Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2348(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0384/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0384/2016

Rasprave :

PV 18/01/2017 - 22

Glasovanja :

PV 19/01/2017 - 7.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0009

Usvojeni tekstovi
PDF 378kWORD 62k
Četvrtak, 19. siječanja 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Logistika u EU-u i multimodalni prijevoz na novim koridorima TEN-T
P8_TA(2017)0009A8-0384/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2017. o logistici u EU-u i multimodalnom prijevozu na novim koridorima TEN-T (2015/2348(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. prosinca 2015. o održivoj gradskoj mobilnosti(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. rujna 2008. o prijevozu tereta u Europi(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. rujna 2007. o logistici prijevoza tereta u Europi – ključnom čimbeniku za održivu mobilnost(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013(5) i Uredbu (EU) br. 1316/2013(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 913/2010(7),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o ubrzanju prelaska na niskougljično gospodarstvo u Europi (COM(2016)0500),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije (COM(2016)0501),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” – (COM(2016)0581,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. veljače 2016. o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (COM(2016)0049),

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju iz Rotterdama od 20. lipnja 2016. o provedbi projekata transeuropske prometne mreže (TEN-T)(8),

–  uzimajući u obzir dokumente o koridorima transeuropske prometne mreže koje su europski koordinatori pripremili za Dane TEN-T-a 2016. u Rotterdamu(9),

–  uzimajući u obzir planove rada za koridore koje su sastavili europski koordinatori transeuropske prometne mreže (TEN-T),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 08/2016: Željeznički prijevoz tereta u EU-u i dalje nije na pravome putu(10),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0384/2016),

A.  budući da su moderan učinkovit prijevoz i logistika ključni faktori za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a te su važni za jamčenje konkurentnosti, stvaranje novih poslovnih mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja, zaštitu okoliša i ublažavanje klimatskih promjena smanjenjem emisija ugljikova dioksida u prijevozu;

B.  budući da se trećim ciljem Bijele knjige Komisije o prometu nastoji ostvariti prelazak 30 % teretnog cestovnog prijevoza na udaljenostima većim od 300 km na održivije načine prijevoza kao što su željeznički ili vodeni prijevoz do 2030. te više od 50 % do 2050., za što je potreban i razvoj odgovarajuće infrastrukture; budući da europska prometna politika i TEN-T mogu znatno doprinijeti ostvarivanju ciljeva Unije u području klime i ciljeva Pariškog sporazuma s konferencije COP 21;

C.  budući da bi budućnosti okrenuta logistička politika EU-a trebala nastojati pomoći sektoru logistike da zadrži globalnu konkurentnost i doprinos rastu gospodarstva EU-a u svjetlu razvoja ekonomskih, društvenih i tehnoloških trendova i trgovinskih veza diljem svijeta;

D.  budući da je politika transeuropske prometne mreže usmjerena na omogućavanje učinkovitog, pametnog i održivog prijevoza i da logistika okrenuta budućnosti i multimodalna prometna rješenja osobito zahtijevaju međusektorsku suradnju;

E.  budući da je nužno dati prioritet vezama multimodalnog prijevoza između luka, zračnih luka, multimodalnih platformi i glavnih koridora transeuropske prometne mreže te drugih dijelova kako bi se potaknulo gospodarstvo Unije i otvaranje radnih mjesta;

F.  budući da glavni koridori transeuropske prometne mreže potiču sinergije kroz jači naglasak na terminalima i gradskim čvorištima, kao i s pomoću integracije inteligentnih prometnih sustava koji koriste čista goriva, te budući da je komplementarna funkcija pristupa sveobuhvatne mreže također od ključne važnosti;

G.  budući da još uvijek postoje znatne razlike između država članica u pogledu razina učinkovitosti i djelotvornosti prijevoza, s obzirom na to da one odražavaju njihovu gospodarsku snagu, ulogu industrije u tim zemljama te njihove geografske uvjete, kakvoću infrastrukture i gustoću naseljenosti;

H.  budući da zahvaljujući transportnim bespilotnim letjelicama nastaju nove mogućnosti prijevoza robe u logističkom lancu, ali budući da su za iskorištavanje njihova punog potencijala potrebni usklađena pravna osnova i nesmetano usklađivanje s tradicionalnim načinima prijevoza kako bi se i u budućnosti zajamčila europska konkurentnost;

I.  budući da bi trenutačna razina provedbe prioritetnih koridora utvrđenih u europskoj prometnoj mreži mogla imati znatan pozitivan utjecaj na gospodarstvo zemalja koje su teško pogođene gospodarskom krizom;

J.  budući da su u prijevozu tereta utvrđeni problemi povezani s različitim naponima u prekograničnim vezama;

K.  budući da su propisi u području prijevoza trenutno povezani s načinom prijevoza i da spadaju u nadležnost različitih međunarodnih tijela (kao što su Međunarodna pomorska organizacija ili Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva);

Logistika u EU-u i potreba za dodatnim mjerama u okviru programa transeuropske prometne mreže

1.  ističe da je važno zajamčiti slobodno kretanje osoba, robe i usluga, među ostalim s pomoću učinkovitog i održivog sustava prijevoza tereta, za razvoj unutarnjeg tržišta, prosperitet i ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a;

2.  smatra da će sektor logistike, a time i regionalni razvoj i rast, imati koristi od neometanog sustava infrastrukture u EU-u samo ako se taj sustav provodi u skladu sa zakonodavstvom EU-a i već donesenom politikom transeuropske prometne mreže; poziva države članice da ispravno prenesu zakonodavstvo u nacionalno pravo bez ometanja slobodne razmjene robe; poziva države članice da pojačaju napore za primjenu i poštovanje europskog zakonodavstva i da se suzdrže od uvođenja novih prepreka; apelira na Komisiju da protiv država članica koje odgađaju primjenu ili narušavaju provedbu prava EU-a podigne tužbu pred Sudom Europske unije te da potakne djelovanje svih drugih relevantnih aktera kako bi se izbjegle takve odgode ili narušavanja;

3.  zabrinut je zbog negativnog učinka koji na sektor logistike, a time i na regionalni rast i razvoj, ima zatvaranje unutarnjih granica povezano s humanitarnom i migrantskom krizom te terorističkom prijetnjom u Europskoj uniji; poziva države članice i Komisiju da pri predlaganju takvih mjera što je više moguće izbjegavaju nanošenje kolateralne štete kretanju teretnog prometa; poziva Komisiju da u slučaju namjernog sprječavanja kretanja teretnog prometa stegovno postupi prema državama članicama koje ometaju slobodan promet;

4.  naglašava da logistika ima važnu i nedovoljno prepoznatu ulogu u jamčenju učinkovitog i održivog teretnog prijevoza u EU-u; ističe potrebu za formuliranjem obnovljene strategije EU-a za logistiku za prijevoz tereta koja će:

   uzeti u obzir nove infrastrukturne politike u vezi s transeuropskom prometnom mrežom,
   težiti dodatnom smanjenju regulatornih, operativnih i tehničkih prepreka,
   nastojati osigurati optimalnu upotrebu sredstava,
   težiti upotrebi i primjeni novih tehnologija i inovativnih rješenja kojima će se jačati učinak sektora i ubrzati prelazak na siguran prometni sustav s niskim emisijama ugljika,
   imati za cilj povećanje povezanosti i razvoj infrastrukture u zapostavljenim područjima,
   promicati i poticati europsku industriju opskrbe željeznice, kao i poticati europsku politiku reindustrijalizacije željeznice, s perspektivom postizanja veće održivosti logistike EU-a i povećane konkurentnosti željezničkih proizvoda na svjetskom tržištu, čime bi sve strane bile na dobitku,
   bespilotne letjelice od samog početka uzimati u obzir kao budući način prijevoza,
   promicati kontinuirani razvoj akademskog istraživanja i obrazovanja u području prijevoza i logistike te
   predstaviti neovisnu znanstvenu studiju s detaljnim informacijama o opsegu u kojem bi se cestovni prijevoz tereta mogao prebaciti na prijevoz željeznicom i unutarnjom plovidbom do 2030. i do 2050., povezanim troškovima te mjeri u kojoj se mogu izbjeći štete za okoliš u obliku buke i onečišćenja zraka;

5.  ističe da će se uvođenjem transeuropske prometne mreže, uz osobitu pozornost usmjerenu na prekogranične veze, u utvrđenim rokovima i njezinim dovršavanjem do 2030. smanjiti problem uskih grla, poboljšati interoperabilnost između različitih načina prijevoza i doprinijeti ostvarenju integriranog multimodalnog prijevoza tereta u Europskoj uniji; podsjeća na to da je potrebno nacionalno planiranje sveobuhvatne mreže u skladu s osnovnom mrežom kako bi se postigla njezina integracija u nacionalnu, regionalnu i lokalnu infrastrukturu, što bi trebalo dovršiti najkasnije do 2050.;

6.  pozdravlja činjenicu da je u okviru pristupa koridora osnovne prometne mreže stavljen jači naglasak na poboljšanje kvalitete prometnih čvorišta i njihove povezanosti u zadnjoj etapi puta, da se utvrde i prevladaju prepreke interoperabilnosti, da se poboljšaju i unaprijede informacijska i komunikacijska rješenja i premosti svaki jaz (fizički, tehnički ili organizacijski) koji bi mogao omesti logistiku neometanog prijevoza tereta;

7.  u tom kontekstu podsjeća na važnost gradskih čvorišta, u kojima se može naći većinu načina prijevoza (luke, logistički centri u zračnim lukama, čvorišta, terminali itd.) i u kojima se provodi prekrcaj i zadnja etapa distribucije, a koja su ključna za cijele logističke lance te zahtijevaju im se obrati povećana pažnja ako se želi osigurati neometanu gradsku logistiku; ističe važnost ulaganja u ta gradska čvorišta, kao i promicanja željezničke povezanosti s industrijskim postrojenjima i poboljšane međupovezanosti željeznice i morskih luka, riječnih luka i čvorišta u unutrašnjosti; poziva Komisiju da u reviziji Instrumenta za povezivanje Europe 2017. prednost da tim ulaganjima;

8.  napominje da bi nedostatak učinkovite usklađenosti i pravovremene provedbe od strane država članica te pravedne političke suradnje između susjednih država članica mogao omesti prekogranične projekte; pozdravlja sve veće zanimanje institucija EU-a za potporu prekograničnoj infrastrukturi i postrojenjima, posebno u vezi s regionalnim prekograničnim željezničkim vezama koje su iznimno važne i Europskoj uniji donose dodanu vrijednost; ističe da bi se trebao riješiti problem nedostatka veza u željezničkoj infrastrukturi prekograničnih regija kako bi se omogućio učinkovit i uspješan željeznički promet; poziva Komisiju, europske koordinatore i ostale uključene dionike da obrate jednaku pažnju na male i velike projekte transeuropske prometne mreže, te na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne koristi koje ti projekti mogu donijeti; potiče dionike na poticanje kratkoročnih uspjeha; potiče Komisiju da olakša i zajamči njihovo uključenje u financiranje u okviru Instrumenta za povezivanje Europe;

9.  smatra da je sveobuhvatna mreža uglavnom u odgovornosti država članica, ali da su obje razine transeuropske prometne mreže ključne za sektor logistike u EU-u jer pridonose razgranatosti osnovne mreže i obavljaju zadnju etapu distribucije te se samo na taj način može spriječiti nepovezivanje određenih područja EU-a; mišljenja je da regionalne mreže ne bi smjele ostati izvan europske perspektive, među ostalim u pogledu financijskih i regulatornih mjera, a posebno onih mjera koje imaju vezu s pristupom željezničkoj mreži, dodjelom slota i troškovima; ističe da bi se trebao riješiti problem nedostatka veza u željezničkoj infrastrukturi prekograničnih regija kako bi se omogućio učinkovit i uspješan prekogranični željeznički promet;

10.  ukazuje na ključnu ulogu multimodalnosti u logistici prijevoza tereta i stoga traži pojačano uključivanje multimodalnih platforma u planiranje država članica kao i pri daljnjem razvoju koridora;

11.  napominje da raspodjela velikog broja čvorišta i teretnog prometa u transeuropskoj prometnoj mreži prati izrazito naseljena područja i guste mreže, uključujući prekogranična područja u kojima se isti kapaciteti koriste i za putnički promet; smatra da je potrebno optimizirati izgled infrastrukture za prijevoz tereta u okviru transeuropske prometne mreže, osobito u područjima zagušenima prometom, kako bi se uključile inovativne urbane logističke strategije; poziva Komisiju da u suradnji s europskim koordinatorima ocijeni napredak provedbe projekata te da potiče države članice na njihovo ispunjavanje; nadalje poziva Komisiju da ponovno ocijeni metodologiju i kriterije za uspostavljanje mreža za prijevoz tereta te da osigura da se ulaže osobito u alternativne rute za prijevoz tereta s manje zagušenim čvorištima, terminalima, zračnim lukama i lukama, uzimajući u obzir i zaštitu okoliša i smanjenje buke;

12.  žali zbog toga što se o nacionalnim infrastrukturnim planovima država članica prečesto odlučuje neovisno o ciljevima transeuropske prometne mreže; apelira na Komisiju da istraži razloge takvog nedostatka suradnje i da poveća koordinaciju između dvije razine planiranja i predlaže da se Europskom semestru doda poglavlje o nadzoru njegove usklađenosti i jasne učinkovitosti, s prikladnim korektivnim mjerama; poziva Komisiju da daje prioritet projektima država članica koji su u skladu s transeuropskom prometnom mrežom i da napore usredotoči na one projekte s većom europskom dodanom vrijednošću te da nadzire prekogranične prometne projekte; apelira na države članice da donesu odluke o svojim nacionalnim infrastrukturnim planovima u skladu s ciljevima transeuropske prometne mreže;

13.  napominje da države članice s ekonomskim i proračunskim poteškoćama nisu u stanju sufinancirati projekte prijevoza tereta zbog strogog tumačenja Pakta o stabilnosti i rastu; zagovara optimalno korištenje javnih i privatnih programa financiranja, između ostalog u svjetlu spajanja Instrumenta za povezivanje Europe i Obzora 2020. s Europskim fondom za strateška ulaganja i drugim financijskim instrumentima; smatra da projekte koji se razvijaju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe ne bi trebalo uzimati u obzir pri izračunu javnog zaduživanja; poziva Komisiju da provede studiju o tome bi li takva mjera bila prikladan instrument za znatno povećanje ulaganja u infrastrukturu za prijevoz tereta;

14.  smatra da učinkovit sustav logistike EU-a zahtijeva dodatnu koordinaciju koja nadilazi fizičku povezivost, kao i operativnu transeuropsku prometnu mrežu; poziva Komisiju da učini logistiku sastavnim dijelom koridora osnovne prometne mreže, da u tom pogledu poveća usklađenost s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti i da se, u tom kontekstu, usredotoči i na međusobnu povezanost između različitih koridora te na regionalne i gradske mreže prijevoza tereta; poziva Komisiju da ojača opseg djelovanja europskih koordinatora za TEN-T, da se ne ograničava samo na zemljopisni opseg koridora u njihovoj nadležnosti te da obuhvati pitanja horizontalne politike, kao što su multimodalnost i učinkovita teretna logistika; poziva Komisiju da taj rad u području logistike i multimodalnosti u koridorima ocjenjuje svake dvije godine;

15.  smatra da nedostatno održavanje mreže može utjecati na održivost i uspješnost infrastrukture transeuropske prometne mreže; naglašava da prometnu infrastrukturu treba ne samo obnoviti i modernizirati, nego i redovito održavati; sa zabrinutošću primjećuje da kontinuirana nepažnja upravitelja infrastruktura i država članica u pogledu održavanja umanjuje konkurentnost linija (ograničenja brzine, pouzdanost, sigurnost), osobito u slučaju željeznice, što ponekad dovodi do zatvaranja linija; poziva Komisiju i države članice da zajedno s EIB-om razmotre nove programe financiranja koji bi omogućili ulaganja u održavanje mreže;

16.  poziva Komisiju da redovito izvještava Europski parlament o zaključcima i poduzetim mjerama u okviru Digitalnog foruma za prijevoz i logistiku u cilju pružanja daljnje potpore digitalizaciji prijevoza tereta i logistike; poziva na to da taj forum nastavi djelovati sve dok je to korisno;

17.  ističe da je potrebno osigurati da planirana infrastruktura odgovara stvarnim potrebama za održivom logistikom te da neće predstavljati neodrživo opterećenje za okoliš; u tom smislu ističe da bi zaštita biološke raznolikosti i ostvarivanje ciljeva EU-a u području očuvanja okoliša trebali biti znatno bolje integrirani u planiranje i provedbu mreže TEN-T;

Veće pojednostavljenje i novi okvir za digitalizaciju 

18.  ističe da je hitno potrebno veće pojednostavljenje dokumenata te administrativnih i carinskih postupaka za sve vrste prijevoza i sve sudionike u logističkom lancu; poziva Komisiju i države članice da, u okviru sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, analiziraju suvišno zakonodavstvo EU-a o prometu i mobilnosti te da prate nacionalne, regionalne i lokalne propise koji bi mogli biti u suprotnosti s pravom EU-a, te da u slučaju pronalaska takvih slučajeva te propise što prije usklade sa zakonodavstvom EU-a; poziva Komisiju da podnosi godišnja izvješća o napretku u tom području;

19.  apelira na Komisiju da do kraja 2017. predloži digitalni okvir za razmjenu elektroničkih informacija i upravljanje prometom u multimodalnom prijevozu (e-teret) kako bi se olakšao pojednostavljen, neometan, transparentan, siguran i povjerljiv protok informacija bez papira među poslovnim subjektima, klijentima i tijelima vlasti na osnovi uspostavljenih usluga (kao što su SafeSeaNet, RFD, e-Manifest, RIS, TAF, ITS); poziva Komisiju da zajamči usklađenu primjenu elektroničkih prijevoznih dokumenata, sustava protiv prijevara i kibernetičke sigurnosti;

20.  poziva države članice da općenito prihvate elektroničke prijevozne dokumente te da ratificiraju i primijene protokol e-CMR bez odlaganja;

21.  ističe važnost inovacija u upotrebi novih tehnologija, kao što je digitalizacija (primjerice digitalni teretni list), pristupa podacima i razmjene podataka, uz istodobno zadržavanje visoke razine kibernetičke sigurnosti i zaštite podataka, kao čimbenika za učinkovitija rješenja prijevoza i logistike, pod uvjetom da se zajamče interoperabilnost te jednak i nediskriminirajući pristup; poziva Komisiju da iznese prijedloge koji će osigurati integraciju, dostupnost i zaštitu temeljnih podataka o logistici i prijevozu tereta;

22.  poziva Komisiju i države članice da predvide, kako bi se zajamčio nediskriminirajući pristup u razmjeni informacija digitalnim putem, sustav ulaganja kojim bi se osigurala početna obuka u informacijskim tehnologijama i stalno obnavljanje znanja o platformama za razmjenu podataka;

23.  ističe da istraživanje i inovacije mogu imati važnu ulogu u razvoju ekološki održive i digitalizirane logistike, kao i veće interoperabilnosti i međupovezanosti IT sustava i usluga;

24.  naglašava da je važno nastaviti razvijati informacijske i komunikacijske sustave te u potpunosti i u svim vrstama prijevoza i logistici primjenjivati potencijal europskih sustava za satelitsku navigaciju Galileo i EGNOS i povezanih sustava upravljanja prometom i informacijskih sustava, stavljanjem na raspolaganje svih financijskih sredstava za poticanje privatnih ulaganja;

25.  poziva države članice da zajamče brze administrativne postupke kojima će se ubrzati uspostava koridora transeuropske prometne mreže; traži od Komisije da zajamči da pravila o Paktu o stabilnosti i rastu, državnoj potpori i financijskim tržištima ne ometaju ulaganja;

Formiranje europskog prometnog sustava i ulaganje u njega, uz logistiku kao središnju točku

26.  ističe da treba zajamčiti dostatna sredstva EU-a za provedbu transeuropske prometne mreže i nakon isteka postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira; očekuje da će Komisija tijekom 2017. predstaviti reviziju na sredini razdoblja Instrumenta za povezivanje Europe i predložiti racionalizaciju mjera i resursa za provedbu prioritetnih projekata u rokovima; inzistira na načelu „iskoristi ili izgubi”, pri čemu se nepotrošena sredstva Instrumenta za povezivanje Europe stavljaju na raspolaganje za buduće pozive na podnošenje prijedloga; apelira na Komisiju da procijeni prijedlog izrade posebnog poziva u vezi s logistikom tijekom 2017., uključujući rješenja za multimodalni prijevoz i prijevoz tereta u gradskim čvorištima, uz inovativne i alternativne načine prijevoza (to jest bespilotne letjelice, vozila za prijevoz tereta koja upotrebljavaju alternativna goriva, bicikle itd.);

27.  poziva Komisiju da potakne države članice na potrebna ulaganja kako bi se dovršile veze između glavnih koridora Unije;

28.  podsjeća na važnost gradskih čvorišta u cjelokupnom logističkom lancu u okviru kojih se provodi znatan dio prekrcaja i distribucije u zadnjoj etapi puta; poziva države članice, Komisiju i nositelje projekata da se u pogledu ključnih koridora transeuropske prometne mreže usredotoče na koordinirani razvoj projekata kojima se promiče multimodalnost u logistici za prijevoz tereta, posebno u vezi s glavnim terminalima, logističkim platformama i gradskim čvorištima, a koji su utemeljeni na stvarnoj i budućoj potražnji za prijevozom i prioritizirani s obzirom na lokalni i prekogranični utjecaj te utjecaj za cijeli koridor;

29.  smatra da su pouzdanost, učestalost, prilagodljivost, usmjerenost na klijenta te trajanje i cijena prijevoza glavni čimbenici koje otpremnici uzimaju u obzir pri odabiru između različitih dostupnih načina prijevoza;

30.  smatra da učinkovit sustav logistike treba biti usmjeren prema novim tehnologijama kojima se omogućuju brzi, ekološki prihvatljivi i učinkoviti načini prijevoza tereta; ističe potencijal i sve važniju ulogu automatizacije i autonomizacije prijevoza za logistiku, uključujući automatizirana vozila, bespilotne letjelice i robote kontrolirane na daljinu;

31.  poziva Komisiju da u okviru svoje strategije za logistiku u potpunosti uzme u obzir automatizaciju i njezin učinak, da zajamči njezinu neometanu i učinkovitu integraciju u transeuropsku prometnu mrežu, te da podupre istraživanje razvoja ključnih tehnologija i ulaganje u to područje;

32.  ističe potencijal automatiziranog i autonomnog prijevoza, kao i zrakoplova kontroliranih na daljinu (dronova) za sektor logistike; poziva na to da se pri ugradnji ITS-sustava u mrežu osigura nesmetana interakcija automatiziranih vozila i sustava s konvencionalnim vozilima i osjetljivim korisnicima; mišljenja je da se na osnovi budućeg razvoja te široke uporabe robota i zrakoplovnih sustava (dronova) kontroliranih na daljinu mogu predvidjeti novi, brzi, ekološki prihvatljivi i učinkoviti načini prijevoza tereta; zahtijeva od Komisije da razradi strategiju koja jamči učinkovitu integraciju bespilotnih letjelica u program TEN-T te da s tim u vezi sastavi vodič za države članice;

33.  traži od Komisije da razmotri učinke koje širenje prakse „točno na vrijeme” ima na okoliš zbog toga što se na taj način povećava broj vozila u prometu;

34.  ističe važnost integriranja logističkih tokova za distribuciju u oba smjera kako bi se smanjila ukupna potreba za prometom vozila za prijevoz robe, posebice imajući u vidu postupni prelazak na kružno gospodarstvo;

Hitna i učinkovitija integracija načina prijevoza

35.  naglašava da je potrebno uložiti velike napore u revitalizaciju željezničkih pruga i poboljšanje unutarnjih plovnih putova, što se treba smatrati prioritetom održive prometne strategije EU-a; prepoznaje da od početka gospodarske krize naročito željeznica stalno gubi svoj udio na tržištu i stoga smatra da bi države članice i Komisija trebale predložiti nove i nediskriminirajuće inicijative usmjerene na poticanje razvoja tog sektora u cijeloj Europi;

36.  poziva Komisiju da potiče konkurentnost željezničkog teretnog prijevoza osiguravanjem potpuno interoperabilnih i međusobno povezanih željezničkih mreža i jamčenjem jednakog pristupa poduzećima, te da isti pristup zauzme u pogledu plovnih putova, pomorsko-riječnog, pomorskog i zračnog prijevoza i tako im osigura jednake uvjete, te da promiče multimodalni i intermodalni prijevoz;

37.  smatra da je Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) uspješan europski projekt za promicanje prijevoza tereta u željezničkom sektoru te pozdravlja napore za ubrzavanjem njegova uvođenja s pomoću određivanja ključnih točaka po koridorima; svjestan je prepreka koje utječu na financiranje multinacionalnih projekta na više razina (ERTMS); poziva Komisiju i Europski savjetodavni centar za ulaganja da iznesu konkretna rješenja financiranja za pojednostavljivanje pristupa sredstvima Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u vezi s uvođenjem ERTMS-a u korist kako infrastrukture tako i ugradnje lokomotiva;

38.  smatra da će se prepreke i ograničenja interoperabilnosti znatno smanjiti ako sve države članice budu provodile Direktivu o interoperabilnosti; ističe činjenicu da, osim toga, neobvezujuće mjere kao što su interoperabilna željeznička vozila (niski vagoni, lokomotive za različite širine kolosijeka itd.) također mogu doprinijeti ublažavanju prepreka interoperabilnosti; apelira na Shift2Rail da analizira tržište EU-a, kao i razvoj situacije u budućnosti, te da potakne dostupnost neobvezujućih rješenja multioperativne infrastrukture i željezničkih vozila kako bi se podržao multimodalni i kombinirani prijevoz;

39.  ističe da je potrebno jačati kombinirani prijevoz i modernizirati trenutačne propise EU-a, uključujući one koji se odnose na kabotažu unutar Zajednice i prijevozne dokumente, tako da postanu jasni, razumljivi i izvedivi za tijela vlasti; pozdravlja to što se Komisija obvezala preispitati Direktivu Vijeća 92/106/EEZ te je poziva da reviziju podnese u kratkom postupku;

40.  poziva Komisiju i države članice da, na način koji se neće negativno odraziti na opću razinu sigurnosti, uvedu snažnije i učinkovitije mjere i poticaje kako bi potaknule željeznička poduzeća da smanje buku u željezničkom teretnom prijevozu s obzirom na to da onečišćenje bukom ima negativan utjecaj na zdravlje, osobito kada se uzme u obzir da je gotovo sedam milijuna ljudi u EU-u izloženo razinama buke iz željezničkog prometa koje su iznad praga pretjerane izloženosti, posebice u gradskim područjima; u tom pogledu poziva Komisiju da uvede gornje granice za buku u željezničkom teretnom prijevozu;

41.  smatra da se prijelaz na prijevoz željeznicom i plovnim putovima treba poticati jer ti načini prijevoza utječu na smanjenje zagušenja te onečišćuju manje od cestovnog prometa;

42.  napominje da unutarnji vodni putovi trebaju imati sve veću ulogu kao logistički centri za morske luke, posebice prijenosom robe u unutrašnjost i povezivanjem europskih mora;

43.  pozdravlja prve korake Komisije u pogledu uvođenja normi za gorivo za teška komercijalna vozila i graničnih vrijednosti ugljikova dioksida te cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova u sektoru teretnog cestovnog prijevoza na osnovi Sporazuma iz Pariza; mišljenja je da bi se mjere koje iziskuju reviziju infrastrukture i operativnih standarda transeuropske prometne mreže trebale uzimati u obzir samo ako se alternativama poput smanjenja broja vozila koja se vraćaju prazna, bolje uporabe i dostupnosti alternativnih goriva, bolje logistike i boljih pogonskih sustava ne bi mogla postići veća učinkovitost uz manji utjecaj na infrastrukturu i na okoliš;

44.  traži od Komisije da ocijeni izvedivost uspostave jedinstvene standardne metode mjerenja emisija stakleničkih plinova u cijelom lancu opskrbe i za sva rješenja modalnog prijevoza;

45.  traži od Komisije da u cjelokupnoj mreži TEN-T, a osobito u gradskim središtima, potiče razvoj oblika prijevoza koji se temelje na električnoj energiji i alternativnim energijama, kao i potrebne infrastrukture, da potiče razvoj projekata inovativnih modela prijevoza koji uključuju npr. električna vozila i obnovljive izvore energije, te razvoj alternativnih goriva i potrebne infrastrukture; naglašava da uporaba lakih električnih komercijalnih vozila u logistici zadnje etape distribucije općenito smanjuje emisije CO2, kao i da smanjuje lokalno onečišćenje i posebice buku te na taj način doprinosi kvaliteti zraka u gradovima; zbog toga ističe potrebu za infrastrukturom za punjenje u logističkim čvorištima;

46.  smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi cestovni prijevoz u logističkom lancu postao učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji; predlaže da se ublaže ograničenja za prometovanje i zajamči kontinuitet te u potpunosti učinkovit logistički sustav na koridorima osnovne prometne mreže za teška komercijalna vozila koja upotrebljavaju čista alternativna goriva u skladu s najvišim standardima emisija, buke i sigurnosti te socijalnim standardima; inzistira na tome da se osnovne prometne mreže posve opskrbe, najmanje, benzinskim postajama s alternativnim gorivima i sigurnim parkiralištima opremljenima nužnim popratnim objektima za teretna vozila, čime će profesionalnim vozačima biti omogućeno da se pridržavaju propisanih vremena odmora u dostojanstvenim uvjetima;

47.  smatra da bi uključivanje čišćih pogonskih sustava u prijevoz tereta trebalo ojačati koordiniranom i hitnom uspostavom infrastrukture za alternativna goriva na koridorima transeuropske prometne mreže u skladu sa zakonodavstvom EU-a;

48.  ističe da je važno poboljšati pružanje informacija o multimodalnim i logističkim uslugama u EU-u, kao i pristup njima, osobito malim i srednjim poduzećima koja imaju ograničen pristup tim informacijama; poziva Komisiju da u suradnji s operaterima mreže i državama članicama olakša razmjenu aktualnih sporazuma, instrumenata, konvencija, zakonodavstva i najboljih praksi u području multimodalnog prijevoza u EU-u te da u svrhu potpore ekonomskim operaterima sastavi priručnik koji će biti dostupan na internetu;

49.  napominje ulogu digitalizacije usluga u promicanju rješenja prijevoza kojima se u većoj mjeri poštuje okoliš; stoga poziva Komisiju da, koristeći se između ostalog usklađenim zakonodavnim pristupom na razini EU-a, omogući, posebno malim i srednjim poduzećima, pristup podacima o prometnim tokovima duž koridora i o korištenju multimodalnog prijevoza, kao i razmjenu takvih podataka, te da više uključi lokalne operatore i javna tijela u tom sektoru kako bi se osiguralo bolje upravljanje lancem opskrbe i djelotvornija upotreba resursa i infrastrukture, među ostalim i razmjenom najboljih praksi; naglašava da je pristup takvim podacima o prometnim tokovima za aktere kao što su autori digitalnih karata i pružatelji navigacijskih usluga ključan za omogućavanje intermodalnog prijevoza, učinkovitije usmjeravanje, automatiziranu vožnju i pametne prijevozne sustave, kao i vožnju u konvoju (tzv. platooning) u cestovnom teretnom prijevozu, koja omogućuje bolje iskorištavanje strujanja zraka iza vozila, a time i smanjenje emisija i povećanje kapaciteta prometnica;

50.  preporučuje da se ugradnja uređaja za blokadu u slučaju alkoholiziranosti („alcohol interlocks”), s niskim i znanstveno utemeljenim pragom tolerancije pri mjerenju, proglasi obveznom za sve nove vrste vozila za prijevoz robe;

Bolji uvjeti osposobljavanja i rada u cilju privlačenja novih stručnjaka

51.  napominje da su se posljednjih godina radni uvjeti i uvjeti života radne snage u logističkom lancu znatno pogoršali, što je taj sektor učinilo manje privlačnim novim generacijama, a posebno mobilnim radnicima;

52.  sa zabrinutošću primjećuje da se sektor logistike suočava s manjkom radne snage i da će tehnološki razvoj stvoriti dodatne izazove u narednim godinama te da bi spora prilagodba radne snage na nove tehnologije, uključujući digitalne tehnologije, u tom sektoru mogla dovesti u pitanje njegov učinak; poziva Komisiju da utvrdi potrebe za osposobljavanjem i učenjem na razini EU-a, kao i da utvrdi uvjete rada, troškove i prepreke kojima se radna snaga odvraća od ulaska u sektor prometa; također je poziva da hitno predloži mjere za povećanje privlačnosti sektora za mlade i buduće naraštaje; smatra da je to prilika za povećanje udjela žena, uključujući s pomoću mjera pozitivne diskriminacije, i novih sudionika na tržištu rada u prijevoznom sektoru, među ostalim državljana iz trećih zemalja; nadalje smatra da bi strateško ulaganje u osposobljavanje i bolje radne uvjete trebalo obuhvaćati poticaje za razvoj znanja u javnom sektoru kako bi se pitanja teretnog prijevoza na bolji način uključila u socijalno planiranje, kao i razvoj prostora za demonstriranje i testiranje, gdje se u stvarnim uvjetima mogu primjenjivati i testirati istraživanja i inovacije u vezi s teretom i logistikom;

53.  poziva Komisiju da ocijeni mogućnost financijskog ulaganja u dvojno i strukovno osposobljavanje u sektoru prijevoza;

54.  potiče Komisiju i države članice da osiguraju dostatna i sigurna parkirna mjesta na koridorima transeuropske prometne mreže kako bi se izbjegli rastući sigurnosni problemi u pogledu mobilnih radnika u prijevoznom sektoru;

55.  poziva Komisiju i države članice da razmotre nedavne preporuke Parlamenta o socijalno-ekonomskim aspektima u sektoru prijevoza i o suzbijanju nepoštenih praksi na tržištu rada; napominje da se zakonodavstvom u području socijalnih i radnih uvjeta moraju poštovati sve temeljne slobode EU-a te da se ne smije ograničavati pošteno tržišno natjecanje ili stvarati dodatna administrativna opterećenja;

Potreba za boljim statističkim informacijama o sektoru logistike

56.  ističe potrebu za boljim statističkim podacima o intermodalnom prijevozu i učinku u sektoru logistike kako bi se olakšalo predviđanje i ocjenjivanje političkih i investicijskih mjera te kako bi se operaterima pružale vrijedne informacije; poziva Komisiju da surađuje s dionicima u cilju razvoja okvira za statističke podatke o multimodalnom prijevozu i logistici na razini cijelog EU-a, uključujući razvoj novih pokazatelja koji bolje odražavaju stvarna kretanja u pogledu prijevoza tereta;

o
o   o

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0423.
(3) SL C 295E, 4.12.2009., str. 79.
(4) SL C 187E, 24.7.2008., str. 154.
(5) SL L 348, 20.12.2013., str. 1.
(6) SL L 348, 20.12.2013., str. 129.
(7) SL L 276, 20.10.2010., str. 22.
(8) https://english.eu2016.nl/documents/publications/2016/06/20/ministerial-declaration-on-implementing-ten-t
(9) http://ec.europa.eu/transport/themes/infrastructure/news/doc/2016-06-20-ten-t-days-2016/issues-papers.pdf
(10) http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR16_08/SR_RAIL_FREIGHT _HR.pdf

Pravna napomena