Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2327(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0389/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0389/2016

Rasprave :

PV 01/02/2017 - 20
CRE 01/02/2017 - 20

Glasovanja :

PV 02/02/2017 - 7.7
CRE 02/02/2017 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0018

Usvojeni tekstovi
PDF 429kWORD 78k
Četvrtak, 2. veljače 2017. - Bruxelles Završno izdanje
Provedba programa Erasmus +
P8_TA(2017)0018A8-0389/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 2. veljače 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (2015/2327(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(1),

–  uzimajući u obzir Preporuku 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje(2),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 27. studenog 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u pogledu mladih (2010. − 2018.)(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2010. o promicanju pristupa mladih tržištu rada, jačanju položaja vježbenika, stažista i pripravnika(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenog 2010. o obrazovanju za održivi razvoj,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” (COM(2011)0012),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. svibnja 2011. naslovljenu „Mladi u pokretu: okvir za poboljšanje europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Podrška rastu i radnim mjestima – program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe” (COM(2011)0567),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 28. studenog 2011. o obnovljenoj Europskoj agendi za obrazovanje odraslih(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. i 29. studenoga 2011. o referentnoj vrijednosti za obrazovnu mobilnost(7),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja(8),

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2012. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno „Obrazovanje i osposobljavanje u pametnoj, održivoj i uključivoj Europi”(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o ponovnom promišljanju obrazovanja(10),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o osiguranju kvalitete za potporu obrazovanju i osposobljavanju,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja (Pariška deklaracija), koja je donesena na neformalnom sastanku ministara obrazovanja Europske unije 17. ožujka 2015. u Parizu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem(11),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna 2015. naslovljenu „Nacrt Zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.)” (COM(2015)0429),

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno „Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja”(12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije(13),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o smanjenju ranog napuštanja školovanja i promicanju uspjeha u školi(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – cjeloživotni pristup učenju(16),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o ulozi sektora mladih u integriranom i međusektorskom pristupu sprečavanju i suzbijanju nasilne radikalizacije mladih,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2016. o daljnjem postupanju u vezi sa strateškim okvirom za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.)(17),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Priloga XVII. Poslovniku te Prilog 3. odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku za davanje odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0389/2016),

A.  budući da je program Erasmus+ jedan od najuspješnijih programa Unije i glavno sredstvo za podržavanje aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te da je osmišljen kako bi se povećale poslovne mogućnosti mladih i potaknulo povezivanje sudionika; budući da će u razdoblju od 2014. do 2020. priliku za studiranje, osposobljavanje i volontiranje u drugoj zemlji imati više od četiri milijuna Europljana;

B.  budući da je Komisija dokazala svoju fleksibilnost te da je u okviru poticaja koje nudi Erasmus+ poduzela inovativne korake usmjerene na nove izazove, kao što je prijedlog za izbjeglice, i na jačanje građanskih vrijednosti radi postizanja aktivnijeg i uključivijeg interkulturnog dijaloga;

C.  budući da povećanje proračuna od 40 % za navedeno programsko razdoblje te stopa obveza u sklopu predviđenog proračuna, koja zbog velikog broja prijava iznosi gotovo 100 %, dokazuju iznimnu obrazovnu, društvenu, političku i gospodarsku važnost programa;

D.  budući da još nisu dostupni svi relevantni podaci za potpunu kvantitativnu i kvalitativnu analizu provedbe programa te je stoga prerano za dostavu kvalitativne procjene učinka programa;

E.  budući da rezultati studije o učinku programa Erasmus iz 2014.(18) pokazuju da osobe koje su studirale ili su se osposobljavale u inozemstvu imaju dvostruko veće izglede da pronađu posao od onih koje nemaju takvo iskustvo, da 85 % studenata programa Erasmus studira ili se osposobljava u inozemstvu da bi povećalo mogućnost da se u inozemstvu i zaposli, da je stopa nezaposlenosti osoba koje su studirale ili su se osposobljavale u inozemstvu 23 % niža pet godina nakon što steknu diplomu; budući da se u studiji o učinku programa Erasmus također navodi da 64 % poslodavaca smatra da je međunarodno iskustvo važno za zapošljavanje (u usporedbi sa samo 37 % 2006.) te da se diplomantima s međunarodnim iskustvom daje veća profesionalna odgovornost; budući da jedan od triju pripravnika u okviru programa Erasmus dobije ponudu za posao u poduzeću u kojem je bio na pripravništvu te da gotovo svaki deseti pripravnik u okviru programa Erasmus koji je bio na radnoj praksi osnuje vlastitu tvrtku, a njih tri od četiri planiraju to učiniti ili mogu zamisliti da to učine;

Glavni zaključci

1.  ističe da je Erasmus+ vodeći program EU-a za mobilnost, obrazovanje i osposobljavanje, kojem je zahvaljujući njegovim pozitivnim rezultatima i visokoj potražnji dodijeljen 40 % veći proračun u odnosu na razdoblje 2007. – 2013.;

2.  napominje da velika većina nacionalnih agencija očekuje da će se ciljevi programa Erasmus+ u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih ispuniti;

3.  smatra da program Erasmus + ima ključnu ulogu u jačanju europskog identiteta i integracije, solidarnosti, uključivog i održivog rasta, kvalitetnog zapošljavanja, konkurentnosti, socijalne kohezije i mobilnosti mladih radnika pozitivnim doprinosom poboljšanju europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja, cjeloživotnom učenju, aktivnom europskom građanstvu i boljim izgledima za zapošljavanje jer Europljanima pruža priliku da steknu transverzalne i prenosive osobne i profesionalne vještine i kompetencije studijskim obrazovanjem, osposobljavanjem, radnim iskustvom u inozemstvu i volontiranjem te time što pojedincima pruža priliku za neovisniji život, lakšu prilagodbu i osobni razvoj;

4.  naglašava da iako je cjelokupni program vidljiviji od onog koji mu je prethodio, određeni sektorski programi i dalje nisu dovoljno prepoznati; podsjeća u tom smislu da se tijekom provedbe programa moraju uzeti u obzir posebne značajke i obilježja različitih sektora;

5.  ističe da bi ponovo trebalo uvesti formate namijenjene posebnim sektorima, kao što su radionice Grundtvig i nacionalne inicijative mladih otvorene neformalnim skupinama, te povećati dostupnost nadnacionalnih inicijativa mladih; predlaže da se utjecaj programa maksimalno poveća novim prihvatljivim mjerama, na primjer uvođenjem opsežnih razmjena mladih po uzoru na opsežnu strukturu Europske volonterske službe (EVS) u okviru ključne mjere 1.;

6.  naglašava da se sve veći interes europskih građana za Erasmus+ prije svega odnosi na poglavlje za mlade; napominje da je trenutačno 36 % svih prijava za Erasmus+ u području za mlade te da se broj prijava između 2014. i 2016. povećao za 60 %;

7.  uviđa važnost strukturiranog dijaloga EU-a o mladima, kao participativnog postupka kojim se mladim ljudima i organizacijama mladih daje prilika da se uključe u donošenje politika EU-a za mlade i utječu na njih, te pozdravlja podršku koju program pruža tom procesu kroz potporu nacionalnim radnim skupinama i projektima za strukturirani dijalog iz ključne mjere 3.; napominje da Europska volonterska služba za mlade predstavlja intenzivan oblik učenja i stjecanja iskustva, za što je potreba vrlo kvalitetna mreža; naglašava da bi pristup programu Erasmus+ i dalje prvenstveno trebao biti rezerviran za civilno društvo;

8.  prima na znanje da iako su prema izvješćima dionika sa svih razina prve dvije i pol godine provedbe programa bile teške i izazovne, u međuvremenu je došlo do poboljšanja, premda su u mnogim slučajevima uvedena pojednostavljenja po principu „jedan pristup za sve” imala negativne posljedice; smatra da bi smanjenje birokratskih prepreka dovelo do opsežnijeg i pristupačnijeg programa; stoga poziva da se ulože dodatni napori kako bi se smanjila birokracija tijekom cijelog projektnog ciklusa i odredili prikladni troškovi u odnosu na proračun ili vrstu projekta; istovremeno potiče Komisiju da ojača dijalog sa socijalnim partnerima, lokalnim vlastima i civilnim društvom kako bi se osigurao najširi mogući pristup programu; žali zbog toga što veliko administrativno opterećenje manjim organizacijama može predstavljati prepreku za financiranje iz programa Erasmus+; smatra da treba pojednostaviti birokraciju i zahtjeve u pogledu izvješćivanja;

9.  žali zbog činjenice da Komisija ne pruža nikakve podatke o kvaliteti uspješnih projekata; naglašava da je analiza kvalitete svakog projekta i transparentnost rezultata očiti smjer u kojem bi Komisija trebala krenuti, što bi moglo doprinijeti većoj stopi uspješnosti prijava;

10.  naglašava da još nije dostignut cilj jednostavnije i fleksibilnije provedbe programa koja je i pristupačnija za korisnike; izražava žaljenje zbog toga što u tom smislu Vodič kroz program i dalje nije dovoljno jasan i nije sve obrađeno jednako detaljno, a zbog pretjerane složenosti obrazaca za prijavu neiskusni i neprofesionalni podnositelji prijava u znatno su nepovoljnijem položaju; naglašava da je nužno nastaviti s poboljšanjima programa kako bi on postao jednostavniji za korisnike te istovremeno voditi računa o važnosti razlikovanja različitih sektora i skupina korisnika; žali zbog toga što dugi rokovi za plaćanje utječu na mogućnost manjih organizacija da se prijave za sredstva iz programa Erasmus+;

11.  poziva Komisiju da znatno pojednostavni postupak prijave te da Vodič kroz program preoblikuje i učini prikladnijim za korisnike i usmjerenijim na pojedine sektore tako što će sve relevantne informacije za svaki programski sektor objediniti u jednom poglavlju, obrasce za prijavu objaviti na svim službenim jezicima u isto vrijeme kada i Vodič kroz program, i to znatno prije roka za prijavu, te jasno navesti dokumente potrebne u svakoj fazi; poziva da se financijski dio e-obrasca pojasni i pojednostavi; naglašava da je za ocjenjivanje prijava nužna usklađena i dosljedna procjena uz pomoć neovisnih stručnjaka;

12.  ističe da su u kontekstu radnih iskustava polaznika programâ strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pripravnika, naučnika i volontera u inozemstvu u okviru programa Erasmus+ važni jasni ishodi učenja i konkretni opisi poslova; ističe da je priprema kandidata prije iskustva u inozemstvu sastavni dio aktivnosti koji mora uključivati profesionalno usmjeravanje i jezične tečajeve, kao i tečajeve socijalne i kulturne integracije, uključujući i međukulturnu komunikaciju kako bi se polaznike potaknulo na sudjelovanje u društvu te poboljšali njihovi životni i radni uvjeti; uzimajući u obzir važnost višejezičnosti za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja mladih, smatra da treba uložiti više napora u promicanje i podržavanje višejezičnosti u okviru programa Erasmus+; pozdravlja činjenicu da će se poboljšati poznavanje stranih jezika sudionika u projektu Erasmus+, među ostalim i kad je riječ o jezicima susjednih zemalja, što može povećati mobilnost i zapošljivost na prekograničnom tržištu rada; smatra da jezične tečajeve za nove sudionike mobilnosti treba pružati u suradnji s obrazovnim ustanovama i poduzećima domaćinima te da ih treba prilagoditi području studija ili pripravništva;

13.  podsjeća da je bez obzira na znatno ukupno povećanje proračuna za program u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira vidljivo tek ograničeno povećanje u prvoj polovini programskog razdoblja, što je nažalost dovelo do odbijanja mnogih visokokvalitetnih projekata te niske stope uspješnosti i velikog nezadovoljstva među podnositeljima prijava;

14.  pozdravlja povećanje sredstava za program Erasmus+ za 2017. godinu za gotovo 300 milijuna EUR u odnosu na 2016.; dodatno ističe da je ta sredstva potrebno dijelom koristiti za poboljšanje slabih strana programa i prije svega za povećanje broja uspješnih kvalitetnih projekata;

15.  svjestan je da ulaganje sredstava iz proračuna EU-a u program Erasmus+ znatno doprinosi poboljšanju vještina, zapošljivosti i smanjenju dugoročne nezaposlenosti mladih Europljana, ali i aktivnom građanstvu i socijalnoj uključenosti mladih;

16.  vjeruje da će povećanje od 12,7 % u ukupnom proračunu za 2017. u usporedbi s 2016. i dodatna godišnja povećanja proračuna tijekom preostalih godina programskog razdoblja dovesti do viših stopa uspješnosti i veće razine zadovoljstva među podnositeljima prijava; očekuje provedbu namjere Komisije da dodijeli dodatnih 200 milijuna EUR za preostalo programsko razdoblje iako je potreban veći proračunski napor kako bi se zadovoljila potražnja u nedovoljno financiranim sektorima, koja je zapravo mnogo veća od raspoloživih sredstava; napominje da 48 % nacionalnih agencija izvještava da za programske aktivnosti nedostaje sredstva;

17.  potiče Komisiju da analizira program ključnih mjera i sektore za koje se čini da se nedovoljno financiraju, kao što su strateška partnerstva iz ključne mjere 2., obrazovanje odraslih, mladi, školsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) i visoko obrazovanje, te da analizira sektore koji bi mogli imati najviše koristi od povećanja proračuna; naglašava da je potrebno nastaviti sa stalnim praćenjem programa s ciljem utvrđivanja tih područja i sektora kako bi se što prije donijele korektivne mjere; naglašava da je potrebno osigurati dostatnu razinu financiranja za mobilnost, pri čemu se posebna pozornost treba posvetiti povećanju mobilnosti nedovoljno zastupljenih skupina; naglašava da su zbog sektorskih specifičnosti nužne posebne proračunske linije za različite sektore; ističe da proračun treba koristiti isključivo u okviru odredbi programa;

18.  ističe da se širenje i iskorištavanje rezultata može poticati virtualno, ali osobni kontakt i aktivnosti licem u lice imaju vrlo važnu ulogu u uspjehu projekata i cjelokupnog programa; u tom pogledu smatra da bi kampanje za podizanje svijesti u državama članicama trebala obuhvaćati seminare i aktivnosti na kojima se uživo upoznaju potencijalni sudionici;

19.  također ističe da je razvoj jezičnih vještina važna stavka za sve sudionike u programu Erasmus+; stoga pozdravlja internetske jezične alate koje nudi Komisija, no ističe da je nužno uspostaviti popratni (nacionalni, regionalni i lokalni) okvir kako bi mobilnost bila uspješna, posebno za učenike školskog uzrasta i polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te članove osoblja radi olakšavanja njihove integracije u različitim okolinama;

20.  ističe da trenutačno samo 1 % mladih u programima poslovne prakse, uključujući naučnike, tijekom svog osposobljavanja sudjeluje u programima mobilnosti; ističe da je to sudjelovanje ključno kako bi se stvorili uvjeti za veću mobilnost naučnika u Europskoj uniji te kako bi se naučnicima pružile jednake mogućnosti kao i studentima u sustavu visokog obrazovanja i na taj način ostvarili ciljevi borbe protiv nezaposlenosti, prije svega nezaposlenosti mladih;

21.  naglašava važnost informalnog i neformalnog obrazovanja, mladih radnika, sudjelovanja u sportskim aktivnostima i volontiranju u okviru programa Erasmus+ kao načina za poticanje razvoja građanskih, socijalnih i međukulturnih kompetencija, za jačanje socijalne uključenosti i aktivnog građanstva mladih te kao doprinos razvoju njihova ljudskog i društvenog kapitala;

22.  ističe da su programi Erasmus i Leonardo ranije bili namijenjeni uglavnom mladima s višom razinom vještina i boljim mogućnostima pristupa tržištu rada te da nisu bili usmjereni na osobe u najosjetljivijem položaju; napominje da je cilj Europske unije smanjiti rani prekid školovanja i siromaštvo; ističe da bi se pri provedbi programa Erasmus+ države članice trebale snažno usmjeriti na osobe koje rano prekidaju školovanje jer one spadaju u visokorizičnu skupinu u pogledu siromaštva i nezaposlenosti, ističe da programi za osobe koje rano prekidaju školovanje ne mogu biti istovjetni standardnim programima SOO-a ili razmjene, već se moraju usredotočiti na njihove specifične potrebe, lagan pristup i jednostavno financiranje uz okruženja za neformalno i informalno učenje;

23.  ističe nove društvene izazove i konstantu promjenu sadržaja poslova; podsjeća da program Erasmus+ također priprema mlade za posao i smatra da posebnu pozornost treba obratiti na prelazak s kompetencija vezanih uz posao na „meke” vještine tako što će se promicati stjecanje transverzalnih i prenosivih vještina i kompetencija kao što su poduzetnost, pismenost u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kreativno razmišljanje, rješavanje problema i inovativan duh, samopouzdanje, prilagodljivost, timski rad, upravljanje projektima, procjenjivanje i preuzimanje rizika te socijalne i građanske kompetencije koje su vrlo relevantne za tržište rada; smatra da bi to trebalo uključivati i dobrobit na poslu, dobru ravnotežu između privatnog i poslovnog života te integraciju osoba u osjetljivom položaju u tržište rada i u društvo;

24.  napominje da je instrument jamstva za studentske zajmove pokrenut tek u veljači 2015. nakon potpisivanja sporazuma o delegiranju s Europskim investicijskim fondom (EIF) u prosincu 2014. te da do danas samo četiri banke u Francuskoj, Španjolskoj i Irskoj sudjeluju u tom inovativnom instrumentu; izražava žaljenje zbog toga što je taj financijski instrument daleko od postizanja očekivanih rezultata jer do sada u njemu sudjeluje samo 130 studenata magistarskih studija; poziva da se instrument jamstva za zajmove kritički ocjeni i da se preispita njegova svrha i pristupačnost diljem Europe te traži od Komisije da u suradnji s Parlamentom predloži strategiju za preusmjeravanje dijela proračuna koji se vjerojatno neće iskoristiti do 2020.; ističe da bi trebalo pratiti ukupnu stopu zaduženih studenata kako bi se zajamčilo da se sveobuhvatnim financijskim instrumentima u okviru programa pomogne većem broju osoba;

25.  žali zbog činjenice da su organizacije koje predstavljaju amaterske sportaše i posebno amaterske sportaše s invaliditetom na lokalnoj razini znatno manje zastupljene među sudionicima u provedbi projekata za sportove na lokalnoj razini; pozdravlja uvođenje koncepta malih suradničkih partnerstava uz manje administrativnih zahtjeva, kao važnog koraka kojim se malim sportskim organizacijama na lokalnoj razini omogućuje sudjelovanje u programu i povećava njihova važnost; naglašava da međusektorske aktivnosti, u ovom slučaju tješnje povezivanje sporta i obrazovanja, mogu doprinijeti rješavanju tog nedostatka; napominje da bi tu praksu trebalo proširiti na ostale sektore u okviru financiranja projekata iz programa Erasmus+, posebno za volonterske organizacije;

26.  posebno pozdravlja uključivanje programa Erasmus+ u suradnju i aktivnosti na području sporta na lokalnoj razini; potiče Komisiju da poboljša pristupačnost programa za lokalne aktere kao što su sportski klubovi te njihovo sudjelovanje u njemu; poziva Komisiju da ocijeni upotrebljavaju li se postojeća sredstva dostupna za sport u okviru programa Erasmus+ učinkovito i u korist sporta na lokalnoj razini te da, ako to ne slučaj, utvrdi mogućnosti za poboljšanje s naglaskom na obrazovanju i sportu na lokalnoj razini radi veće vidljivosti, promicanja tjelesne aktivnosti i dostupnosti sporta svim građanima EU-a; poziva Komisiju da u svim relevantnim aktivnostima programa Erasmus+ potiče međusektorski pristup sportu na lokalnoj razini te da uskladi aktivnosti na tom području kako bi bile učinkovite i postigle željeni učinak;

27.  naglašava da mjere strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ imaju dodanu vrijednost u pružanju potpore uključivanju ili ponovnom uključivanju skupina u nepovoljnom položaju u obrazovne mogućnosti i mogućnosti strukovnog osposobljavanja u cilju njihova lakšeg prijelaza na tržište rada;

28.  poziva Komisiju i države članice, uključujući agencije EU-a kao što je Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), da za programe mobilnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju poboljšaju kvalitetu, dostupnost i jednakost pristupa i tako svim sudionicima pruže dodanu vrijednost u pogledu kvalifikacija, priznavanja i sadržaja programa te da zajamče da se u programe naukovanja uvedu standardi kvalitete;

29.  svjestan je da je s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti u određenim državama članicama najvažniji cilj programa Erasmus+ priprema mladih za zapošljavanje; istovremeno stavlja osobit naglasak na potrebu da se u okviru programa Erasmus+ očuva status izvanškolskih aktivnosti, strukovnog osposobljavanja i studija;

30.  podsjeća Komisiju da osobe s invaliditetom, kao što su npr. osobe oštećena sluha, imaju posebne potrebe i stoga trebaju prikladno financiranje i odgovarajuću potporu, kao što je npr. usluga prevođenja na znakovni jezik, te pristup većem broju informacija i primjerenu stipendiju koja će im omogućiti da pristupe programu Erasmus+; poziva Komisiju da nastavi s radom na uvođenju daljnjih mjera kojima će se osobama s invaliditetom zajamčiti pristup svim programima stipendiranja u okviru programa Erasmus+ bez prepreka i bez diskriminacije; smatra da bi po potrebi bilo korisno u okviru nacionalnih agencija imenovati mentore koji će davati savjete o čim boljoj upotrebi sredstava;

31.  ističe zahtjev da se financijskim sredstvima ili poreznim poticajima podrže mala i srednja poduzeća koja nude strukovno osposobljavanje u okviru programa Erasmus+;

Preporuke

32.  smatra da je program Erasmus+ jedan od glavnih temelja prilagodbe europskih građana na cjeloživotno učenje; stoga traži od Komisije da u potpunosti iskoristi potencijal programa za cjeloživotno učenje promicanjem i poticanjem međusektorske suradnje u okviru programa Erasmus+, koji je mnogo veći od potencijala prethodnih programa, te da prilikom procjene programa sredinom provedbenog razdoblja, koju će predstaviti krajem 2017., ocijeni međusektorsku suradnju; uviđa da se međusektorskim projektima i aktivnostima može poboljšati uspješnost programa; poziva da obrazovna mobilnost postane dio svih programa visokog ili strukovnog obrazovanja kako bi se poboljšala kvaliteta sustava visokog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kako bi se pojedincima pomoglo da poboljšaju svoje profesionalne vještine, kompetencije i razvoj karijere te kako bi se povećala svijest o kompetencijama stečenima zahvaljujući mobilnosti u svim ciljnim sektorima i potaklo znanje o učenju, osposobljavanju i radu mladih; poziva da se polaznicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pruže bolje prilike za pripravnički staž ili studiranje u susjednim zemljama, primjerice financiranjem putnih troškova onih koji odluče nastaviti živjeti u vlastitoj zemlji;

33.  ističe da je Erasmus+ važan instrument za poboljšanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u cijeloj Uniji; ističe činjenicu da uključivo i kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje te mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju imaju ključnu ekonomsku i socijalnu ulogu na tržištu rada u Europi, koje se ubrzano mijenja, jer pružaju mladima i odraslima stručne i životne vještine potrebne za prelazak iz obrazovanja i osposobljavanja na tržište rada; ističe da bi se strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem te mobilnošću u tom području trebale poticati jednake mogućnosti, postupanje bez diskriminacije i socijalna uključenost za sve građane, uključujući žene, koje su nedovoljno zastupljene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, i osobe u osjetljivom položaju kao što su Romi, nezaposlene mlade osobe, osobe s invaliditetom, stanovnici udaljenih područja, stanovnici najudaljenijih regija i migranti; predlaže i usmjeravanje na niskokvalificirane korisnike kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje i time proširio doseg programâ;

34.  naglašava da je u nekim državama članicama stalno prisutna socijalna selektivnost u pogledu upisa u programe mobilnosti; izražava žaljenje zbog činjenice da nejednakosti unutar država članica i među njima čine pristup programu teškim jer se stvaraju prepreke za podnositelje prijava, posebno za one s niskim prihodima; ističe da mobilnost studenata uvelike podržavaju treće strane (obitelj, roditelji, partneri, lokalnih aktera bliski korisnicima); napominje da mnogi studenti koji rade odustanu od sudjelovanja u mobilnosti zbog mogućeg gubitka prihoda; napominje da su uklanjanje ograničenja mobilnosti, kao što su financijske prepreke, i bolje priznavanje ishoda međunarodnog rada i učenja važna sredstva za postizanje ciljeva ključne mjere 1.; potiče Komisiju i države članice da još više povećaju financijsku pomoć za one koji ne mogu sudjelovati zbog financijskih ograničenja te da razmotre dodatne mogućnosti za poticanje njihove mobilnosti kako bi Erasmus+ uistinu bio dostupan svima; poziva Komisiju i države članice da zajamče rodnu ravnopravnost i jednak pristup programu;

35.  poziva Komisiju da čak i u razdobljima krize zajamči mobilnost u cijeloj Europi i zadrži opcije zahvaljujući kojima je pristup programu Erasmus+ moguć zemljama koje su dio Europskog prostora visokog obrazovanja;

36.  i dalje izražava zabrinutost zbog toga što mladi i šira publika Erasmus+ doživljavaju prije svega kao program usmjeren na visoko obrazovanje; stoga preporučuje da se na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini prida veća važnost povećanju vidljivosti različitih sektora u kojima se može prijaviti za taj program, uključujući školsko obrazovanje, visoko obrazovanje, međunarodno visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, obrazovanje odraslih, mlade i sport te volontiranje, kao i isticanju mogućnosti transverzalnih projekata, prije svega informativnom kampanjom i aktivnostima odnosa s javnošću u pogledu sadržaja svih programa;

37.  smatra da su dugogodišnji nazivi programa (Comenius, Erasmus, Erasmus Mundus, Leonardo da Vinci, Grundtvig i Mladi na djelu) i njihovi logotipi važni alati za promociju raznolikosti programa; napominje također da je najpoznatiji naziv „Erasmus+”, posebno za nove polaznike; naglašava da program treba obraniti svoj novi naziv „Erasmus+” te da bi također trebalo koriste različite metode za bolju informiranost; predlaže da bi Komisija trebala dodatno naglašava povezanost programa Erasmus+ s poznatim nazivima i njegovim različitim potprogramima; poziva na to da se naziv „Erasmus+” doda pojedinačnim programima (pa će oni glasiti „Erasmus+ Comenius”, „Erasmus+ Mundus”, „Erasmus+ Leonardo da Vinci, „Erasmus+ Grundtvig” i „Erasmus+ Mladi na djelu”); poziva sve dionike da ih nastave koristiti, posebno u publikacijama i brošurama, kako bi se zadržao i ojačao identitet sektorskih programa, kako bi se osigurala njihova bolja prepoznatljivost te izbjegla bilo kakva zabuna među korisnicima; poziva Komisiju da Vodič za Erasmus+ strukturira uz pomoć tih dugogodišnjih naziva te da ih dosljedno koristi kroz vodič;

38.  potiče Komisiju da pojača svoje napore prema otvorenom, savjetodavnom i transparentnom načinu rada te da dodatno poboljša suradnju sa socijalnim partnerima i civilnim društvom (uključujući, prema potrebi, udruženja roditelja, učenika, nastavnika i nenastavnog osoblja te organizacije mladih) na svim razinama provedbe; naglašava da bi program Erasmus+ trebao postati model transparentnosti u Europskoj uniji, koji kao takav prepoznaju njezini građani, te bi trebalo postići situaciju u kojoj je 100 % njegovih odluka i postupaka u potpunosti transparentno, posebice u pogledu financiranja; podsjeća da potpuno transparentno donošenje odluka omogućuje veće razumijevanje za one projekte i pojedince čije prijave nisu bile uspješne;

39.  naglašava važnu ulogu programskog odbora, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1288/2013 o uspostavi programa Erasmus+, kao važnog dionika u provedbi programa i promicanju europske dodane vrijednosti kroz poboljšanu komplementarnost i sinergiju između Erasmusa+ i politika na nacionalnoj razini; poziva da se ojača uloga programskog odbora i njegova uloga u donošenju odluka o politikama; poziva Komisiju da nastavi s razmjenom detaljnih informacija o raspodjeli centraliziranih sredstava za programski odbor;

40.  naglašava da informatičke alate ne treba koristiti samo kao instrumente za upravljanje, primjenu i administrativne postupke, već da oni također mogu predstavljati dragocjene načine za održavanje kontakata s korisnicima te za poticanje njihovog međusobnog kontakta, a mogli bi pružati podršku brojnim drugim postupcima, npr. pružanju povratnih informacija korisnika, uzajamnog mentorstva i povećanja vidljivosti programa;

41.  poziva Komisiju da osigura redovitu razmjenu informacija i o centraliziranim i o decentraliziranim programskim aktivnostima, kao i dobru suradnju među nacionalnim tijelima, provedbenim tijelima na europskoj razini i nacionalnim agencijama; poziva nacionalne agencije da na svojim internetskim stranicama sve potrebne informacije pružaju u istom obliku i s istim sadržajem kad god je to moguće;

42.  poziva Komisiju te Glavnu upravu za obrazovanje i kulturu (DG EAC) i Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) da predlože odgovarajuće razine financiranja proporcionalne veličini aktivnosti i tako omoguće dodatnu promidžbu decentraliziranih mjera poput ključne mjere 2.;

43.  potiče daljnje jačanje suradnje između nacionalnih agencija i EACEA-e kako bi se promicale centralizirane aktivnosti programa Erasmus+, pružila potrebna potpora, povećala svijest o programu, pružile dodatne informacije o programu potencijalnim podnositeljima prijava i razmijenile povratne informacije o poboljšanju postupka provedbe; poziva Komisiju da u suradnji s nacionalnim agencijama sastavi europske provedbene smjernice za nacionalne agencije; poziva da se pojednostave kontakti između Komisije, nacionalnih agencija, korisnika programa, predstavnika organizacija civilnog društva i EACEA-e razvojem komunikacijske platforme za razmjenu informacija i dobrih praksi, gdje svi dionici mogu dobiti kvalitetne informacije te podijelili svoja iskustva i prijedloge za daljnja poboljšanja programa; naglašava da je dionike i korisnike potrebno uključiti u sjednice programskog odbora; ističe da bi se u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013 to moglo omogućiti osnivanjem stalnih pododbora, u kojima bi bili predstavnici dionika i korisnika, nacionalnih sektorskih agencija, zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici iz država članica;

44.  poziva Komisiju da preispita načine plaćanja nacionalnim agencijama, rokove za prijavu i rokove za dodjelu sredstava te da ih u skladu s time prilagoditi; ističe da bi se nacionalnim agencijama trebala omogućiti veća fleksibilnost u pogledu bespovratnih sredstava za mobilnost i administrativnih troškova u korist duljeg boravka u inozemstvu; potiče Komisiju da nacionalnim agencijama pruži veću fleksibilnost da prebacuju sredstva unutar ključnih mjera kako bi se riješio problem eventualnog manjka financijskih sredstava na temelju potreba korisnika; predlaže da se taj postupak povjeri nacionalnim agencijama, koje su upoznate s eventualnim manjkom financijskih sredstava u svojoj zemlji; napominje da veća fleksibilnost znači da su potrebni odgovarajući nadzor i transparentnost;

45.  zabrinut je zbog smanjenja broja skupih projekata u okviru programa Leonardo i poziva da nacionalne agencije imaju veće ovlasti u donošenju odluka o iznosu subvencija za administrativne rashode kako bi se učinkovitije u obzir mogle uzeti nacionalne posebnosti kao što je dvojni sustav;

46.  zabrinut je zbog činjenice da nacionalne agencije imaju poteškoća u tumačenju i primjeni pravila programa i podsjeća da se s 82 % proračuna za Erasmus+ upravlja u okviru decentraliziranih aktivnosti; poziva Komisiju da pojednostavi definicije i poboljša smjernice o decentraliziranim aktivnostima te da zajamči da sve nacionalne agencije pravila i propise programa primjenjuju na usklađen način, da se pridržavaju zajedničkih standarda kvalitete, načina ocjenjivanja projekata i administrativnih postupaka, čime se jamči ujednačena i dosljedna provedba programa Erasmus+, najbolji rezultati za proračun EU-a i izbjegavanje pogrešaka;

47.  vjeruje da bi uspješnost nacionalnih agencija trebalo redovito provjeravati i poboljšavati kako bi se zajamčila uspješnost aktivnosti koje financira Unija; svjestan je da bi u tom smislu ključne trebale biti stope sudjelovanja te iskustvo sudionika i partnera;

48.  predlaže da organizacijska struktura relevantnih službi Komisije bude usklađena sa strukturom programa;

49.  poziva da se relevantni informatički alati dodatno poboljšaju te da se naglasak stavi na pojednostavljenje i bolju povezanost različitih alata te njihovu pristupačnost korisnicima radije nego na stvaranje novih; podsjeća u tom kontekstu da su novi informatički alati omiljeno sredstvo mladih građana za interakciju na internetu; naglašava da informacijske tehnologije mogu imati važnu ulogu u jačanju vidljivosti programa;

50.  poziva Komisiju da dodatno razvije elektroničke platforme eTwinning, School Education Gateway, Open Education Europe, EPALE, Europski portal za mlade i VALOR kako bi bile privlačnije i pristupačnije za korisnike; poziva Komisiju da ocjenu tih platformi uključi u procjenu programa Erasmus+ sredinom provedbenog razdoblja, koja će se predstaviti krajem 2017.;

51.  poziva Komisiju da optimizira učinkovitost i jednostavnost informatičkih alata, kao što je aplikacija Alat za mobilnost, te platformi za informatičku podršku, kao što je elektronička platforma za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE), kako bi se korisnicima programa omogućilo da maksimalno iskoriste svoje iskustvo, ali i u svrhu promicanja prekogranične suradnje i razmijene najboljih praksi;

52.  poziva Komisiju da ojača školsko-obrazovnu dimenziju programa, što bi omogućilo više mobilnosti za učenike, jednostavnije financijske i administrativne postupke za škole te pružatelje neformalnog obrazovanja, čime se jača opća namjera programa Erasmus+, a to je poticanje međusektorske suradnje, te kako bi se pružatelje neformalnog obrazovanja potaknulo da se uključe u partnerstva sa školama; potiče Komisiju da u okviru programa podupire rad mladih i neformalno obrazovanje tako što će pružati podršku organizacijama mladih i ostalima koji osiguravaju rad mladima te nastaviti pružati potporu partnerstvu za mlade, zajedničkom programu EU-a i Vijeća Europe;

53.  pozdravlja uvođenje dviju različitih vrsta strateških partnerstava kao prvog i važnog pozitivnog koraka prema poboljšanju mogućnosti malih organizacija da sudjeluju u programu s obzirom na to da one često imaju poteškoća u ispunjavanju zahtjeva i stoga su diskriminirane, što umanjuje ugled i uvjerljivost programa; poziva Komisiju da uvede poboljšanja kako bi program bio još privlačniji te kako bi se osigura veća uključenost malih organizacija u programske aktivnosti, a krajnji je cilj povećati njihov udio u programu vodeći računa o zahtjevima kvalitete; pozdravlja donošenje europskih provedbenih smjernica i internetsku stranicu s detaljnijim odgovorima na najčešća pitanja, na kojoj su objedinjeni odgovori o kriterijima odabira i predstavljeni odabrani projekti kako bi se pojasnio odabir i pružila bolja podrška malim organizacijama; naglašava da je potrebno uključiti razne organizacije koje sudjeluju u aktivnostima programa i održavati ravnotežu među njima;

54.  preporučuje smanjenje iznosa subvencija u sektoru školske suradnje u korist broja subvencioniranih projekata kako bi se školske razmjene izravno subvencionirale i na taj način omogućilo više osobnih susreta među ljudima iz različitih kultura i jezika; ističe da su za promicanje europskog identiteta i osnovne ideje europske integracije važna osobna iskustva s ljudima iz različitih kultura te preporučuje da se broj sudionika pokuša što više povećati, što bi naravno trebalo vrijediti za sve programske ciljeve; u tom kontekstu pozdravlja poboljšanja koja su već provedena, ali očekuje da će nacionalne agencije i Komisija u okviru strateških partnerstava učiniti pravila još fleksibilnijima;

55.  uzimajući u obzir važnost višejezičnosti za povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih(19), smatra da treba uložiti više napora u promicanje i podržavanje višejezičnosti u okviru programa Erasmus+;

56.  u kontekstu novih društvenih izazova za Europu napominje da je potrebno poboljšati pristup Europe u suočavanju sa zajedničkim europskim izazovima pružanjem potpore inovacijskim projektima velikih razmjera koje provode mreže europskog civilnog društva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih; ističe da bi se to moglo postići kad bi se dio ukupnih financijskih sredstava iz programa Erasmus+ za ključnu mjeru 2. „suradnja za inovacije i razmjena dobre prakse” dodijelio centraliziranim mjerama;

57.  napominje da 75 % nacionalnih agencija izvještava o velikom administrativnom opterećenju, što umanjuje kapacitet proračuna EU-a za ulaganja i može izravno negativno utjecati na korisnike; poziva Glavnu upravu za obrazovanje i kulturu (DG EAC) i Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) da poboljšaju provedbu, posebno u postupku prijave;

58.  pozdravlja uvođenje sustava jediničnih troškova unutar programa kako bi se administrativno opterećenje smanjilo na najmanju moguću mjeru; također pozdravlja mjere prilagodbe koje je Komisija uspostavila 2016. i koje planira provesti 2017.; napominje da neke države članice ne mogu primjenjivati taj sustav zbog regulatornih zahtjeva ili smatraju da razina troškova u usporedbi sa stvarnim troškovima nije dostatna; smatra da je potrebno dodatno povećati razinu jediničnih troškova kako bi se sudionicima projekata pružila dovoljna financijska potpora te naglašava da je potrebno zajamčiti da sudionici i organizacije iz udaljenih područja i pograničnih regija nisu u nepovoljnom položaju zbog sustava jediničnih troškova; poziva da se na odgovarajući način nagradi velik osobni angažman, posebice brojnih volontera i nastavnika te svih drugih podnositelja prijava; poziva na to da se (ponovno) uvede financiranje za pokretanje projekata radi stupanja u kontakt s potencijalnim partnerima za suradnju ili za pripremne sastanke ili da na primjer ukupna naknada bude dovoljna za pokrivanje tih troškova; naglašava da je transparentnost u tom području ključan dio zahtjeva za transparentnost i ciljeva za cjelokupni program Erasmus+;

59.  pozdravlja pojednostavljenje uvedeno primjenom paušalnih i fiksnih iznosa; potiče Komisiju da traži načine kako bi se dodatno poboljšali složeni administrativni postupci za podnositelje prijava u različitim sektorima programa; zabrinut je zbog toga što nacionalne agencije izvješćuju da se povećao teret revizija;

60.  napominje da je potrebno pružati snažniju operativnu potporu europskim mrežama u okviru ključne mjere 3. „podrška reformi politike” kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri promicale i širile mogućnosti koje se nude u okviru programa Erasmus+;

61.  poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće korake kako bi volontiranje bilo prihvatljivo kao vlastiti doprinos proračunu projekta s obzirom na to da time olakšava sudjelovanje malih organizacija, posebno u sportu, imajući na umu da se programom Erasmus+ omogućava priznavanje vremena volontiranja kao sufinanciranja u obliku doprinosa u naravi te da ta mogućnost postoji u novom prijedlogu Komisije za financijske smjernice; naglašava da se volonterski doprinos mora priznati i učiniti vidljivim s obzirom da je od posebne važnosti za program, pod uvjetom da je volontiranje pod nadzorom kako bi se osiguralo da se njime dopunjava, ali ne i nadomješta, ulaganje javnih sredstava;

62.  uviđa gospodarsku i društvenu vrijednost volontiranja i potiče Komisiju da u svim programskim aktivnostima pruži veću potporu volonterskim organizacijama;

63.  pozdravlja prijedlog Komisije za osnivanje europskih snaga solidarnosti; potiče Komisiju da volonterske organizacije uključi u razvoj te nove inicijative kako bi se osigurala njezina dodana i dodatna vrijednost u jačanju volontiranja u Europskoj uniji; potiče Komisiju i države članice da se potrude osigurati proračunska sredstva za tu novu inicijativu bez smanjivanja financijskih sredstava za druge aktualne i prioritetne programe te poziva da se ispitaju mogućnosti njezina povezivanja s Europskom volonterskom službom kako bi se bez udvostručavanja inicijativa i programa ojačalo volontiranje u Uniji;

64.  ističe da je volontiranje izraz solidarnosti, slobode i odgovornosti koji doprinosi jačanju aktivnog građanstva i osobnom ljudskom razvoju; smatra da je ono također ključan instrument za socijalnu uključenost i koheziju, za osposobljavanje, obrazovanje i dijalog među kulturama te da istodobno daje velik doprinos širenju europskih vrijednosti; smatra da bi trebalo priznati ulogu Europske volonterske službe u poticanju razvoja vještina i kompetencija koje mogu olakšati pristup njezinih sudionika tržištu rada; poziva Komisiju i države članice da zajamče pristojne uvjete rada za volontere i da prate poštuju li se u potpunosti ugovori pod kojima volonteri rade; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da se sudionici u Europskoj volonterskoj službi nikada ne smatraju zamjenom za radnike te da se njihov rad ne koristi na taj način;

65.  poziva da razdoblje donošenja odluka bude što kraće, da se prijave ocjenjuju na usklađen i koordiniran način te da se odbijenim prijavama pruži transparentno i razumljivo obrazloženje kako korisnici programa EU-a ne bi u velikoj mjeri izgubili poticaj za sudjelovanje;

66.  snažno potiče veću transparentnost u ocjenjivanju prijava i pružanju kvalitetnih povratnih informacija svim kandidatima; poziva Komisiju da se pobrine za djelotvoran sustav povratnih informacija kojim će korisnici programa Komisiji prijavljivati sve nepravilnosti koje uoče u vezi s provedbom programa Erasmus+; poziva Komisiju i da poboljša razmjenu informacija i poveća njezin obujam među tijelima EU-a odgovornima za provedbu tog programa i nacionalnim tijelima; potiče nacionalne agencije i EACEA-u da u cilju bolje provedbe programa osiguraju prilike za osposobljavanje ocjenjivača te da organiziraju redovite sastanke s korisnicima i posjete projektima;

67.  ističe važnost jačanja lokalne dimenzije Europske volonterske službe; predlaže da se volonterima EVS-a pruža više podrške ne samo prije odlaska, već i nakon povratka u njihovu lokalnu zajednicu u obliku naknadnog usmjerenog osposobljavanja kako bi im se pomoglo da podijele svoju stručnost za europska pitanja promicanjem volontiranja na lokalnoj razini;

68.  podržava pojačanu djelotvornost i učinkovitost velikih projekata; napominje međutim da je potrebno održavati ravnotežu između malih i velikih skupina podnositelja prijava;

69.  traži od Komisije da uskladi naznačene stope pretfinanciranja unutar programa što je više moguće kako bi se svim korisnicima sredstava omogućile iste prednosti i kako bi se olakšala provedba projekata, osobito za male organizacije; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da velike ustanove ne budu u prednosti u odnosu na manje i slabije etablirane ustanove kad je riječ o prijavljivanju za program;

70.  napominje da postoje regionalne neravnoteže u sudjelovanju u aktivnostima financiranima iz programa Erasmus+, i na razini EU-a i unutar država članica; zabrinut je zbog činjenice da je stopa uspješnosti aktivnosti toga programa relativno niska te da se ona razlikuje unutar EU-a; poziva na ciljano i pravovremeno djelovanje radi širenja sudjelovanja i poboljšanja stopa uspješnosti, bez obzira na porijeklo podnositelja prijava, na način da se dio sredstava namijeni za konkretne mjere promicanja te inicijative i podizanja razine svijest o njoj, s posebnim naglaskom na onim regijama u kojima je pristup sredstvima i dalje relativno nizak;

71.  napominje da provedba Erasmusa+ pokazuje da različite regije EU-a imaju različite potrebe za sredstvima i prioritete djelovanja zbog čega neke države članice trebaju prilagoditi svoje djelovanje kako bi se zajamčilo isplativo trošenje sredstava;

72.  napominje da među zemljama i njihovim načinima dodjele bespovratnih sredstava postoje neutemeljene razlike; potiče Komisiju da istraži koje su posljedice takvih razlika kako bi se socio-ekonomske nejednakosti u Europskoj uniji pokušale svesti na najmanju moguću mjeru; potiče da se dodatno poveća stopa bespovratnih sredstava te njihova prilagodba troškovima života u državi u kojoj se odvija program mobilnosti kako bi se poticalo sudjelovanje socio-ekonomski ugroženih studenata, studenata i osoblja s posebnim potrebama te studenata i osoblja iz udaljenih regija;

73.  napominje da je snažan pozitivan učinak programa Erasmus+ i veća potražnja za njegovim bespovratnim sredstvima za mobilnost u istočnoj i južnoj Europi u suprotnosti s ograničenim ukupnim proračunom programa, što je uzrok visoke stope odbijenih prijava; predlaže da Komisija pojača napore za promicanje mobilnosti iz zapadne u istočnu Europu;

74.  izražava žaljenje zbog činjenice da je zbog sve većih nejednakosti unutar i između nekih država članica i zbog visoke stope nezaposlenosti mladih u Uniji otežan pristup programu jer se stvaraju prepreke za mobilnost osoba iz regija s nižim prihodima koje su gospodarska kriza i mjere štednje jače pogodile; napominje da se program Erasmus+ i strukovno obrazovanje i osposobljavanje moraju provoditi i u udaljenim i pograničnim regijama EU-a; smatra da je pružanje pristupa i jednakih mogućnosti stanovnicima tih regija vrlo pozitivan korak koji će pomoći rješavanju problema nezaposlenosti mladih i gospodarskom oporavku;

75.  ističe da se na bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca u okviru programa Erasmus+ ne bi trebali plaćati porezi i socijalni doprinosi;

76.  poziva Komisiju da prepozna posebnu prirodu projekata i mobilnosti u koje su uključene osobe s posebnim potrebama i osobe u nepovoljnom položaju; zagovara da se intenzivnije promiču mogućnosti pomoću kojih bi se osobe s posebnim potrebama i osobe u nepovoljnom položaju, uključujući izbjeglice, uključile u program te traži da im se olakša pristup;

77.  ističe da unatoč napretku postignutom u pogledu priznavanja razdoblja studiranja, bodova, sposobnosti i vještina stečenih neformalnim i informalnim učenjem u inozemstvu, izazovi i dalje postoje; naglašava da je priznavanje međunarodnih kvalifikacija nužno za mobilnost i predstavlja temelj daljnje suradnje u Europskom prostoru visokog obrazovanja; ističe da je važno u potpunosti iskoristiti sve instrumente EU-a za vrednovanje znanja, vještina i kompetencija ključnih za priznavanje kvalifikacija;

78.  ističe da broj završenih studijskih boravaka u inozemstvu u okviru programa Erasmus konstantno raste od 2008., i to unatoč ekonomskoj, financijskoj i socijalnoj krizi; skreće pozornost na činjenicu da je istodobno broj radnih praksi u inozemstvu eksponencijalno porastao; zaključuje da mladi stručnu praksu očito vide kao odličnu mogućnost unapređenja svoje zapošljivosti; preporučuje da Komisija i nacionalne agencije, organizatori i ustanove vode računa o toj činjenici;

79.  ističe da je zahvaljujući Europskom kvalifikacijskom okviru(20) ostvaren očit napredak u području sustava za priznavanje i vrednovanja diploma, kvalifikacija, bodova, potvrda o stručnosti i potvrda o kompetencijama u području obrazovanja i SOO-a, ali napominje da i dalje postoje problemi; ističe da je važno zajamčiti detaljno dokumentiranje, vrednovanje, priznavanje i usporedivost kompetencija i kvalifikacija stečenih tijekom iskustva međunarodne mobilnosti u bilo kojem obliku, bilo to formalno okruženje za učenje, pripravništvo u poduzeću ili volontiranje i aktivnosti mladih; poziva Komisiju da provede reformu Europskog kvalifikacijskog okvira kako on više ne bi bio na razini preporuke te da ga unaprijedi u snažniji instrument kojim će se podržati sloboda kretanja; poziva Komisiju i države članice da sustavno koriste i nastave razvijati postojeće europske instrumente kao što su Europass, Youthpass i ECVET; potiče razvoj zajedničkih kvalifikacija u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojima se može zajamčiti međunarodno priznanje kvalifikacija; poziva države članice na potpunu i pravovremenu provedbu preporuke Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja;

80.  ističe da se neformalnim obrazovanjem i učenjem odraslih promiču osnovne vještine i tzv. „meke vještine” poput socijalnih i građanskih kompetencija važnih za tržište rada, dobrobit na poslu i dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života; ističe da neformalno obrazovanje i učenje odraslih, uz to što doprinosi demokratskijoj Europi, ima ključnu ulogu u obuhvaćanju zapostavljenih skupina u društvu i pružanju pomoći tim skupinama u pogledu razvoja vještina koje omogućavaju ulazak na tržište rada i pronalazak održivih i kvalitetnih radnih mjesta ili poboljšavanje situacije sa zaposlenjem;

81.  poziva Komisiju i države članice da promiču programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; ističe da sustavi pripravništva i stažiranja imaju formativnu vrijednost, ali nisu zamjena za radna mjesta na puno radno vrijeme, da se moraju jamčiti pristojni radni uvjeti i odgovarajuća plaća za naučnike te da se nadležnosti koje se dodjeljuju korisnicima programa ni u kojem slučaju ne bi smjele zamijeniti zadacima zaposlenika;

82.  prima na znanje da u okviru postojećeg programa nacionalne agencije imaju više posla oko provedbe; poziva Komisiju da nacionalnim agencijama osigura dostatna sredstva i potrebnu pomoć, čime bi se omogućila učinkovitija provedba programa i nacionalnim agencijama omogućilo rješavanje novih izazova koji su rezultat povećanja proračuna;

83.  poziva Komisiju da prati kriterije kvalitete koje nacionalne agencije koriste za ocjenu projekata i razmjenu najbolje prakse u tom smislu; potiče programe osposobljavanja za ocjenjivače kako bi se i oni usavršavali, posebno u međusektorskim projektima, i kako bi mogli pružati kvalitetne povratne informacije svim podnositeljima prijava i tako potaknuti ostvarivanje ciljeva u budućim projektima i poboljšati uspješnost budućih podnositelje prijava;

84.  smatra da bi mjerenje kvalitete trebalo biti jednako važno kao i kvantitativna mjerenja; poziva da se u kontekstu programa Erasmus+ provede mjerenje kvalitete;

85.  poziva Komisiju i države članice da vrednuju i priznaju formalno i neformalno učenje i pripravništva; potiče države članice da bolje informiraju mlade naučnike o mogućnostima koje im se nude i da pružaju veću podršku obrazovnim centrima koji se žele uključiti u program Erasmus+, ali i da uspostave pomoćne mjere za slučajeve prekogranične mobilnosti u susjednim zemljama kako bi se naučnicima pomoglo sa smještajem i prijevozom;

86.  podupire veću mobilnost u obrazovanju, programima naukovanja i razdobljima pripravništva u okviru programâ Jamstvo za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih u cilju smanjenja visoke stope nezaposlenosti mladih i geografskih neravnoteža unutar Europske unije;

87.  potiče Komisiju da ustanovi koje su postojeće nejednakosti u sudjelovanju ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u programima mobilnosti EU-a po zemljama i regijama kako bi se te razlike smanjile i to boljom suradnjom i razmjenom informacija među nacionalnim agencijama za Erasmus+, poticanjem timskog rada među ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje povezivanjem iskusnih ustanova s manje iskusnima, pružanjem mjera za stratešku potporu i konkretnih prijedloga ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te poboljšavanjem već postojećih sustava za potporu tih ustanova;

88.  potiče države članice da u cilju poticanja mobilnosti nastavnika, predavača i neakademskog osoblja njihovo sudjelovanje u programima mobilnosti priznaju kao važan dio njihovog napredovanja u karijeri i da po mogućnosti uvedu sustav nagrada povezan sa sudjelovanjem u programima mobilnosti, na primjer u obliku financijskih pogodnosti ili smanjenja radnog opterećenja;

89.  poziva nacionalne agencije da tijekom ocjenjivanja projekata budu u potpunosti transparentne tako što će objavljivati popis odabranih projekata, njihov stalni napredak i dodijeljena financijska sredstva;

90.  potiče da se u okviru ključne mjere 1. nastavi s najboljim praksama iz programa Comenius, kao što je poticanje školskih razmjena i mogućnost da se članovi školskog osoblja pojedinačno prijave za bespovratna sredstva za mobilnost u okviru ključne mjere 1.;

91.  napominje da su brojni projekti u okviru ključne mjere 2. odbijeni zbog ograničenih financijskih sredstava unatoč tome što su bili vrlo kvalitetni; potiče Komisiju da te projekte ocijeni i tako im pomogne da privuku ulaganja iz drugih izvora; potiče države članice da vode računa o ocjenama projekata i daju im prednost u pristupu javnim sredstvima za njihovu provedbu, ako su takva sredstva dostupna;

92.  poziva Komisiju da nastavi s naporima za rješavanje izazova u pogledu financiranja europskih organizacija sa sjedištem u Bruxellesu kako bi se poboljšao njihov doprinos razvoju europskih politika u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta;

93.  svjestan je izazova s kojima se suočavaju nacionalne agencije u provedbi međunarodne mobilnosti bodova; poziva da nacionalne agencije imaju veću fleksibilnost u dodjeli sredstava iz pojedinih zemalja i regija u druge zemlje i regije kako bi se ispunili prioriteti suradnje ustanova visokog obrazovanja;

94.  napominje da je smanjen broj individualnih sudionika u mobilnosti izvan programa Erasmus+, što je posljedica činjenice da europske ustanove visokog obrazovanja prednost daju institucionaliziranom sustavu mobilnosti; potiče Komisiju i nacionalna tijela da obnove mogućnosti zahvaljujući kojima individualni kandidati mogu sudjelovati u mobilnosti;

95.  potiče Komisiju da ojača sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja tako što će među novim organizacijama i manjim ustanovama promicati potprograme u okviru programa Leonardo da Vinci te im uz to pružati pomoć da se prijave za odgovarajuće financiranje, davati dodatne smjernice, osposobljavanje putem interneta, personaliziranu potporu za pripremu kvalitetnih prijava za financiranje kroz kontakte s nacionalnim agencijama za program Erasmus+;

96.  poziva da se u cijelom svijetu promiče Europski prostor visokog obrazovanja te potiče sve relevantne dionike (države članice, ustanove i udruženja visokog obrazovanja) da učine diplome zajedničkih magistarskih studija Erasmus Mundus privlačnijima ustanovama visokog obrazovanja i potencijalnim podnositeljima prijava i time doprinesu vrednovanju individualnog u svijetu;

97.  predlaže da se jačanjem veza među Komisijom, državama članicama i nacionalnim agencijama ostvari veća uključenost nacionalnih agencija u izradu politika za obrazovanje, izobrazbu, mlade i sport;

Sljedeće programsko razdoblje

98.  poziva Komisiju i države članice da ulože više napora u pojednostavljivanje procedura i smanjivanje administrativnog opterećenja za studente, ustanove i poduzeća domaćine uključene u projekte Erasmusa+, posebno za one koji tu mogućnost nedovoljno koriste, kako bi se poboljšalo i omogućio jednak pristup te postupci prijave, vrednovanja i prepoznavanja; smatra da informacije o tom programu treba pružati na svim službenim jezicima EU-a kako bi se potaknulo veće sudjelovanje u programu; poziva Komisiju i nacionalne agencije da standardiziraju kriterije za pristup kako bi se pristup omogućio najvećem mogućem broju kandidata;

99.  predlaže da bi suzdržavanje od dodatnog usklađivanja i velikih promjena u strukturi programa trebalo biti prioritet te da bi radije trebalo zaštititi i učvrstiti ono što je dosad postignuto i po potrebi provesti postupna poboljšanja;

100.  preporučuje da bi trebalo povećati važnost i vidljivost neformalnog obrazovanja i na području zapošljavanja mladih i obrazovanja odraslih u okviru programa Erasmus+ jer je neformalno obrazovanje ključno za ideju europskog građanstva te promicanje demokracije i obrazovanje o vrijednostima; program se, međutim, često zbog svog naziva veže samo uz formalno obrazovanje;

101.  poziva Komisiju da u rad na sljedećem programskom razdoblju te uvođenje mogućih poboljšanja uključi relevantne dionike kako bi se osigurao daljnji uspjeh programa i njegova dodana vrijednost;

102.  preporučuje da se u okviru ključne mjere 1. programa Erasmus+ dodatno razvija međusektorska mobilnost pojedinaca kako bi se učenici i studenti, nastavnici, učitelji, voditelji osposobljavanja, pripravnici, radnici i mladih ljudi mogli u potpunosti uključiti u međusektorsku mobilnost;

103.  traži da se jasno definiraju međusektorski projekti kako bi se izbjegle nejasnoće zbog pogrešnog označivanja projekata;

104.  poziva da se unutar novog višegodišnjeg financijskog okvira za sljedeću generaciju programa osigura postojeća razina proračunskih sredstava te također smatra da je za apsolutno nužan preduvjet za daljnji uspjeh programa dodatno povećanje proračuna kojim se za sljedeću generaciju programa osigurava godišnja razina financijskih sredstava koja će u najmanju ruku biti jednaka iznosu tijekom zadnje godine provedbe postojećeg okvira; predlaže da Komisija ispita mogućnost povećanja pretfinanciranja;

105.  zadovoljan je strukturom programa i poziva Komisiju da u prijedlogu za sljedeću generaciju programa zadrži posebna poglavlja i zasebne proračune za obrazovanje i osposobljavanje, za mlade i za sport, vodeći računa o njihovim posebnim profilima, te da prilagodi obrasce za prijavu, sustave izvješćivanja i zahtjeve u pogledu razvijenih proizvoda prema sektorima;

106.  potiče nacionalne agencije da dostupna financijska sredstva po ključnim mjerama i po sektorima učine lako dostupnima nakon svakog kruga prijava kako bi se kandidatima omogućilo strateško planiranje njihovih budućih aktivnosti te da objavljuju rezultate odabira projekata i proračunske linije kako bi se mogao provoditi odgovarajući vanjski nadzor programa;

107.  poziva Komisiju da redovito revidira iznose financijskih potpora, kao što su paušalni iznosi za putovanja i naknade za troškove boravka, kako bi zajamčilo da odgovaraju stvarnim troškovima života i kako bi se izbjeglo zaduživanje u razdoblju osposobljavanja te time spriječila diskriminacija i zanemarivanje osoba sa manje financijskih sredstava i/ili posebnim potrebama;

108.  ističe da u sektoru mladih postoji posebna usmjerenost na skupine u nepovoljnom položaju; predlaže da se strategija za uključenost i raznovrsnost proširi na sve programske sektore kako bi se promicala socijalna uključenost i sudjelovanje osoba s posebnim potrebama ili s manjim mogućnostima u okviru programa Erasmus+;

109.  poziva Komisiju da predstavi, a države članice da podrže kvalitativni okvir za naukovanje i prijedlog za povećanje mobilnosti naučnika kojim će se zajamčiti da naučnici, stažisti, pripravnici i polaznici programa stručnog obrazovanja i osposobljavanja imaju određena prava i primjerenu zaštitu te da programi mobilnosti nikada ne budu zamjena za standardne ugovore o radu; poziva na kvalitetne i plaćene programe pripravništva i stažiranja te traži da države članice prijavljuju slučajeve u kojima se prekrše uvjeti u pogledu zadataka ili prava korisnika programa Erasmus+;

110.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama u pogledu ostvarivanja jače suradnje među obrazovnim ustanovama i ključnim dionicima (lokalnim/regionalnim tijelima, socijalnim partnerima, privatnim sektorom, predstavnicima mladih, ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkim organizacijama i organizacijama civilnog društva) kako bi se unaprijedila usklađenost obrazovnog sustava i sustava za strukovno obrazovanje i osposobljavanje stvarnim potrebama tržišta rada te kako bi se zajamčilo da su ishodi te suradnje vidljivi u programu Erasmus+; smatra da aktivno sudjelovanje korisnika i svih dionika u planiranju, organizaciji, praćenju, provedbi i ocjenjivanju programa jamči njegovu održivost, uspjeh i dodanu vrijednost;

111.  podržava da se mobilnim studentima omogući kombiniranje studija u inozemstvu sa stručnom praksom povezanom sa studijem u okviru programa, čime bi se olakšao njihov boravak u inozemstvu, smanjila socijalna selektivnost, povećao broj mobilnih studenata, nadogradile vještine studenata i ojačale veze između visokog obrazovanja i radnog okruženja; poziva Komisiju da pri raspodjeli bespovratnih sredstava iz programa Erasmus+ posebnu pozornost obrati na dugoročnu mobilnost naučnika;

112.  napominje da postoji neravnoteža među državama članicama u pogledu kriterija prihvatljivosti za program Erasmus+; inzistira na tome da Komisija treba zajamčiti da se u svim nacionalnim agencijama pravila programa primjenjuju na ujednačen način, pri čemu se trebaju poštovati zajednički standardi kvalitete i proceduralne prakse kako bi se postigla unutarnja i vanjska usklađenost programa Erasmus+ te kako bi se program pozicionirao kao istinski europski program; u tom kontekstu poziva Komisiju da za nacionalne agencije sastavi europske smjernice o provedbi programa Erasmus+; potiče nacionalne agencije, koje moraju biti uključene u postupak praćenja, da se usredotoče i na uspostavljanje ili doprinos uspostavljanju foruma za konstruktivni dijalog među tijelima zaduženima za obrazovanje i radne politike u svim državama članicama; snažno potiče bolju usklađenost među agencijama u cilju spajanja projekata koji se bave sličnim pitanjima;

113.  poziva Komisiju i države članice da povećaju prilike za osposobljavanje u inozemstvu u području SOO-a, da stručno obrazovanje i osposobljavanje postave kao najbolji izbor za pronalaženje posla i početak obećavajuće karijere te da zajamče pristup građanima svih dobi i osiguraju odgovarajuća sredstva jer sredstva trenutačno namijenjena stručnom obrazovanju i osposobljavanju nisu razmjerna(21) broju potencijalnih podnositelja prijava za sudjelovanje u ponuđenim programima mobilnosti; snažno podupire učinkovito promicanje i poticanje mobilnosti na području stručnog obrazovanja i osposobljavanja među ženama i smatra da bi si države članice u tom pogledu trebale zadati ambiciozne ciljeve te da bi napredak trebalo pomno pratiti;

114.  ističe da je u tijeku redefiniranje radnih mjesta i vještina, prije svega zbog prijelaza na digitalnije gospodarstvo s novim poslovnim modelima i sektorima okrenutima budućnosti; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da je program Erasmus+ u skladu s tom stvarnošću;

115.  poziva na intenzivnije promicanje programa mobilnosti kad je riječ o višim razinama visokog obrazovanja kako bi se zajamčila mobilnost među europskim istraživačkim centrima i dodatno razvijao cilj da europska sveučilišta postanu međunarodna;

116.  ističe da je potrebno proširiti informiranost o instrumentu Erasmus+ kao o sredstvu za stjecanje individualnih vještina i dodane vrijednosti, čime bi se zajamčio ispravan pristup tom instrumentu i njegova učinkovitost te otklonio rizik da postane samo jedno životno iskustvo;

117.  poziva Komisiju da sastavi i stavi na raspolaganje ažurirane statističke podatke te da provede studije o praćenju provedbe programa Erasmus+, prije svega u pogledu stope korištenja među mladima podijeljene prema regijama i prema spolu, u pogledu utjecaja na zapošljivost te na vrstu i stopu zapošljavanja, te u pogledu utjecaja na plaće i načina na koji se on može poboljšati; poziva Komisiju da analizira razloge zbog kojih se neke države više prijavljuju za mobilnost u okviru stručnog obrazovanja i osposobljavanja, da utvrdi gdje je prisutan najveći rodni jaz i zašto te gdje ima više kandidata s invaliditetom, kao i da izradi plan za poticanje sudjelovanja ostalih država; stoga poziva nacionalne agencije u državama članicama na blisku suradnju u pogledu razmjene informacija i statističkih podataka; i dalje smatra da u sljedeću reviziju programa Erasmus+ sredinom programskog razdoblja treba uključiti rezultate studija i statistika te da ih treba uzeti u obzir;

118.  podsjeća da u vrijeme osobite krize u pogledu temeljnih vrijednosti EU-a instrument Erasmus+ može pružiti izvrsnu priliku za promicanje integracije, razumijevanja i solidarnosti među mladima; stoga poziva da se promiče integracija mladih senzibilizacijom na različite kulture i tradicije te na njihovo međusobno i nužno poštovanje;

119.  predlaže da Komisija u sljedećem financijskom razdoblju (nakon 2020.) zadrži poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje kao ciljeve budućeg programa Erasmus+, uključujući mobilnost, te da u program uključi sljedeće elemente:

   i. pažljivu procjenu utjecaja postojećih mjera kojima se poduzetništvo promiče obrazovanjem i osposobljavanjem te njihovu moguću prilagodbu, uz posebnu pozornost utjecaju na nedovoljno zastupljene skupine i skupine u nepovoljnom položaju;
   ii. promicanje bolje definiranog sadržaja i alata za učenje u formalnom i neformalnom obrazovanju za sve studente, koji će obuhvaćati i teorijske i praktične module, kao što su npr. studentski poduzetnički projekti;
   iii. promicanje partnerstva među obrazovnim ustanovama, poduzećima, neprofitnim organizacijama te pružateljima neformalnog obrazovanja kako bi se razradili prikladni tečajevi i kako bi se studentima omogućilo stjecanje potrebnog praktičnog znanja i upoznavanje s primjerima;
   iv. razvoj vještina u područjima poduzetničkih procesa, financijske pismenosti, pismenosti i vještina u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kreativnog razmišljanja, rješavanja problema i inovativnog duha, samouvjerenosti, prilagodljivosti, timskog rada, upravljanja projektima, procjene rizika i preuzimanja rizika te specifičnih poslovnih vještina i znanja;
   v. stavljanje naglaska na neformalno i informalno učenje kao istaknuto okruženje za usvajanje poduzetničkih kompetencija;

120.  potiče države članice da nastave sudjelovati u programu Erasmus za mlade poduzetnike te da ga promiču među mladima koji žele započeti poslovne projekte kako bi im se omogućilo stjecanje iskustva u inozemstvu i novih vještina koje će im pomoći u uspješnoj realizaciji poslovnih projekata;

121.  snažno potiče uzajamno podučavanje nakon studija, osposobljavanja ili radnog iskustva u inozemstvu kako bi se povećao utjecaj projekta Erasmus+ na lokalne zajednice; ističe da je dijeljenje dobrih praksi od ključne važnosti za poboljšanje kvalitete projekata u okviru programa Erasmus+; pozdravlja platformu programa Erasmus+ za širenje rezultata projekta i poziva na odlučniji pristup dijeljenju dobrih praski i međunarodnim razmjenama gledišta među nacionalnim agencijama, partnerima i korisnicima programa; poziva Komisiju da kandidatima za program pruži podršku pri traženju međunarodnih partnera izradom platformi jednostavnih za korištenje na kojima bi se objedinile javne informacije o korisnicima programa i njihovim projektima;

122.  poziva Komisiju da poboljša Vodič kroz program i da ga učini jednostavnijim i razumljivijim te da izradi posebne informativne brošure za svaku od ključnih mjera; poziva Komisiju da pojednostavi postupak prijavljivanja i smanji administrativno opterećenje;

123.  podržava razvoj ustanova za obrazovanje odraslih stalnim stručnim usavršavanjem i prilikama za mobilnost za učitelje, ravnatelje, voditelje osposobljavanja i drugo obrazovno osoblje; potiče razvoj vještina i kompetencija, prije svega kad je riječ o učinkovitom korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju odraslih za bolje ishode učenja; ističe važnost razmjene najboljih praksi;

124.  pozdravlja razvoj pilot-projekata kao što je „Europski okvir za mobilnost naučnika: razvoj europskog građanstva i vještina integracijom mladih u tržište rada”, čiji su ciljevi provedba ekonomski isplativih sustava prekogranične mobilnosti naučnika među ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, poduzećima i drugim relevantnim organizacijama te formalno priznavanje i vrednovanje ishoda učenja i podržavanje međusobnog priznavanja diploma, ili „Mobilnost mladih u strukovnom osposobljavanju – bolja mobilnost mladih”, čiji je cilj poboljšanje mobilnosti mladih u strukovnom osposobljavanju; poziva Komisiju da na djelotvoran način provede ta dva pilot-projekta i njihovu dugoročnu integraciju u program Erasmus+;

125.  poziva Komisiju i države članice da zajamče veću i dugoročniju strukturnu potporu europskim organizacijama civilnog društva u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta dodjeljivanjem bespovratnih sredstava jer su to organizacije koje europskim građanima i stanovnicima pružaju mogućnosti učenja i prostor za sudjelovanje u razvoju i provedbi europskih politika;

126.  poziva Komisiju da pronađe prikladno rješenje za položaj nevladinih organizacija na europskoj razini sa sjedištem u Bruxellesu koje traže sredstva od belgijskih nacionalnih agencija;

o
o   o

127.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 50.
(2) SL L 394, 30.12.2006., str. 10.
(3) SL C 311, 19.12.2009., str. 1.
(4) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 29.
(5) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 77.
(6) SL C 372, 20.12.2011., str. 1.
(7) SL C 372, 20.12.2011., str. 31.
(8) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.
(9) SL C 70, 8.3.2012., str. 9.
(10) SL C 208, 10.6.2016., str. 32.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0292.
(12) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.
(13) SL C 172, 27.5.2015., str. 17.
(14) SL C 417, 15.12.2015., str. 36.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0106.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0291.
(18) http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2014/erasmus-impact_en.pdf
(19)Znanstveno i političko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra o jezicima i zapošljivosti, 2015.
(20) SL C 111, 6.5.2008., str. 1.
(21) Prema navodima Komisije 2016. je zbog nedostatka sredstava stopa uspješnosti prihvatljivih prijava za mobilnost u SOO-u u okviru programa Erasmus+ iznosila 42 %. Situacija se postupno pogoršavala – 2014. stopa uspješnosti iznosila je 54 %, a 2015. 48 %. Iako su se tijekom godina dostupna sredstva neznatno povećala, potražnja je rasla puno brže te ograničena sredstva programa Erasmus+ ne omogućavaju financiranje u skladu s potražnjom.

Pravna napomena