Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2143(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0381/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0381/2016

Rasprave :

PV 01/02/2017 - 21
CRE 01/02/2017 - 21

Glasovanja :

PV 02/02/2017 - 7.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0012

Usvojeni tekstovi
PDF 382kWORD 64k
Četvrtak, 2. veljače 2017. - Bruxelles Završno izdanje
Cjeloviti pristup sportskoj politici: dobro upravljanje, dostupnost i integritet
P8_TA(2017)0012A8-0381/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 2. veljače 2017. o cjelovitom pristupu sportskoj politici: dobro upravljanje, dostupnost i integritet (2016/2143(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se određuju ciljevi politike EU-a u području sporta,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” (COM(2011)0012),

–  uzimajući u obzir izvješće stručne skupine EU-a za dobro upravljanje iz listopada 2013. o načelima dobrog upravljanja sportom u EU-u,

–   uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini o amaterskom sportu iz lipnja 2016. naslovljeno „Amaterski sport – oblikovanje Europe”,

–   uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini o sportskoj diplomaciji iz lipnja 2016.,

–   uzimajući u obzir program Erasmus+ kojemu je cilj riješiti prekogranične prijetnje integritetu sporta, promicati i podržavati dobro upravljanje u sportu, dvojne karijere sportaša i dobrovoljne aktivnosti u sportu, zajedno sa socijalnom uključenošću i jednakim mogućnostima,

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije o sportu (COM(2007)0391),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o nedavno razotkrivenim slučajevima korupcije na visokoj razini u FIFA-i(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2013. o internetskim igrama na sreću na unutarnjem tržištu(3),

–  uzimajući obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o namještanju utakmica i korupciji u sportu(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o europskoj dimenziji u sportu(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. svibnja 2008. o Bijeloj knjizi o sportu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. ožujka 2007. o budućnosti europskog profesionalnog nogometa(7),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o agentima igrača u sportu(8),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenog 2013. o Kataru: položaj radnika migranata(9),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(10),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 31. svibnja 2016. o poboljšanju integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. svibnja 2015. o povećanju uloge amaterskog sporta u razvoju transverzalnih vještina, osobito među mladima,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. svibnja 2014. o Planu rada Europske unije u području sporta (2014. – 2017.),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. studenog 2013. o doprinosu sporta gospodarstvu EU-a, a posebno rješavanju problema nezaposlenosti i socijalnoj uključenosti mladih,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 25. studenog 2013. o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. studenog 2010. o ulozi sporta kao izvora i pokretača aktivne socijalne uključenosti(11),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 3. srpnja 2016. o cjelovitom pristupu u pogledu sigurnosti, zaštite i pružanja usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim događajima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 18. rujna 2014. o namještanju rezultata sportskih natjecanja,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda i Općeg suda Europske unije te odluke Komisije o pitanjima u području sporta, oklada i kockanja,

–  uzimajući u obzir Globalni program do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir članak 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0381/2016),

A.  budući da je stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. godine Europska unija stekla posebnu nadležnost za sport i izradu te provedbu usklađene politike u području sporta, uz potporu posebne proračunske linije, kao i za razvijanje suradnje s međunarodnim tijelima u području sporta, vodeći pritom računa o specifičnoj prirodi sporta i poštujući autonomiju upravljačkih struktura u sportu;

B.  budući da sport ima posebno važnu ulogu u životima milijuna građana EU-a; budući da amaterski i profesionalni sport nije samo pitanje sportskih sposobnosti, sportskih postignuća i natjecanja, već pruža i znatni socijalni, edukativni, ekonomski, kulturni i objedinjavajući doprinos gospodarstvu i društvu EU-a, kao i njegovim strateškim ciljevima te društvenim vrijednostima;

C.  budući da je sport važan i brzorastući sektor u okviru gospodarstva EU-a i da znatno doprinosi rastu, otvaranju novih radnih mjesta i društvu, među ostalim na lokalnoj razini, s učinkom na dodanu vrijednost i zapošljavanje koji premašuju prosječne stope rasta; budući da se zaposlenost povezana sa sportom procjenjuje na 3,51 % ukupne zaposlenosti u EU-u, a udio bruto dodane vrijednosti povezane sa sportom na 294 milijardi EUR (2,98 % ukupne bruto dodane vrijednosti EU-a);

D.  budući da sport nije samo sve veća ekonomska stvarnost, već i društvena pojava koja na važan način doprinosi ostvarenju strateških ciljeva Europske unije i društvenim vrijednostima kao što su tolerancija, solidarnost, blagostanje, mir, poštovanje ljudskih prava i razumijevanje među narodima i kulturama;

E.  budući da bavljenje sportom doprinosi boljoj kvaliteti života, sprečava bolesti i ima ključnu ulogu u jačanju osobnog razvoja i zdravlja;

F.  budući da je poštovanje temeljnih prava radnika ključno za profesionalne sportaše;

G.  budući da sport doprinosi integraciji osoba i nadilazi rasu, vjeru i etničku pripadnost;

H.  budući da je integritet sporta neizmjerno važan za promicanje njegove vjerodostojnosti i privlačnosti;

I.  budući da je specifična priroda sporta utemeljena na dobrovoljnim strukturama te da je preduvjet obrazovnim i društvenim funkcijama sporta;

J.  budući da nedavni skandali povezani sa slučajevima korupcije u sportu i u sportskim organizacijama na europskoj i međunarodnoj razini ozbiljno narušavaju ugled sporta, izazivaju negodovanje i nameću pitanja o potrebi za istinskom i strukturnom reformom sportskih upravljačkih tijela i organizacija, uzimajući pritom u obzir veliku raznolikost sportskih struktura u različitim europskim zemljama i činjenicu da se sportske organizacije po svojoj prirodi u velikoj mjeri same reguliraju;

K.  budući da profesionalni i amaterski sport imaju ključnu ulogu u svjetskom promicanju mira, poštovanju ljudskih prava i solidarnosti, te su korisni za zdravlje i gospodarstvo društava, a imaju i bitnu ulogu u naglašavanju temeljnih obrazovnih i kulturnih vrijednosti, kao i u promicanju socijalne uključenosti;

L.  budući da je u okviru dobrog upravljanja u području sporta potrebno poštovati odgovarajuće reguliranje sporta na temelju načela učinkovitog, transparentnog, etičkog i demokratskog upravljanja, participativnog upravljanja, postupaka i struktura uz sudjelovanje dionika;

M.  budući da su sportske organizacije odgovorne za osiguravanje visokih standarda upravljanja i integriteta te da bi ih trebale dodatno povisiti, i pridržavati ih se u svim okolnostima, kako bi se vratilo povjerenje građana i povećalo povjerenje javnosti u pozitivnu vrijednost sporta;

N.  budući da su uravnotežene politike kojima se nastoji povećati financijska transparentnost, stabilnost i vjerodostojnost sporta ključne za poboljšanje financijskih standarda kao i standarda upravljanja;

O.  budući da se model organizacije sporta u Europi temelji na načelima teritorijalnosti i nacionalnosti, odnosno na načelu samo jednog saveza po sportskoj disciplini, te na mehanizmima solidarnosti između elitnih i amaterskih sportova, kao i na mehanizmima napredovanja i nazadovanja, otvorenim natjecanjima i financijskoj preraspodjeli;

P.  budući da je priznavanje načela jedinstvenog saveza po sportu od posebne važnosti i počiva na društvenoj važnost sporta s obzirom na to da je najbolji način zaštite interesa sporta i prednosti koje sport donosi društvu;

Q.  budući da je legitimno i potrebno da svi dionici zahtijevaju da se sportska natjecanja održavaju i dogovaraju u skladu s međunarodno priznatim pravilima igre;

R.  budući da sportski sudovi imaju središnju ulogu u jamčenju univerzalnosti pravila igre, prava na pošteno suđenje u sporovima u vezi sa sportom i dobrog upravljanja, s obzirom na to da su najprikladnije sredstvo za rješavanje sporova u sportu u skladu s temeljnim postupovnim pravima EU-a;

S.  budući da je sve veća količina novca koja je u optjecaju u sektoru sporta i u povezanim organizacijama potaknula zahtjeve za boljim upravljanjem i većom transparentnošću; budući da je sport, kao gospodarska djelatnost, suočen s brojnim skandalima namještanja utakmica koji uključuju i niz drugih kriminalnih i nezakonitih aktivnosti kao što su pranje novca, korupcija i podmićivanje;

T.  budući da je sve prisutnija praksa dopingiranja i dalje prijetnja integritetu i ugledu sporta jer se njome krše sportske etičke vrijednosti i načela poput ferpleja i budući da uporaba dopinga ozbiljno ugrožava zdravlje sportaša, a često prouzrokuje ozbiljnu i trajnu štetu te da je borba protiv dopingiranja predmet javnog interesa i javnog zdravlja;

U.  budući da svaki čin nasilja, huliganstva i diskriminacije usmjeren protiv skupine ljudi ili člana takve skupine, bilo da je riječ o amaterskom ili profesionalnom sportu, šteti ugledu sporta i odvraća gledatelje od prisustvovanja na sportskim događanjima;

V.  budući da bi promicanje sporta za osobe s intelektualnim ili tjelesnim invaliditetom trebao biti ključni prioritet na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;

W.  budući da se sudjelovanje i vidljivost žena u sportu i na sportskim natjecanjima mora poboljšati;

X.  budući da se sportaši, posebno maloljetnici, suočavaju sa sve većim ekonomskim pritiscima i da se prema njima postupa kao prema robi, zbog čega ih se zbog toga mora zaštititi od svakog oblika zlostavljanja, nasilja ili diskriminacije do kojih može doći tijekom njihova sudjelovanja u sportu;

Y.  budući da je u timskim sportovima u Europi sve je rašireniji zabrinjavajući trend vlasništva trećih osoba, što znači da su igrači, često vrlo mladi, djelomično ili potpuno „u vlasništvu” privatnih ulagača i više ne mogu odlučivati o budućem smjeru svoje karijere;

Z.  budući da je zbog loše prakse povezane s agentima i transferima igrača došlo do pranja novca, prijevara i iskorištavanja maloljetnika;

AA.  budući da se potporom amaterskom sportu potiču borba protiv diskriminacije, socijalna uključenost, kohezija i integracija te se snažno doprinosi razvoju transverzalnih vještina;

AB.  budući da se sve veći broj klubova pri sastavljanju svojih timova uglavnom oslanja na tržište transfera, dok bi se veća pozornost trebala obratiti na lokalno osposobljavanje;

AC.  budući da se sport smatra temeljnim pravom za sve i da svatko treba imati jednako pravo na sudjelovanje u fizičkoj aktivnosti i sportu;

AD.  budući da se ljudi općenito nedovoljno bave fizičkim aktivnostima unatoč konkretnim dokazima da one poboljšavaju osobno zdravlje, uključujući i psihičko zdravlje, i dobrobit, što je dovelo do toga da države članice ostvaruju znatne uštede u smislu javnih izdataka za zdravlje, i unatoč rastućem trendu bavljenja rekreacijskim sportovima kao što je trčanje, kojima se građani također bave izvan bilo kakve organizirane strukture;

AE.  budući da sportska događanja i aktivnosti, a posebno veliki sportski događaji, ukazuju na korisnost sporta i imaju pozitivan društveni, ekonomski i ekološki utjecaj;

AF.  budući da nacionalne reprezentacije imaju ključnu ulogu ne samo u pogledu poticanja nacionalnog identiteta i inspiriranja mladih sportaša u postizanju najviših razina sportske uspješnosti, već i u promicanju solidarnosti s amaterskim sportom;

AG.  budući da su daljnje obrazovanje i stručno osposobljavanje sportaša ključan dio pripreme za njihovu karijeru nakon završetka one sportske;

AH.  budući da su ulaganje u osposobljavanje i obrazovanje talentiranih mladih sportaša na lokalnoj razini kao i promicanje istih ključni za dugoročan razvoj i društvenu ulogu sporta;

AI.  budući da su volonteri glavni oslonac organiziranog sporta jer se brinu za razvoj i dostupnost sportskih aktivnosti, posebno na lokalnoj razini; budući da, osim toga, predstavlja i izvrsnu priliku za usavršavanje i neformalno obrazovanje mladih, kako na međunarodnoj razini tako i zajedno s programima suradnje i razvoja u područjima izvan EU-a u kojima je potrebno ojačati dijalog i podržati vanjsku politiku EU-a;

AJ.  budući da sport, u najširem smislu, predstavlja sustav vrijednosti za zajednicu i da te vrijednosti čine temelj zajedničkog jezika koji nadilazi sve kulturne i jezične prepreke; budući da može pomoći, i treba ga smatrati prilikom, u jačanju dijaloga i solidarnosti s trećim zemljama, promicanju zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda u svijetu te podupiranju vanjske politike EU-a;

AK.  budući da se povredama prava intelektualnog vlasništva sportskih organizacija, između ostalim digitalnim piratstvom, posebno kada je riječ o neovlaštenim prijenosima sportskih događanja uživo, izaziva ozbiljna zabrinutost za dugoročno financiranje sporta na svim razinama;

AL.  budući da se sloboda tiska mora osigurati na svim svih sportskim događanjima;

AM.  budući da sport može pridonijeti ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.;

Integritet sporta i dobro upravljanje u sportu

1.  ponavlja da borba protiv korupcije u sportu zahtijeva nastojanja na transnacionalnoj razini i suradnju među svim dionicima, uključujući javna tijela, tijela kaznenog progona, sportsku industriju, sportaše i navijače;

2.  poziva međunarodne, europske i nacionalne sportske organizacije da se obvežu na razvijanje praksi dobrog upravljanja, kulture transparentnosti i održivog financiranja javnim objavljivanjem svoje financijske dokumentacije i opisom svojih djelatnosti, uključujući obveze u pogledu objavljivanja informacija o naknadama najviših rukovoditelja i ograničenjima mandata;

3.  smatra da razvoj kulture transparentnosti mora biti popraćen većim razdvajanjem ovlasti unutar sportskih upravljačkih tijela, jasnijim razdvajanjem komercijalnih od dobrotvornih aktivnosti i boljim unutarnjim postupcima samoregulacije kako bi se kaznena djela u sportu i nezakonite aktivnosti u okviru sportskih organizacija mogli bolje preduhitriti, otkriti, istražiti i kazniti;

4.  podsjeća da dobro upravljanje, koje bi trebalo biti prioritet sljedećem planu rada EU-a za sport, mora biti uvjet za neovisnost sportskih organizacija u skladu s načelima transparentnosti, odgovornosti, jednakih prilika, socijalne uključenosti i demokracije, uz odgovarajuće sudjelovanje dionika;

5.  naglašava potrebu za politikom nulte tolerancije u pogledu korupcije i drugih kaznenih djela u sportu;

6.  ističe da je primjena načela dobrog upravljanja u sportu, zajedno s praćenjem, nadzorom i odgovarajućim pravnim instrumentima, ključan čimbenik kojim se pomaže iskorijeniti korupcija i druge zlouporabe;

7.  poziva Komisiju i države članice te sportske organizacije i subjekte koji podnose ponude da osiguraju da postupak nadmetanja za održavanje velikih događanja bude u skladu sa standardima dobrog upravljanja, ljudskim pravima i pravima radnika, i u skladu s načelom demokracije, kako bi se osigurao pozitivan društveni, ekonomski i ekološki utjecaj na lokalne zajednice, istodobno poštujući raznolikost i tradicije s ciljem da se zajamči održivo nasljeđe i vjerodostojnost sporta;

8.  smatra da zemlje koje podnose ponudu za održavanje sportskih događanja ili one koje su im domaćini moraju provesti planiranje, organizaciju, provedbu, sudjelovanje i praćenja tih događanja na socijalno, ekološki i gospodarski odgovoran način; poziva sportske organizacije i zemlje domaćine takvih događanja da izbjegnu neželjene promjene u životnom okolišu lokalnog stanovništva, uključujući njegovo iseljavanje;

9.  poziva Komisiju da sastavi popis načela i razmotri mogućnost izrade kodeksa ponašanja u području dobrog upravljanja i integriteta u sportu; smatra da bi sportske organizacije trebale utvrditi pravila o transparentnosti, etičke standarde, kodeks ponašanja za svoja nadzorna tijela, izvršne odbore i članove te operativne politike i prakse kako bi se zajamčila neovisnost i usklađenost s utvrđenim pravilima; nadalje, vjeruje da traženje novih instrumenata za suradnju među vladama, sportskim organizacijama i EU-om može pomoći u rješavanju nekih od postojećih izazova s kojima je suočena sportska industrija;

10.  poziva države članice da javno financiranje sporta uvjetuju ispunjavanjem određenih i javno dostupnih minimalnih standarda upravljanja, praćenja i izvještavanja;

11.  smatra da je za poboljšanje dobrog upravljanja i integriteta u sportu potrebno promijeniti način razmišljanja svih relevantnih dionika; podržava inicijative koje poduzimaju sportske organizacije i drugi relevantni dionici za poboljšanje standarda upravljanja u sportu i poboljšanje dijaloga i suradnje s lokalnim i nacionalnim tijelima;

12.  poziva sportske organizacije da do 2018. donesu i provedu konkretne prijedloge za poboljšanje standarda dobrog upravljanja za sportske organizacije, sportska upravljačka tijela i njihove udruge, te da objavljuju rezultate; naglašava da je u tom pogledu ključno odgovarajuće praćenje;

13.  poziva države članice da namještanje utakmica proglase posebnim kaznenim djelom i da osiguraju da sve kriminalne aktivnosti, kao što su namještanje utakmica i korupcija u sportu, podliježu sudskom postupku te odgovarajućim sankcijama, ako to već nije slučaj, jer se namještanjem utakmica i manipulacijom sportskih natjecanja krše etika i integritet sporta, a na ta se djela već primjenjuju sankcije sportskih tijela;

14.  ističe da je za rješavanje izazova povezanih s istraživanjem u međunarodnim slučajevima namještanja utakmica potrebna prekogranična razmjena informacija i suradnja između tijela nadležnih za sport, državnih tijela i priređivača klađenja, u okviru nacionalnih platformi, kako bi se razotkrilo, istražilo i kazneno gonilo namještanje utakmica; poziva države članice da razmotre uvođenje, ako to već nisu učinile, specijaliziranih službi za kazneni progon koje bi posebno bile zadužene za istrage slučajeva sportskih prijevara; podsjeća na to da se Četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca uvodi obveza za pružatelje usluga igara na sreću da provedu dubinsku provjeru velikih transakcija;

15.  poziva Vijeće da pronađe rješenje kojim će se omogućiti da EU i njegove države članice potpišu i ratificiraju Konvenciju Vijeća Europe o namještanju rezultata sportskih natjecanja s ciljem omogućavanja njezine potpune provedbe i ratifikacije te potiče Komisiju da podrži i olakša taj proces te osigura da se on efektivno prati;

16.  podsjeća Komisiju da je obećala izdati preporuku o razmjeni najboljih praksi u području sprečavanja i suzbijanja namještanja utakmica u svrhe klađenja te je potiče da tu preporuku objavi bez odgode;

17.  poziva Komisiju da osnaži međuinstitucionalne veze s Vijećem Europe i, zatim, da razvije koordinirane operativne programe kojima bi se osiguralo najučinkovitije korištenje sredstava;

18.  podržava i dodatno potiče kampanje za sprečavanje, obrazovanje i podizanje razine osviještenosti te programe informiranja kojima je cilj sportašima, trenerima, službenicima i relevantnim dionicima na svim razinama dati savjet o prijetnjama u vezi s namještanjem utakmica, dopingiranjem i drugim pitanjima povezanima s integritetom, uključujući rizike na koje mogu naići i načine na koje mogu prijaviti ako im netko na sumnjiv način pristupi; poziva Komisiju i države članice da predlože konkretne mjere koje treba uključiti u sljedeći plan rada EU-a, poput pilot-programa i projekata čiji je cilj osigurati da se mladim osobama omogući građansko obrazovanje u sportu u najranijoj mogućoj dobi;

19.  poziva Komisiju da u okviru programa Erasmus+ nastavi pružati potporu projektima za borbu protiv dopinga, istovremeno procjenjujući njihov učinak i osiguravajući da na koristan način nadopunjuju postojeće programe financiranja u okviru borbe protiv dopinga;

20.  poziva Komisiju da u okviru programa Erasmus+ pruži potporu projektima za dobro upravljanje u sportu;

21.  poziva države članice da podrže kontrole na doping, nacionalne programe testiranja i zakonodavstvo kojim se omogućuje koordinacija i razmjena informacija između državnih tijela, sportskih organizacija i antidopinških agencija; poziva države članice da tim agencijama omoguće uspostavljanje opsežnih programa praćenja kada je riječ o dopingu, te obradu i razmjenu podataka u skladu sa sadašnjim i budućim pravilima EU-a o zaštiti podataka;

22.  prima na znanje važnost koju Svjetska antidopinška agencija (WADA) ima za nadzor i koordinaciju antidopinške politike i pravila diljem svijeta; poziva Komisiju i države članice da usko surađuju sa Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA), UNESCO-om i Vijećem Europe u cilju učinkovitijeg sprečavanja i borbe protiv dopinga ojačavanjem pravnih i političkih obveza Svjetskog kodeksa protiv dopinga (WADAC); poziva EU da u okviru borbe protiv dopinga na svjetskoj razini potiče razmjenu informacija i najboljih praksi o politikama u području zdravlja i prevencije;

23.  poziva Komisiju i Vijeće da potaknu i olakšaju pregovore o sporazumima između zemalja kojima se dopušta provođenje propisno ovlaštene dopinške kontrole timova iz drugih zemalja, poštujući pritom temeljna prava sportaša, u skladu s Međunarodnom konvencijom o suzbijanju dopinga u sportu;

24.  smatra i da je doping rastući problem u sektoru rekreacijskog sporta, u kojemu je za promicanje zdravijeg ponašanja u pogledu dopinga potrebno organizirati obrazovne i informacijske kampanje te zaposliti stručne trenere i instruktore s iskustvom u tom području;

25.  poziva države članice i Komisiju da usko surađuju sa Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA) i Vijećem Europe radi definiranja politika za zaštitu zviždača;

26.  potiče sportske organizacije i nacionalna javna tijela na uspostavu usklađenog antidopinškog sustava za prekogranično praćenje, te na poduzimanje konkretnih mjera protiv proizvodnje i krijumčarenja nezakonitih tvari za poboljšanje uspješnosti u svijetu sporta;

27.  pozdravlja novu Konvenciju Vijeća Europe o cjelovitom pristupu u pogledu sigurnosti, zaštite i pružanja usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim događanjima te potiče države članice da je bez odlaganja potpišu i ratificiraju; ponavlja svoj prijedlog o uzajamnom priznavanju zabrane pristupa stadionima u Europi i razmjeni podataka u tom pogledu;

28.  poziva Komisiju da kroz postojeće mreže istraži načine razmjene informacija u kontekstu nasilja u sportu;

29.  uviđa da je zbog terorističke prijetnje potreban dodatan napor kako bi se osigurala operativna sigurnost i zaštita na sportskim događanjima;

30.  naglašava da bi sportska tijela neovisnim medijima trebala osigurati potrebne mogućnosti pristupa i prikupljanja informacija na svim sportskim događanjima kako bi oni mogli ispuniti svoju ulogu važnih i kritičkih promatrača sportskih događanja te upravljanja sportskim aktivnostima;

31.  oštro osuđuje sve oblike diskriminacije i nasilja u sportu, na terenu i izvan njega, te ističe da je potrebno spriječiti takvo ponašanje na svim razinama, da je potrebno poboljšati izvještavanje i praćenje takvih nezgoda i promicati temeljne vrijednosti kao što su poštovanje, prijateljstvo, tolerancija i ferplej; smatra da su sportske organizacije koje se pridržavaju visokih standarda dobrog upravljanja primjerenije za promicanje društvene uloge sporta i borbu protiv rasizma, diskriminacije i nasilja;

32.  podsjeća da je potrebno potaknuti borbu protiv trgovine ljudima u sportu, osobito trgovinu djecom;

33.  pozdravlja dobre prakse samoregulacije kao što je inicijativa o financijskom ferpleju kojima se potiče veća ekonomska racionalnost i bolji standardi financijskog upravljanja u profesionalnom sportu s naglaskom na dugoročnom djelovanju naspram kratkoročnog, čime se doprinosi zdravom i održivom razvoju sporta u Europi; naglašava da se financijskim ferplejem potiču bolji standardi financijskog upravljanja i da bi se on stoga trebao strogo primjenjivati;

34.  pozdravlja transparentna i održiva ulaganja u sport i sportske organizacije pod uvjetom da podliježu strogim kontrolama i zahtjevima za objavljivanje te da nisu štetna za integritet sportskih natjecanja i sportaša;

35.  smatra da je model vlasništva prema kojem članovi kluba zadržavaju kontrolu nad klubom (pravilom 50 + 1) dobra praksa u EU-u te poziva države članice, sportska upravljačka tijela, nacionalne sportske saveze i lige da započnu konstruktivan dijalog o tom modelu te njegovu razmjenu;

36.  naglašava da sportaši, a naročito maloljetnici, moraju biti zaštićeni od štetnih praksi kao što je vlasništvo treće strane, zbog kojih se nameću brojna pitanja o integritetu i općenito etička pitanja; podržava odluke upravljačkih tijela o zabrani vlasništva treće strane nad igračima te poziva Komisiju da razmotri zabranu vlasništva treće strane u skladu s pravom EU-a te da pozove države članice na poduzimanje dodatnih mjera za rješavanje pitanja prava sportaša;

37.  smatra da je potrebno ponovno preispitati pravila za poticanje lokalnih igrača kako bi talentirani mladi igrači dobili više prilika za igru u prvoj postavi svojih klubova, čime bi se poboljšala natjecateljska ravnoteža diljem Europe;

38.  poziva upravljačka tijela i nacionalne vlasti na svim razinama da u skladu s presudom Suda Europske unije od 16. ožujka 2010. u predmetu Bernard poduzmu mjere kojima se jamči kompenzacija za klubove koji se bave treniranjem u cilju poticanja uključivanja i treniranja mladih igrača;

39.  ponovno naglašava svoju povezanost s europskim modelom organiziranog sporta, u kojem sportski savezi imaju središnju ulogu jer se njime održava ravnoteža između brojnih različitih interesa svih dionika, kao što su sportaši, igrači, klubovi, lige, udruge i volonteri, te odgovarajućih i demokratskih mehanizama za osiguravanje predstavništva i transparentnosti u donošenju odluka i otvorenih natjecanja na temelju sportskih zasluga; poziva na veću financijsku solidarnost na svim razinama;

40.  pozdravlja godišnji sportski forum EU-a, kojim se potiče dijalog s dionicima iz međunarodnih i europskih sportskih saveza, olimpijskog pokreta, europskih i nacionalnih sportskih krovnih organizacija i drugih organizacija povezanih sa sportom; ističe da je potrebno dodatno poboljšati strukturu dijaloga s dionicima, funkcije foruma i postupanje nakon rasprava;

41.  pozdravlja napore Komisije i svih relevantnih dionika za promicanje socijalnog dijaloga u sportu, što je izvrsna prilika da se uključivanjem svih dionika, među ostalim i socijalnih partnera, u raspravu i zaključivanje sporazuma uspostavi ravnoteža između temeljnih prava i radnih prava sportaša te ekonomske prirode sporta; priznaje da je zalaganje za razvoj kulture transparentnosti odgovornost sportskih organizacija; ustraje u tome da bi EU trebao aktivno promicati minimalne standarde za zapošljavanje i radne standarde za profesionalne sportaše diljem Europe;

42.  ponavlja svoj poziv za uspostavu registara transparentnosti za plaćanje sportskih agenata, uz potporu učinkovitog sustava praćenja kao što je klirinška kuća za plaćanja i odgovarajućih sankcija, u suradnji s relevantnim javnim vlastima u cilju suzbijanja zlouporabe koju provode agenti; ponavlja svoj poziv za licenciranje i registraciju sportskih agenata kao i uvođenje minimalne razine kvalifikacija; poziva Komisiju da poduzme daljnje korake u vezi sa zaključcima iz svoje studije naslovljene „Studija o sportskim agentima u Europskoj uniji”, a posebno u pogledu opažanja da agenti imaju središnju ulogu u financijskim tokovima koji često nisu transparentni, zbog čega postaju skloni nezakonitim aktivnostima;

43.  smatra da integrirani pristup rodnoj jednakosti u sportu može pomoći u izbjegavanju stereotipa i stvaranju pozitivnog socijalnog okruženja za sve; pozdravlja inicijative kojima se potiče rodna jednakost i ravnopravno sudjelovanje u donošenju odluka u sportu, što sportašicama omogućuje da usklade svoj obiteljski i profesionalni život, te inicijative kojima se nastoji smanjiti rodno uvjetovana razlika u plaćama i nejednakosti pri dodjelama nagrada i suzbijati sve vrste stereotipa i uznemiravanja u sportu; poziva sportske organizacije da posebnu pozornost posvete rodnoj dimenziji poticanjem sudjelovanja žena u sportu;

Socijalna uključenost, socijalna funkcija i dostupnost sporta

44.  smatra da će se ulaganjem u sportske aktivnosti doprinijeti izgradnji ujedinjenog i uključivog društva, uklanjanju prepreka i ljudima omogućiti da se međusobno poštuju, i to povezivanjem kultura te premošćivanjem etničke i socijalne podjele, te da će se poticati pozitivne poruke o zajedničkim vrijednostima poput uzajamnog poštovanja, tolerancije, suosjećanja, vodstva, jednakih mogućnosti i vladavine prava;

45.  pozdravlja međunarodna sportska događanja koja se odvijaju u različitim europskim zemljama jer doprinose promicanju ključnih zajedničkih vrijednosti EU-a kao što su pluralizam, tolerancija, pravda, jednakost i solidarnost; podsjeća na to da se sportskim aktivnostima i događanjima promiče turizam u europskim manjim i većim gradovima i područjima;

46.  naglašava vrijednost transverzalnih vještina usvojenih kroz sport kao dio neformalnog i informalnog učenja te dodatno naglašava povezanost sporta i zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja;

47.  naglašava ulogu sporta u uključivanju i integraciji skupina u nepovoljnom položaju; pozdravlja inicijative kojima se izbjeglicama, migrantima i tražiteljima azila omogućuje da se kao sportaši natječu na sportskim natjecanjima;

48.  ističe važnost obrazovanja kroz sport i potencijal sporta da pomogne socijalno ranjivim mladim osobama da se vrate na pravi put; prepoznaje važnost amaterskog sporta u sprečavanju radikalizacije i borbi protiv nje te potiče i podupire inicijative u tom području; pozdravlja dva pilot-projekta koje je usvojio Europski parlament: „Sport kao instrument za integraciju i socijalnu uključenost izbjeglica” i „Korištenje sporta za praćenje i savjetovanje mladih u opasnosti od radikalizacije”;

49.  podsjeća na to da se mladi europski sportaši često suočavaju s izazovom koji se odnosi na povezivanje njihove sportske karijere s obrazovanjem i radom; uviđa da su visoko obrazovanje i strukovno osposobljavanje od ključne važnosti za postizanje cilja maksimalne buduće uključenosti sportaša na tržište rada; podupire uvođenje učinkovitih sustava za dvojnu karijeru, uz minimalne zahtjeve kvalitete i odgovarajuće praćenje napretka programa dvojne karijere u Europi kao i pružanje usluge profesionalnog usmjeravanja na temelju sporazuma sa sveučilištima ili ustanovama za visoko obrazovanje; poziva Komisiju i države članice da olakšaju prekograničnu mobilnost sportaša, usklade priznavanje sportskih i obrazovnih kvalifikacija, uključujući neformalno i informalno obrazovanje stečeno kroz sport, te da ojačaju razmjenu dobrih praksi;

50.  ističe da je u okviru poglavlja Erasmus + Sport potrebno osigurati održivu financijsku potporu za programe razmjene u vezi s dvojnim karijerama na razini EU-a i na nacionalnoj razini te za poticanje daljnjih istraživanja u tom području; poziva države članice da u suradnji s obrazovnim ustanovama promiču prekogranične razmjene sportaša i osiguraju pristup stipendijama za sportaše;

51.  podržava mobilnost trenera i drugih pružatelja usluga (kao što su fizioterapeuti i savjetnici za dvojnu karijeru) te razmjenu dobrih praksi, s naglaskom na priznavanju kvalifikacija i tehničkih inovacija;

52.  poziva sportske organizacije da zajedno s državama članicama promiču minimalne standarde za trenere koji bi uključivali provjeru kaznene evidencije, osposobljavanje o sigurnosti i zaštiti maloljetnika i ranjivih odraslih osoba kao i o sprečavanju dopinga i namještanja utakmica te borbi protiv tih pojava;

53.  naglašava da je Svjetska zdravstvena organizacija nedostatak fizičke aktivnosti utvrdila kao četvrti glavni faktor rizika smrtnosti u svijetu sa znatnim izravnim i neizravnim socijalnim i ekonomskim učinkom i troškovima za države članice; zabrinut je zbog činjenice da se, bez obzira na znatne iznose utrošene za promicanje fizičke aktivnosti i unatoč tome što nedostatak takvih aktivnosti bitno utječe na opće zdravstveno stanje, razina bavljenja fizičkim aktivnostima u nekim državama članicama smanjuje;

54.  poziva sportske organizacije i države članice da surađuju u pružanju potpore za zapošljavanje i mobilnost trenera koji žele raditi u cijelom EU-u tako što će se obvezati da će se pobrinuti za provođenje kontrole kvalitete trenerskih kompetencija i standarda u pogledu kvalifikacija i osposobljavanja;

55.  potiče države članice i Komisiju da fizičku aktivnost odrede kao politički prioritet u sljedećem Planu rada EU-a u području sporta, posebno za mlade ljude i ranjive zajednice iz socijalno zapostavljenih područja u kojima je fizičko sudjelovanje na niskoj razini;

56.  poziva međunarodne i nacionalne saveze te druge pružatelje usluga obrazovanja da zajamče da pitanja koja se odnose na integritet sporta budu uvrštena u kurikul za stjecanje kvalifikacija trenera;

57.  naglašava da je poticanje tjelesnog odgoja u školama bitno polazište za djecu kad je riječ o učenju životnih vještina, usvajanju stavova, vrijednosti, znanja, razvijanju razumijevanja i uživanju u fizičkim aktivnostima cijeli život; podsjeća na to da sudjelovanje u sportskim aktivnostima na sveučilištima i sudjelovanje starijih osoba u sportu ima bitnu ulogu u očuvanju zdravog načina života i promicanju socijalne interakcije;

58.  uzima u obzir činjenicu da je stanovništvo EU-a sve starije i da bi se stoga posebna pozornost trebala posvetiti pozitivnom učinku koji fizička aktivnost može imati na zdravlje i dobrobit starijih osoba;

59.  ističe činjenicu da bi se sport i fizička aktivnost trebali bolje promicati u svim resornim područjima politike; potiče lokalne i općinske vlasti da potiču jednak pristup fizičkoj aktivnosti; preporučuje državama članicama i Komisiji da potiču građane na redovitije bavljenje fizičkim aktivnostima s pomoću odgovarajućih zdravstvenih politika i programa za njihov svakodnevni život;

60.  poziva države članice da bolje potiču sport među socijalno isključenim skupinama i među osobama koje žive u socijalno zapostavljenim područjima u kojima je razina bavljenja sportom niska, te da ojačaju suradnju s nevladinim organizacijama i školama koje djeluju u tom području, a naročito u pogledu urbanističkog planiranja i izgradnje sportskih objekata kako bi se u obzir uzele posebne potrebe javnosti, a naročito ranjivih skupina; poziva države članice da osiguraju potpun i jednak pristup javnim sportskim objektima u svim područjima te da potiču osnivanje novih sportskih klubova, posebno u ruralnim i siromašnim urbanim područjima;

61.  ističe da bi osobe s invaliditetom trebale imati jednak pristup svim sportskim objektima, prijevozu i drugoj infrastrukturi koji su zato potrebni, i imati na raspolaganju stručno osoblje za pomoć, te poziva na bolju integraciju svih elemenata povezanih sa sportom u skladu s načelom da bi sportski objekti trebali biti dostupni svima; apelira na države članice da već u nižim razredima u školama kao i na sveučilištima uvedu uključive sportske programe za osobe s invaliditetom, među ostalim i osiguravanjem osposobljenih trenera i provedbom prilagođenih programa fizičkih aktivnosti, kako bi učenici i studenti s invaliditetom mogli sudjelovati na satovima tjelesnog odgoja i izvannastavnim sportskim aktivnostima;

62.  prepoznaje temeljnu ulogu međunarodnih Paraolimpijskih igara u jačanju razine osviještenosti, borbi protiv diskriminacije i promicanju pristupa sportu za osobe s invaliditetom; poziva države članice da pojačaju napore kako bi se u sportske aktivnosti uključile osobe s invaliditetom te da se pobrinu za to da su Paraolimpijske igre i druga natjecanja na kojima sudjeluju sportaši s invaliditetom prisutniji u javnim medijima te da se češće prenose;

63.  poziva države članice i Komisiju da zajamče da se djeca bave sportom u sigurnom okruženju;

64.  pozdravlja inicijative pokrenute za promicanje uključenosti, integriteta i dostupnosti u sportu primjenom novih tehnologija i inovacija;

65.  pozdravlja uspjeh Europskog tjedna sporta, čiji je cilj promicanje sporta, fizičke aktivnosti i zdravijeg načina života za sve diljem Europe, bez obzira na dob, porijeklo ili fizičku formu te poziva sve institucije EU-a i države članice da sudjeluju u toj inicijativi i dodatno je promiču te istodobno zajamče da bude dostupna najširoj mogućoj publici, naročito u školama;

66.  smatra da su tradicionalni sportovi dio europskog kulturnog naslijeđa;

67.  pozdravlja studiju Komisije o specifičnosti sporta; poziva Komisiju i sportske organizacije da razmotre daljnje korake za razvoj specifičnosti sporta;

68.  ističe da je financiranje važan alat politike EU-a koji se koristi za poboljšanje ključnih područja djelovanja EU-a u području sporta; poziva Komisiju da dodijeli više sredstava za sport u sklopu programa Erasmus+, s naglaskom na amaterskim sportovima i obrazovanju, te da poveća njegovu vidljivost i dostupnost kako bi se poboljšalo uključivanje sporta u ostale programe financiranja poput europskih strukturnih i investicijskih fondova ili Programa za zdravlje; poziva na bolju komunikaciju između Komisije i država članica kako bi se omogućilo da se ta sredstva koriste učinkovitije i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje na organizacije amaterskog sporta;

69.  potiče države članice i Komisiju da podupru mjere i programe kojima se potiče mobilnost, sudjelovanje, obrazovanje, razvoj vještina i osposobljavanje volontera u sportu kao i priznavanje njihova rada; preporučuje razmjenu najboljih praksi u volontiranju doprinosom za promicanje razvoja sportske prakse i kulture, među ostalim preko linija predviđenih programom Erasmus +;

70.  traži od Komisije da izda smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u sportu uzimajući u obzir socijalne, kulturne i obrazovne ciljeve kako bi se postigla veća pravna sigurnost; s tim u vezi smatra da se nijedna sportska organizacija, naročito amaterske sportske organizacije, ne bi smjela diskriminirati kad podnosi zahtjev za javno financiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini;

71.  smatra da je od ključne važnosti da se mehanizmima financijske solidarnosti u sportu uspostavlja potrebna veza između profesionalnog i amaterskog sporta; s tim u vezi pozdravlja doprinos nacionalnih lutrija amaterskom sportu te potiče države članice da obvežu ovlaštene priređivače klađenja da kao dopunu financijskim doprinosima koje već izdvajaju od prodaje medijskih prava i prava na emitiranje daju pošten financijski doprinos za amaterski sport i projekte čiji je cilj poboljšanje dostupnosti sporta za široke mase da bi se zajamčila njihova održivost, transparentnost i sljedivost;

72.  smatra da je prodaja televizijskih prava na centraliziranoj, isključivoj i teritorijalnoj osnovi s pravednom podjelom prihoda bitna za održivo financiranje sporta na svim razinama i za osiguravanje ravnopravnih uvjeta;

73.  ističe da je kršenje prava intelektualnog vlasništva u sportu prijetnja njegovu dugoročnom financiranju;

74.  preporučuje državama članicama da uvedu i aktivno koriste svoje porezne sustave kako bi se podupirali oslobođenje od plaćanja PDV-a, porezne olakšice i drugi oblici financijskih poticaja u amaterskom sportu; uviđa da se pravila o državnim potporama ne bi trebala primjenjivati na takvu potporu;

75.  poziva Komisiju i države članice da dodijele više sredstava za otvaranje javnih sportskih terena i igrališta kako bi se povećao jednostavan pristup amaterskom sportu;

76.  smatra da bi održivost i zaštita okoliša trebali biti sastavni dio sportskih događanja i da bi dionici u sportu trebali doprinositi postizanju ciljeva održivog razvoja iz Globalnog programa do 2030.;

77.  potiče nacionalne olimpijske odbore i sportske saveze država članica da prilikom međunarodnih sportskih događanja prihvate i koriste zastavu i simbol EU-a, zajedno s pojedinačnim zastavama i nacionalnim simbolima;

78.  ističe da je sport snažan faktor za stvaranje i jačanje osjećaja lokalne, nacionalne, pa čak i europske pripadnosti;

79.  ističe važnost potpune transparentnosti u pogledu vlasništva u profesionalnim sportskim klubovima;

o
o   o

80.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, vladama i parlamentima država članica te europskim, međunarodnim i nacionalnim sportskim savezima i ligama.

(1) SL C 407, 4.11.2016., str. 81.
(2) SL C 208, 10.6.2016., str. 89.
(3) SL C 93, 9.3.2016., str. 42.
(4) SL C 36, 29.1.2016., str. 137.
(5) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 46.
(6) SL C 271 E, 12.11.2009., str. 51.
(7) SL C 27 E, 31.1.2008., str. 232.
(8) SL C 236 E, 12.8.2011., str. 99.
(9) SL C 436, 24.11.2016., str. 42.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.
(11) SL C 326, 3.12.2010., str. 5.

Pravna napomena