Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2077(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0011/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0011/2017

Rasprave :

PV 13/03/2017 - 16
CRE 13/03/2017 - 16

Glasovanja :

PV 14/03/2017 - 6.13
CRE 14/03/2017 - 6.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0077

Usvojeni tekstovi
PDF 358kWORD 58k
Utorak, 14. ožujka 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Minimalni uvjeti za zaštitu kunića iz uzgoja
P8_TA(2017)0077A8-0011/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2017. o minimalnim uvjetima za zaštitu kunića iz uzgoja (2016/2077(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 13. i 43. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu kokoši nesilica,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće Eurobarometra br. 442 pod nazivom „Stavovi Europljana prema dobrobiti životinja” koje je objavljeno u ožujku 2016.,

–  uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) od 12. siječnja 2011. u vezi s dobrobiti životinja tijekom prijevoza,

–  uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane od 11. listopada 2005. naslovljeno „Učinak aktualnih sustava smještaja i držanja životinja na zdravlje i dobrobit kunića iz uzgoja”,

–  uzimajući u obzir poglavlje 7.5 Kodeksa Svjetske organizacije za zdravlje životinja o zdravlju kopnenih životinja naslovljeno „Klanje životinja”,

–  uzimajući u obzir Preporuke Vlade Ujedinjene Kraljevine u vezi s dobrobiti kunića,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0011/2017),

A.  budući da su po broju uzgojenih životinja kunići četvrta životinjska vrsta u svijetu i druga životinjska vrsta u EU-u;

B.  budući da se europski proizvođači moraju pridržavati visokih standarda u području zdravlja i dobrobiti životinja, koji nisu uvijek obvezni u trećim zemljama iz kojih EU uvozi životinje za klanje;

C.  budući da potrošači obraćaju sve više pozornosti na provjeru uvjeta uzgoja životinja;

D.  budući da je sektor kunićarstva posebno snažno pogođen padom potrošnje mesa u Europskoj uniji kao i ekonomskom krizom u poljoprivrednom sektoru i da su cijene prodaje pale za otprilike 20 % u tri godine, a da troškovi proizvodnje stagniraju;

E.  budući da treba uzeti u obzir nutritivni doprinos mesa kunića i ulogu te proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima, kao i značajan udio zaposlenih žena u mnogim ruralnim područjima u kojima su mogućnosti diversifikacije uzgoja stoke minimalne;

F.  budući da je u obzir potrebno uzeti dobrobit poljoprivrednika, jednako kao i dobrobit životinja;

G.  budući da se većina kunića uzgaja za proizvodnju mesa te da se više od 340 milijuna kunića ubije svake godine u tu svrhu; budući da uzgoj kunića čini manje od 1 % ukupne stočarske proizvodnje EU-a;

H.  budući da se sektor uzgoja kunića u EU-u suočava sa stalnim padom, a podaci za 2016. upućuju na pad proizvodnje 4,7 % zbog trenda među potrošačima da konzumiraju sve manje mesa kunića; budući da sektor uzgoja kunića djeluje pod globalnim tržišnim uvjetima i nema koristi od izravne pomoći ili tržišnih intervencija na temelju prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike;

I.  budući da EU ima negativnu trgovinsku bilancu s Kinom u pogledu mesa kunića; budući da 99 % uvoznog mesa kunića u EU-u potječe iz Kine; budući da će, ne poduzmu li se određene mjere, kineski proizvođači preteći uzgajivače EU-a, što će imati negativne posljedice na dobrobit životinja;

J.  budući da je važno i potrebno postići i zadržati isplativ uzgoj kunića radi očuvanja strukture ruralnih sredina ali i stope zapošljavanja, osobito žena, u sredinama u kojima druge vrste proizvodnje nisu moguće, kao i nastaviti omogućavati potrošačima raznovrsnu i visokokvalitetnu prehranu;

K.  budući da na svjetskoj razini Europska unija zauzima prvo mjesto među zemljama uzgajivačima kunića i nalazi se ispred Azije, a posebno Kine koja se s iznosom od 417 000 tona trupala godišnje nalazi na prvom mjestu među izvoznicima;

L.  budući da je i uzgajivačima kunića i cjelokupnom sektoru u interesu da uzgoj kunića, u skladu s europskim modelom proizvodnje, održava najviše svjetske standarde kad je riječ o sigurnosti hrane, zdravlju i dobrobiti životinja te očuvanju okoliša;

M.  budući da uzgoj kunića u Europi počiva na istovremenom postojanju različitih sustava proizvodnje te da je važan način diversifikacije prihoda za male poljoprivrednike, na kojem god se oni području nalazili;

N.  budući da je s prosječnom potrošnjom od 1,70 kg po stanovniku meso kunića jedno od najmanje konzumiranih u Uniji (između 1 % i 2 % ukupno konzumiranog mesa);

O.  budući da postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s lošom dobrobiti, visokim razinama stresa, visokom smrtnošću i pobolu kunića iz uzgoja u Europi, na što je Europska agencija za sigurnost hrane upućivala već 2005.; budući da su uvjeti držanja, hranjenje, genetika, zdravstveni aspekti i optimizacija emocionalnog stanja kunića iz uzgoja ključna pitanja za dionike uključene u uzgoj kunića, posebno u pogledu održavanja zdravlja i dobrobiti životinja;

P.  budući da se, otkad su pripitomljeni, većina kunića u EU-u najčešće drži u baterijskim kavezima, koji se u pogledu specifikacija mogu razlikovati od države do države, što u praksi često i jest slučaj;

Q.  budući da kunići, kao i ostale vrste koje koegzistiraju s ljudima, zadržavaju elemente svojeg prirodnog ponašanja, zbog čega je potrebno provesti daljnja istraživanja o mjerama i uvjetima koje je moguće provesti tijekom uzgoja kako bi se zajamčilo da kunići zadržavaju svoje prirodno ponašanje u što većoj mjeri, pod uvjetom to pozitivno utječe na njihovo zdravlje;

R.  budući da se za potrebe intenzivnog uzgoja koriste vrste kunića koje rano i brzo rastu, ranije zvane „kunići za meso”, posebno komercijalni križanci koji se koriste na industrijskim farmama za razmnožavanje u svrhu proizvodnje životinja za meso;

S.  budući da su sustavi ekološke proizvodnje u kojima se kunići drže u grupnim nastambama s pristupom malom području za ispašu i općenito više prostora moguća alternativa uzgoju u kavezima, iako takvi sustavi grupnih nastambi mogu prouzrokovati probleme u pogledu negativnih interakcija i agresivnosti među životinja, što može dovesti do lezija koje utječu na njihovo zdravlje i dobrobit te dovode do povećanja pojave bolesti koje se šire oralno-fekalnim putem;

T.  budući da se određenim nacionalnim propisima o biološkoj proizvodnji propisuje uzgoj kunića u grupnim nastambama uz pristup vanjskom prostoru za ispašu koji se nalazi u donjem dijelu nastambe;

U.  budući da je, kao što je slučaj s drugim vrstama, primjerice peradi, moguće istražiti sustave alternativne proizvodnje, među kojima su i sustavi ekološke proizvodnje, koji potrošačima mogu ponuditi širi raspon namirnica, i koji su zasad slabo razvijeni;

V.  budući da je, uzimajući u obzir navedeno, potrebno provesti daljnja istraživanja o izazovima i prilikama sustava grupnih nastambi;

W.  budući da je neznatna ekonomska vrijednost tog sektora u Europskoj uniji snažan razlog zašto se ne provode istraživanja i inovacije u cilju poboljšanja zdravlja i dobrobiti kunića;

X.  budući da postoje minimalni uvjeti za zaštitu svinja(1), teladi(2), kokoši nesilica(3) i tovnih pilića(4), kao i opća Direktiva Vijeća o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje(5), međutim ne postoji posebno zakonodavstvo EU-a o minimalnim uvjetima za zaštitu kunića iz uzgoja; budući da sve više potrošača i građana diljem EU-a traži regulaciju i bolju dobrobit kunića iz uzgoja;

Y.  budući da je sada na snazi zabrana konvencionalnog držanja kokoši nosilica u kavezima u skladu s Direktivom 1999/74/EZ i da je ta zabrana velikim dijelom uspješno provedena u državama članicama;

Z.  budući da određene države članice već imaju nacionalno zakonodavstvo i zadovoljavaju pravne zahtjeve za uzgoj kunića i izrađuju smjernice za najbolju praksu u suradnji sa sektorom; budući da je Austrija 2012. zabranila držanje kunića u kavezima za proizvodnju mesa te da je u Belgiji na snazi zakonodavstvo kojim se želi postupno ukinuti baterijske kaveze i do 2025. godine zamijeniti ih sustavima parkova;

AA.  budući da prema europskoj strategiji za dobrobit životinja prije uvođenja novog zakonodavstva postojeće zakonodavstvo treba u potpunosti provesti te treba potaknuti razvoj smjernica za najbolju praksu;

AB.  budući da bi, s obzirom na potražnju za prijelazom na alternativne proizvodne sustave i na skromnu ekonomsku važnost uzgoja kunića u europskoj proizvodnji životinja, države članice i Komisiju trebalo potaknuti na provođenje daljnjih istraživanja u područjima zdravlja, dobrobiti, uzgoja, držanja, hranjenja, ponašanja i omamljivanja kunića;

AC.  budući da je u znanstvenom mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane iz 2005. o sustavima držanja i čuvanja kunića iz uzgoja predloženo povećanje veličine kaveza, smanjenje broj životinja po jedinici površine za životinje koje još rastu i terapeutske intervencije, uključujući korištenje aditiva za smanjenje pojave bolesti;

AD.  budući da se preporuke o klanju životinja iz Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), uključujući metode omamljivanja i stručnu osposobljenost subjekta koji provode te metode, primjenjuju i na kuniće;

AE.  budući da se člankom 3. Direktive Vijeća 98/58/EZ o dobrobiti životinja zahtijeva da se poduzmu „svi razumni koraci” radi osiguranja dobrobiti životinja, a u članku 4. definiraju se standardi za držanje životinja u smislu „stečenog iskustva i znanstvenih spoznaja”, što podrazumijeva standarde koje su utvrdile Europska agencija za sigurnost hrane i Svjetska organizacija za zdravlje životinja;

Opće napomene

1.  prima na znanje da se kunići u EU-u obično drže u konvencionalnim neobogaćenim kavezima, tj. ogoljenom okruženju koji sadrži samo sustav za hranu i vodu, a koji prema posljednjim znanstvenim saznanjima nisu u skladu s uvjetima za optimalan uzgoj; također napominje da se kunići ponekad hrane isključivo peletima bez pristupa vlaknastom materijalu te da uski prostor ogoljenih žičanih kaveza može dovesti do abnormalnog ponašanja;

2.  napominje da su potrebna daljnja istraživanja u pogledu sustava nastambi kojima se može promicati kvaliteta zdravlja i ograničiti opasnost od bolesti ili infekcija životinja;

3.  prima na znanje da se uspješno provode alternative kaveznom uzgoju kunića, kao što je sustav parkova na otvorenom ili sustav krletke, u kojima se kuniće uglavnom hrani travom te se poboljšava udobnost i dobrobit kunića iz uzgoja; smatra da je potrebno razviti, poboljšati i potaknuti alternativne sustave, istovremeno imajući na umu da bi potražnja za mesom kunića iz takvih sustava mogla biti donekle ograničena zbog utjecaja dodatnih proizvodnih troškova na cijenu koju plaćaju potrošači;

4.  potiče uporabu sustava kolektivnih parkova za kuniće zbog većeg životnog prostora koji im omogućuje da bolje izraze svoje ponašanje u društvu, kao i pokrete; ističe da se korištenjem sustava kolektivnih parkova poboljšava dobrobit kunića iz uzgoja jer im se omogućuje život koji je sličniji životu u prirodi; ističe da dobrobit životinja također ovisi o dvjema važnim praksama uzgoja, točnije o uvjetima okoline u zgradama i razvoju odgovarajućih praksi uzgoja, biološke sigurnosti i upravljanja;

5.  poziva države članice i Komisiju da provode daljnja istraživanja u cilju utvrđivanja najboljih mogućih sustava nastambi za poboljšanje dobrobiti životinja u različitim vrstama uzgoja, čime se omogućuje provedba mjera za poboljšanje poljoprivrednih gospodarstava, jamčeći istovremeno njihovu održivost;

6.  naglašava da se sve meso kunića na tržištu EU-a mora pridržavati visokih prehrambenih standarda u pogledu sigurnosti i kvalitete te kriterija dobrobiti životinja, uključujući uvozne proizvode iz trećih zemalja; upozorava na opasnosti nepoštenog tržišnog natjecanja iz trećih zemalja ako se istovjetni standardi i kriteriji ne primjenjuju i na uvoz;

7.  poziva Komisiju i države članice da očuvaju kvalitetu i sigurnost uvoznog mesa kunića provedbom temeljitih kontrola i inspekcija pri ulasku tih proizvoda u Uniju;

8.  pozdravlja uspostavu europske platforme o dobrobiti životinja i poziva Komisiju i države članice da razmjenjuju i ističu pravila dobre prakse u pogledu uzgoja kunića;

Rasplod kunića

9.  ističe da se uzgoj kunića u EU-u veoma intenzivirao, iako uvjeti uzgoja i držanja kunića nisu posvuda isti zbog razlika u pogledu svrhe u koju se kunići uzgajaju i razlika u zahtjevima potrošača na raznim tržištima i među državama članicama;

10.  ističe da se veličine kaveza razlikuju i ovise o dobi i težini životinje te da to utječe na pokrete kao što su istezanje, sjedenje i stajanje s podignutim ušima (položaj „promatranja” koji je tipičan za njihovu vrstu), podizanje na stražnje noge, neometano okretanje i skakutanje; ističe da taj nedostatak kretanja može dovesti i do oslabljenih kostiju, stereotipnog ponašanja ili lezija na šapama;

11.  ističe da su se sustavi nastambi s vremenom poboljšali kako bi se uveli novi dodaci poput oslonaca za noge u cilju smanjenja lezija na šapama i poboljšanja dobrobiti; međutim, naglašava da neki od starijih modela kaveza u upotrebi mogu biti neprikladno oblikovani u odnosu na moderne standarde;

12.  sa zabrinutošću napominje da postoji suštinski visoka stopa bolesti i smrtnosti među kunićima iz uzgoja zbog čimbenika poput viših stopa zaraza parazitima (kokcidioza, glista passalurus ambiguus itd.) i podložnosti zaraznim bolestima kao što su HBK i miksomatoza;

13.  ističe da je Europska agencija za sigurnost hrane 2005. zaključila da su zbog enteričkih i respiratornih infekcija te reproduktivnih problema smrtnost i pobol kunića iz uzgoja znatno viši nego kod drugih životinjskih vrsta iz uzgoja; isto tako napominje da je Europska agencija za sigurnost hrane u tom istom izvješću upozorila na povećane rizike za zdravlje kunića koji proizlaze iz uzgoja na tlu, u usporedbi s uzgojem u kavezima, posebno zbog zaraza kokcidiozom i parazitima;

14.  pozdravlja napredak koji su mnogi uzgajivači postigli u pogledu poboljšanja oblikovanja sustava nastambi u skladu s preporukama Europske agencije za sigurnost hrane; međutim, izražava zabrinutost zbog nedostatak liječenja i istraživanja u cilju borbe protiv bolesti kunića iz uzgoja;

Uzgoj kunića

15.  izražava zabrinutost da se kuniće koji se uzgajaju i tove za proizvodnju mesa u EU-u postavlja u kaveze starog oblikovanja koji nisu u skladu s modernim standardima uzgoja te da se svakom pojedinačnom kuniću omogućuje prostor koji je manji od površine dvaju običnih A4 lista papira;

16.  ističe da su kunići vrlo osjetljive životinje koje se mogu suočiti s različitim problemima povezanima s dobrobiti i bolestima zbog neprikladnih uvjeta uzgoja, uključujući smrtne viroze, bolesti dišnog sustava i upalu skočnih zglobova od sjedenja na podovima žičanih kaveza;

17.  ističe da je uzgajivačima kunića i veterinarima dostupan mali broj terapeutskih alata za rješavanje zdravstvenih problema koji se pojavljuju te da je potrebno uložiti više napora u rješavanje pitanja nedostatka istraživanja i ulaganja u području lijekova manje primjene i za manje zastupljene vrste;

18.  također napominje da prehrana snažno utječe na dobrobit i zdravlje životinja te da bi stoga kunići trebali imati stalni pristup uravnoteženoj prehrani s prikladnim udjelom vlakana;

19.  ipak napominje da su zdravstveni rizici ograničeni zahvaljujući vrlo strogim zdravstvenim propisima EU-a i ističe da se u skladu sa zakonodavstvom na snazi (Direktiva 98/58/EZ) bolesne životinje trebaju odmah podvrgnuti liječenju koje uključuje izolaciju životinje tijekom oporavka ili, prema potrebi, eutanaziju;

20.  prima na znanje da je važno omogućiti tečajeve za osposobljavanje osoba uključenih u sve aspekte postupanja sa životinjama u uzgoju kunića, kao i smjernice za provođenje dobre prakse utemeljene na pouzdanim tehničkim i znanstvenim analizama kako bi se poboljšali njihovi rezultati i razumijevanje o relevantnim zahtjevima za dobrobit životinja u cilju izbjegavanja nepotrebne patnje životinja;

21.  ističe da odbijeni kunići namijenjeni za tov i ženke koji se drže u alternativnim sustavima kolektivnih parkova, tipične veličine 750 cm²/po kuniću u rastu i 800 cm²/po ženki kunića, imaju koristi od više prostora za kretanje, interakcije i igre s drugim kunićima te da platforme u sustavima kolektivnih parkova omogućuju kunićima da se izmaknu i izbjegnu napadače, a ženkama se pruža odvojeni smještaj dok njeguju mlade;

22.  prima na znanje da bi takvi sustavi uzgajivačima stvorili troškove koje je potrebno uzeti u obzir pružanjem financijske potpore uzgajivačima koji se odluče na takav sustav uzgoja kunića; poziva Komisiju da u budućim proračunima EU-a podrži sektor uzgoja kunića; napominje da je financijska potpora u okviru programa ruralnog razvoja dostupna za one poljoprivrednike koji primjenjuju mjere za poboljšanje dobrobiti kunića;

23.  podsjeća da sve obvezne mjere koje se provode treba popratiti odgovarajućim proračunskim sredstvima za pružanje potpore uzgajivačima kunića; smatra, osim toga, da treba uvesti posebnu proračunsku liniju za promicanje konzumacije mesa kunića;

24.  ističe da bi više istraživanja o skupnim nastambama za ženke doprinijelo njihovoj dobrobiti, posebno što se tiče vremena kada se ženke drži u zasebnim nastambama i kada ih se naknadno ponovno uvodi u skupinu;

25.  preporučuje da se kunići mužjaci za rasplod iznad 12 tjedana starosti uvijek stavljaju u odvojeni smještaj svakog sustava zbog problema s njihovom agresivnošću;

Prijevoz i klanje

26.  naglašava da prijevoz kunićima predstavlja stresno iskustvo; ističe da je kuniće prije prijevoza na velike udaljenosti potrebno nahraniti i napojiti te im dati odgovarajuću hranu, vodu i prostor tijekom prijevoza te da je potrebno, ako je moguće, ograničiti vrijeme prijevoza zbog osjetljivosti te vrste; ističe da postoji čitav niz stresnih čimbenika koji utječu na dobrobit životinja kao što su vrućina, gladovanje, dehidracija, bol i trauma, hladnoća, kinetoza i strah;

27.  naglašava da dobrobit kunića iz uzgoja tijekom prijevoza i klanja također ovisi o logistici prijevoza te o stavu poljoprivrednika, prijevoznika i osoblja klaonice kao i načinu na koji postupaju sa životinjama; poziva Komisiju da nadzire primjenu i provedbu relevantnog zakonodavstva EU-a, posebno Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2005 o zaštiti životinja tijekom prijevoza;

28.  ističe da kuniće treba u potpunosti omamiti prije klanja kako bi se izbjegla njihova patnja, bol ili stres; podsjeća da se klanje treba izvršiti na način da nema opasnosti da omamljena životinja ponovno dođe k svijesti, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja; podsjeća da bi razvoj praktičnog istraživanja o tehnikama omamljivanja koje se koriste na drugim životinjskim vrstama omogućio utvrđivanje električnih ili drugih metoda, kao što je omamljivanje mješavinom plinova, koje su prikladne za posebnosti kunića, a koje su komercijalno održive i humanije;

Antimikrobna otpornost

29.  prima na znanje nastojanja europskih proizvođača u pogledu smanjenja uporabe antibiotika u uzgoju kunića; ističe da široko rasprostranjena upotreba antibiotika u uzgoju kunića, posebno u intenzivnom uzgoju, može dovesti do povećanja antimikrobne otpornosti;

30.  napominje da snažna ovisnost o antibioticima može dovesti do povećanja antimikrobne otpornosti, zbog čega je od ključne važnosti da njihova uporaba postane odgovornija; smatra da je u uzgoju kunića takva situacija, baš kao i u drugim sektorima uzgoja životinja, te da je potrebno uložiti znatne napore u promicanje odgovorne uporabe antibiotika kako bi se održala djelotvornost i spriječila antimikrobna otpornost;

31.  ističe da je, kako bi se postigli i održali visoki standardi higijene u svim sustavima uzgoja, većinom razvijanjem preventivnih mjera i ciljanih provjera, potrebno poticati države članice da postupno ukinu uporabu konvencionalnih baterijskih kaveza diljem EU-a, uz promicanje ekonomski održivih obogaćenih sustava uzgoja;

32.  ističe da se antibiotici smiju koristiti samo za liječenje i da nakon toga mora uslijediti prikladno razdoblje čekanja prije klanja, u skladu s Uredbom (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o najvećim dopuštenim količinama rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, kako bi se zajamčilo da je meso kunića sigurno;

33.  ističe da se samo stavljanjem jačeg naglaska na upravljanje gospodarstvima za uzgoj kunića i njihovo praćenje može postići smanjenje korištenja antibiotika i, kao posljedica toga, pozitivni utjecaj na javno zdravlje;

Zaključci

34.  potiče Komisiju da, s obzirom na veliki broj kunića koji se uzgajaju i kolju u EU-u te ozbiljne posljedice za dobrobit životinja zbog sustava koji se trenutačno koriste za držanje kunića, izradi smjernice za utvrđivanje financijski održivih minimalnih uvjeta za zaštitu kunića iz uzgoja; ističe da bi takve smjernice trebale sadržavati mjerljive korake uz redovito izvještavanje i u najmanju ruku obuhvaćati, u kronološkom redu:

   izradu smjernica koje sadrže dobre prakse i kojima se utvrđuju pravila o dobrobiti životinja koja se odnose na kuniće, u suradnju sa svim dionicima uključenima u uzgoj te drugim dionicima u sektoru uzgoja kunića;
   preporuku Komisije kojom se u obzir uzimaju postojeće nacionalne mjere, a koja sadrži, kada je to prikladno, prijedloge zajedničkog pristupa EU-a, posebno u pogledu zdravlja, dobrobiti i smještaja kunića;
   u dogledno vrijeme zakonodavni prijedlog o minimalnim uvjetima za zaštitu kunića iz uzgoja;

35.  poziva Komisiju da kao temelje pri predlaganju mjera za zahtjeve smještaja za rasplodne ženke i kuniće koji se uzgajaju za proizvodnju mesa uzme znanstvene dokaze i rezultate, pritom uzimajući posebno u obzir biološke potrebe životinja i ponašanja tipična za njihovu vrstu;

36.  vjeruje da bi se zahtjevi iz članka 3. i članka 4. Direktive 98/58/EZ o svim razumnim koracima koji se trebaju poduzeti radi dobrobiti životinja te utvrđivanju standarda u skladu sa stečenim iskustvom i znanstvenim spoznajama trebali primijeniti radi provedbe znanstvenih preporuka o dobrobiti kunića koje su donijele Europska agencija za sigurnost hrane i Svjetska organizacija za zdravlje životinja;

37.  ističe da je potrebno uspostaviti ravnotežu između različitih aspekata koje je potrebno uzeti u obzir u pogledu dobrobiti i zdravlja životinja, financijske situacije i radnih uvjeta uzgajivača, održivosti proizvodnje, utjecaja na okoliš i zaštite potrošača; ističe i da treba voditi računa o potrebama potrošača za visokokvalitetnim mesom kunića po pristupačnim cijenama;

38.  ističe da je cilj ZPP-a potrošačima diljem EU-a pružati poljoprivredne i prehrambene proizvode, istovremeno uzimajući u obzir njihove potrebe i želje za zdravim i visokokvalitetnim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima po prihvatljivim cijenama;

39.  potiče države članice i sektor da uspostave jasne sustave proizvodnog označavanja i da se koriste sustavima označavanja u skladu s Poglavljem V. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani, kako bi se zajamčila veća transparentnost tržišta, očuvali standardi za kvalitetu i zaštitilo zdravlje potrošača, čime bi se potrošačima omogućilo da donose utemeljene i transparentne odluke o kupnji, istaknulo podrijetlo proizvoda i zaštitilo ga od nepoštene konkurencije;

40.  naglašava da je potrebno sve postojeće mjere uskladiti na razini EU-a; naglašava da je u tom procesu ključna razmjena informacija u cilju izrade smjernica za dobru praksu i pružanje potpore nacionalnim smjernicama;

41.  potiče sve države članice da usklade svoje propise s postojećim odredbama o dobrobiti kunića koje su na snazi u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini, u interesu jednakih uvjeta na tržištu;

42.  prima na znanje potrebu za daljnjim znanstvenim istraživanjem uzgoja kunića s obzirom na zahtjev za prelazak na alternativne sustave uzgoja; potiče države članice i Komisiju da pružaju namjensku proračunsku potporu za sljedeća područja i njihovo istraživanje:

   zdravlje kunića iz uzgoja
   dobrobit kunića iz uzgoja
   nastambe za kuniće iz uzgoja
   rasplod kunića iz uzgoja, uključujući rasplod kunića genetskih sojeva s mirnijim temperamentom
   uzgoj kunića iz uzgoja
   ponašanje kunića iz uzgoja
   prehrana kunića iz uzgoja
   bolesti specifične za kuniće iz uzgoja te njihova smrtnost i pobol
   prikladni medicinski proizvodi, cjepiva i liječenja za kuniće iz uzgoja, uzimajući u obzir sve veći problem antimikrobne otpornosti;
   prikladne humane metode omamljivanja specifične za kuniće iz uzgoja;

43.  poziva Komisiju i države članice da pružaju podatke o proizvodnji mesa kunića i trgovini njime te da uključi meso kunića u Europski opservatorij za tržište mesa;

o
o   o

44.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja. (SL L 47, 18.2.2009., str. 5.).
(2) Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi. (SL L 10, 11.1.2009., str. 7.).
(3) Direktiva Vijeća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu kokoši nesilica. (SL L 203, 3.8.1999., str. 53.).
(4) Direktiva Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa. (SL L 182, 12.7.2007., str. 19.).
(5) Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje. (SL L 221, 8.8.1998., str. 23.).

Pravna napomena