Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/0339(CNS)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0134/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0134/2017

Rasprave :

Glasovanja :

PV 27/04/2017 - 5.4

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0135

Usvojeni tekstovi
PDF 515kWORD 61k
Četvrtak, 27. travnja 2017. - Bruxelles Završno izdanje
Hibridna neusklađenost s trećim zemljama *
P8_TA(2017)0135A8-0134/2017

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridne neusklađenosti s trećim zemljama (COM(2016)0687 – C8-0464/2016 – 2016/0339(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0687),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0464/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir ostale primjedbe na nacrt zakonodavnog akta koje su podnijeli češki Senat, njemačko Savezno vijeće te španjolski i portugalski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(3),

–  uzimajući u obzir odluku Komisije od 30. kolovoza 2016. o državnoj potpori SA.38373 (2014/C) (ex 2014/NN) (ex 2014/CP) koju Irska daje društvu Apple te istrage Komisije koje su u tijeku u vezi s navodnim potporama Luksemburga društvima McDonald's i Amazon,

–  uzimajući u obzir tekući rad njegova Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0134/2017),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđen je okvir za suzbijanje aranžmana hibridne neusklađenosti.
(4)  Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđen je prvi okvir za suzbijanje aranžmana hibridne neusklađenosti kojim se hibridne neusklađenosti ne uklanjaju sveobuhvatno i sustavno i čije je područje primjene ograničeno na Uniju.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)   Inicijativa protiv BEPS-a temelji se i na izjavi čelnika država skupine G20 sa sastanka u Sankt Petersburgu 5. i 6. rujna 2013., u kojoj izražavaju želju da se osigura da se dobit oporezuje tamo gdje se provodi gospodarska djelatnost koja stvara dobit i gdje se stvara vrijednost. U praksi bi to zahtijevalo uvođenje jedinstvenog oporezivanja s formularnim dodjeljivanjem poreznih prihoda državama. Taj cilj nije ostvaren.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Potrebno je uspostaviti pravila kojima se hibridne neusklađenosti neutraliziraju na sveobuhvatan način. Imajući u vidu da su Direktivom (EU) 2016/1164 obuhvaćeni samo aranžmani hibridne neusklađenosti koji nastaju u interakciji među sustavima oporezivanja dobiti u državama članicama, Vijeće za ekonomske i financijske poslove objavilo je 20. lipnja 2016. izjavu u kojoj od Komisije traži da, radi postizanja dogovora do kraja 2016., do listopada 2016. uputi prijedlog za uklanjanje hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje koji sadržava barem jednako djelotvorna pravila kao i pravila predložena u izvješću OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2., a koja su ujedno dosljedna s tim predloženim pravilima.
(5)  Od velike je važnosti uspostaviti pravila kojima se hibridne neusklađenosti i neusklađenosti podružnica neutraliziraju na sveobuhvatan način. Imajući u vidu da su Direktivom (EU) 2016/1164 obuhvaćeni samo aranžmani hibridne neusklađenosti koji nastaju u interakciji među sustavima oporezivanja dobiti u državama članicama, Vijeće za ekonomske i financijske poslove objavilo je 20. lipnja 2016. izjavu u kojoj od Komisije traži da, radi postizanja dogovora do kraja 2016., do listopada 2016. uputi prijedlog za uklanjanje hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje koji sadržava barem jednako djelotvorna pravila kao i pravila predložena u izvješću OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2., a koja su ujedno dosljedna s tim predloženim pravilima.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)   Učinke aranžmana hibridne neusklađenosti trebalo bi razmatrati i sa stanovišta zemalja u razvoju, a Unija i njezine države članice trebale bi nastojati podupirati zemlje u razvoju u suzbijanju tih učinaka.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Budući da je [među ostalim, tako je navedeno u uvodnoj izjavi (13) Direktive (EU) 2016/1164] ključno i dalje raditi na uklanjanju hibridnih neusklađenosti među državama članicama i trećim zemljama, kao i drugih hibridnih neusklađenosti poput onih koje se odnose na stalne poslovne jedinice, ključno je pitanje neusklađenosti hibridnih stalnih poslovnih jedinica urediti i u toj Direktivi.
(6)  Budući da je [među ostalim, tako je navedeno u uvodnoj izjavi (13) Direktive (EU) 2016/1164] ključno i dalje raditi na uklanjanju hibridnih neusklađenosti među državama članicama i trećim zemljama, kao i drugih hibridnih neusklađenosti poput onih koje se odnose na stalne poslovne jedinice, uključujući stalne poslovne jedinice koje nisu uzete u obzir, ključno je pitanje neusklađenosti hibridnih stalnih poslovnih jedinica urediti i u Direktivi (EU) 2016/1164. Pri rješavanju tih neusklađenosti trebalo bi uzeti u obzir preporučena pravila iz nacrta za javnu raspravu OECD-a od 22. kolovoza 2016. u pogledu mjere 2. protiv BEPS-a – neusklađenosti struktura podružnica.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)  Kako bi se osigurao sveobuhvatan okvir dosljedan s izvješćem OECD-a o BEPS-u u pogledu aranžmana hibridne neusklađenosti, ključno je da se u Direktivu (EU) 2016/1164 uključe i pravila o hibridnim transferima, uvezenim neusklađenostima i neusklađenostima dvostruke rezidentnosti, kako bi se porezne obveznike spriječilo da iskorištavaju preostale nedostatke u zakonima.
(7)  Kako bi se osigurao okvir dosljedan s izvješćem OECD-a o BEPS-u u pogledu aranžmana hibridne neusklađenosti i jednako učinkovit, ključno je da se u Direktivu (EU) 2016/1164 uključe i pravila o hibridnim transferima, uvezenim neusklađenostima i da se njome riješi cijeli niz okolnosti u kojima dolazi do dvostrukih odbitaka, kako bi se porezne obveznike spriječilo da iskorištavaju preostale nedostatke u zakonima. Ta bi pravila trebalo u najvećoj mogućoj mjeri standardizirati i koordinirati među državama članicama. Države članice trebale bi razmotriti uvođenje kazni protiv poreznih obveznika koji iskorištavaju hibridne neusklađenosti.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)   Potrebno je utvrditi pravila kojima bi se okončalo korištenje razlikama u obračunskim razdobljima u pojedinačnim jurisdikcijama, koje su uzrok neusklađenosti u poreznim ishodima. Države članice trebaju se pobrinuti za to da porezni obveznici prijavljuju plaćanja u svim uključenim jurisdikcijama u razumnom roku. Nacionalne vlasti također trebaju proučiti sve uzroke hibridne neusklađenosti i popraviti eventualne nedostatke te spriječiti agresivno porezno planiranje, umjesto da se isključivo usredotočuju na ostvarivanje poreznih prihoda.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)   Budući da Direktiva (EU) 2016/1164 sadržava pravila o hibridnim neusklađenostima među državama članicama, primjereno je u toj Direktivi uključiti pravila za hibridne neusklađenosti s trećim zemljama. Stoga bi ta pravila trebalo primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u državi članici uključujući stalne poslovne jedinice subjekata koji su rezidenti trećih zemalja. Potrebno je obuhvatiti sve aranžmane hibridne neusklađenosti u kojima je barem jedna od strana obveznik poreza na dobit u državi članici.
(8)  Budući da Direktiva (EU) 2016/1164 sadržava pravila o hibridnim neusklađenostima među državama članicama, primjereno je u toj Direktivi uključiti pravila za hibridne neusklađenosti s trećim zemljama. Stoga bi ta pravila trebalo primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u državi članici uključujući stalne poslovne jedinice subjekata koji su rezidenti trećih zemalja. Potrebno je obuhvatiti sve hibridne neusklađenosti ili povezane aranžmane u kojima je barem jedna od strana obveznik poreza na dobit u državi članici.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Pravilima za hibridne neusklađenosti trebalo bi urediti situacije neusklađenosti koje nastaju zbog proturječnih poreznih pravila u dvjema jurisdikcijama (ili više njih). No ta pravila ne bi trebala utjecati na opća obilježja poreznog sustava određene jurisdikcije.
(9)  Nužno je da se pravila za hibridne neusklađenosti primjenjuju automatski u svakom slučaju prekograničnog plaćanja gdje je porez odbijen u platnom dijelu, a nije potrebno dokazati izbjegavanje poreza kao motivaciju, te da se njima uređuju situacije neusklađenosti koje proizlaze iz dvostrukih odbitaka, razlika u pravnim kvalifikacijama financijskih instrumenata, plaćanja i subjekata ili razlika u raspodjeli plaćanjâ. Budući da hibridne neusklađenosti mogu dovesti do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja, nužno je utvrditi pravila na temelju kojih dotična država članica ili uskraćuje odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijeva od poreznog obveznika da plaćanje uključi u svoj oporeziv prihod.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)   Neusklađenosti stalnih poslovnih jedinica javljaju se kada razlike u propisima za raspodjelu prihoda i rashoda među različitim dijelovima istog subjekta u jurisdikciji stalne poslovne jedinice i jurisdikciji rezidentnosti dovode do neusklađenosti u poreznim ishodima, uključujući slučajeve u kojima do ishoda neusklađenosti dolazi zbog toga što stalna poslovna jedinica nije uzeta u obzir zbog primjene zakona jurisdikcije podružnice. Ti ishodi neusklađenosti mogu dovesti do neoporezivanja bez uključivanja, dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja te ih stoga treba ukloniti. U slučaju stalnih poslovnih jedinica koje nisu uzete u obzir, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident trebala bi tražiti od poreznog obveznika da u svoj oporezivi prihod uključi prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)   Kako bi se osiguralo načelo proporcionalnosti potrebno je urediti samo one slučajeve u kojima postoji znatan rizik izbjegavanja oporezivanja uporabom hibridne neusklađenosti. Stoga je primjereno obuhvatiti aranžmane hibridne neusklađenosti između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava te hibridne neusklađenosti nastale na temelju strukturiranih aranžmana koji uključuju poreznog obveznika.
Briše se.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)   Kako bi se utvrdila dostatna sveobuhvatna definicija „povezanih društava” u svrhu pravila za hibridne neusklađenosti, ta definicija trebala bi obuhvatiti i društvo koje pripada istoj konsolidiranoj grupi za potrebe financijskog računovodstva, društvo u kojem porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje, kao i društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznim subjektom.
Briše se.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)   Neusklađenosti koje se posebno odnose na hibridnost subjekata trebalo bi urediti samo ako jedno od povezanih društava ima barem stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim društvima. Stoga bi u tim slučajevima trebalo propisati uvjet da udio koji porezni obveznik ili drugo povezano društvo posjeduju u povezanom društvu, i obratno, udio koji povezano društvo posjeduje u poreznom obvezniku ili drugom povezanom društvu, u glasačkim pravima, vlasništvu kapitala ili pravu na prisvajanje dobiti, mora biti najmanje 50 posto ili veći.
Briše se.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  S obzirom da se hibridnim neusklađenostima koje uključuju treće zemlje može uzrokovati dvostruki odbitak ili odbitak bez uključivanja, potrebno je utvrditi pravila na temelju kojih predmetna država mora uskratiti odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijevati od poreznog obveznika da uključi plaćanje u svoj oporezivi prihod, ovisno o slučaju.
(15)  S obzirom da je zbog hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje u nekoliko slučajeva došlo do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja, potrebno je utvrditi pravila na temelju kojih predmetna država mora uskratiti odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijevati od poreznog obveznika da uključi plaćanje u svoj oporezivi prihod, ovisno o slučaju.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Hibridnim transferima može nastati različit porezni tretman ako se zbog transfera financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana smatra da je odnosni prinos na taj instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu. Odnosni prinos prihod je koji se odnosi na preneseni instrument i dobiven je na temelju tog instrumenta. Zbog te razlike u poreznom tretmanu može nastati odbitak bez uključivanja ili porezna olakšica u dvije različite jurisdikcije za isti porez po odbitku. Stoga takvu neusklađenost treba ukloniti. U slučaju odbitka bez uključivanja trebala bi se primjenjivati ista pravila kao i za neutraliziranje neusklađenosti hibridnog financijskog instrumenta ili neusklađenosti hibridnog subjekta koja rezultira odbitkom bez uključivanja. U slučaju dvostruke porezne olakšice, predmetna država članica trebala bi ograničiti korist porezne olakšice razmjerno neto oporezivoj dobiti u odnosu na odnosni prinos.
(17)  Hibridnim transferima može nastati različit porezni tretman ako se zbog transfera financijskog instrumenta smatra da je odnosni prinos na taj instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu. Odnosni prinos prihod je koji se odnosi na preneseni instrument i dobiven je na temelju tog instrumenta. Zbog te razlike u poreznom tretmanu može nastati odbitak bez uključivanja ili porezna olakšica u dvije različite jurisdikcije za isti porez po odbitku. Stoga takvu neusklađenost treba ukloniti. U slučaju odbitka bez uključivanja trebala bi se primjenjivati ista pravila kao i za neutraliziranje neusklađenosti hibridnog financijskog instrumenta ili neusklađenosti hibridnog subjekta koja rezultira odbitkom bez uključivanja. U slučaju dvostruke porezne olakšice, predmetna država članica trebala bi ograničiti korist porezne olakšice razmjerno neto oporezivoj dobiti u odnosu na odnosni prinos.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
(19)  Uvezenim se neusklađenostima učinak hibridne neusklađenosti među stranama u trećim zemljama prenosi u jurisdikciju države članice uporabom nehibridnog instrumenta, čime se potkopava djelotvornost pravila za neutraliziranje hibridne neusklađenosti. Plaćanje za koje je odobren odbitak može se upotrijebiti za financiranje rashoda na temelju strukturiranog aranžmana koji uključuje hibridnu neusklađenost među trećim zemljama. Radi suzbijanja takve uvezene neusklađenosti nužno je uključiti pravila kojima se uskraćuje odbitak plaćanja ako je za prihod iz takvih plaćanja izravno ili neizravno izvršen prijeboj s odbitkom koji je nastao na temelju aranžmana hibridne neusklađenosti i koji rezultira dvostrukim odbitkom ili odbitkom bez uključivanja među trećim zemljama.
(19)  Uvezenim se neusklađenostima učinak hibridne neusklađenosti među stranama u trećim zemljama prenosi u jurisdikciju države članice uporabom nehibridnog instrumenta, čime se potkopava djelotvornost pravila za neutraliziranje hibridne neusklađenosti. Plaćanje za koje je odobren odbitak može se upotrijebiti za financiranje rashoda na temelju strukturiranog aranžmana koji uključuje hibridnu neusklađenost među trećim zemljama. Radi suzbijanja takve uvezene neusklađenosti nužno je uključiti pravila kojima se uskraćuje odbitak plaćanja ako je za prihod iz takvih plaćanja izravno ili neizravno izvršen prijeboj s odbitkom koji je nastao na temelju aranžmana hibridne neusklađenosti ili povezanog aranžmana i koji rezultira dvostrukim odbitkom ili odbitkom bez uključivanja među trećim zemljama.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
(21)  Cilj je ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta, kao cjeline, na učinke aranžmana hibridne neusklađenosti. Pojedinačnim djelovanjem država članica to nije moguće ostvariti u dostatnoj mjeri zbog razlika u nacionalnim sustavima poreza na dobit, a neovisnim bi se djelovanjem država članica samo preslikala postojeća rascjepkanost unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. To bi rezultiralo nedostatkom koordiniranja. Uzimajući u obzir prekograničnu prirodu aranžmana hibridne neusklađenosti i potrebu za donošenjem rješenja koja djeluju na unutarnjem tržištu kao cjelini, taj se cilj može uspješnije ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Utvrđivanjem potrebne razine zaštite unutarnjeg tržišta ovom se Direktivom nastoji postići samo osnovni stupanj usklađivanja unutar Unije koji je nužan za ostvarenje njezinih ciljeva.
(21)  Cilj je ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta, kao cjeline, na učinke hibridnih neusklađenosti. Pojedinačnim djelovanjem država članica to nije moguće ostvariti u dostatnoj mjeri zbog razlika u nacionalnim sustavima poreza na dobit, a neovisnim bi se djelovanjem država članica samo preslikala postojeća rascjepkanost unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. To bi rezultiralo nedostatkom koordiniranja. Uzimajući u obzir prekograničnu prirodu hibridnih neusklađenosti i potrebu za donošenjem rješenja koja djeluju na unutarnjem tržištu kao cjelini, taj se cilj može uspješnije ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji, uključujući napuštanje pristupa oporezivanja multinacionalnih poduzeća kao zasebnih subjekata i prelazak na unitarni pristup. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Utvrđivanjem potrebne razine zaštite unutarnjeg tržišta ovom se Direktivom nastoji postići samo osnovni stupanj usklađivanja unutar Unije koji je nužan za ostvarenje njezinih ciljeva.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21a)   Kako bi se osigurala jasna i učinkovita provedba, potrebno je istaknuti usklađenost s preporukama iz publikacije OECD-a naslovljene „Neutraliziranje učinaka aranžmana hibridne neusklađenosti, mjera 2. – završno izvješće za 2015.”.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)  Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive četiri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje,
(23)  Komisija bi trebala ocjenjivati provedbu ove Direktive svake tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje,
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23a)   Države članice trebale bi imati obvezu dijeliti sve relevantne povjerljive informacije i najbolje prakse u cilju suzbijanja porezne neusklađenosti i osiguravanja ujednačene provedbe Direktive (EU) 2016/1164.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
(-1.) U članku 1. dodaje se sljedeći stavak:
„Članak -9.a primjenjuje se i na sve subjekte koje država članica smatra transparentnima u porezne svrhe.”
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. − podtočka a
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 4. – podstavak 3.
(a)   u točki 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„Za potrebe članka 9. povezano društvo znači i subjekt koji pripada istoj konsolidiranoj grupi za potrebe financijskog računovodstva kojoj pripada i porezni obveznik, društvo u kojemu porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje ili društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznim subjektom. Ako neusklađenost uključuje hibridni subjekt, definicija povezanog društva mijenja se tako da se zahtjev za udjelom od 25 posto zamjenjuje zahtjevom za udjelom od 50 posto.”;
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka aa (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 4. – podstavak 3.
(aa)   u točki 4. briše se treći podstavak;
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 1. – uvodni dio
„9. „hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i povezanog društva u različitim poreznim jurisdikcijama ili strukturirani aranžman između stranaka u različitim poreznim jurisdikcijama ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili subjekta ili u tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:
„9. „hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i drugog subjekta ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili plaćanja u okviru njega ili je rezultat razlika u priznavanju plaćanja u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice ili plaćanja, troškova ili gubitaka koje snose hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica, ili rezultat razlika u priznavanju pretpostavljenog plaćanja ostvarenog između dva dijela istog poreznog obveznika ili u priznavanju poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – stavak 9. – podstavak 1. – točka b
(b)  odbitak plaćanja iz porezne osnovice u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje pri čemu se to plaćanje ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („odbitak bez uključivanja”);
(b)  odbitak plaćanja iz porezne osnovice u bilo kojoj jurisdikciji u kojoj se smatra da je plaćanje izvršeno („jurisdikcija platitelja”) pri čemu se to plaćanje ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u bilo kojoj drugoj jurisdikciji u kojoj se plaćanje smatra zaprimljenim („jurisdikcija primatelja”) („odbitak bez uključivanja”);
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 1. – točka c.
(c)  u slučaju razlika u tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice, neoporezivanje prihoda koji potječe iz te jurisdikcije pri čemu se isti prihod ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).
(c)  u slučaju razlika u priznavanju poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice, neoporezivanje prihoda koji potječe iz te jurisdikcije pri čemu se isti prihod ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – stavak 9. – podstavak 1. – točka ca (nova)
(ca)   plaćanje u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koje dovodi do odbitka bez uključivanja ako se neusklađenost može pripisati razlikama u priznavanju plaćanja u korist stalne poslovne jedinice ili hibridnog subjekta;
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 1. – točka cb (nova)
(cb)   plaćanje koje dovodi do odbitka bez uključivanja kao rezultat plaćanja u korist stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir;
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 2.
Hibridna neusklađenost nastaje samo u mjeri u kojoj iznos istih odbijenih plaćanja, nastalih troškova ili pretrpljenih gubitaka u dvije jurisdikcije premašuje iznos prihoda koji je uključen u objema jurisdikcijama i koji se može pripisati istom izvoru.
Hibridna neusklađenost koja je rezultat razlika u priznavanju plaćanja, troškova ili gubitaka koje snose hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica ili rezultat razlika u priznavanju pretpostavljenog plaćanja između dva dijela istog poreznog obveznika nastaje samo u mjeri u kojoj se za nastali odbitak u izvornoj jurisdikciji izvršava prijeboj sa stavkom koja nije uključena u obje jurisdikcije u kojima je nastala neusklađenost. Međutim, u slučaju da plaćanje koje dovodi do te hibridne neusklađenosti također dovodi do hibridne neusklađenosti koja se može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili plaćanja u okviru njega, ili je rezultat razlika u priznavanju plaćanja u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice, hibridna neusklađenost nastaje samo u mjeri u kojoj to plaćanje dovodi do odbitka bez uključivanja.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 3. – uvodni dio
Osim toga, hibridna neusklađenost uključuje i transfer financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana u kojem sudjeluje porezni obveznik kad se za svrhe oporezivanja smatra da je odnosni prinos na taj preneseni financijski instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu, a koje su u porezne svrhe rezidentne u različitim jurisdikcijama, što rezultira jednim od sljedećih ishoda:
Osim toga, hibridna neusklađenost uključuje i transfer financijskog instrumenta u kojem sudjeluje porezni obveznik kad se za svrhe oporezivanja smatra da je odnosni prinos na taj preneseni financijski instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu, a koje su u porezne svrhe rezidentne u različitim jurisdikcijama, što rezultira jednim od sljedećih ishoda:
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ba (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9.a (nova)
(ba)   dodaje se sljedeća točka:
„9.a „hibridni subjekt” znači svaki subjekt ili aranžman koji se za porezne svrhe smatra osobom u skladu sa zakonima jedne jurisdikcije i čiji se prihod ili rashod smatra prihodom ili rashodom jedne osobe ili više njih u skladu sa zakonima druge jurisdikcije;”
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1 – podtočka bb (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9.b (nova)
(bb)   dodaje se sljedeća točka:
„9.b „stalna poslovna jedinica koja nije uzeta u obzir” znači svaki aranžman za koji se smatra da dovodi do stalne poslovne jedinice u skladu sa zakonima jurisdikcije sjedišta te za koji se ne smatra da dovodi do stalne poslovne jedinice u skladu sa zakonima jurisdikcije u kojoj je stalna poslovna jedinica smještena;”
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 11.
11.   „strukturirani aranžman” znači aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost u kojem je vrijednost te neusklađenosti uvrštena u uvjete aranžmana ili je aranžman osmišljen kako bi njime nastala neusklađenost, osim ako se od poreznog obveznika ili povezanog društva nije moglo u razumnoj mjeri očekivati da su upoznati s nastankom hibridne neusklađenosti i nisu imali udjela u vrijednosti porezne olakšice nastale iz hibridne neusklađenosti.”;
Briše se.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ca (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 11.a (nova)
(ca)   dodaje se sljedeća točka:
„11.a „jurisdikcija platitelja” znači jurisdikcija u kojoj hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica imaju poslovni nastan ili u kojoj se smatra da je obavljeno plaćanje.”
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 1.
1.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti među državama članicama nastane dvostruki odbitak za isto plaćanje, trošak ili gubitak, odbitak se odobrava samo u državi članici iz koje potječe takvo plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj su pretrpljeni gubici.
1.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti nastane dvostruki odbitak za isto plaćanje, trošak ili gubitak, odbitak se uskraćuje u državi članici koja je jurisdikcija ulagatelja.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti između države članice i treće zemlje nastane dvostruki odbitak za isto plaćanje, trošak ili gubitak, predmetna država članica uskraćuje odbitak takvog plaćanja, troška ili gubitka, osim ako je to već učinila treća zemlja.
U slučaju da se odbitak ne uskrati u jurisdikciji ulagatelja, odbitak se uskraćuje u jurisdikciji platitelja. U mjeri u kojoj je uključena treća zemlja, teret dokazivanja da je odbitak uskratila ta treća zemlja na poreznom je obvezniku.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 2.
2.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti među državama članicama nastane odbitak bez uključivanja, država članica platitelja uskraćuje odbitak za takvo plaćanje.
2.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti nastane odbitak bez uključivanja, odbitak za takvo plaćanje uskraćuje se u državi članici koja je jurisdikcija platitelja. Ako se odbitak ne uskrati u jurisdikciji platitelja, dotična država članica od poreznog obveznika zahtijeva da iznos plaćanja koji bi inače doveo do neusklađenosti uključi u prihod u jurisdikciji primatelja.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti koja uključuje treću zemlju nastane odbitak bez uključivanja:
i.   u slučaju da plaćanje potječe iz države članice, ta država članica uskraćuje odbitak, ili
ii.   u slučaju da plaćanje potječe iz treće zemlje, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi takvo plaćanje u oporezivu osnovicu, osim ako je treća zemlja već uskratila odbitak ili je zahtijevala uključivanje tog plaćanja.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 3.
3.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti među državama članicama koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu nastane neoporezivanje bez uključivanja, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident za porezne svrhe zahtijeva od poreznog obveznika da uključi u poreznu osnovicu prihod pripisan toj stalnoj poslovnoj jedinici.
3.  U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost uključuje prihod stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir koji ne podliježe oporezivanju u državi članici u kojoj je porezni obveznik rezident za porezne svrhe, ta država članica zahtijeva od poreznog obveznika da u svoj oporezivi prihod uključi prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu u trećoj zemlji nastane neoporezivanje bez uključivanja, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi u poreznu osnovicu prihod pripisan toj stalnoj poslovnoj jedinici u trećoj zemlji.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 3.a (novi)
3.a   Države članice uskraćuju odbitak za svako plaćanje koje izvršava porezni obveznik u mjeri u kojoj se tim plaćanjem izravno ili neizravno financiraju rashodi koje je moguće odbiti, što preko transakcije ili niza transakcija dovodi do hibridne neusklađenosti.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 4.
4.  U mjeri u kojoj je za plaćanje poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima, troškovima ili gubicima koje je zbog hibridne neusklađenosti moguće odbiti u dvije jurisdikcije izvan Unije, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za plaćanja, troškove ili gubitke za koje je moguće odobriti odbitak u dvije različite jurisdikcije.
4.  U mjeri u kojoj je za plaćanje poreznog obveznika u korist subjekta u trećoj zemlji izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima, troškovima ili gubicima koje je zbog hibridne neusklađenosti moguće odbiti u dvije jurisdikcije izvan Unije, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za plaćanja, troškove ili gubitke za koje je moguće odobriti odbitak u dvije različite jurisdikcije.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 5.
5.  U mjeri u kojoj je za odgovarajuće uključivanje plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, a koje je moguće odbiti iz porezne osnovice, izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima koje zbog hibridne neusklađenosti primatelj nije uključio u svoju poreznu osnovicu, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za neuključeno plaćanje.
5.  U mjeri u kojoj je za odgovarajuće uključivanje plaćanja poreznog obveznika u trećoj zemlji, a koje je moguće odbiti iz porezne osnovice, izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima koje zbog hibridne neusklađenosti primatelj nije uključio u svoju poreznu osnovicu, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u trećoj zemlji, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za neuključeno plaćanje.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9.a (novi)
(3.a)   umeće se sljedeći članak:
„Članak -9.a
Reverzna hibridna neusklađenost
Ako se jedan ili više povezanih nerezidentnih subjekata koji imaju udio u dobiti u hibridnom subjektu koji je osnovan ili ima poslovni nastan u državi članici nalaze u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima se hibridni subjekt smatra poreznim obveznikom, hibridni subjekt smatra se rezidentom te države članice i njegov se prihod oporezuje u onoj mjeri u kojoj se taj prihod ne oporezuje na drugi način u okviru zakona te države članice ili bilo koje druge jurisdikcije.”
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9.a – stavak 1.
U mjeri u kojoj se plaćanja, troškovi ili gubici poreznog obveznika koji je za porezne svrhe rezident u državi članici i trećoj zemlji u skladu sa zakonima te države članice i te treće zemlje mogu odbiti iz porezne osnovice u obje jurisdikcije te ako se za ta plaćanja, te troškove ili te gubitke u državi članici poreznog obveznika može izvršiti prijeboj s oporezivim prihodom koji nije uključen u trećoj zemlji, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja, troškove ili gubitke, osim ako je to već učinila treća zemlja.
U mjeri u kojoj se plaćanja, troškovi ili gubici poreznog obveznika koji je za porezne svrhe rezident u državi članici i trećoj zemlji u skladu sa zakonima te države članice i te treće zemlje mogu odbiti iz porezne osnovice u obje jurisdikcije te ako se za ta plaćanja, te troškove ili te gubitke u državi članici poreznog obveznika može izvršiti prijeboj s oporezivim prihodom koji nije uključen u trećoj zemlji, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja, troškove ili gubitke, osim ako je to već učinila treća zemlja. Takvo uskraćivanje odbitka primjenjuje se i na situacije u kojima je porezni obveznik „bezdržavan” u poreznom smislu. Teret dokazivanja da je treća zemlja uskratila odbitak plaćanja, troška ili gubitka na poreznom je obvezniku.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.

Pravna napomena