Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2144(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0033/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0033/2017

Rasprave :

PV 13/03/2017 - 13
CRE 13/03/2017 - 13

Glasovanja :

PV 14/03/2017 - 6.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0075

Usvojeni tekstovi
PDF 382kWORD 59k
Utorak, 14. ožujka 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Sredstva EU-a za ravnopravnost spolova
P8_TA(2017)0075A8-0033/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2017. o sredstvima EU-a za ravnopravnost spolova (2016/2144(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i drugi podstavak članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. ‒ 2020.(1),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(2) o rodno osviještenoj politici priloženu VFO-u,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Preispitivanje/revizija u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. – Proračun EU-a usmjeren na rezultate” (COM(2016)0603),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o godišnjem praćenju programa Obzor 2020. za 2014.” (SWD(2016)0123),

–  uzimajući u obzir radni dokument Komisije „Programske izjave o rashodima poslovanja za nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.” (COM(2016)0300),

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku naslovljen „Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena: preobrazba života djevojčica i žena vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020.” (SWD(2015)0182),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Strateška suradnja za jednakost spolova 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu rada za ostvarivanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života(5),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Proračun EU-a za jednakost spolova”, koju je Resorni odjel D Parlamenta objavio 2015., te dodatnu studiju o uporabi fondova za jednakost spolova u odabranim državama članicama, koju je 2016. objavio Resorni odjel C,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. rujna 2010. naslovljenu „Strategija za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015.” (COM(2010)0491),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o rodno osviještenoj politici u radu Europskog parlamenta(6),

–  uzimajući u obzir izvješće Vijeća Europe o izradi proračuna kojom se uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova: završno izvješće Stručne skupine za rodni proračun, Strasbourg, 2005.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za proračunski nadzor (A8-0033/2017),

A.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljna vrijednost Europske unije sadržana u Ugovorima; budući da se člankom 8. UFEU-a uspostavlja načelo rodno osviještene politike i da se u njemu navodi da „u svim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena”;

B.  budući da je među 17 ciljeva Ujedinjenih naroda o održivom razvoju koje treba ostvariti do 2030. godine kao cilj broj 5 navedena ravnopravnost spolova, koja se primjenjuje na svih 17 ciljeva;

C.  budući da se u dokumentu Strateška suradnja za jednakost spolova 2016. – 2019., koji je Komisija objavila u prosincu 2015., naglašava ključna uloga sredstava EU-a u podupiranju ravnopravnosti spolova; budući da nijedna institucija Unije nije u svoj proračun dosljedno integrirala dimenziju ravnopravnosti spolova;

D.  budući da odluke o rashodima i prihodima na različit način utječu na žene i muškarce;

E.  budući da je Parlament u svojoj rezoluciji od 6. srpnja 2016. pod naslovom „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije(7)” podržao djelotvornu integraciju rodno osviještene politike;

F.  budući da se rodna pitanja uglavnom češće rješavaju u područjima „mekih” politika, kao što je razvoj ljudskih resursa, nego u „tvrdima”, kao što su infrastruktura i IKT, koje primaju veću financijsku potporu;

G.  budući da se za usklađivanje poslovnog i privatnog života mora osigurati dobro osmišljen sustav dopusta povezanog sa skrbi, zajedno s visokokvalitetnom, povoljnom i pristupačnom skrbi, što obuhvaća i javne ustanove, a rashode tih ustanova potrebno je smatrati dijelom infrastrukturnih ulaganja; budući da su ta dva čimbenika preduvjet za sudjelovanje žena na tržištu rada, na vodećim položajima, u znanosti i istraživanju, a time i za ravnopravnost spolova;

H.  budući da se u zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća poziva na to da se u godišnje proračunske postupke koji se primjenjuju za VFO za razdoblje 2014. – 2020. uključe, prema potrebi, rodno osjetljivi elementi, uzimajući u obzir načine na koje se ukupnim financijskim okvirom Unije pridonosi povećanoj ravnopravnosti spolova i jamči rodno osviještena politika; budući da je, unatoč tome, nužno pojačati konkretno djelovanje na većem uključivanju rodno osviještene politike jer se ona još uvijek slabo provodi u postojećim politikama i dobiva nedovoljna proračunska sredstva;

I.  budući da je od krize 2008. slabljenje ravnopravnosti spolova u javnim raspravama i političkom programu postalo očito i na razini EU-a i nacionalnoj razini; budući da će fiskalna konsolidacija i proračunska ograničenja nametnuta krizom vjerojatno dodatno smanjiti resurse dostupne za strategije i tijela za rodnu ravnopravnost;

J.  budući da, s obzirom na krizu povjerenja u Europsku uniju, puna transparentnost financija mora biti prioritet svih europskih institucija koji one ne smiju ignorirati;

K.  budući da je prema indeksu ravnopravnosti spolova za 2015. koji je objavio Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) cilj rodne ravnopravnosti u Europi još daleko od ostvarenja;

L.  budući da je jednaka plaća jedan od pokazatelja ravnopravnosti spolova; budući da su međutim jednako važni i napori EU-a te njihovi rezultati u povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada, jednakoj ekonomskoj neovisnosti žena i muškaraca, promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca pri donošenju odluka, suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja te zaštiti i podupiranju žrtava, kao i u promicanju ravnopravnosti spolova i prava žena diljem svijeta;

M.  budući da se u Pekinškoj platformi Ujedinjenih naroda za djelovanje iz 1995. poziva na pristup postupcima izrade proračuna kojim se uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova;

Opće napomene

1.  pozdravlja planirano uključivanje načela ravnopravnosti spolova u skladu s člankom 8. UFEU-a kao međusektorskog cilja politike proračuna EU-a u fondove i programe EU-a;

2.  žali, međutim, zbog činjenice da politička predanost EU-a ravnopravnosti spolova i rodno osviještenoj politici iskazana na visokoj razini još nije u potpunosti odražena u raspodjeli proračunskih sredstava i odlukama o potrošnji u svim područjima politika EU-a, kao dio proračunske metodologije kojom se u obzir uzima rodna perspektiva;

3.  primjećuje da je načelo ravnopravnosti spolova pri izradi proračuna dio sveobuhvatne strategije o ravnopravnosti spolova i stoga ističe da je predanost institucija EU-a u vezi s tim područjem od ključne važnosti; žali, u tom kontekstu, zbog činjenice da za razdoblje od 2016. do 2020. nije usvojena nikakva strategija EU-a za ravnopravnost spolova i, uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ravnopravnosti spolova od 16. lipnja 2016., poziva Komisiju da poboljša status svoje Strateške suradnje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019. tako što će je usvojiti kao komunikaciju;

4.  ističe važnost struktura i postupaka uključenih u izradu proračuna i potrebu da se promijene one strukture i postupci za koje se pokazalo da podupiru ili nenamjerno promiču neravnopravnost spolova;

5.  napominje da je potrebno podizati razinu osviještenosti i osigurati osposobljavanje u vezi s rodno osviještenom politikom i načelom ravnopravnosti spolova pri izradi proračuna kako bi se razvile rodno osjetljive strukture i postupci;

6.  napominje da neki programi EU-a (npr. Europski socijalni fond, Program za prava, jednakost i građanstvo 2014. – 2020., Obzor 2020., Instrument pretpristupne pomoći II, programi u području humanitarne pomoći, Instrument za razvojnu suradnju i Europski instrument za demokraciju i ljudska prava) obuhvaćaju konkretne mjere koje se odnose na ravnopravnost spolova, dok se drugi (npr. Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije, Fond europske pomoći za najpotrebitije, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i Europski fond za prilagodbu globalizaciji) pozivaju na opća načela ravnopravnosti spolova, no u vrlo malo programa određuju se jasni ciljevi i za to namijenjeni resursi ili se osiguravaju sustavna provedba i nadzor;

7.  žali zbog toga što nekoliko programa uključuje ravnopravnost spolova samo kao transverzalni cilj, što ne dovodi samo do smanjene podrške rodno specifičnim mjerama, nego gotovo onemogućuje procjenu iznosa koji se dodjeljuju rodnim pitanjima(8);

8.  žali zbog toga što većina programa financirana sredstvima EU-a ne obuhvaća posebne ciljane mjere s konkretnim dodjelama proračunskih sredstava za ravnopravnost spolova; napominje da bi se ravnopravnost spolova trebala prepoznati kao cilj politike u proračunskim naslovima EU-a i da bi se pritom trebao navesti iznos dodijeljen pojedinačnim ciljevima i mjerama politika kako bi oni bili transparentniji i kako ne bi zasjenili ciljeve povezane s ravnopravnošću spolova; također smatra da bi u okviru zadaća proračunskog nadzora trebalo navesti u kojoj se mjeri proračunom EU-a i njegovom provedbom podupire ili ometa politike ravnopravnosti;

9.  žali što se alati za rodno osviještenu politiku, kao što su rodni pokazatelji, procjena učinka s obzirom na spol i načelo ravnopravnosti spolova u donošenju proračuna, vrlo rijetko primjenjuju u izradi i provedbi politika, bez obzira na to je li riječ o primjeni na razini EU-a ili nacionalnih institucija; izražava žaljenje zbog nedostatka sveobuhvatnih pokazatelja povezanih sa spolom i podataka razvrstanih prema spolu i naglašava činjenicu da bi Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) trebao prikupiti sve pokazatelje povezane sa spolom i podatke razvrstane s obzirom na spol kako bi se omogućio dosljedan uvid u učinak politika EU-a na ravnopravnost spolova kao i ispravna financijska i proračunska odgovornost s tim u vezi; ističe temeljnu ulogu EIGE-a u premošćivanju jaza u suradnji između statističara i tvoraca politike u cilju podizanja svijesti o izazovima u pogledu prikupljanja osjetljivih podataka; stoga ponavlja svoj poziv da se dodatno razrade pokazatelji i statistički podaci o rodnim pitanjima kako bi se proračun EU-a mogao ocijeniti iz rodne perspektive i kako bi se omogućio nadzor nad uključivanjem rodne perspektive u izradu proračuna;

10.  izražava žaljenje zbog toga što unatoč zajedničkoj izjavi o rodno osviještenoj politici priloženoj VFO-u dosad nije došlo do većeg napretka na tom području;

11.  duboko žali zbog činjenice da iz VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. nije proizašla jasna strategija za ravnopravnost spolova s konkretnim ciljevima i dodjelom sredstava;

12.  napominje da se u Komunikaciji Komisije o preispitivanju u sredini razdoblja VFO-a objavljenoj u rujnu 2016. ne spominje provedba rodno osviještene politike;

13.  poziva na to da strategija za ravnopravnost spolova i njezino uključivanje u relevantna politička područja postanu dio Europskog semestra;

14.  ističe da bi transparentnost i pristup informacijama o stvarnim postignućima u pogledu ravnopravnosti spolova, a ne samo o provedbi, trebali biti pravi prioritet Europske unije;

15.  poziva na to da se odredbe o rodno osviještenoj politici prihvate i u područjima politike za koja se ne smatra da su izravno povezana s ravnopravnosti spolova poput IKT-a, prometa, potpore poduzetništvu i ulaganjima ili klimatskih promjena;

16.  smatra da bi mreža vanjskih stručnjaka i organizacija trebala biti uključena u svim fazama proračunskog postupka kako bi se povećala transparentnost i njegova demokratska kvaliteta, posebno u vezi s primjenom pristupa donošenja proračuna kojim se vodi računa o načelu ravnopravnosti spolova;

Financijska sredstva EU-a za ravnopravnost spolova u zapošljavanju, socijalnim pitanjima i uključivanju kroz europske strukturne i investicijske fondove

17.  naglašava da europski strukturni i investicijski fondovi čine najvažniju financijsku potporu za provedbu politike ravnopravnosti spolova u EU-u, posebice u slučaju Europskog socijalnog fonda (ESF), čiji je cilj poticanje potpune integracije žena na tržište rada; ističe da je prema Uredbi (EU) br. 1304/2013 rodno osviještena politika obvezan dio svih faza programa i projekata financiranih iz ESF-a, uključujući pripremu, provedbu, praćenje i evaluaciju;

18.  ističe važnu ulogu javnih službi u promicanju ravnopravnosti spolova; poziva Komisiju i države članice da rade na postizanju ciljeva iz Barcelone kako bi se svim ljudima omogućila ravnoteža između poslovnog i privatnog života, te da se koriste odgovarajućim instrumentima i poticajima, uključujući europske fondove kao što su Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, kojima se osiguravaju potrebna sredstva za socijalnu infrastrukturu u cilju pružanja kvalitetnih, povoljnih i pristupačnih usluga skrbi za djecu i ostale uzdržavane osobe, uključujući starije uzdržavane osobe i članove obitelji s invaliditetom; napominje da će to dovesti do većeg sudjelovanja žena na tržištu rada i njihove ekonomske neovisnosti;

19.  žali zbog toga što se žene još uvijek suočavaju s nejednakostima na radnom mjestu, kao što su manja stopa zaposlenosti, razlika u plaći, veća pojava atipičnih vrsta zapošljavanja ili rada na nepuno radno vrijeme, manja prava na mirovinu, segregacija u karijeri i niži stupanj napredovanja; ističe važnost Europskog socijalnog fonda u pogledu financiranja mjera za borbu protiv diskriminacije i promicanje ravnopravnosti spolova na radnom mjestu;

20.  napominje da se u tradicionalnom pristupu pri isplati socijalnih naknada ne uzima u obzir neplaćeni rad kao što je odgoj djece i briga o starijim osobama;

21.  napominje da će se prema radnom dokumentu službi Komisije o strateškoj suradnji za jednakost spolova 2016. – 2019. u razdoblju od 2014. do 2020. potrošiti 5,85 milijardi EUR na mjere promicanja ravnopravnosti spolova, od čega 1,6 % u okviru ESF-a za posebni investicijski prioritet „ravnopravnost između muškaraca i žena u svim područjima, uključujući u pristupu zapošljavanju, napredovanju u karijeri, postizanju ravnoteže između posla i privatnog života te promicanju jednake plaće za jednak rad”;

22.  napominje da bi se sredstvima iz EFRR-a trebalo i dalje podupirati ulaganje u skrb o djeci, brigu o starijim osobama i ostalu javnu i privatnu socijalnu infrastrukturu kojom se, među ostalim, potiče bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života;

23.  ističe važnu ulogu EPFRR-a u jamčenju potrebnih sredstava za potporu javnim uslugama i socijalnoj infrastrukturi u ruralnim područjima te u promicanju pristupa žena vlasništvu nad zemljištem i ulaganjima;

24.  poziva Komisiju da predloži nove ciljane mjere kojima bi se poticalo sudjelovanje žena na tržištu rada, kao što je posebni program koji se financira uz pomoć EPFRR-a u cilju pružanja potpore ženskom poduzetništvu;

25.  poziva Komisiju, države članice, regionalne i lokalne vlasti da se koriste potencijalom transverzalnih mogućnosti financiranja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u cilju potpore projektima usmjerenima na promicanje ravnopravnosti spolova; ističe važnost načela partnerstva koje se primjenjuje u okviru europskih i investicijskih fondova, a koje daje pozitivan doprinos rodno osviještenoj politici na lokalnoj razini;

26.  podsjeća na važnost potrebe uključivanja pokazatelja razvrstanih s obzirom na spol u pogledu praćenja i evaluacije operativnih programa, kao što je predviđeno Uredbom (EU) br. 1303/2013 kojom se utvrđuju zajedničke odredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima, kako bi se poštovao cilj ravnopravnosti spolova u fazi provedbe;

27.  izražava žaljenje zbog toga što unatoč naporima za izradu „standarda” u tom području i dalje nije uspostavljena sustavna metoda provedbe rodno osviještene politike u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao ni ciljane mjere povezane sa sveobuhvatnom strategijom rodno osviještene politike; poziva Komisiju i države članice da povećaju resurse za procjenu ravnopravnosti spolova ondje gdje je to potrebno te da dosljedno prate provedbu rodno osviještene politike;

28.  podsjeća na to da europski strukturni i investicijski fondovi podliježu ex ante uvjetima u pogledu roda, što iziskuje aranžmane za osposobljavanje odgovarajućeg osoblje i za uključivanje tijela nadležnih za ravnopravnost spolova tijekom pripreme i provedbe programa; poziva Komisiju da se pobrine za to da taj zahtjev bude ispunjen; poziva na učinkovito korištenje postojećim stalnim tijelima za ravnopravnost spolova na razini država članica; u tom kontekstu snažno pozdravlja najbolje nacionalne prakse kao što je mreža GenderCoP (Europska zajednica za praksu rodno osviještene politike) u Švedskoj; apelira na države članice da tijelima za ravnopravnost zajamče neovisnost, djelotvornost te dostatne ovlasti i resurse kako bi mogla obavljati svoje glavne zadaće;

29.  naglašava da je važno posvetiti posebnu pozornost i dati prednost mjerama ESIF-a kojima se podupiru ulaganja u obrazovne, socijalne i zdravstvene usluge, uz ustanove za skrb o djeci, s obzirom na to da se te usluge suočavaju sa smanjenjem javnih sredstava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i da bi se time povećao broj radnih mjesta;

30.  preporučuje da se u okviru VFO-a više financijskih sredstava dodijeli za socijalnu infrastrukturu i usluge za skrb o djeci i starijima;

Financijska sredstva EU-a za ravnopravnost spolova u pogledu temeljnih prava, jednakosti i građanstva u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo za razdoblje 2014. – 2020. (REC)

31.  žali zbog toga što se u proračunskim linijama za Program za prava, jednakost i građanstvo za razdoblje 2014. – 2020. (REC) ne određuju resursi dodijeljeni pojedinačnim ciljevima programa, čime se otežava analiza izdataka namijenjenih ravnopravnosti spolova i suzbijanju nasilja nad ženama;

32.  napominje da se prema radnom dokumentu službi Komisije o strateškoj suradnji za jednakost spolova 2016.– 2019. za dva cilja povezana s ravnopravnosti spolova i programom Daphne za borbu protiv nasilja nad ženama trenutačno izdvaja otprilike 35 % sredstava REC-a, dok ukupni proračun za ravnopravnost spolova u području temeljnih prava, jednakosti i građanstva u okviru programa REC za 2014. – 2020. iznosi 439,5 milijuna EUR; ističe da će, u usporedbi s ciljem ravnopravnosti spolova, većina sredstava biti dodijeljena u okviru cilja programa Daphne; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da Daphne nema svoju zasebnu proračunsku liniju s obzirom na to da je trenutačno jedan od posebnih ciljeva Programa za prava, jednakost i građanstvo; ističe da je nužno osigurati dostatnu financijsku potporu za program Daphne te očuvati njegovu vidljivost i izrazito uspješan profil;

33.  naglašava da se pozivi upućeni u okviru cilja programa Daphne za razdoblje 2014. – 2020. odnose na sve oblike nasilja nad ženama i/ili djecom; napominje da je većina resursa namijenjena za suzbijanje i sprečavanje nasilja povezanog sa štetnim praksama (39 %) te za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u obitelji ili nasilja u intimnim vezama koju pružaju službe specijalizirane za pružanje potpore ženama (24 %);

34.  napominje da su u okviru cilja ravnopravnosti spolova utvrđeni sljedeći prioriteti: jednaka ekonomska neovisnost žena i muškaraca te ravnoteža između poslovnog i privatnog života (44 % izdvojenih resursa); promicanje dobrih praksi u pogledu rodnih uloga i prevladavanje rodnih stereotipa u obrazovanju i osposobljavanju te na radnom mjestu (44 %) i pružanje potpore mrežama na razini EU-a u pogledu tema o ravnopravnosti spolova (12 %);

35.  ističe da izgradnja građanstva mora biti povezana ne samo sa zaštitom prava i njegovim širenjem, nego i s blagostanjem i dobrobiti, s obrazovanjem i izobrazbom oslobođenima od rodnih stereotipa te s dostupnošću socijalnih i zdravstvenih usluga, što obuhvaća i spolno i reproduktivno zdravlje;

36.  žali, međutim, zbog smanjenja raspoloživih sredstava za specifični cilj programa Daphne; ističe da su 2013. proračunska odobrena sredstva za preuzimanje obveza za program Daphne iznosila 18 milijuna EUR, u usporedbi s 19,5 milijuna EUR 2012. i više od 20 milijuna EUR 2011.; napominje nadalje da je 2016. u radnom programu REC-a za taj cilj predviđeno tek malo više od 14 milijuna EUR;

37.  poziva Komisiju da pri izradi godišnjeg programa rada poštuje prikladnu i pravednu raspodjelu financijske potpore među različitim područjima obuhvaćenima posebnim ciljevima REC-a, uzimajući istodobno u obzir razinu financijskih sredstava već dodijeljenih u okviru prethodnog programskog razdoblja (2007. – 2013.);

38.  poziva Komisiju da poveća potporu europskim mrežama koje se bave temom ravnopravnosti spolova i da time ojača mogućnosti uzajamnog učenja, posebno među podnacionalnim tijelima; napominje da je u prvom redu potrebna konkretna pomoć za povećanje sudjelovanja žena u donošenju odluka;

39.  poziva na veću jasnoću o tome kako se u okviru programa REC provodi cilj borbe protiv nasilja; ističe da je važno da sredstva stignu do lokalnih organizacija na terenu, kao i do lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se zajamčila učinkovita provedba; poziva na to da se prednost da organizacijama koje se bave sprečavanjem nasilja i podupiranjem žrtava svih oblika nasilja;

40.  prepoznaje da je potrebno zajamčiti potporu za provedbu postojećih lokalnih i regionalnih inicijativa za ravnopravnost spolova, kao što je Europska povelja o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini;

41.  poziva Komisiju da postroži zahtjev za prikupljanje podataka razvrstanih s obzirom na rod pri provedbi ovog programa kao ključnog alata za djelotvornu analizu primjene načela ravnopravnosti spolova u proračunskom planiranju;

Financijska sredstva EU-a za ravnopravnost spolova u području istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor 2020.

42.  ističe činjenicu da su u okviru programa Obzor 2020. (u daljnjem tekstu: „taj program”), u skladu sa zahtjevima iz članka 16. Uredbe (EU) br. 1291/2013 ravnopravnost spolova i rodna dimenzija uključene u istraživanje kao međusektorska pitanja u svakom od različitih dijelova programa rada;

43.  skreće pozornost na tri dominantna cilja u okviru tog programa, i to: poticanje jednakih mogućnosti i rodne ravnoteže u projektnim timovima; jamčenje rodne ravnoteže u donošenju odluka; i integraciju rodne dimenzije u sadržaj istraživanja;

44.  pozdravlja činjenicu da taj program pruža potporu istraživačkim tijelima u provođenju planova za ravnopravnost spolova; pozdravlja i zajednički projekt Komisije i Europskog instituta za ravnopravnost spolova za izradu internetskog alata za planove za ravnopravnost spolova kao sredstvo utvrđivanja i dijeljenja najboljih praksi s relevantnim dionicima;

45.  pozdravlja činjenicu da podnositelji zahtjeva imaju mogućnost u svoje prijedloge uključiti aktivnosti osposobljavanja i posebne studije o pitanjima ravnopravnosti spolova kao prihvatljive troškove;

46.  pozdravlja činjenicu da je rodna uravnoteženost među osobljem jedno od mjerila u okviru kriterija za ocjenjivanje u tom programu i da ocjenjivači, uz ostale važne aspekte prijedloga, ocjenjuju i način na koji se u okviru prijedloga uzimaju u obzir analize povezane sa spolom i/ili rodom;

47.  pozdravlja posebne pokazatelje upotrijebljene za praćenje provedbe perspektive ravnopravnosti spolova u tom programu, kao i činjenicu da je, što se tiče rodne ravnoteže u savjetodavnim skupinama programa Obzor 2020., sudjelovanje žena 2014. bilo na razini od 52 %(9);

48.  smatra da je potrebno dodatno preispitivanje kako bi se procijenili rezultati, među ostalim na temelju pokazatelja kao što su postotak sudionica i koordinatorica projekata u tom programu, te kako bi se po potrebi predložile prilagodbe konkretnih mjera;

49.  poziva na dodatno jačanje rodno osviještene politike u okviru tog programa te na postavljanje ciljeva za ravnopravnost spolova u strategijama, programima i projektima u svim fazama istraživačkog ciklusa;

50.  poziva na zadržavanje neovisne linije financiranja za projekte strukturnih izmjena u pogledu roda (kao što je Projekt za ravnopravnost spolova u istraživanju i inovacijama za razdoblje 2014. – 2016.), kao i za druge teme o ravnopravnosti spolova u istraživanju i inovacijama;

51.  pozdravlja činjenicu da se jedan od ciljeva programa „Znanosti s društvom i za društvo” odnosi na jamčenje ravnopravnosti spolova u istraživačkom postupku i sadržaju istraživanja; nadalje pozdravlja programe dodjele bespovratnih sredstava naslovljene „Potpora istraživačkim organizacijama za provedbu planova ravnopravnosti spolova” i „Promicanje ravnopravnosti spolova u okviru programa Obzor 2020. i europskog istraživačkog područja”; međutim, žali zbog toga što ne postoje posebne proračunske linije za ciljeve navedene u tom programu;

Ostali programi i sredstva koji uključuju posebne ciljeve o ravnopravnosti spolova

52.  ističe da prirodne katastrofe imaju golem utjecaj na infrastrukturu povezanu s javnim uslugama i da su stoga žene posebno pogođene; poziva Komisiju da u Fond solidarnosti EU-a uvede zahtjev za provedbu rodno osjetljive analize pri procjeni učinka na stanovništvo;

53.  napominje da na području vanjskih aktivnosti i razvojne suradnje Akcijski plan za ravnopravnost spolova uspostavljen za razdoblje 2016. – 2020. obuhvaća aktivnosti EU-a u trećim zemljama te da postoji nekoliko instrumenata vanjske pomoći kojima se podupiru ciljevi u pogledu ravnopravnosti spolova;

54.  ističe da djevojčice i žene žrtve oružanih sukoba imaju pravo na potrebnu zdravstvenu skrb, uključujući pristup kontracepcijskim sredstvima, hitnoj kontracepciji i uslugama pobačaja; podsjeća na to da se humanitarnom pomoći EU-a moraju poštovati prava djevojčica i žena u okviru međunarodnog humanitarnog prava te da ona ne bi trebala biti podložna restrikcijama koje nameću partnerski donatori, kao što je navedeno u proračunu EU-a za 2016.; pozdravlja pristup EU-a u tom pogledu; potiče Komisiju da zadrži svoje stajalište;

55.  poziva Komisiju da izdvoji razvojna sredstva EU-a za dobrovoljne, moderne usluge planiranja obitelji i reproduktivnog zdravlja kako bi se suzbili financijski nedostaci prouzročeni pravilom „globalnog blokiranja” koje je uvela nova Vlada SAD-a, a time i spasili životi žena, zaštitilo njihovo zdravlje i spriječilo širenje spolno prenosivih bolesti;

56.  ističe da je rodno osviještena politika također jedno od temeljnih načela nedavno uspostavljenog Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF); ponovno poziva na to da se u okviru migracijske politike i politike azila uzme u obzir rodna dimenzija tako da se ženama zajamči pristup sigurnim prostorima, posebnoj zdravstvenoj skrbi povezanoj sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, te da se posebna pozornost posveti specifičnim potrebama ranjivih osoba, kao što su žene koje su pretrpjele nasilje, uključujući seksualno nasilje, maloljetnici bez pratnje i druge skupine izložene riziku, uključujući skupinu LGBTI;

57.  poziva na to da se na razini EU-a donese sveobuhvatan katalog smjernica za migracijsku politiku i politiku azila koje se odnose na ravnopravnost spolova i da se stave na raspolaganje odgovarajuća sredstva za opširne programe osposobljavanja osoba koje bi u okviru obavljanja svojih poslova mogle doći u kontakt s izbjeglicama i tražiteljima azila; ističe da se te osobe mora senzibilizirati za rodno specifične potrebe žena izbjeglica i povezane rodno specifične probleme poput trgovanja ženama i djevojčicama;

58.  ističe aktualne probleme prenapučenosti prihvatnih centara za izbjeglice, kao i posljedice te situacije za sigurnost žena; poziva na veće korištenje AMIF-om kako bi se u prihvatnim centrima osigurali objekti za spavanje i sanitarni objekti za žene i muškarce, kao i pristup rodno osjetljivim zdravstvenim uslugama, uključujući prenatalnu i postnatalnu skrb;

59.  smatra da bi države članice trebalo potaknuti na to da se uz AMIF više koriste i kohezijskim fondovima te strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se poduprla integracija izbjeglica na tržište rada s posebnim naglaskom na pitanje kako dostupna skrb o djeci ženama izbjeglicama omogućuje pristup zaposlenju;

60.  poziva na preispitivanje povećanja sredstava za programe Daphne i Odysseus kao i proširenja njihova područja primjene, pri čemu bi trebalo procijeniti mogućnost proširenja tih programa kako bi se riješila velika ranjivost žena izbjeglica i pružila veća potpora u rješavanju tih rodno specifičnih problema;

61.  naglašava da su drugi fondovi, kao što je Fond za unutarnju sigurnost, posebni financijski instrumenti, kao što je instrument za hitnu potporu, te ostali ad hoc instrumenti i potpore, mobilizirani za rješavanje potreba u kontekstu trenutačne izbjegličke krize; upozorava na teškoće u praćenju uporabe tih sredstava, posebno iz rodne perspektive, te poziva na to da uporaba sredstava EU-a u tom području bude koordinirana, djelotvorna, transparentna i rodno osjetljiva;

62.  poziva na posebna sredstva za podupiranje ciljanih mjera u kojima sudjeluju lokalne organizacije na terenu te lokalne i regionalne vlasti kako bi se zajamčilo da su zaštićene osnovne potrebe, ljudska prava te sigurnost žena i djevojčica izbjeglica i migrantica te tražiteljica azila, uključujući trudnice i starije žene, kao i pripadnice skupine LGBTI;

Preporuke o politikama

63.  ponavlja prethodni zahtjev da se na svim razinama proračunskog postupka EU-a primjenjuje načelo ravnopravnosti spolova u donošenju proračuna; poziva na dosljednu primjenu načela ravnopravnosti spolova pri izradi proračuna tijekom cijelog proračunskog postupka u cilju korištenja proračunskih rashoda kao sredstva za promicanje rodne jednakosti;

64.  poziva da se pri pripremi programa financiranja EU-a nakon 2020. godine načelo rodne ravnopravnosti dosljedno i učinkovito uključuje u izradu proračuna i donošenje politika u cilju povećanja sredstava EU-a za mjere za suzbijanje rodne diskriminacije, uzimajući pritom u obzir:

   (i) utvrđivanje implicitnih i eksplicitnih rodnih pitanja,
   (ii) utvrđivanje dodjele povezanih sredstava, ako je to moguće, i
   (iii) ocjenjivanje hoće li se programima financiranja EU-a omogućiti nastavak postojećih nejednakosti između žena i muškaraca (i skupina žena i muškaraca) te djevojčica i dječaka kao i obrazaca rodnih odnosa, ili će oni dovesti do promjene;

65.  poziva da se pri izradi proračunskih naslova EU-a radi na ostvarenju jednako važnih rodnih ciljeva i normi rodno osviještene politike;

66.  poziva da se jasno odredi iznos koji će se dodijeliti za pojedinačne ciljeve i mjere politika namijenjene za ravnopravnost spolova kako bi se postigla veća transparentnost i odgovornost;

67.  napominje da rodno osviještena politika nije jednokratan zadatak te da izrada proračuna kojom se uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova zahtijeva neprestanu predanost razumijevanju rodnih pitanja, što uključuje analize i savjetovanja te neprestana usklađivanja proračuna kako bi se uzele u obzir promjenjive potreba žena i muškaraca, dječaka i djevojčica;

68.  smatra da je financiranje u iznosu od 6,17 milijardi EUR na razini EU-a, koji je u aktualnom VFO-u dodijeljen u svrhu postizanja ciljeva strateškog djelovanja u području rodne ravnopravnosti, prvi korak;

69.  smatra da je preispitivanje VFO-a u sredini programskog razdoblja mogla biti prilika za poboljšanje rezultata postignutih proračunom EU-a u provedbi ravnopravnosti spolova i za prikazivanje tih postignuća javnosti;

70.  žali, stoga, zbog odluke Komisije da se ne bavi pitanjem provedbe rodno osviještene politike u svojem preispitivanju VFO-a u sredini programskog razdoblja te poziva na konkretnije mjere kako bi se to riješilo;

71.  poziva na primjenu pokazatelja u pogledu roda prilikom odabira projekata, praćenja i evaluacije svih aktivnosti koje se financiraju iz proračuna EU-a; također poziva na obveznu procjenu učinka s obzirom na rod kao dio općenitog ex ante uvjeta i na prikupljanje podataka o korisnicima i sudionicima razvrstanih s obzirom na rod;

72.  snažno preporučuje da podaci razvrstani s obzirom na rod budu javno dostupni kako bi se osigurale financijska odgovornost i transparentnost;

73.  poziva na to da se za mjerenje neravnopravnosti spolova kao osnove za planiranje i provedbu programa financiranja EU-a usvoji metodologija sadržana u Izvješću o indeksu ravnopravnosti spolova za 2015. – Mjerenje rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji 2005. – 2012. koju je 2015. objavio Europski institut za ravnopravnost spolova;

74.  poziva institucije EU-a i države članice da za sve članove osoblja uključene u postupke donošenja odluka i proračuna organiziraju redovite programe osposobljavanja i tehničke potpore u vezi s alatima rodno osviještene politike; poziva na poticanje primjene načela ravnopravnosti spolova pri izradi proračuna i u strategijama EU-a i u nacionalnim strategijama kako bi se djelotvornije poticala ravnopravnost spolova;

75.  poziva Komisiju da pomno prati učinkovitost nacionalnih žalbenih tijela i postupaka u pogledu provedbe direktiva o ravnopravnosti spolova;

76.  traži od Revizorskog suda da u okviru svojih preporuka i tematskih izvješća pri ocjeni izvršenja proračuna Unije uključi rodnu perspektivu, u vezi s konkretnim ciljevima politika EU-a za ravnopravnost spolova kao i s horizontalnim aspektima tih politika; traži i od država članica da uključe rodnu perspektivu u svoje proračune kako bi se analizirali vladini programi i politike, kao i njihov učinak na dodjelu sredstava i doprinos ravnopravnosti muškaraca i žena;

77.  ponavlja svoju zabrinutost zbog izražene rodne neravnoteže među članovima Europskog revizorskog suda koji trenutačno čine 28 muškaraca i samo tri žene (dvije manje nego početkom 2016.), što je najveća razlika u institucijama EU-a; poziva Vijeće da odsada i sve dok se ne postigne zadovoljavajuća ravnoteža za svako buduće imenovanje Parlamentu predloži po dva kandidata, ženu i muškarca;

78.  pohvaljuje rad povjerenika za ljudska prava u Poljskoj koji je prema Zakonu o jednakom postupanju na čelu tijela nadležnog za provođenje jednakog postupanja; izražava duboku zabrinutost zbog nedavnog smanjenja proračunskih sredstava koje se tiče i povjerenika za ljudska prava; podsjeća na to da bi nacionalno tijelo za jednakost trebalo imati na raspolaganju odgovarajuće osoblje i sredstva te da bi se trebala poštovati i održati njegova neovisnost;

o
o   o

79.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(2) SL C 436, 24.11.2016., str. 51.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0338.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0072.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.
(8) 1. dio radnog dokumenta Komisije „Programske izjave o rashodima poslovanja” uz nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. (COM(2016)0300), str. 15.
(9) Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, „Godišnje izvješće o praćenju programa Obzor 2020. za 2014.”, ISBN 978-92-79-57749-9, str. 44.

Pravna napomena