10.2013., str. 1.
(2) Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 od 17. prosinca 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijelaznih pravila za određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni te o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (SL L 69, 15.3.2016., str. 1.).


Zaštita od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a ***I
PDF 324kWORD 64k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (kodificirani tekst) (COM(2014)0660 – C8-0229/2014 – 2014/0305(COD))
P8_TA(2016)0206A8-0257/2015

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0660),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0229/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014. godine(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0257/2015),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 10. svibnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/… Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/1037.)

(1)SL C 230, 14.7.2015., str. 129.
(2)SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Zaštita od dampinških uvoza iz država koje nisu članice Europske unije ***I
PDF 323kWORD 86k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (kodificirani tekst) (COM(2014)0667 – C8-0232/2014 – 2014/0309(COD))
P8_TA(2016)0207A8-0256/2015

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0667),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0232/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0256/2015),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju, kao što je navedeno u nastavku;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 10. svibnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/1036.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između EU-a i Liberije ***
PDF 240kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju u ime Europske unije Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Liberije te Protokola o provedbi uz navedeni Sporazum (13015/2015 – C8-0402/2015 – 2015/0224(NLE))
P8_TA(2016)0208A8-0142/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (13015/2015),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Liberije (13014/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0402/2015),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune (A8-0142/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma i njegovog protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Liberije.


Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između EU-a i Mauritanije: ribolovne mogućnosti i financijski doprinos ***
PDF 244kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije, Protokola o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Islamske Republike Mauritanije za razdoblje od četiri godine (12773/2015 – C8-0354/2015 – 2015/0229(NLE))
P8_TA(2016)0209A8-0147/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (12773/2015),

–  uzimajući u obzir nacrt Protokola o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Islamske Republike Mauritanije za razdoblje od četiri godine (12776/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43., člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0354/2015),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune (A8-0147/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Islamske Republike Mauritanije.


Sporazum o suradnji o Civilnom globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS) s Korejom ***
PDF 242kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o suradnji o Civilnom globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS) između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (05977/2016 – C8-0116/2016 – 2015/0265(NLE))
P8_TA(2016)0210A8-0065/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (05977/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o suradnji o Civilnom globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS) između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (11516/2006),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 172. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0116/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2., članak 108. stavak 7. i članak 50. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0065/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republici Koreji.


Novi alati za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.
PDF 368kWORD 126k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD) (2015/2224(INI))
P8_TA(2016)0211A8-0032/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovu glavu XVIII.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama koje se odnose na cilj ulaganja za rast i radna mjesta i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju europske teritorijalne suradnje(5),

–  uzimajući u obzir Teritorijalni plan strategije EU 2020. o kojem je 19. svibnja 2011. u Gödöllőu postignut dogovor na neformalnom sastanku ministara odgovornih za prostorno planiranje i teritorijalni razvoj,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 29. studenoga 2012. o lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. srpnja 2015. o ishodu pregovora o sporazumima o partnerstvu i operativnim programima(7),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. prosinca 2014. o temi „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice kao instrument kohezijske politike za lokalni, ruralni, gradski i prigradski razvoj za razdoblje 2014.-2020.” (razmatračko mišljenje na zahtjev Grčke tijekom njezina predsjedanja Vijećem)(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2011. o demografskim promjenama i njihovim posljedicama na buduću kohezijsku politiku EU-a(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. o optimizaciji uloge teritorijalnog razvoja u kohezijskoj politici(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.ˮ(12),

–  uzimajući u obzir kratko izvješće pod nazivom „Alati za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, listopad 2015.,

–  uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Teritorijalno upravljanje i kohezijska politika”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, srpanj 2015.,

–  uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Strateška usklađenost kohezijske politike: usporedba programskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.”, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: Strukturna i kohezijska politika, Europski parlament, veljača 2015.,

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o temi „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija: ulaganje u radna mjesta i rast – promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a”, srpanj 2014.,

–  uzimajući u obzir studiju pod nazivom „Teritorijalni program 2020. u praksi – poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti kohezijske politike usmjeravanjem na konkretna područja”, svezak II. – analize slučajeva, Europska komisija, svibanj 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Kako ojačati teritorijalnu dimenziju strategije Europa 2020. i kohezijske politike EU-a” koje je sastavljeno na zahtjev poljskog predsjedništva Vijećem Europske unije, rujan 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Stvaranje radnih mjesta i lokalni gospodarski razvoj”, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), studeni 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće pod nazivom „Lokalno gospodarsko vodstvo”, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), studeni 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0032/2016),

A.  budući da je teritorijalna kohezija jedan od temeljnih ciljeva Europske unije i da je upisana u Ugovor iz Lisabona;

B.  budući da se kohezijskom politikom za razdoblje 2014. – 2020. omogućuje i potiče primjena integriranih pristupa koji su usmjereni na konkretna područja, a kojima je cilj potaknuti gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju uz istodobno promicanje teritorijalnoga upravljanja;

C.  budući da su integrirani pristupi koji su usmjereni na konkretna područja namijenjeni poboljšanju učinkovitosti i djelotvornosti javne intervencije tako da odgovaraju posebnim potrebama područja i pridonose njihovoj privlačnosti;

D.  budući da su CLLD i ITI inovativni alati u kohezijskoj politici koje će neke države članice prvi put uvesti u tom obliku, a koji mogu znatno doprinijeti postizanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, stvaranju kvalitetnih lokalnih radnih mjesta, održivom razvoju i postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

E.  budući da nove inicijative u okviru alata ITI i CLLD predstavljaju znatne promjene u sposobnosti lokalnih dionika da kombiniraju tokove financiranja i planiraju dobro usmjerene lokalne inicijative;

F.  budući da je jačanje regionalnih i lokalnih struktura ključno za potpunu provedbu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezijske politike; budući da inovativni pristupi u kojima se prioritet daje lokalnom znanju za rješavanje lokalnih problema s pomoću lokalnih rješenja stječu sve veći značaj; budući da participativno upravljanje kao što je participativna izrada proračuna sadrži potrebne alate za sudjelovanje javnosti sa svrhom davanja odgovornosti za odluke na razini lokalne zajednice;

G.  budući da se CLLD temelji na iskustvu provedbe inicijativa LEADER, URBAN i EQUAL u prethodnim razdobljima financiranja i da se uglavnom nadovezuje na pristup inicijative LEADER koja je od svojeg pokretanja 1991. dovela do eksponencijalnog porasta u broju lokalnih akcijskih skupina i znatno doprinijela poboljšanju kvalitete života stanovništva, posebno u ruralnim područjima;

H.  budući da je CLLD obvezan samo za EPFRR, a fakultativan za EFRR, ESF i EFPR;

I.  budući da ta dva nova alata mogu imati važnu ulogu u prilagodbi demografskim promjenama i ispravljanju neravnoteža u razvoju između regija;

J.  budući da CLLD ima pristup odozdo prema gore s ciljem da se uspostave ciljevi i financiraju projekti povezani s lokalnim potrebama zajednice, a ne da se nameću ciljevi na nacionalnoj razini;

K.  budući da je ITI alat koji se može koristiti za provedbu integriranih mjera za održivi urbani razvoj definiranih u članku 7. Uredbe (EU) br. 1301/2013;

L.  budući da među državama članicama postoje razlike u razini u pogledu upravljačkih struktura i iskustva s razvojnim inicijativama koje se temelje na pristupu odozdo prema gore;

M.  budući da su za uspjeh tih alata ključni kapaciteti i uključenost regionalnih i lokalnih dionika, ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene za svaku strukturu;

N.  budući da se regionalne i lokalne vlasti pozivaju da aktivno sudjeluju u odlukama o svojem razvoju i promiču sinergije između javnog i privatnog sektora kao ključne smjernice kojima se može osigurati učinkovito vođenje i upravljanje projektima i zajamčiti stabilnost preuzetih obveza;

O.  budući da je nužno da lokalne i regionalne vlasti u odlukama koje se tiču njihova razvoja, u skladu s informacijama dobivenim od zajednice, na pravilan način utvrde svoje resurse i strateške prednosti te da na njima grade svoje strategije za lokalni i regionalni razvoj, čime bi se, zajedno s informacijama dobivenim od zajednice, poboljšala kvaliteta života građana zahvaljujući jasnom utvrđivanju problema, uspostavi prioriteta i donošenju održivih rješenja u suradnji s građanima;

P.  budući da se člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1301/2013 predviđa da svaka država članica uspostavlja, uzimajući u obzir „svoju specifičnu teritorijalnu situaciju, načela za odabir urbanih područja u kojima se trebaju primijeniti integrirane mjere za održivi urbani razvoj te određuje okvirne iznose za te mjere na nacionalnoj razini”;

Q.  budući da inicijativa RURBAN za suradnju između ruralnih i urbanih područja pridonosi jačanju regionalne konkurentnosti i stvaranju partnerstava za razvoj;

R.  budući da bi se na razini Europske unije proračuni trebali temeljiti na izvedbi, te da je potrebno da se sredstva dodijeljena u okviru ITI-ja i CLLD-a učinkovito iskoriste postizanjem političkih ciljeva i utvrđenih prioriteta i da imaju najveću dodanu vrijednost za zacrtani cilj, a da bi rezultate trebalo postizati uz najniže moguće troškove;

Opća razmatranja

1.  napominje da je za uspjeh pristupa odozdo prema gore ključno konkretno uključivanje regionalnih i lokalnih dionika već od prvih faza, njihov angažman i osjećaj odgovornosti za strategije teritorijalnog razvoja kao i pravilno dodjeljivanje odgovornosti i resursa nižim razinama donošenja odluka; smatra da uključivanje partnera također može ojačati integrirani pristup koji je usmjeren na konkretna područja, posebice kada je primjena CLLD-a i ITI-ja slaba; međutim, naglašava da je lokalnim dionicima potrebna tehnička i financijska potpora na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a, posebno u ranim fazama postupka provedbe;

2.  poziva na utvrđivanje strategija u ranim fazama postupka provedbe u suradnji s regionalnim i lokalnim dionicima, osobito na razini ciljanog i stručnog osposobljavanja, tehničke i financijske potpore, a u kontekstu pravog partnerstva između regija, država članica i EU-a;

3.  smatra da daljnje delegiranje nadležnosti i resursa u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova treba dodatno poticati i da nesklonost tijela za upravljanje da to učine može ograničiti potencijal ta dva instrumenta; poziva države članice da prihvate pristup odozdo prema gore i pritom dodijele odgovornost lokalnim skupinama; poziva Komisiju da u okviru svojih ovlasti državama članicama pruži preporuke i sveobuhvatne smjernice o tome kako riješiti nedostatak povjerenja i administrativne prepreke među različitim razinama upravljanja u provedbi CLLD-a i ITI-ja;

4.  ističe da na lokalnoj razini izrada visokokvalitetnih integriranih višesektorskih inovativnih strategija predstavlja izazov, pogotovo kada se mora provesti na participativan način;

5.  usmjerava pozornost na činjenicu da je potrebno uzeti u obzir prioritete lokalnih dionika i uskladiti djelovanja u okviru tih alata sa sveobuhvatnim ciljevima operativnih programa, kao i s drugim razvojnim strategijama EU-a odnosno nacionalnim, regionalnim i lokalnim razvojnim strategijama i strategijama pametne specijalizacije, a pritom zajamčiti određenu dozu fleksibilnosti;

6.  podsjeća da fleksibilniji i bolje integrirani trebaju biti ne samo programi EU-a, nego i glavne nacionalne i regionalne politike; naglašava da će općenitija reforma upravljanja pomoći da se zajamči da se sredstva EU-a ne dodjeljuju u okviru koji je paralelan nacionalnim i regionalnim politikama, već da budu ugrađena u širi pogon za proizvodnju održivih gospodarskih rezultata;

7.  smatra da je nezaposlenost mladih jedan od problema za države članice koji najhitnije treba riješiti, zajedno s nedostatkom financiranja malih i srednjih poduzeća; ističe da u okviru lokalnih i teritorijalnih razvojnih strategija ta pitanja treba rješavati kao jedan od prioriteta; poziva lokalne i regionalne vlasti da osiguraju porezne i druge poticaje za poticanje zapošljavanja mladih i interregionalne mobilnosti mladih te da, u partnerstvu s ustanovama za osposobljavanje, prioritet daju strukovnom osposobljavanju;

8.  preporučuje da lokalne i regionalne vlasti posebnu pozornost posvete projektima usmjerenima na prilagodbu lokalnih vlasti i regija novoj demografskoj stvarnosti i na ispravljanje neravnoteža koje iz nje proizlaze, osobito: 1. prilagodbom socijalne infrastrukture i mobilnosti demografskim promjenama i migracijskim tokovima; 2. stvaranjem konkretnih proizvoda i usluga usmjerenih na sve starije stanovništvo; 3. pružanjem potpore za mogućnosti zapošljavanja za starije osobe, žene i migrante koje mogu pridonijeti socijalnoj uključenosti; 4. jačanjem digitalne povezanosti te stvaranjem platformi koje omogućuju i potiču sudjelovanje te interakciju građana najudaljenijih regija i različitih administrativnih, socijalnih i političkih službi na svim razinama vlasti (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj);

9.  poziva Komisiju i države članice da pružaju dodatnu potporu, osposobljavanje i savjete manjim i slabije razvijenim mjestima koja raspolažu ograničenim sredstvima i kapacitetima i kojima, u trenutku planiranja i provedbe, može biti teško podnijeti teret i složenost administracije tih alata; podsjeća na to da teritorijalna kohezija polazi odozdo i da mora obuhvatiti i manje subjekte, bez isključivanja i diskriminacije u pogledu pristupa alatima ITI i CLLD; poziva Komisiju da obavještava o rezultatima najbolje prakse u svakoj državi članici i predlaže njihovu razmjenu putem internetske mreže koja bi tim subjektima omogućila jednake mogućnosti pristupa predmetnim alatima; potiče nacionalna tijela da predlože rješenja usmjerena na grupiranje manjih administrativnih jedinica uzimajući u obzir teritorijalnu dimenziju i specifične potrebe u pogledu razvoja;

10.  potiče države članice da utvrde strategiju za jačanje primjene CLLD-a i ITI-ja pristupom financiranja iz više fondova radi stvaranja djelotvornijih regionalnih i lokalnih razvojnih strategija, posebno za područja o kojima je riječ u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; poziva države članice da po potrebi iskoriste fleksibilnost kako je predviđeno člankom 33. stavkom 6. u svrhu boljeg odgovora na specifičnosti tih regija; potiče primjenu konkretnih mjera za tehničku pomoć administrativnim tijelima i njihovu izgradnju kapaciteta u tim područjima u svjetlu njihove izoliranosti i djelomično slabijeg konkurentnog položaja;

11.  ističe da je integracija više fondova i dalje izazov za dionike, posebno u kontekstu CLLD-a i ITI-ja; smatra da je potrebno uložiti napore u pojednostavljenje kako bi se stvorili uvjeti za provedbu tih alata; stoga pozdravlja osnivanje skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje postupka pojednostavljenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i djelovanje Komisije u području bolje regulative; naglašava da je pri izradi preporuka potrebno pronaći zajednički europski okvir;

12.  posebno ističe da je potrebno boriti se protiv prakse prekomjernog reguliranja kojim se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini stvaraju dodatni, često nepotrebni, zahtjevi i prepreke; napominje da se mnogim razinama revizije često povećava financijsko i administrativno opterećenje za korisnike; ustraje na izbjegavanju preklapanja administrativnih zadaća i naglašava važnost uspostavljanja uvjeta za ulaganje i javno i privatno partnerstvo; preporučuje da se revizorske aktivnosti racionaliziraju, a da se nadzor usmjeri na postupak i procjenu rezultata rada, ali uz zadržavanje djelotvorne kontrole;

13.  poziva Komisiju i države članice da razviju i provedu ciljane aktivnosti osposobljavanja regionalnih i lokalnih dionika za CLLD i ITI te poziva Komisiju da posveti pozornost programima osposobljavanja prilagođenima lokalnim korisnicima; smatra da je ključno zajamčiti sudjelovanje i zastupljenost svih relevantnih sektora društva u tim aktivnostima; ističe da je za potporu tih alata važna učinkovita i djelotvorna primjena tehničke pomoći, bez udvostručenja struktura;

14.  pozdravlja činjenicu da Komisija stavlja naglasak na rezultate i ishode, što bi trebalo također pomoći i lokalnim tvorcima politike da prijeđu s pretjeranog naglaska na apsorpciju sredstava i popisivanja postupaka provedbe na utvrđivanje stvarnih i smislenih ciljeva koji će proizvesti opipljive promjene za njihove lokalne poslovne aktivnosti i stanovnike;

15.  izražava zabrinutost zbog nedostatka odgovarajuće komunikacije među različitim dionicima; potiče inicijative usmjerene na povećanu razmjenu informacija; poziva Komisiju da, u suradnji s državama članicama, poboljša koordinaciju i širenje informacija o CLLD-u i ITI-ju; insistira na tome da CLLD i ITI povećavaju sudjelovanje građana u lokalnom i regionalnom upravljanju zahvaljujući direktnom sudjelovanju u procesu donošenja odluka, a kako bi se povećala odgovornost za odluke, te poziva lokalna i regionalna tijela da primijene odgovarajuće metode za uključivanje građana u javna savjetovanja poticanjem veće razine kulture zajedničkog promišljanja i suradnje;

16.  potiče Komisiju, države članice i regije da, po potrebi, zajamče uspostavu prikladnih mehanizama kako bi se izbjegli problemi između upravnih vlasti i individualnih partnerstava te da zajamče odgovarajuću razinu informiranosti i zaštite potencijalnih korisnika o tim mehanizmima; primjećuje kašnjenja uzrokovana rješavanjem žalbenih sporova i ustraje na uspostavi skupa konkretnih pravila za utvrđivanje žalbenih postupaka i brzo rješavanje javne nabave;

17.  poziva Komisiju, a posebno njezinu Glavnu upravu za regionalnu i urbanu politiku, da uspostavi okvir za suradnju s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) kako bi mogla iskoristiti njezino dugotrajno iskustvo u provedbi Programa za lokalni gospodarski razvoj i razvoj zapošljavanja (LEED) te kako bi se mogla ostvariti sinergija među alatima, osobito u pogledu poboljšavanja provedbenih kapaciteta lokalnih dionika;

18.  naglašava važnost povećanih napora država članica i Komisije za proširenje upotrebe novih alata u kontekstu europske teritorijalne suradnje; naglašava da se susjedna područja koja razdvaja granica često suočavaju sa sličnim izazovima koji se mogu bolje rješavati zajedno, na lokalnoj razini;

19.  zabrinut je zbog visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama i regijama EU-a; potiče države članice da koriste ove instrumente na projektima za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i mogućnosti za mala i srednja poduzeća, za poticanje ulaganja, održivog i uključivog razvoja te socijalnog ulaganja, ali i smanjenju siromaštva i povećanju uključenosti u društvo, posebno u onim regijama i podregijama gdje je to najpotrebnije; u vezi s tim ističe važnost integriranog financiranja, a posebno kombiniranje Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj; ukazuje na potencijal ponovnog ulaganja dijela lokalnih poreza u aktivnosti usmjerene na učinkovitost; poziva Komisiju da razvije posebnu strategiju ulaganja u skladu s paketom mjera za socijalno ulaganje, od koje će koristi imati regije s najvišim razinama nezaposlenosti;

20.  ističe potencijal pristupa odozdo prema gore CLLD-a u potpori razvojnim strategijama, stvaranju radnih mjesta i poticanju održivog ruralnog razvoja; smatra da ITI i CLLD imaju potencijal da izravno odgovore na lokalne potrebe i izazove na način koji bi bio konkretniji i primjereniji, insistira na potrebi za boljim uključivanjem urbanih područja u taj mehanizam i poziva Komisiju da aktivno provodi tu strategiju; napominje da je ITI djelotvoran mehanizam za provedbu Integriranih planova urbane regeneracije i razvoja; potiče Komisiju na provedbu uredbi koje se odnose na financiranje CLLD-a i ITI-ja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kao cjeline kako bi se ojačalo sinergijsko djelovanje;

21.  ukazuje Komisiji da bi se, kako bi se ostvario vidljiv napredak prema ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020., u reviziji te strategije i višegodišnjeg financijskog okvira više pažnje trebalo posvetiti regionalnim i lokalnim kontekstima te posebnim okolnostima koje vladaju na dotičnim područjima;

Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)

22.  pozdravlja stvaranje novog alata CLLD koji nudi više od inicijative LEADER, jača lokalne zajednice i pruža specifična lokalna rješenja ne samo u okviru EPFRR-a nego i u okviru ostalih europskih strukturnih i investicijskih fondova;

23.  ističe da CLLD urbanim i prigradskim područjima otvara razne mogućnosti i da bi trebao biti sastavni dio više strategija za razvoj urbanih područja, uključujući putem prekogranične suradnje; podsjeća da, u svrhu jamčenja maksimalne učinkovitosti strategija za teritorijalni razvoj, razvoj urbanih područja mora biti održiv i usklađen s razvojem okolnih, prigradskih i ruralnih područja;

24.  žali zbog činjenice da će se u brojnim državama članicama CLLD uvesti u okviru pristupa koji se temelji na financiranju iz jednog fonda, što može dovesti do propuštanja prilika za stvaranje učinkovitijih strategija za lokalni razvoj; podsjeća na važnost cjelovitog pristupa i potrebu uključivanja što je moguće više lokalnih dionika civilnog društva;

25.  pozdravlja osnivanje horizontalne radne skupine za partnerstvo koja je utemeljena zahvaljujući Glavnoj upravi REGIO;

26.  apelira na dosljedno poštovanje kodeksa ponašanja za partnerstvo, osobito kada se radi o provedbi principa partnerstva u implementaciji instrumenata ITI i CLLD;

27.  potiče jačanje kapaciteta, podizanje razine osviještenosti i aktivno sudjelovanje socijalnih i gospodarskih partnera, kao i dionika civilnog društva, kako bi što više partnera moglo predložiti strategije CLLD-a prije isteka roka za podnošenje prijedloga (do 31. prosinca 2017.);

28.  zabrinut je zbog toga što za neke države članice lokalni razvoj pod vodstvom zajednice predstavlja puko ispunjavanje birokratskih formalnosti, a ne istinski pristup odozdo prema gore; u tom pogledu insistira na tome da bi lokalni akteri trebali imati istinsku ovlast donošenja odluka;

29.  poziva Komisiju i države članice da potiču razmjenu najboljih praksi povezanih s lokalnim akcijskim skupinama, na temelju strategije informiranja na europskoj razini u pogledu njihovih uspješnih projekata, koristeći pritom postojeće alate i platforme kao što su TAIEX REGIO PEER 2 PEER, URBACT i Mreža za urbani razvoj;

30.  poziva Komisiju i države članice da prihvate inicijative CLLD-a i da osiguraju veću fleksibilnost u operativnim programima te u kontekstu regionalnih i nacionalnih okvira politike, ali i onih na razini EU-a, a kako bi se bolje uzeli u obzir prioriteti strategija CLLD-a; priznaje uspjeh lokalnih akcijskih skupina u upravljanju projektima i poziva na sveobuhvatnije financiranje i na to da se razmotri proširenje njihova područja primjene; žali zbog činjenice da su u nekim državama članicama nacionalne vlasti CLLD ograničile na samo jedan specifičan politički cilj; poziva Komisiju da pruži državama članicama smjernice za financiranje CLLD-a uz pomoć pristupa iz više fondova, kao i da potiče upotrebu financijskih instrumenata;

31.  podsjeća na to da se Uredbom o Europskom socijalnom fondu predviđa da se poseban prioritet dade ulaganjima u „strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice” pod tematskim ciljem br. 9 i potiče države članice da ga uključe u svoje operativne programe; ističe da se fondovima može pružiti presudno važna potpora teritorijalnim paktovima za zapošljavanje, strategijama za razvoj urbanih područja i izgradnju institucionalnih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini te traži od Komisije da pruži dodatnu potporu državama članicama u provedbi tih posebnih prioriteta ulaganja i da u svojim godišnjim izvješćima o radu iznese informacije o opsegu te provedbe; poziva Komisiju da iskoristi srednjoročnu reviziju višegodišnjeg financijskog okvira kako bi pristupila poteškoćama koje su već utvrđene u primjeni instrumenata te da pronađe održiva rješenja;

32.  smatra da bi alati poput participativne izrade proračuna trebali biti uključeni u strategiju CLLD-a jer bi to predstavljalo demokratsku praksu koja značajno pridonosi povećanju uključenosti socijalnih i gospodarskih partnera u cilju jačanja socijalne kohezije na lokalnoj razini i povećanja učinkovitosti javne potrošnje;

33.  naglašava da je iznimno važno primijeniti transparentan pristup bez diskriminacije te svesti na najmanju moguću mjeru potencijalne sukobe interesa u interakciji javnih i privatnih subjekata, a radi osiguranja ravnoteže između učinkovitosti alata, pojednostavljenja i transparentnosti; nadalje, pozdravlja sudjelovanje različitih partnera u lokalnim akcijskim skupinama; smatra prikladnim da odredba prema kojoj ni javne vlasti ni nijedna interesna skupina ne smiju imati više od 49 % glasačkih prava u lokalnim akcijskim skupinama, kako je utvrđeno u postojećem zakonodavnom okviru, čime se omogućuje odmak od administrativnog pristupa prema pristupu usmjerenom na rezultate i inovativnost; traži od Komisije da pažljivo nadzire i ocjenjuje provedbu te odredbe, što podrazumijeva i okolnosti u kojima se mogu dopustiti iznimke, te da osigura ciljanu izgradnju kapaciteta i tehničku podršku;

Integrirana teritorijalna ulaganja (ITI)

34.  napominje da je u provedbi ITI-ja moguće primijeniti različite pristupe upravljanju; ipak smatra da je ključno da lokalni partneri imaju glavnu ulogu u pripremi strategije za teritorijalni razvoj ITI-ja i da su u potpunosti uključeni u odgovornosti povezane s upravljanjem, nadzorom i revizijom te da se na taj način zajamči da su lokalni dionici zbilja odgovorni za intervencije u okviru ITI-ja;

35.  ističe da ITI ne bi smio biti ograničen samo na urbana područja, već bi se trebao odnositi i na zemljopisna područja kao što su gradske četvrti, velegradska područja, urbano-ruralna, podregionalna ili prekogranična područja; naglašava da je ITI najprimjereniji za uzimanje u obzir specifičnih teritorijalnih potreba, s pomoću fleksibilnijeg utvrđivanja njegova teritorijalnog opsega, čime bi se poštovao stvarni pristup koji je usmjeren na konkretna područja; smatra da ITI također pruža odgovarajuću strukturu za područja s lošim pristupom uslugama te za izolirane zajednice i zajednice u nepovoljnijem položaju; traži od Komisije i država članica da optimiziraju ljudske i tehničke resurse i da više korite ITI u području prekogranične suradnje;

36.  naglašava da je rano uključivanje i veće delegiranje odgovornosti regionalnim i lokalnim vlastima i dionicima, između ostalog i dionicima civilnog društva, u strategiju teritorijalnog razvoja koja ima pristup odozdo prema gore ključno za buduću odgovornost, sudjelovanje i uspjeh integrirane teritorijalne strategije koja će se provesti na lokalnoj i međusektorskoj razini; ustraje na tome da se poveća kapacitet iskorištavanja njihovih potencijala za razvoj, u skladu s lokalnim obilježjima;

37.  potiče države članice da prihvate pristup integriranim teritorijalnim ulaganjima koji se temelji na financiranju iz više fondova kako bi se postigla sinergija među fondovima na određenom području i kako bi se izazovi rješavali sveobuhvatno; naglašava da je ciljana izgradnja kapaciteta potrebna kako bi se olakšalo udruživanje sredstava iz različitih izvora;

38.  naglašava da je kasna odluka na nacionalnoj razini za upotrebu alata za ITI istaknuta kao jedna od glavnih prepreka za pravilno određivanje teritorijalne strategije, stvaranje koordinacijske strukture, utvrđivanje proračuna i pripremu nacionalne pravne osnove za ITI;

39.  pozdravlja napore koje Komisija i Stručna skupina za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja ulažu u pripremu scenarija povezanih s integriranim teritorijalnim ulaganjima; smatra da takve smjernice treba pripremiti ranije u postupku programiranja; smatra da je potrebno ažurirati smjernice sa stvarnim primjerima i poukama iz ITI-ja nakon njihove provedbe;

40.  poziva Komisiju da uzme u obzir rezultate ankete Odbora regija iz 2015. godine, uz učinkovitiju upotrebu sredstava informacijske tehnologije i smanjivanje papirologije, uvođenje fleksibilnijih pravila za države/regije s vrlo malim dodijeljenim sredstvima, poboljšanje mehanizama sufinanciranja u državama članicama i pružanje više obuke za one koji su odgovorni za upravljanje i apsorpciju sredstava, uključujući izabrane političare;

Buduće preporuke

41.  smatra da CLLD i ITI trebaju imati još važniju ulogu u budućoj kohezijskoj politici; poziva Komisiju da pripremi izvješće koje pokazuje prednosti, nedostatke, mogućnosti i prijetnje u primjeni tih dvaju alata (analizu SWOT) prije novog zakonodavnog prijedloga o mogućim scenarijima za razdoblje nakon 2020. povezanima s tim alatima;

42.  zahtijeva da se u tom izvješću analizira utjecaj i učinkovitost CLLD-a i ITI-ja i poželjnost obvezujućeg pristupa u zakonodavstvu o kohezijskoj politici za razdoblje nakon 2020. u pogledu tih alata, uz izdvajanje sredstava za njih u operativnim programima; predlaže da se razmotri osmišljavanje konkretnih poticaja za države članice za provedbu CLLD-a i ITI-ja, zajedno s potencijalnim sredstvima za osiguravanje veće usklađenosti između operativnih programa i CLLD-a i ITI-ja; ističe da bi se ta analiza trebala zasnivati na relevantnom nizu pokazatelja koji održavaju i kvalitativne i kvantitativne sastavnice;

43.  traži da se u sljedećoj generaciji kohezijske politike tijekom faze izrade programa, ali i provedbe, formalizira pristup odozdo prema gore u kontekstu ITI-ja;

44.  potiče Komisiju i države članice da putem koordinacije s lokalnim nadležnim tijelima nadziru upotrebu sredstava ITI-ja jer su ona kvantitativno važnija nego ranije zbog svoje konsolidacije; naglašava da je to važno za smanjivanje mogućnosti korupcije u državama članicama;

45.  insistira na tome da je potrebno primijeniti dvostruki pristup, osobito pri pružanju smjernica, s jedne strane, za one države članice koje imaju samo nacionalne operativne programe te, s druge strane, za one koje imaju i regionalne operativne programe;

46.  insistira na poboljšanju koordinacije između Komisije, država članica i regija u pogledu smjernica za te alate; preporučuje da se smjernice pripremaju paralelno s prijedlogom o novom zakonodavstvu o kohezijskoj politici za programsko razdoblje nakon 2020. godine, uz naknadna ažuriranja; ističe da će se time omogućiti pravovremeno podnošenje dokumenata o smjernicama, povećati pravna sigurnost za sve stranke i dati objašnjenja o tome kako će se predložene odredbe provesti u praksi;

o
o   o

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te regionalnim i nacionalnim parlamentima.

(1)SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2)SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3)SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
(4)SL L 149, 20.5.2014., str. 1.
(5)SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(6)SL C 17, 19.1.2013., str. 18.
(7)SL C 313, 22.9.2015., str. 31.
(8)SL C 230, 14.7.2015., str. 1.
(9)SL C 153 E, 31.5.2013., str. 9.
(10)SL C 440, 30.12.2015., str. 6.
(11)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0015.
(12)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419.


Statistika u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima ***I
PDF 323kWORD 72k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 o statistici Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji za donošenje određenih mjera (COM(2014)0379 – C8-0038/2014 – 2014/0194(COD))
P8_TA(2016)0212A8-0227/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0379),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0038/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 284. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 5. prosinca 2014.(1),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 24. veljače 2016. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0227/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  zahtijeva od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 10. svibnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/1013.)

(1) SL C 31, 30.1.2015., str. 3.


Kohezijska politika u planinskim regijama EU-a
PDF 303kWORD 154k
Rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2016. o kohezijskoj politici u planinskim regijama EU-a (2015/2279(INI))
P8_TA(2016)0213A8-0074/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir glavu III. trećeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se osobito odnosi na poljoprivredu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganja za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnjaˮ(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o europskoj strategiji za gospodarski i socijalni razvoj planinskih regija, otoka i rijetko naseljenih područja (12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o održavanju proizvodnje mlijeka u planinskim predjelima, siromašnim područjima i najudaljenijim regijama nakon isteka roka mliječne kvote(13),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 23. svibnja 2013. o makroregionalnoj strategiji za Alpe(14);

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366) i pripadajući akcijski plan,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. naslovljeno „Makroregionalna strategija Europske unije za Alpe”(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2011. o provedbi strategije EU-a za regiju Podunavlja(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2010. o europskoj strategiji za regiju Podunavlja(17),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. travnja 2011. o strategiji EU-a za regiju Podunavlja,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2013)0181),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija Europske unije za regiju Podunavlja” (COM(2010)0715) i pripadajući okvirni akcijski plan (SEC(2010)1489),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. lipnja 2011. o Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Strategija Europske unije za regiju Podunavlja”(18),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. ožujka 2011. o „Strategiji za regiju Podunavlja”(19),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija (COM(2013)0468) i relevantnih zaključaka Vijeća od 22. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir Šesto izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji (COM(2014)0473),

–  uzimajući u obzir Alpsku konvenciju, uključujući protokole povezane s Alpskom konvencijom,

–  uzimajući u obzir studiju koju je 28. veljače 2013. sastavila udruga Euromontana i koja nosi naslov „Prema planinama 2020.: Prvi korak – upotreba rada udruge Euromontana kao inspiracije za izradu programa” (Toward Mountains 2020: Step 1 – capitalising on Euromontana work to inspire programming),

–  uzimajući u obzir studiju koju je provela Glavna uprava za unutarnju politiku (Resorni odjel B: strukturna i kohezijska politika, regionalni razvoj) iz veljače 2016. pod naslovom „Istraživanje za Odbor REGI – Kohezija u planinskim regijama EU-a”,

–  uzimajući u obzir projekt Women–Alpnet unutar međuregionalnog programa suradnje INTERREG za alpski prostor 2001. – 2006.: Mreža lokalnih institucija i resursnih centara za žene: promicanje sudjelovanja žena u održivom razvoju alpskoga prostora,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0074/2016),

A.  budući da planinske regije zauzimaju znatan dio teritorija EU-a (oko 30 %) te budući da cijeli EU ovisi o uslugama povezanim s njihovim ekosustavima;

B.  budući da u regionalnoj politici EU-a ne postoji jasna definicija planinskih regija te budući da definicija koja se koristi u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) nije prikladna za kohezijsku politiku i ne može se kao takva upotrebljavati za učinkovito vođenje te politike;

C.  budući da zbog ekstremnih uvjeta i udaljenosti ta područja imaju strukturne nedostatke, do te mjere da se mnoga planinska područja suočavaju s fenomenima depopulacije i starenja stanovništva, čime bi se mogao narušiti prirodan ciklus generacija, što bi pak moglo dovesti do sniženja socijalnih standarda i kvalitete života; budući da to često dovodi do povećanja nezaposlenosti, socijalne isključenosti i iseljavanja iz sela u gradove;

D.  budući da planinske regije nude brojne prilike za ostvarivanje ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, kohezije i zaštite okoliša uz pomoć održive upotrebe svojih prirodnih resursa;

E.  budući da se među planinskim regijama pojavljuju znatne razlike, zbog čega postoji potreba za usklađenim djelovanjem politika i sektora, kako između različitih planinskih područja (horizontalno), tako i unutar pojedinih planinskih područja (vertikalno);

F.  budući da bi podršku planinskim regijama koja se pruža iz različitih instrumenata EU-a kao što su EPFRR i Europski strukturni i investicijski fondovi (fondovi ESI) trebalo upotpuniti u cilju stvaranja sinergija koje će omogućiti postizanje boljeg i uključivijeg razvoja;

G.  budući da planinske regije imaju važnu ulogu u gospodarskom, socijalnom i održivom razvoju država članica i pružaju brojne usluge ekosustava; budući da rodna ravnopravnost ima važan utjecaj na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u Europi; budući da planinska prekogranična suradnja predstavlja održiv način poticanja gospodarskog i socijalnog razvoja tih regija;

H.  budući da zbog svojih posebnosti, a posebno zbog brojnih i raznolikih obnovljivih izvora energije i svoje ovisnosti o učinkovitosti resursa i energetskoj učinkovitosti, planinske regije mogu doprinijeti razvoju novih tehnologija i inovacijama općenito;

I.  budući da planinska područja doprinose održivom razvoju, borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju i zaštiti regionalnih ekosustava te biološkoj raznolikosti; budući da u planinskim područjima ima mnogo zaštićenih područja u okviru ekološke mreže Natura 2000 i drugih oblika zaštite prirode, što s jedne strane ograničava gospodarsku aktivnost, a s druge strane potiče jačanje održivijih oblika poljoprivrede i bolju povezanost poljoprivrednih gospodarstava s drugim gospodarskim djelatnostima; budući da su poljoprivreda i upravljanje zemljištem u planinskim područjima iznimno važni za hidrogeološku stabilnost tih područja;

J.  budući da se planinske regije suočavaju s ozbiljnim izazovima u pogledu socijalnog i gospodarskog razvoja, klimatskih promjena te prometnih i demografskih pitanja, koji se moraju riješiti uspostavom odgovarajućih veza s urbanim i nizinskim područjima te jamčenjem pristupa digitalnim uslugama;

K.  budući da planinska područja s očuvanim ekosustavima i njihove usluge mogu pružiti osnovu za mnoge gospodarske aktivnosti, posebno za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i energetiku, uzimajući u obzir kulturnu i prirodnu baštinu tih područja te diversifikaciju poljoprivrednih gospodarstava; budući da je to moguće potaknuti koordiniranim djelovanjem i/ili prekograničnom suradnjom te budući da su u planinskim područjima sačuvani jedinstveni uvjeti i tradicionalna znanja te da se ondje krije snažan potencijal za usmjeravanje ka kvalitetnim poljoprivrednim sustavima;

L.  budući da su ledenjaci karakteristični za europske planine i da imaju središnju ulogu u ekosustavima i vodenim sustavima planina, budući da je njihovo povlačenje od sredine 19. stoljeća u pogledu mase i duljine dosegnulo zabrinjavajuće razine i da su brojni europski ledenjaci već nestali ili bi mogli nestati do 2050.;

M.  budući da dodatni troškovi prouzročeni klimatskim i topografskim uvjetima, udaljenošću od gospodarskih središta i izoliranošću sprječavaju gospodarski, socijalni i kulturni razvoj planinskih regija; budući da se zbog manjka dostatne infrastrukture, uključujući slabu pokrivenost širokopojasnim internetom, i malih ulaganja u planinska područja dodatno produbljuje jaz između planinskih i drugih područja; budući da se napori u održavanju poljoprivredne gospodarske proizvodnje u planinskim područjima EU-a moraju poduprijeti većom fizičkom i digitalnom dostupnošću, odgovarajućom infrastrukturom kao i pristupom stanovnika tih regija javnim uslugama te uslugama od općeg interesa kao što su obrazovanje, socijalne usluge, zdravstvo, prijevoz i poštanske usluge;

N.  budući da u Europi postoje različite vrste planinskih regija koje veže činjenica da dijele temeljne probleme kao što su slaba dostupnost, slabe mogućnosti zapošljavanja, starenje stanovništva, nedovoljna povezanost, utjecaj klimatskih promjena i intenziviranje ljudskih proizvodnih djelatnosti; budući da je potrebno poduzeti aktivne korake za rješavanje tih aspekata;

O.  budući da je u okolnostima obilježenima nestabilnim tržištima i cijenama, povećanjem proizvodnih troškova, rastućom konkurencijom, ukidanjem mliječnih kvota i ekološkim izazovima izuzetno važno osigurati proizvodnju hrane i multifunkcionalnu ulogu poljoprivrede kako bi se u planinskim područjima održala dodana vrijednost, potaknulo održivo zapošljavanje te omogućila dostupnost drugih izvora prihoda;

P.  budući da se planinske regije koje su dio vanjskih granica EU-a suočavaju s dodatnim poteškoćama te su pod većim utjecajem negativnih trendova koji se pojavljuju u svim planinskim regijama;

Q.  budući da se u Europi nalaze planinski lanci koji se protežu kroz više država članica, kao i na teritorij država koje nisu članice EU-a, primjerice, planinski lanac Karpata koji je nakon posljednjeg proširenja EU-a postao istočna granica EU-a i danas je vrlo važno geopolitičko područje na kojem se susreću strateški politički interesi od velike važnosti u pogledu stabilnosti Unije;

R.  budući da u mnogim planinskim regijama ne postoje osnovna infrastruktura, javne usluge ni stalan pristup uslugama od općeg interesa, a naročito u područjima sa sezonskim aktivnostima;

S.  budući da je planinska poljoprivreda važna za identitet i kulturu planinskih regija te i dalje doprinosi zaposlenosti i specifičnim sektorima gospodarstva u tim regijama, među kojima su šumski resursi i turizam, imajući na umu da se nastavlja diversifikacija njihovih gospodarstava i zaposlenosti te da oni imaju ključnu ulogu u kružnoj ekonomiji;

T.  budući da su određene najudaljenije regije ujedno i planinske regije vulkanskog podrijetla (s aktivnim ili neaktivnim vulkanima, vulkanskim masivima ili lancima i vulkanskim otocima), čiji je jedan dio pod vodom, a drugi iznad vode, te da im topologija njihova područja stvara poteškoće;

U.  budući da se žene koje žive u planinskim regijama, posebice u regijama s nepovoljnim položajem, često suočavaju s problemima koji se odnose na njihov pristup višim razinama obrazovanja i poštenim mogućnostima zapošljavanja;

V.  budući da je nužno pronaći odgovor na izazove depopulacije, klimatskih promjena, manjka dostupnih poljoprivrednih zemljišta, napuštanja poljoprivrednih zemljišta i s tim povezanog problema zarastanja grmlja i drveća te očuvanja planinskih travnjaka;

W.  budući da uzgoj životinja (proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda i ekstenzivna proizvodnja mesa) ima veliku ulogu u planinskim područjima mnogih zemalja EU-a; budući da u tim područjima nepovoljni uvjeti na tržištu i znatno veći troškovi snažno utječu na mala poljoprivredna gospodarstva;

X.  budući da se u članku 174. stavku 3. UFEU-a izričito spominje da je posebnu pozornost, među ostalim, potrebno posvetiti planinskim regijama; budući da postoje brojne politike, programi i strategije EU-a kojima se neizravno utječe na planinske regije;

Usklađen pristup i opća razmatranja

1.  poziva Komisiju da pokrene proces utvrđivanja radne definicije funkcionalnih planinskih regija u kontekstu kohezijske politike, kojom će se nadopuniti definicija planinskih regija koja se koristi u kontekstu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u cilju poboljšanja koordinacije dotičnih politika i mjera; smatra da takva definicija mora biti široka i uključiva te da se njome treba voditi računa o raznim čimbenicima kao što su visina, pristupačnost i strmina; poziva Komisiju da pruži sveobuhvatnu definiciju kojom su pokrivene i vulkanske regije na otocima i najudaljenije regije, kao i područja koja su, iako nisu planinska, većinom integrirana u planinska područja; u tom kontekstu ističe da je ideja izražena u Strategiji EU-a za alpsku regiju (EUSALP) o uključivanju neplaninskih područja u tu strategiju dobra inicijativa;

2.  smatra da bi u sklopu politika EU-a trebao postojati poseban pristup planinskim regijama, s obzirom na to da one imaju očite strukturne nedostatke; tim je regijama potrebna dodatna pomoć kako bi se prevladali izazovi klimatskih promjena, kako bi se omogućilo ne samo sezonsko zapošljavanje nego i zapošljavanje tijekom cijele godine, gospodarski razvoj, sprečavanje prirodnih katastrofa i upravljanje njima te zaštita okoliša i kako bi se pomoglo pri ostvarivanju ciljeva EU-a u području obnovljive energije; shodno tomu smatra da bi se planinske regije trebale uvrstiti u sve aspekte politika EU-a, pa tako i u kohezijsku politiku, uvođenjem procjene teritorijalnog učinka;

3.  prepoznaje da EU nema posebnu politiku za planinske regije te ističe da se već postojećim politikama, programima i strategijama kojima se neizravno utječe na ta područja pruža temelj za oblikovanje „Programa za planinske regije EU-a” koji bi trebao biti prvi korak prema uspostavljanju strategije EU-a usmjerene na dugoročni razvoj planinskih regija i područja koja ovise o njima;

4.  poziva Komisiju da radi na „Programu za planinske regije EU-a” koji bi trebao biti okvir kojim se doprinosi međunarodnim, prekograničnim i međuregionalnim politikama; vjeruje da bi se u sklopu tog budućeg programa trebali utvrditi prioriteti za razvoj tih regija kako bi se bolje uskladile sektorske politike, kako bi se mogućnostima za njihovo financiranje upravljalo u okviru fondova EU-a i kako bi se ostvarile dugoročne održive politike u području uključenosti;

5.  u kontekstu ovog programa poziva Europsku komisiju da uspostavi poseban i temeljit program zaštite europskih ledenjaka koji bi mogli nestati do 2050.;

6.  poziva na povećanje sinergija usklađivanjem politika, strategija i programa EU-a kojima se neizravno utječe na planinske regije, kao što su Obzor 2020., Program za konkurentnost tvrtki i malih i srednjih poduzeća (COSME), Financijski instrument za okoliš (LIFE), Natura 2000, Strategija EU-a za razvoj širokopojasnog pristupa, Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, Akcijski program EU-a za zaštitu okoliša, Instrument za povezivanje Europe, europska teritorijalna suradnja, fondovi ESI i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), kao i inicijative u vezi s makroregionalnim strategijama; poziva Komisiju da razmotri konkretnu primjenu i funkcioniranje tih programa u planinskim regijama;

7.  naglašava važnost postizanja sinergije među politikama, instrumentima i sektorima, za koju je potrebno primijeniti integrirani pristup; ističe vrijedno iskustvo dobiveno prilikom provedbe Alpske konvencije, kojim se usklađuju gospodarski, društveni i ekološki interesi;

8.  ističe nedostatak iskoristivih zemljišta u planinskim regijama, što potencijalno dovodi do sukoba zbog različitih ili preklapajućih interesa u vezi s klasifikacijom i uporabom zemljišta; stoga poziva države članice da razviju i primijene alate za prostorno planiranje kojima se olakšava koordinacija i sudjelovanje javnosti u teritorijalnom razvoju; smatra da je Protokol o prostornom planiranju i održivom razvoju Alpske konvencije važan primjer koji se može dodatno iskoristiti;

9.  poziva parkove prirode u državama članicama koje dijele granicu s jednom ili više država da razviju zajedničke pristupe upravljanju, razvoju i zaštiti tih parkova prirode;

10.  napominje da je nedavnim reformama zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i regionalne politike omogućeno regionalno upravljanje europskim sredstvima za koheziju;

11.  poziva upravne vlasti da razmotre povećanje odobrenih sredstava u okviru fondova ESI na nacionalnoj razini za pružanje potpore nerazvijenim planinskim područjima, uz primjenu pristupa politikama kojim se obuhvaća više sektora, kada je to moguće; poziva države članice da potiču ulaganja u planinske regije davanjem prednosti mjerama za financiranje operativnih programa za takva područja;

12.  naglašava da je potrebno postaviti teritorijalnu dimenziju kohezijske politike kao prioritet s pomoću ciljanih inicijativa za teritorijalni razvoj i dodatne podrške teritorijalnoj suradnji na europskoj razini;

13.  naglašava da države članice i regije u okviru Uredbe o ruralnom razvoju imaju mogućnost stvaranja tematskih potprograma usmjerenih na potrebe planinskih područja, koja imaju pravo na veće iznose potpore javnog financiranja; potiče ih da tu mogućnost iskoriste; napominje da nijedno nadležno tijelo to do sada nije učinilo; smatra, međutim, da to nužno ne znači da nikakva posebna pomoć nije predviđena za ta područja;

14.  potiče države članice da se služe instrumentima kao što su integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj kojim upravlja zajednica (CLLD) kako bi pružile podršku razvoju planinskih područja te njihovim specifičnim razvojnim ciljevima i potencijalu; potiče lokalne akcijske skupine da podrže lokalni razvoj kojim upravlja zajednica kako bi se potaknulo stvaranje međunarodnih mreža i radnih metoda koji se temelje na suradnji;

15.  naglašava potencijal i važnost postojanja makroregionalnih strategija za održivi razvoj planinskih regija EU-a te njihova budućeg razvoja sa snažnom dimenzijom prekogranične suradnje, kada je to moguće; poziva na to da se u obzir uzmu iskustva povezana s provedbom drugih makroregionalnih strategija EU-a;

16.  pozdravlja aktualne inicijative za Karpate uključene u strategiju EU-a za regiju Podunavlja i napredak ostvaren u okviru makroregionalne strategije EU-a za Alpe; napominje da je potonja strategija dobar primjer integriranog pristupa teritorijalnom razvoju koji uzima u obzir planinska područja i regije koje su s njima povezane;

17.  vjeruje da instrument europske teritorijalne suradnje nudi odličnu priliku za razmjenu najboljih praksi i znanja među planinskim regijama, koje se u mnogim slučajevima nalaze na nacionalnim granicama te poziva na ostvarenje posebne planinske dimenzije u okviru buduće europske teritorijalne suradnje; pozdravlja inicijative kao što su „Politike protiv depopulacije planinskih područja” (PADIMA) kojima je cilj rješavanje specifičnih problema s kojima se suočavaju planinske regije; ističe da su programi INTERREG i druge inicijative za suradnju, kao što su europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) i europska gospodarska interesna udruženja (EEIG), važni za usklađeno razvijanje zajedničkih područja i planinskih lanaca u regijama u kojima se nalaze prekogranična planinska područja;

18.  poziva Komisiju da predstavi komunikaciju koja bi sadržavala „Program za planinske regije EU-a“ te da nakon toga predstavi Bijelu knjigu o razvoju planinskih regija na temelju najboljih praksi, a koja bi uključivala lokalna, regionalna i nacionalna tijela te druge relevantne dionike, uključujući gospodarske i socijalne partnere te predstavnike civilnog društva;

19.  inzistira na tome da Komisija i drugi dionici provode temeljitu i redovnu procjenu stanja u planinskim regijama EU-a te da analiziraju podatke kao što su rezultati provedbe operativnih programa kohezijske politike i pokazatelji promjena kvalitete života i demografske situacije, kako bi se na pravilan način usmjerila sredstva i provedba politika EU-a;

20.  naglašava da je potrebno imati pouzdane i raščlanjene statističke podatke na kojima bi se temeljile političke inicijative;

21.  poziva na suradnju s europskim državama koje nisu članice EU-a te s regionalnom i lokalnom samoupravom radi provedbe politike za planinske regije;

22.  poziva Komisiju da potiče korištenje financijskih instrumenata u planinskim regijama kako bi se postigli konkretni rezultati;

23.  pozdravlja aktualnu raspravu o pojednostavnjenju kohezijske politike; nada se da će pojednostavnjen okvir i dostupnost instrumenata kojima se dionici i primatelji lakše koriste pridonijeti razvoju planinskih regija EU-a; poziva na usmjeravanje posebne pozornosti na pojednostavnjenje i napore za poticanje ulaganja u planinske regije;

24.  poziva Komisiju da predloži proglašenje Europske godine otoka i planina;

Radna mjesta i gospodarski rast u planinskim regijama

25.  napominje da se mali i srednji poduzetnici u planinskim regijama susreću s ozbiljnim poteškoćama koje proizlaze iz slabe dostupnosti, infrastrukture i povezanosti te manjka ljudskih resursa; poziva Komisiju da posebno posveti pozornost razvoju malih i srednjih poduzeća u planinskim regijama, posebno u područjima pogođenima prirodnim i klimatskim katastrofama te stoga poziva države članice da daju prednost ulaganjima u infrastrukturu i u usluge u planinskim regijama; poziva na stvaranje sinergija između sredstava iz fondova ESI i drugih programa i inicijativa koje EU subvencionira kako bi se stvorio sveobuhvatan i učinkovit pristup politikama te time maksimalno unaprijedila podrška koja se pruža malim i srednjim poduzećima i poduzetništvu; ističe da se je potrebno razviti integrirane strategije usmjerene na konkretna područja u planinskim regijama u cilju utvrđivanja posebnih mogućnosti za razvoj te da bi te strategije trebale uključivati mjere za povećanje povezanosti lokalnih malih i srednjih poduzeća te poboljšanje odnosa i koordinacije unutar sektora i među sektorima;

26.  naglašava važnost razvijanja višestruke poljoprivredne proizvodnje povezane s aktivnostima u području razvoja turizma i zaštite okoliša te važnost strukturiranja prehrambenih lanaca u planinskim područjima, bilo u okviru udruženja proizvođača, čime se poljoprivrednicima povećava pregovaračka moć, bilo u okviru stvaranja lokalnih tržišta i kratkih opskrbnih lanaca; ističe da je potrebno zajamčiti pristup velikim tržištima i uvesti mjere za promicanje kvalitete ta za promociju i zaštitu proizvoda, čime se postiže bolje plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište te ih se uključuje u zajedničke turističke proizvode određenog geografskog područja; štoviše, s obzirom na to da planinska područja imaju veliki potencijal za proizvodnju prehrambenih proizvoda visoke kvalitete, poziva Komisiju i države članice da pokrenu raspravu o uvođenju posebne oznake za planinske prehrambene proizvode na razini EU-a;

27.  u tom kontekstu uviđa da je potrebna podrška EPFRR-a za poljoprivrednu proizvodnju u planinskim područjima i za napore u stvaranju dodane vrijednosti uz pomoć sinergije s drugim fondovima i inicijativama EU-a te privatnih financijskih instrumenata kako bi se pozitivno utjecalo na planinske regije;

28.  pozdravlja napredak koji je postignut u pogledu strategije EU-a za šume; podupire održivi razvoj šuma na razini Unije, posebno u pogledu utjecaja koji šume imaju na očuvanje okoliša i biološke raznolikosti te postizanja ciljeva na području obnovljive energije; napominje da bi se u okviru strategije mogla naglasiti gospodarska dimenzija šumarstva;

29.  smatra da se šumarstvom mogu otvoriti radna mjesta i potaknuti gospodarski razvoj za planinske regije i da je stoga potrebno dugoročno zajamčiti postojanje šumskih resursa te ih iskorištavati na održiv način; podsjeća da su šume od iznimne važnosti za ekosustav i da u planinskim područjima imaju važnu ulogu u sprečavanju nastanka lavina, klizišta i poplava; poziva na pružanje podrške malim i srednjim poduzećima, posebno onima uspostavljenima u planinskim područjima, a koja su uključena u šumarski sektor i koja u potpunosti poštuju načelo ekološke održivosti; posebnu ističe gospodarsku i socijalnu ulogu šumarstva u planinskim područjima kao i važnost ulaganja za učinkovito korištenje šumskim resursima u tim regijama; podsjeća na važnu ulogu koju šume imaju u pružanju primarnih i sekundarnih sirovina koje se koriste u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pridonoseći time otvaranju novih radnih mjesta; u tom pogledu poziva na to da se kohezijska politika više usredotoči na održivo upravljanje šumama;

30.  poziva na uvođenje dodatnih poticaja za očuvanje malih prerađivačkih poduzeća te malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u planinskim područjima, koja su važna za zapošljavanje i proizvodnju proizvoda sa specifičnim karakteristikama kvalitete, ali koja u prosjeku imaju veće troškove i manju profitabilnost u odnosu na poljoprivredu i stočarstvo u okviru intenzivnoga gospodarstva; poziva Komisiju da promiče pilot-projekte za obnovu tradicionalnih gospodarskih aktivnosti, uključujući poljoprivredne i zanatske aktivnosti, u planinskim područjima koja se suočavaju s depopulacijom; poziva Komisiju i države članice da promiču pojednostavnjene administrativne postupke u pogledu podnošenja zahtjeva za dodjeljivanje sredstava i samog dodjeljivanja tih sredstava kako bi se malim zajednicama pružio bolji pristup financiranju i time potaknuo dugoročni razvoj i lakši pristup tržištima te kako bi se u planinskim područjima uspostavile organizacije proizvođača;

31.  poziva korisnike sredstava fondova ESI iz planinskih regija da ocijene potencijal i potrebe za uspostavljanjem lokalnih tehnoloških i održivih industrijskih parkova te da nakon odgovarajućih studija izvedivosti i analize troškova i koristi razmotre njihovu izgradnju korištenjem sredstava EU-a i nacionalnih sredstava;

32.  ističe da je za povećanje potencijala koji nude planinske regije potrebno koristiti strategije pametne specijalizacije u situacijama u kojima ih je moguće primijeniti;

33.  naglašava potencijalno važnu ulogu socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela, kao što su zadruge i uzajamna društva, u uključivom i održivom razvoju planinskih regija, uključujući rješavanje problema isključenosti marginaliziranih skupina i rodne neravnopravnosti;

34.  podržava korištenje fondova ESI za gospodarske sektore koji ne zagađuju i koji su usmjereni prema budućnosti, kao što su održivi turizam, kulturna baština, održivo šumarstvo, razvoj brzog interneta, obrtništvo i sektor obnovljivih izvora energije; ističe važnost razvoja novih inovativnih i promocije postojećih uspješnih modela turizma;

Društveno-gospodarska dimenzija planinskih regija

35.  napominje da bi se u okviru kohezijske politike mogao naglasiti prelazak na gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika koje bi bilo otporno na klimatske promjene i učinkovito iskorištavalo resurse te koje bi bilo ekološki održivo;

36.  smatra da bi među prioritete ulaganja fondova ESI trebalo uvrstiti povećanje kvalifikacija radne snage i otvaranje novih radnih mjesta u zelenom gospodarstvu te naglašava da bi se politikama EU-a trebalo podupirati osposobljavanje u područjima kao što su planinska poljoprivreda, održivi turizam, obrtništvo, održivo šumarstvo i tehnologije obnovljivih izvora energije;

37.  pozdravlja inicijative za privlačenje mladih osoba u poljoprivredni sektor i poziva Komisiju da izradi slične programe za planinske regije; poziva na poduzimanje mjera za poticanje mladih poljoprivrednika na djelovanje u područjima povezanima s kulturnom baštinom koja nisu ograničena samo na sezonske aktivnosti; ističe ulogu znanstvenih instituta i drugih obrazovnih ustanova koje se bave planinskom poljoprivredom; potiče mlade poljoprivrednike da sudjeluju u programima razmjene te da se služe platformama za e-učenje;

38.  ističe važnost obrazovanja žena i djevojaka te povećanja njihove uključenosti u područjima kako što su znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika i poduzetništvo, uključujući sektore zelenoga gospodarstva; smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti pružanju podrške i ohrabrivanju poljoprivrednica odnosno žena koje su kao samozaposlene osobe angažirane u neposrednoj trgovini, turizmu, obrtništvu i projektima; ističe važnost aktivne prisutnosti i uloge žena u planinskim područjima, a posebno u pogledu poticanja inovacija i procesa suradnje te održavanja pravilnog funkcioniranja tih područja; stoga poziva Komisiju i države članice da se u okviru Europskog socijalnog fonda i međunarodnih projekata koriste postojećim resursima i postupcima u pogledu inicijativa za mikrofinanciranje i mikrokreditiranje za žene te prilika za žene u pogledu razvijanja karijere;

39.  naglašava da je važnost planinskih područja i učinkovitih mjera unutar EU-a uključena u najnoviju reformu zajedničke poljoprivredne politike; vjeruje da bi cilj zajedničke poljoprivredne politike trebao biti uklanjanje prirodnih i gospodarskih nedostataka s kojima se suočavaju poljoprivrednici te da bi se njome trebala pružiti sredstva za poljoprivrednike da iskoriste svoje prednosti;

40.  ističe važnost potpora iz prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike u održavanju poljoprivredne proizvodnje i prihoda za poljoprivrednike u planinskim područjima; podsjeća da države članice imaju mogućnost uspostavljanja namjenskih izravnih potpora i vezanih isplata kako bi se kvalitetnije ispunili ti ciljevi; podsjeća da su nevezane potpore iz prvog stupa u mnogim državama članicama zbog nedovoljne interne konvergencije mnogo manje nego u poljoprivredno povoljnim područjima, čime se dodatno ograničava konkurentnost gospodarstava;

41.  smatra da se mjerama iz drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike mora zajamčiti održivost, konkurentnost i diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih industrija u planinskim područjima; također smatra da bi takve mjere mogle pridonijeti „ruralnoj renesansi” poticanjem projekata za razvoj multifunkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava u okviru kojih se stvaraju dodana vrijednost i inovacije te davanjem prednosti poljoprivrednim ulaganjima (u zgrade, specifičnu opremu, modernizaciju itd.) i očuvanju autohtonih vrsta;

42.  smatra da bi poseban sektorski pristup za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda trebao biti usmjeren na održivu proizvodnju mlijeka u planinskim područjima te poziva Komisiju, države članice i regionalne vlasti da u okviru drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike oblikuju popratne mjere za naknadu štete za ugroženu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se očuvala i osnažila poljoprivreda i učinkovito funkcioniranje poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo malih gospodarstava tih regija;

43.  ističe potencijal dvojnog obrazovanja u planinskim regijama; naglašava ohrabrujuće rezultate postignute u nekim državama članicama; pozdravlja postojeće projekte za dvojno obrazovanje diljem Unije;

44.  smatra da se primjerenom fizičkom i informacijsko-telekomunikacijskom infrastrukturom stvaraju prilike za gospodarske, obrazovne, socijalne i kulturne aktivnosti te smanjuje učinak perifernosti i izolacije; poziva Komisiju da osmisli posebne preporuke za rješavanje nedostatka kvalificirane radne snage u sektoru turizma, uz poseban naglasak na izazove u pogledu neprivlačnih radnih mjesta i nedovoljnih naknada, te za poticanje mogućnosti za razvoj profesionalne karijere; potiče Komisiju i države članice da putem fondova ESI usmjere ulaganja u infrastrukturu u planinskim područjima koja će ih učiniti privlačnijima za gospodarske aktivnosti;

45.  podupire inovativna rješenja, uključujući ona utemeljena na informatičkim tehnologijama, za omogućavanje pristupa osnovnom kvalitetnom obrazovanju te mogućnostima formalnog i neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja u udaljenim planinskim područjima, primjerice, suradnjom između planinskih regija, gradova i sveučilišta; naglašava potrebu za visokokvalitetnim tercijarnim obrazovanjem te ističe potencijal sustava za obrazovanje na daljinu koji pružaju pristup podučavanju i učenju iz udaljenih područja; u cilju rješavanja negativnih demografskih trendova u tim regijama, ističe činjenicu da je važno rješavati i pitanje jednakog pristupa ustanovama za obrazovanje i skrb za djecu i pitanje prekvalifikacije starijih osoba kako bi se olakšala aktivna integracija u tržište rada;

46.  poziva na otvaranje i poboljšanje zdravstvenih ustanova i usluga u planinskim regijama, među ostalim prekograničnim inicijativama za suradnju, uključujući razvoj prekograničnih zdravstvenih ustanova, tamo gdje je to potrebno; zalaže se za razvijanje volonterskih aktivnosti u području javnih usluga, uzimajući u obzir dobru praksu u određenim državama članicama;

47.  podsjeća na načelo jamčenja jedinstvenog pristupa javnim uslugama na svim teritorijima EU-a, istodobno naglašavajući potrebu za tim da države članice i regije potiču alternativna i inovativna rješenja za planinska područja, među ostalim rješenja prilagođena lokalnim i regionalnim potrebama, ako je to potrebno;

48.  naglašava važnost Inicijative za zapošljavanje mladih, kao i učinkovitije provedbe programa Jamstvo za mlade, jer je to dobra prilika za zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz planinskih regija do kojeg dolazi zbog demografske krize i problema starenja stanovništva; poziva na uspostavljanje inicijativa za zapošljavanje mladih koje bi bile posebno usmjerene na zadovoljavanje potreba slabo razvijenih planinskih regija;

49.  naglašava da je rodna neravnopravnost i dalje prisutna u planinskim područjima, posebice u slučaju marginaliziranih zajednica i ugroženih skupina; poziva Komisiju da poduzme mjere za poticanje rodno osviještene politike na horizontalnoj i vertikalnoj razini za sva politička područja, a posebno za financiranje politike povezanosti u tim regijama; poziva na komparativnu analizu posebnosti povezanih sa statusom žena u planinskim regijama, posebice u planinskim područjima u kojima vladaju nepovoljni uvjeti;

50.  potiče i poziva na pružanje potpore, uključujući korištenjem fondova ESI, inicijativama kojima se poboljšava društvena i kulturna kohezija planinskih zajednica te uključenost u njih i kojima se rješavaju pitanja fizičke izolacije i nedostatka kulturne raznolikosti, posebno pristupom i izravnim sudjelovanjem u umjetnosti i kulturnom životu;

51.  naglašava važnost integriranih inicijativa za teritorijalni razvoj čiji je cilj integracija migranata, u okviru postupaka demografske i društveno-gospodarske obnove i oporavka planinskih područja, uključujući ona koja se suočavaju s depopulacijom; poziva Komisiju da podupire i promiče širenje takvih inicijativa;

Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena u planinskim regijama

52.  podsjeća na bogatstvo obnovljivih izvora energije u planinskim područjima u pogledu količine i raznolikosti; smatra da bi ta područja trebala preuzeti vodeće mjesto u postizanju ciljeva EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije; poziva Komisiju da se usredotoči na politike kojima se potiče i olakšava korištenje obnovljivih izvora energije u planinskim regijama;

53.  naglašava da na europskoj razini treba zaštititi emblemske životinjske vrste iz visokih planinskih područja koje mogu živjeti na prekograničnim planinskim lancima, kao što su divokoze, kozorozi, velike grabljivice, medvjedi, vukovi i risovi; poziva Komisiju i države članice da izrade plan zaštite i ponovnog uvođenja emblemskih vrsta iz visokih planinskih područja;

54.  također naglašava potencijal vulkanskih planinskih regija i vulkana, osobito u pogledu doprinosa vulkanologije, za ostvarivanje ciljeva u području obnovljivih izvora energije i doprinos tih područja u pogledu sprečavanju prirodnih katastrofa, poput erupcija vulkana, i upravljanju njima;

55.  poziva države članice i Komisiju da utvrde sva odmarališta u visokim planinama u kojima bi zabrana vozila pozitivno utjecala na lokalnu borbu protiv otapanja ledenjaka;

56.  ustraje u tome da se ciljevima EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije i njihova iskorištavanja mora uzeti u obzir ravnoteža između prirode i očuvanja okoliša, uključujući u planinskim područjima; podsjeća na to da se ponekad iskorištavanjem hidroenergije i biomase može utjecati na ekosustave te da vjetroelektrane i solarne elektrane mogu narušiti krajolik, iako su izvor lokalnog razvoja;

57.  napominje da su planinske regije, uključujući vulkanske regije i njihovi ekosustavi, posebno osjetljive na klimatske promjene i hidrogeološke opasnosti, s posebno velikim posljedicama u tim regijama, do čega može doći i zbog povećanja broja prirodnih opasnosti, koje također mogu imati utjecaj na okoliš okolnih područja, kao i negativne posljedice za gospodarski razvoj i turizam; u tom pogledu smatra da zaštita okoliša, borba protiv klimatskih promjena i poduzimanje odgovarajućih mjera prilagodbe klimatskim promjenama moraju biti u središtu budućeg „Programa za planinske regije EU-a”, uključujući akcijski plan o klimatskim promjenama; također ističe da je potrebno razviti mrežu analize i razmjene dobrih praksi u tim područjima;

58.  naglašava važnost očuvanja i zaštite jedinstvenog staništa planinskih regija te njihova održivog razvoja, uključujući obnovom biološke raznolikosti i tla, promicanjem prirodne baštine i usluga ekosustava te pružanjem zelene infrastrukture, pružajući time mogućnosti zapošljavanja u tim sektorima; podsjeća na ključnu ulogu poljoprivrede te održivog upravljanja zemljištem i šumama u planinskim područjima u cilju očuvanja biološke raznolikosti i zaštite od utjecaja na okoliš i krajolik;

59.  naglašava da su planinske regije važan izvor vodnih resursa koje treba čuvati i kojima treba upravljati na održiv način; napominje da određena urbana područja ovise o uslugama planinskih regija povezanima s ekosustavima i da te regije često ne dobivaju dovoljno zauzvrat; poziva lokalne vlasti da razmotre partnerstva u obliku suradničkih projekata u cilju opskrbe i zaštite vodnih zaliha za gradske sredine u blizini planinskih regija; podupire financiranje mjera za pohranu vode kako bi se zajamčilo održivo i učinkovito navodnjavanje poljoprivrednih područja i održao niski vodostaj rijeka;

60.  podupire razvoj održivog turizma kao dobre prilike za otvaranje radnih mjesta i promicanje održivog razvoja tih područja; ističe da je potrebno razviti širokopojasni internet kao osnovu održivog turizma;

61.  naglašava potrebu za aktivnijom sinergijskom suradnjom poljoprivrede s drugim gospodarskim djelatnostima u područjima ekološke mreže Natura 2000 i drugih zaštićenih područja (nacionalni parkovi, parkovi prirode i sl.) koji se nalaze u planinskim područjima;

Pristupačnost i povezanost u planinskim regijama

62.  smatra da internet i posebno tehnologije pristupa nove generacije (NGA) imaju ključnu ulogu u rješavanju izazova s kojima se suočavaju planinske regije; podsjeća da je internet povezan s uslugama od općeg interesa i da nedostatak pristupa takvim uslugama može dovesti do depopulacije;

63.  poziva države članice da uvedu poticaje za aktivniji razvoj javno-privatnih partnerstva u planinskim regijama u području prometne, komunikacijske i energetske infrastrukture, jer pružanje tih usluga zbog nedostatka ekonomije razmjera nije komercijalno zanimljivo; naglašava da se samo boljom i dovoljno kvalitetnom prometnom i drugom infrastrukturom može zajamčiti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u planinskim područjima;

64.  ističe da na turizam u velikoj mjeri utječu postojeća infrastruktura i pristup uslugama od općeg interesa; poziva Komisiju da razmotri mogućnosti stvaranja infrastrukture za pružanje potpore turizmu u planinskim regijama;

65.  napominje da nove komunikacijske i informacijske tehnologije pružaju širok raspon mogućnosti za zapošljavanje, društvenu uključenost i osnaživanje u digitalnom gospodarstvu u nastajanju; stoga smatra da je za promicanje takvih mogućnosti potrebna posebna potpora iz fondova ESI; potiče države članice da promiču rad na daljinu, e-trgovinu i korištenje digitalnim promidžbenim kanalima u tim područjima u cilju boljeg upravljanja troškovima poduzeća; smatra da lakši pristup novim informacijskim tehnologijama može dovesti do razvoja obrazovnih programa na daljinu za područja s manjkom nastavnog osoblja, kao i usluga e-zdravstva, što bi moglo pomoći u sprečavanju depopulacije u planinskim područjima; poziva na predlaganje i dijeljenje primjera dobre prakse, čime se doprinosi gospodarskoj diversifikaciji planinskih regija;

66.  pozdravlja program EU-a davanja vaučera za usluge satelitskog interneta kojim se pomoću satelitskih veza nudi alternativa područjima koja imaju nedovoljno razvijenu infrastrukturu ili gdje ne postoji dovoljan interes ulagača;

67.  poziva Komisiju da pri razvijanju politika za pristup širokopojasnom internetu uzme u obzir nedostatnu infrastrukturu i manjak interesa ulagača zbog slabe naseljenosti i udaljenosti planinskih regija; poziva Komisiju da razvije specifične politike kako bi se premostio digitalni jaz u tim regijama, među ostalim potrebnim javnim ulaganjima;

68.  podsjeća na to da društveni i gospodarski razvoj planinskih regija, koje su u nekim državama članicama i udaljene regije, ovisi o prometnim vezama između njih i drugih regija u državi članici ili prekograničnih regija; poziva nacionalna tijela da u suradnji s Komisijom olakšaju provedbu projekata za prometnu povezanost planinskih regija s glavnim nacionalnim i transeuropskim cestama i prometnim koridorima, posebno s prometnom infrastrukturom mreže TEN-T, uporabom različitih fondova EU-a i financijskih instrumenata, uključujući ulaganja EIB-a;

69.  poziva europske planinske regije da pomoću EFRR-a ulažu u razvoj učinkovitijih mreža željeznice i žičara koje će biti bolje međusobno povezane;

o
o   o

70.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Odboru regija te vladama i nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 487.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 608.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(7) SL L 317, 4.11.2014., str. 56.
(8) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(9) SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
(10) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0109.
(12) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 55.
(13) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0577.
(14) SL C 55, 12.2.2016., str. 117.
(15)SL C 19, 21.1.2015., str. 32.
(16) SL C 188 E, 28.6.2012., str. 30.
(17)SL C 305 E, 11.11.2010., str. 14.
(18) SL C 248, 25.8.2011., str. 81.
(19) SL C 166, 7.6.2011., str. 23.

Pravna napomena