Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2903(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0140/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0140/2017

Rasprave :

PV 13/02/2017 - 11
CRE 13/02/2017 - 11

Glasovanja :

PV 15/02/2017 - 7.15
CRE 15/02/2017 - 7.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0042

Usvojeni tekstovi
PDF 341kWORD 53k
Srijeda, 15. veljače 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Biološki pesticidi niskog rizika
P8_TA(2017)0042B8-0140/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla (2016/2903(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište proizvoda za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1), a posebno njezine članke 22. i 47., članak 66. stavak 2. i Prilog II. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(2), a posebno njezine članke 12. i 14.,

–  uzimajući u obzir nacrt uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište proizvoda za zaštitu bilja u pogledu kriterija za odobrenje aktivnih tvari niskog rizika (D046260/01),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2016. o tehničkim rješenjima za održivu poljoprivredu u EU-u(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2016. o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti(4),

–  uzimajući u obzir „Provedbeni plan za povećanje dostupnosti proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i ubrzanje provedbe plana integrirane zaštite bilja u državama članicama”, koji je sastavila Stručna skupina za održivu zaštitu bilja i koji je Vijeće odobrilo 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Akcijski plan protiv povećanja prijetnje od otpornosti na antimikrobna sredstva (COM(2011)0748) i nadolazeći akcijski plan protiv otpornosti na antimikrobna sredstva (AMR) koji će Komisija pokrenuti 2017.,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o biološkim pesticidima niskog rizika (O-000147/2016 – B8-1821/2016),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je upotreba konvencionalnih proizvoda za zaštitu bilja sve češća tema javne rasprave zbog potencijalnih rizika koje ti proizvodi predstavljaju za ljudsko zdravlje, životinje i okoliš;

B.  budući da se smanjuje broj aktivnih tvari dostupnih na tržištu EU-a koje se koriste za zaštitu bilja; budući da su poljoprivrednicima EU-a i dalje potrebna razna sredstva za zaštitu usjeva;

C.  budući da je važno poticati razvoj alternativnih postupaka ili tehnika kako bi se smanjila ovisnost o upotrebi konvencionalnih pesticida;

D.  budući da je sprečavanje prehrambenog otpada prioritet EU-a, a pristup primjerenim rješenjima za zaštitu bilja ključan je za sprečavanje štete koju uzrokuju nametnici i bolesti i koja dovodi do prehrambenog otpada; budući da prema podacima FAO-a 20 % proizvodnje voća i povrća u Europi propadne na poljima(5);

E.  budući da se neželjeni ostaci pesticida i dalje mogu pronaći u tlu, vodi i okolišu općenito, te da čak i određeni postotak poljoprivrednih proizvoda biljnog ili životinjskog podrijetla može sadržavati ostatke pesticida iznad maksimalnih razina ostataka utvrđenih za pesticide;

F.  budući da se Uredbom (EZ) br. 1107/2009 utvrđuju kriteriji za identifikaciju tvari niskog rizika koji se primjenjuju neovisno o podrijetlu tvari i budući da pesticidi niskog rizika mogu biti i biološkog i sintetskog podrijetla;

G.  budući da se pesticidima biološkog podrijetla općenito smatraju proizvodi za zaštitu bilja na bazi mikroorganizama, tvari biljnog podrijetla, biološki proizvedenih kemikalija ili semiokemikalija (kao što su feromoni i razna eterična ulja) i njihovi nusproizvodi; budući da se u aktualnom regulatornom okviru za proizvode za zaštitu bilja(6) ne radi pravna razlika između bioloških i sintetskih kemijskih proizvoda za zaštitu bilja;

H.  budući da su novija znanstvena istraživanja pokazala da izloženost subletalnim dozama određenih herbicida može uzrokovati negativne promjene osjetljivosti bakterija na antibiotike(7) i da kombinacija velike upotrebe herbicida i antibiotika u blizini domaćih životinja i insekata može dovesti do češće upotrebe antibiotika zbog potencijalnog smanjenja njihova terapeutskog učinka;

I.  budući da proizvodi za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla predstavljaju moguću alternativu konvencionalnim proizvodima za zaštitu bilja, za poljoprivrednike u konvencionalnoj kao i organskoj poljoprivredi, te bi mogli doprinijeti većoj održivosti poljoprivrede; budući da se neki proizvodi za zaštitu bilja koji su biološkog podrijetla odlikuju novim načinima djelovanja, što bi moglo biti korisno s obzirom na rastuću otpornost na konvencionalne proizvode za zaštitu bilja te bi moglo ograničiti utjecaj na neciljane organizme; budući da bi proizvodi za zaštitu bilja niskog rizika i biološkog podrijetla trebali biti jedna od preferiranih opcija za neprofesionalne korisnike i za kućno vrtlarenje, uz druge nekemijske metode suzbijanja ili prevencije;

J.  budući da je upotreba proizvoda za zaštitu bilja potrebna kako bi se na odgovarajući način zadovoljile potrebe za hranom i hranom za životinje te budući da se u postupku odobrenja tih proizvoda i njihovih aktivnih tvari primjenjuje načelo predostrožnosti(8);

K.  budući da dugotrajan proces odobrenja i registracije prije stavljanja na tržište niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla proizvođačima predstavlja ozbiljnu ekonomsku prepreku;

L.  budući da je u skladu s Direktivom 2009/128/EZ provedba integrirane zaštite bilja obvezna u Uniji; budući da bi države članice i lokalne vlasti trebale staviti veći naglasak na održivu upotrebu pesticida, uključujući alternativne niskorizične proizvode za zaštitu bilja;

M.  budući da se prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari odobravaju na razini Unije, dok je odobravanje proizvoda za zaštitu bilja koji sadrže te aktivne tvari u nadležnosti država članica;

N.  budući da se člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 dozvoljava odobravanje aktivnih tvari kao aktivnih tvari niskog rizika ako ispunjavanju opće kriterije za odobrenje i specifične kriterije za tvari niskog rizika navedene u Prilogu II. stavku 5.; budući da je člankom 47. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 određeno da se proizvodi za zaštitu bilja koji sadrže samo aktivne tvari niskog rizika, ne sadrže tvari koje izazivaju zabrinutost, ne iziskuju posebne mjere smanjenja rizika i dovoljno su učinkoviti odobravaju kao proizvodi za zaštitu bilja niskog rizika;

O.  budući da je trenutačno u Uniji odobreno samo sedam aktivnih tvari klasificiranih kao tvari „niskog rizika”, od čega je šest aktivnih tvari biološkog podrijetla; budući da Komisija u svojem programu obnove daje prednost ispitivanju tvari za koje se pretpostavlja da su tvari niskog rizika;

P.  budući da neke države članice nisu odobrile proizvode koji sadrže aktivne tvari niskog rizika biološkog podrijetla zbog toga što se doživljavaju manje učinkovitima u odnosu na sintetske kemijske pesticide, pri čemu nisu uopće uzele u obzir stalne inovacije u sektoru niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla, nisu vodile računa o prednostima za organsku poljoprivredu u pogledu učinkovitosti resursa i nisu uzele u obzir trošak određenih drugih proizvoda za zaštitu bilja za poljoprivredu, zdravstvo i okoliš;

Q.  budući da su aktualnim regulatornim okvirom predviđeni određeni poticaji za aktivne tvari niskog rizika i proizvode za zaštitu bilja niskog rizika, točnije duže razdoblje od 15 godina za prvo odobrenje za aktivne tvari niskog rizika u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i kraći rok od 120 dana za odobrenje proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika u skladu s člankom 47. Uredbe (EZ) br. 1107/2009; budući da se, međutim, ti regulatorni poticaji primjenjuju tek na kraju postupka odobrenja, nakon što je aktivna tvar klasificirana kao tvar niskog rizika;

R.  budući da je člankom 12. Direktive 2009/128/EZ određeno da se upotreba pesticida smanjuje ili zabranjuje u određenim specifičnim područjima, kao što su područja kojima se koristi šira javnost i zaštićena područja; budući da se u takvim slučajevima poduzimaju odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom te se u prvom redu razmatra upotreba proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i bioloških mjera suzbijanja; budući da je u nekim državama članicama upotreba pesticida na tim specifičnim područjima već dugo zabranjena;

S.  budući da je Komisija Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje podnijela nacrt uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u pogledu kriterija za odobrenje aktivnih tvari niskog rizika; budući da taj nacrt sadrži pretpostavku o statusu niskog rizika aktivnih tvari koje su mikroorganizmi;

Opća razmatranja

1.  naglašava da je bez daljnjeg odgađanja potrebno povećati dostupnost pesticida niskog rizika u Uniji, uključujući proizvode za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla;

2.  ističe da poljoprivrednici moraju imati na raspolaganju širi spektar sredstava za zaštitu usjeva kako bi mogli odlučiti koje su mjere najbolje za održivu zaštitu njihovih usjeva; stoga podržava širu upotrebu raznih metoda, uključujući pesticide niskog rizika biološkog podrijetla, u skladu s načelima integrirane zaštite bilja;

3.  naglašava potrebu da se poveća dostupnost širokog spektra sredstava za zaštitu bilja u organskoj poljoprivredi koje bi bile u skladu i sa zahtjevima organske poljoprivrede i sa zahtjevima u pogledu učinkovitosti resursa;

4.  naglašava da se moraju zadovoljiti zahtjevi potrošača za sigurnom hranom koja je cjenovno pristupačna i proizvedena održivim metodama;

5.  naglašava da bi se u cilju poticanja razvoja i upotrebe novih proizvoda za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla evaluacija njihove učinkovitosti i rizika te njihove sposobnosti da odgovore na ekološke, zdravstvene i ekonomske potrebe poljoprivrede trebala osmisliti tako da poljoprivrednicima pruža odgovarajuću razinu zaštite bilja;

6.  naglašava važnost javne rasprave o dostupnosti alternativnih rješenja umjesto konvencionalnih proizvoda za zaštitu bilja i o stavljanju šireg izbora tvari na raspolaganje poljoprivrednicima i uzgajivačima, uključujući proizvode za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla te druge biološke mjere suzbijanja, kako bi se pronašla najodrživija rješenja u ekološkom, zdravstvenom i ekonomskom smislu; naglašava nužnost edukacije o potrebi da se postigne održiva zaštita usjeva; potiče daljnja istraživanja i inovacije u području niskorizičnih proizvoda za zaštitu bilja biološkog podrijetla;

7.  pozdravlja „Provedbeni plan za povećanje dostupnosti proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i ubrzanje provedbe plana integrirane zaštite bilja u državama članicama”, kako ga je odobrilo Vijeće; poziva države članice, Komisiju te Europsku i mediteransku organizaciju za zaštitu bilja (EPPO) da prate provedbu tog plana;

Hitne mjere

8.  poziva na brzo usvajanje nacrta uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u pogledu kriterija za odobrenje aktivnih tvari niskog rizika koji je Komisija podnijela Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje; poziva Komisiju da neprestano ažurira kriterije u skladu s najnovijim znanstvenim saznanjima;

9.  poziva Komisiju i države članice da ubrzaju evaluaciju, odobravanje, registraciju i nadzor upotrebe niskorizičnih proizvoda za zaštitu bilja biološkog podrijetla te da pritom zadrže procjenu rizika na visokoj razini;

10.  poziva države članice da uključe upotrebu niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla u svoje nacionalne akcijske planove za zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja;

11.  potiče države članice da razmjenjuju informacije i dobre prakse proizišle iz rezultata istraživanja o suzbijanju nametnika, čime se omogućava pronalazak alternativnih rješenja koja su održiva u ekološkom, zdravstvenom i ekonomskom smislu;

12.  poziva Komisiju da sastavi popis tvari niskog rizika koje su već na tržištu;

Revizija zakonodavstva u području proizvoda za zaštitu bilja

13.  pozdravlja inicijativu Komisije iz 2016. za provedbu ocjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT); ističe da ta inicijativa u okviru programa REFIT ne smije dovesti do snižavanja zdravstvenih standarda te standarda sigurnosti hrane i zaštite okoliša; zabrinut je da bi opća revizija cijele Uredbe (EZ) br. 1107/2009 povezana s tom inicijativom u okviru REFIT-a mogla trajati nekoliko godina;

14.  ističe potrebu za revizijom Uredbe (EZ) br. 1107/2009 kako bi se potaknuo razvoj, odobravanje i stavljanje na tržište EU-a niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla; zabrinut je da aktualni postupak odobrenja za stavljanje proizvoda za zaštitu bilja na tržište nije optimalan u slučaju pesticida niskog rizika biološkog podrijetla; ističe da postojeći postupak registracije osnovnih tvari niskog rizika ponekad u praksi djeluje kao neka vrsta patenta, što otežava upotrebu proizvoda koji se temelji na istoj tvari, a nije registriran u drugoj državi članici;

15.  poziva Komisiju da prije kraja 2018. podnese posebni zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009, izvan okvira opće revizije u vezi s inicijativom u sklopu REFIT-a, u cilju uspostave brzog postupka ispitivanja, odobravanja i registracije pesticida niskog rizika biološkog podrijetla;

16.  naglašava da je u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 potrebno dati definiciju „proizvoda za zaštitu bilja biološkog podrijetla” koja bi obuhvaćala proizvode za zaštitu bilja čija je aktivna tvar mikroorganizam ili molekula koja postoji u prirodi, dobivena prirodnim procesom ili sintetizirana tako da bude identična prirodnoj molekuli, te bi ih razlikovala od proizvoda za zaštitu bilja čija je aktivna tvar sintetska molekula koja ne postoji u prirodi, neovisno o metodi proizvodnje;

17.  poziva Komisiju da u svom izvješću o ocjeni nacionalnih akcijskih planova sastavljenom u skladu s odredbama članka 4. Direktive 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida utvrdi nedostatke u provedbi Direktive u državama članicama te da u njega uključi čvrste preporuke upućene državama članicama o provođenju hitnih mjera za smanjenje rizika od pesticida i njihova utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš i razvijanje, odnosno uvođenje alternativnih pristupa ili tehnika u cilju smanjenja ovisnosti o upotrebi pesticida;

o
o   o

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0251.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0252.
(5) FAO (2011.) Global food losses and food waste („Gubitak hrane i prehrambeni otpad u svijetu”).
(6) Pojam „pesticidi” obuhvaća i biocidne proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom rezolucijom.
(7) npr. Kurenbach, B., Marjoshi, D., Amábile-Cuevas, C.F., Ferguson, G.C., Godsoe, W., Gibson, P. i Heinemann, J.A., 2015., „Sublethal exposure to commercial formulations of the herbicides dicamba, 2,4-dichlorophenoxyacetic acid, and glyphosate cause changes in antibiotic susceptibility in Escherichia coli and Salmonella enterica serovar Typhimurium”, mBio 6(2):e00009-15. doi:10.1128/mBio.00009-15. („Izloženost subletalnim dozama komercijalnih formulacija herbicida dikambe, 2,4-diklorofenoksiacetatne kiseline i glifosata izaziva promjene u osjetljivosti na antibiotike kod bakterija Escherichia coli i Salmonella enterica serovar Typhimurium”).
(8) Članak 1. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

Pravna napomena