Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2098(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0161/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0161/2017

Rasprave :

PV 27/04/2017 - 3
CRE 27/04/2017 - 3

Glasovanja :

PV 27/04/2017 - 5.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0138

Usvojeni tekstovi
PDF 400kWORD 66k
Četvrtak, 27. travnja 2017. - Bruxelles Završno izdanje
Godišnje izvješće o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke za 2015.
P8_TA(2017)0138A8-0161/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke (EIB) za 2015. (2016/2098(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke za 2015.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće Europske investicijske banke za 2015.,

–  uzimajući u obzir tri izvješća za 2015. – izvješće o održivosti, izvješće o procjeni triju stupova za poslovanje EIB-a unutar EU-a te izvješće o rezultatima koje je Europska investicijska banka postigla izvan EU-a,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizorskog odbora za 2015.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Grupe EIB-a o aktivnostima borbe protiv prijevara za 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće o primjeni politike transparentnosti EIB-a iz 2015. i izvješće o korporativnom upravljanju za 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2015.,

–  uzimajući u obzir operativne planove Grupe EIB-a za razdoblja 2014. – 2016., 2015. – 2017., 2016 – 2018. i korporativni operativni plan EIF-a za razdoblje 2014. – 2016.,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokola br. 5 o Statutu EIB-a i Protokola br. 28. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Poslovnik Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.(1), rezoluciju od 30. travnja 2015. o Europskoj investicijskoj banci – godišnje izvješće za 2013.(2) i rezoluciju od 28. travnja 2016. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.(3),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013.(4) te Odluku br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 670/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2012. o izmjeni Odluke br. 1639/2006/EZ o utvrđivanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) te Uredbe (EZ) br. 680/2007 o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža(6) (u vezi s pilot-fazom Inicijative projektnih obveznica Europa 2020.),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2015. naslovljenu „Zajedničkim radom do novih radnih mjesta i rasta: uloga nacionalnih razvojnih banaka (NRB) u podupiranju Plana ulaganja za Europu” (COM(2015)0361),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. rujna 2016. o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597, SWD(2016)0297 i SWD(2016)0298),

–  uzimajući u obzir EIB-ovu ocjenu funkcioniranja EFSU-a iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir Mišljenje br. 2/2016 Europskog revizorskog suda o prijedlogu uredbe za proširenje i povećanje EFSU-a,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 19/2016 Europskog revizorskog suda naslovljeno „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.”,

–  uzimajući u obzir ad-hoc reviziju od 8. studenog 2016. o primjene Uredbe (EU) 2015/1017 (Uredba o EFSU-u) koju je proveo Ernst & Young,

–  uzimajući u obzir Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir pismo od 22. srpnja 2016. koje je Europski ombudsman uputio predsjedniku Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0161/2017),

A.  budući da se EIB ugovorom obvezao da će preko specijaliziranih investicijskih instrumenata kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge doprinositi integraciji EU-a, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te regionalnom razvoju;

B.  budući da EIB, kao najveći javni zajmodavac na svijetu, djeluje na međunarodnim tržištima kapitala te klijentima nudi konkurentne i povoljne uvjete u cilju pružanja potpore politikama i projektima EU-a;

C.  budući da bi Europski investicijski fond (EIF) i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), kao specijalizirani instrumenti EU-a za poduzetnički kapital i jamstva koji su u prvom redu usmjereni na podupiranje MSP-ova i europske integracije te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, trebali imati ključnu ulogu u nadopunjavanju EIB-ovih intervencija;

D.  budući da se u Europskom parlamentu sastavljaju tri različita izvješća o aktivnostima EIB-a: izvješće o financijskim aktivnostima EIB-a (koje sastavljaju Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za proračune), izvješće o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a (koje sastavlja Odbor za proračunski nadzor) i izvješće o provedbi EFSU-a (koje sastavljaju Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za proračune);

E.  budući da su u ugovorne odredbe EIB-a koje su uključene u ugovore koje Grupa EIB-a potpisuje s drugim ugovornim stranama uvrštene zaštitne mjere protiv prijevara, poreznih prijevara i pranja novca te protiv financiranja rizika povezanih s terorizmom; budući da EIB od drugih ugovornih strana zahtijeva da poštuju cjelokupno primjenjivo zakonodavstvo; budući da bi EIB na osnovi rezultata dubinske analize trebao nametnuti dodatne ugovorne odredbe za rješavanje posebnih pitanja u pogledu transparentnosti i integriteta;

F.  budući da EIB djeluje kao provedbena grana strategije Europa 2020. i vodećih inicijativa tako što se brine za to da se javna ulaganja koriste za zamjenu ili ispravljanje nedostataka na financijskom tržištu i tako što potiče nove pokretače rasta i otvaranje radnih mjesta u EU-u;

G.  budući da je katalizatorski učinak prikupljanja sredstava koje provodi EIB ključan element u definiranju dodane vrijednosti EU-a i održavanju Europe u ulozi jednog od vodećih svjetskih aktera sa svim obilježjima prvorazrednog gospodarstva u smislu konkurentnosti, inovacija, infrastrukture i privlačnosti;

H.  budući da ulaganja EIB-a predstavljaju paket ekoloških poticaja koji će EU-u omogućiti da i dalje nudi brojne prilike i da odgovori na izazove globaliziranog ekonomskog tržišnog natjecanja;

I.  budući da je Plan ulaganja za Europu dio šire strategije čiji je cilj preokrenuti negativan trend u javnim i privatnim ulaganjima mobilizacijom nove i privatne financijske likvidnosti koja će se ubrizgati u realno gospodarstvo u cilju poticanja dugoročnih strateških i održivih ulaganja u cijeloj Uniji;

J.  budući da je trenutačno sve veći broj financijskih instrumenata koje EIB osmišljava i promiče, od javno-privatnih partnerstva do sekuritizacije; budući da takvi instrumenti sa sobom mogu nositi rizik od socijalizacije gubitaka i privatizacije profita;

K.  budući da se financiranjem operacija izvan EU-a koje provodi EIB u prvom redu podupiru ciljevi vanjske politike EU-a te se pritom jača vidljivost Unije, šire njezine vrijednosti i doprinosi očuvanju stabilnosti trećih zemalja;

L.  budući da je pozornost potrebno stalno posvećivati razvoju najboljih praksi u vezi s EIB-ovom politikom uspješnosti i upravljanjem, kao i dobrim upravljanjem i transparentnosti;

M.  budući da bi EIB trebao održati svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA” kao osnovnu prednost svojeg poslovnog modela te visokokvalitetan i pouzdan portfelj imovine sa kvalitetnim projektima ulaganja pri provedbi EFSU-a;

N.  budući da EIB još nije poduzeo sve potrebne mjere kao odgovor na preporuke i pozive koje je Parlament prethodnih godina upućivao u svojim rezolucijama o godišnjim izvješćima EIB-a;

Unaprjeđenje održivosti politike ulaganja EIB-a

1.  prima na znanje da su 2015. potpisane operacije u iznosu od 77,5 milijardi EUR (u odnosu na 77 milijardi EUR 2014.), od čega su 69,7 milijardi EUR dobile države članice EU-a, a 7,8 milijardi EUR dobile su države izvan EU-a;

2.  pozdravlja godišnja izvješća EIB-a za 2015. i postignuća koja su u njima predstavljena te napore koji su uspješno uloženi u bolje predstavljanje doprinosa (ili dodatnosti) EIB-a i ostvarenih rezultata te izvješćivanje o njima;

3.  podsjeća na zahtjev Parlamenta u kojem od EIB-a traži da predstavi obuhvatnije i usklađenije godišnje izvješće da bi se omogućio bolji kvalitativni pregled i bolje ocjenjivanje općih aktivnosti i prioriteta kreditiranja EIB-a; ustrajno se zalaže za to da EIB dodatno usavrši i pruži informacije o konkretnom i ostvarenom gospodarskom, društvenom i ekološkom utjecaju te dodanoj vrijednosti svojih operacija u državama članicama i izvan EU-a;

4.  naglašava da sve aktivnosti koje financira EIB moraju biti dio opće strategije i političkih prioriteta EU-a kako je definirano u strategiji Europa 2020., Mehanizmu za rast i zapošljavanje i Paktu za rast i zapošljavanje, te uvijek biti u skladu s njima, uz istovremenu primjenu ekonomskih i socijalnih kriterija te kriterija financijske učinkovitosti i utjecaja na okoliš pri odabiru projekata, kako bi se osigurala dosljedna provedba politika EU-a;

5.  naglašava potrebu da se iznesu konkretni i sažeti rezultati u vezi s tim kako vanjska ulaganja EIB-a doprinose ostvarenju prioriteta EU-a i razvoju kapaciteta u tim regijama;

6.  snažno potiče EIB da ustraje u svojim naporima za prevladavanje investicijskih, tržišnih i sektorskih nedostataka i da ulaže u projekte i operacije s istinskom dodanom vrijednosti za ostvarenje veće ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a, snažnijeg investicijskog okruženja, veće zaposlenosti i vraćanja održivog rasta u cijelom EU-u;

7.  podsjeća da potpora gospodarskom oporavku, održivom rastu i jačoj koheziji predstavlja glavni cilj i da bi EIB trebao bolje predvidjeti strukturne izazove, posebice one u vezi s reindustrijalizacijom Europe i digitalnim gospodarstvom koje se temelji na znanju, kako bi se otvorio put novim gospodarskim prilikama, inovacijama, razvoju kružnog gospodarstva i boljem iskorištavanju obnovljivih izvora energije u skladu s ciljevima ekoloških, klimatskih i energetskih politika; naglašava da se proces reindustrijalizacije mora provoditi uzimajući u obzir potrebu za otvaranjem visokokvalitetnih radnih mjesta, s jedne strane, i različite značajke europskog gospodarstva, s druge strane, ali u svakom slučaju uz dužnu pažnju prema zaštiti okoliša i zdravlja radnika i građana;

8.  smatra da bi EIB pri definiranju investicijskih aktivnosti i svojih odluka o financiranju, posebno u pogledu prekograničnih aspekata, trebao sustavno posvećivati pozornost srednjoročnim i dugoročnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim učincima; smatra da EIB treba ulagati i u velike i u male održive projekte koji su od sustavne važnosti u dugoročnom razdoblju i koji stvaraju dodanu vrijednost na regionalnoj razini i na razini EU-a;

9.  naglašava da bi se pouzdanost financiranih projekata po definiciji trebala ocjenjivati ne samo u pogledu gospodarskog značaja već i s jednako snažnim naglaskom na ekološkoj i socijalnoj održivosti, kao i na političkoj, prekograničnoj i regionalnoj važnosti takvih projekata; podsjeća da davanje prednosti projekatima s jasno predviđenim i održivim rezultatima i utjecajem na rast i zapošljavanje treba i dalje biti temeljno vodeće načelo u EIB-ovim aktivnostima kreditiranja;

10.  uviđa da je EIB ključni akter koji je potreban da bi se revitaliziralo gospodarstvo EU-a, potaknulo zapošljavanje, povećale brojke koje prikazuju rast u državama članicama i maksimizirale učinkovitost i ostvarena vrijednost za dostupna financijska sredstva uz pomoć obnovljivih instrumenata, posebice zahvaljujući multiplikacijskom učinku jamstvenih fondova i učinku poluge;

11.  smatra da je potrebno zajamčiti otpornu, održivu i stabilnu strategiju financiranja EU-a kako bi se ubrzao gospodarski oporavak, potaknulo zapošljavanje i kako bi se pomoglo određenim gospodarskim sektorima i slabije razvijenim regijama koji zaostaju; podsjeća da je potrebno usmjeriti se na produktivna smislena ulaganja, osobito u dugoročnom razdoblju, i jačati primarni sektor, istraživanje, infrastrukturu i zapošljavanje; smatra da projekte treba odbirati na temelju njihovih vlastitih kvaliteta, njihova potencijala za stvaranje dodane vrijednosti za EU u cjelini i stvarne dodatnosti, možda i one s većim profilom rizičnosti;

12.  u tom pogledu ponavlja da je potrebo otkriti dodatne informacije o točnoj naravi pojedinačnih projekata koji se izravno ili neizravno financiraju u okviru aktivnosti kreditiranja EIB-a te posebno o njihovoj dodanoj vrijednosti i očekivanim ekonomskim učincima u svakoj državi članici;

13.  ponavlja zabrinutost Parlamenta u vezi s definiranjem uravnotežene strategije s dinamičnom, poštenom i transparentnom geografskom raspodjelom projekata i ulaganja među državama članicama, uzimajući u obzir poseban naglasak na slabije razvijene države i regije; primjećuje da se 73 % svih kredita EIB-a tijekom 2015. (51 milijarda EUR) odnosilo na šest država članica, što pokazuje da sve države članice odnosno regije ne mogu jednako iskoristiti mogućnosti ulaganja;

14.  podržava inicijative EIB-a kojima se upravljačkim tijelima i financijskim posrednicima pruža zajednička tehnička pomoć na terenu, uključujući ciljano osposobljavanje za platformu fi-compass;

15.  poziva EIB da pojača svoju komunikacijsku politiku prema potencijalnim dionicima i privatnim ulagačima kada je riječ o dostupnim izvorima i instrumentima financiranja te prema građanima kada je riječ o ostvarenim rezultatima;

16.  poziva EIB i Komisiju da pojačaju promociju mogućnosti financiranja koje nude, kao i podršku i savjetodavne aktivnosti, i da povećaju financijska sredstva namijenjena projektima lokalnih i regionalnih tijela i MSP-ova te da pojednostavne pristup financijskim sredstvima EIB-a i kombiniraju bespovratna sredstva sa zajmovima i financijskim instrumentima; poziva Komisiju da pruži podršku izradi programa osposobljavanja za potencijalne korisnike davanjem konkretnijih uloga upravljačkim tijelima pri pružanju informacija, smjernica i savjeta krajnjim korisnicima;

17.  smatra ključnim da EIB održi svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA” kako bi i dalje imao pristup međunarodnim tržištima kapitala po najboljim uvjetima zaduživanja te kako bi ostvarenu korist prenio u svojoj strategiji ulaganja i uvjetima kreditiranja; poziva EIB da razvije svoju kulturu rizika kako bi poboljšao svoju učinkovitost te komplementarnost i sinergije između svojih intervencija i raznih politika EU-a;

18.  duboko je zabrinut zbog općenito viših troškova i naknada za fondove kojima upravlja EIB-a/EIF i koji služe za provedbu financijskih instrumenata u okviru podijeljenog upravljanja, kao što su pokazali rezultati tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 19/2016 naslovljenog „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.” te potiče Revizorski sud da provede sličnu reviziju za tekuće razdoblje;

Praćenje utjecaja EIB-a u provedbi ključnih područja javne politike

19.  prima na znanje izvješće o rezultatima i utjecaju operacija EIB-a unutar EU-a za 2015. na osnovi metodologije procjene triju stupova u cilju procjene očekivanih rezultata, praćenja aktualnih rezultata i mjerenja utjecaja četiriju ključnih ciljeva javne politike, tj. inovacija i vještina (22,7 % potpisa EIB-a 2015., u iznosu od 15,8 milijardi EUR), financiranja namijenjenog MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije (28,5 % potpisa, ili 19,8 milijardi EUR), infrastrukture (24,5 %, ili 17,1 milijardi EUR) i okoliša (24,3 %, ili 16,9 milijardi EUR); primjećuje da je odabir ostvarenja i rezultata za nove potpisane operacije uključen radi ilustracije očekivanih rezultata, ali da u tom izvješću nema ni informacija o rezultatima koji se trenutačno prate ni o ostvarenom učinku;

20.  žali zbog toga što u godišnjem izvješću za 2015. o operacijama EIB-a unutar EU-a nema informacija o očekivanim i ostvarenim rezultatima poslovanja EIB-a s obzirom na njegova dva međusektorska politička cilja, a to su borba protiv klimatskih promjena i kohezija; zabrinut je zbog činjenice da EIB 2015. nije ostvario predviđenu razinu od 30 % ulaganja za koheziju (ostvareno je 25,2 % u EU-u) i da je predviđena provedba za 2016. (27 %) također ispod ciljane razine od 30 %; odlučno poziva EIB da ponovno uspostavi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju kao primarni cilj javne politike i započne jasno izvješćivanje o provedbi tog cilja;

21.  također žali zbog činjenice da ažuriranje metodologije triju stupova radi usklađivanja sa zahtjevima Uredbe o EFSU-u nije dovelo do usklađivanja načina na koji EIB izvješćuje o operacijama unutar EU-a s načinom na koji se izvješćuje o operacijama izvan EU-a niti do uključivanja analitičkih i opsežnih informacija o ostvarenim konkretnim rezultatima unutar EU-a; traži da se na razini projekta objavljuje više informacija tako da se omogući javni pristup ocjeni projekata i obrascima za ocjenu triju stupova i okvira za mjerenje rezultata;

22.  naglašava da je ambicioznu strategiju ulaganja potrebno kombinirati s preciznim instrumentima praćenja i izvješćivanja koji jamče upravljanje uspješnošću;

23.  poziva EIB da pozornost uvijek usmjerava na kontrolu uspješnosti uz pomoć procjene uspješnosti i dokazanih učinaka; potiče EIB da nastavi s definiranjem svojih pokazatelja praćenja, preciznije pokazatelja dodatnosti, kako bi se učinci mogli ocijeniti što je ranije moguće u fazi pokretanja projekta i kako bi Odbor imao dovoljno informacija o očekivanim učincima, posebice kada je riječ o doprinošenju politikama EU-a;

24.  svjestan je složenosti praćenja rastućeg portfelja i popisa različitih projekata te slijedom toga složenosti cjelokupnog upravljanja pokazateljima; potiče EIB da uloži dodatne napore kako bi se osiguralo odgovarajuće praćenje;

25.  potiče EIB da zauzme proaktivniji pristup prema državama članicama u cilju osiguravanja izgradnje kapaciteta i pružanja savjetodavnih usluga za pripremu velikih projekata ulaganja izravno korisnicima uz pomoć bolje suradnje s relevantnim nacionalnim ili decentraliziranim tijelima ili nacionalnim razvojnim bankama;

Programi financiranja za mala i srednja poduzeća

26.  podsjeća na to da EIB ima odgovornost na svjetskoj razini u pogledu osiguravanja privlačnosti EU-a na svjetskoj pozornici i da promiče povoljnu investicijsku klimu za poduzeća;

27.  potvrđuje središnju ulogu malih i srednjih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u povećavanju zaposlenosti i rastu gospodarstva EU-a i pojedinačnih država članica; podupire napore koje EIB ulaže kako bi pojačao potporu svim vrstama malih i srednjih poduzeća (novoosnovanim poduzećima, start-upovima, mikropoduzećima do srednje velikim poduzećima, poslovnim klasterima) s naglaskom na nove poslovne modele s velikim potencijalom novih radnih mjesta za mlade; poziva EIB da, u tom kontekstu, uloži potrebne napore kako bi se osigurala potpuna provedba programa Inicijativa za mala i srednja poduzeća;

28.  prima na znanje da potpora EIB-a MSP-ovima predstavlja oko 36,6 % njegovog financiranja u 2015., čime je postignut učinak financijske poluge od 39,7 milijardi eura za financiranje MSP-ova i pružanja podrške za 5 milijuna radnih mjesta;

29.  pozdravlja napore Europskog investicijskog fonda u pogledu trenutačne provedbe Inicijative za MSP-ove u šest država (Španjolska, Italija, Bugarska, Finska, Rumunjska i Malta) za koje se očekuje da će imati koristi od približno 8,5 milijardi eura novih zajmova MSP-ovima po povoljnim uvjetima; poziva države članice da na široj razini provedu Inicijativu za MSP-ove, s obzirom na to da imaju dovoljne kapacitete da smanje rizike za financijske posrednike; stoga cijeni prijedlog Komisije da se Inicijativa za MSP-ove produži do 2020.; međutim, ističe da bi Inicijativa za MSP-ove trebala imati veću ulogu jer je financiranje malih i srednjih poduzeća od ključne važnosti za promicanje rasta i zapošljavanja u EU-u, posebice u razdoblju nakon gospodarske i financijske krize; poziva EIB da prati i poboljša korištenje instrumenata sekuritizacije; nadalje, poziva na poboljšanje komunikacijske politike EIB-a i administrativnih uvjeta Inicijative za MSP-ove; poziva Europski investicijski fond da objavi izvješće u kojem se navode uspjesi i neuspjesi tog programa;

30.  pozdravlja pokretanje novih instrumenata o kojima su EIB i Komisija postigli dogovor, kao što je Instrument privatnog financiranja energetske učinkovitosti, Inicijativa za mala i srednja poduzeća te financijski instrumenti u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, koji bi trebali doprinijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; prima na znanje aktivnosti EIF-a, osobito one u okviru financijskih instrumenata programa COSME (Program za konkurentnost tvrtki i malih i srednjih poduzeća) i Inicijative Innovfin, koji su 2015. ostvarili koristi od EFSU-a udvostručenjem iznosa zajmova za koje nudi jamstva;

31.  poziva EIB da poveća svoj profil rizičnosti u pogledu intervencija, posebice pri pružanju potpore malim i srednjim poduzećima koja preuzimaju rizike ili se razvijaju u regijama gospodarski ugroženim regijama ili regijama kojima nedostaje stabilnosti; također vjeruje da sektor malih i srednjih poduzeća te njihov pristup financiranju predstavljaju dugoročan cilj kojem treba iznova težiti i koji treba dalje ojačati;

Inovacije

32.  podupire sve poticaje za tržišno usmjerene inovacije, društveni razvoj i zaštitu okoliša, održavajući time održivi rast i pažljivu upotrebu sredstava; podupire poticaje koji doprinose nastojanjima EU-a da postane kružno i digitalno gospodarstvo temeljeno na znanju i da zadrži svoju konkurentnost;

33.  napominje da EIB već financira ulaganja u istraživanje i i razvoj europskih poduzeća u području sigurnosti u pogledu civilnih tehnologija i tehnologija s dvojnom namjenom; smatra da, u pogledu tehnologija s dvojnom namjenom, EIB treba u prvom redu podržavati ulaganja koja potiče njihova komercijalizacija u civilnoj primjeni – primjeri takvih projekata EIB-a već su obuhvaćali ulaganja u istraživanje i razvoj za zrakoplove i svemirske sustave, radarske sustave, kibersigurnost i sigurnosti računalstva u oblaku, mikroelektroniku i cjepiva;

34.  napominje da su zajmovi za inovativne projekte 2015. dosegnuli rekordnu razinu od 18,7 milijardi EUR i pozdravlja činjenicu da EIB stavlja veći naglasak na ulaganja u inovacije;

35.  napominje da bi zahvaljujući nastavku potpore civilnim tehnologijama i tehnologiji s dvojnom namjenom EIB mogao pojačati svoju potporu sigurnosnom sektoru EU-a unutar pravnog okvira; to uključuje operacije koje ostvaruju koristi od EFSU-a;

Infrastruktura

36.  poziva EIB da i dalje podupire plan za infrastrukturu na temelju učinkovitih projekata zajedničkog interesa u sektorima prometa i energetike s vlastitim resursima i provedbom dužničkih financijskih instrumenata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, istodobno uzimajući u obzir njihovu sukladnost s ciljevima okolišne i klimatske politike te regionalnim razvojem; poziva EIB da razvije nove financijske instrumente za izgradnju infrastrukture i radova u skladu s makroregionalnim strategijama;

37.  pozdravlja razinu financiranja za ciljeve gospodarske i socijalne kohezije (17 634 milijardi EUR) te revitalizacije ruralnih i urbanih područja (5 467 milijardi EUR) te preporučuje da se ona održi; smatra da je to financiranje ključno za dopunjavanje kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova; ističe važnost održavanja redovitog dijaloga s upravljačkim tijelima kako bi se ostvarile sinergije i komplementarnost između oba instrumenta;

38.  poziva EIB, Komisiju te nacionalna, regionalna i lokalna tijela, zajedno s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama, da ojačaju suradnju kako bi se uspostavilo više sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i financijskih instrumenata i zajmova EIB-a te da smanji administrativno opterećenje, pojednostavni postupke, poveća administrativni kapacitet, potiče teritorijalni razvoj i koheziju te da unapređuje razumijevanje europskih strukturnih i financijskih fondova i financiranja koje pruža EIB; smatra da je dostupno malo informacija o kombiniranom financiranju EIB-a u projektima i programima kohezijske politike; traži od EIB-a da djeluje u skladu sa svojom ulogom javne institucije i da, kako bi se izbjegla neodređenost, teži najvećoj razini odgovornosti, transparentnosti i vidljivosti; poziva EIB da razvije komunikacijsku politiku u pogledu svojih aktivnosti, uključujući aktivnosti savjetovanja, kako bi svi oblici vlasti i svi korisnici imali pristup njegovim programima;

39.  ističe da povećano korištenje financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike zahtijeva veću uključenost Europskog parlamenta u nadzoru aktivnosti EIB-a ne bi li se bolje procijenile implikacije i učinci uloge EIB-a;

40.  traži da države članice u potpunosti iskoriste sredstva ESIF-a koja su im dodijeljena i njegovu dodatnost i da time nadopune zajmove i financijske instrumente EIB-a; isto tako traži izdašnije i bolje kombiniranje bespovratnih sredstava s financijskim sredstvima koja daje EIB kako bi se bolje iskoristio učinak financijske poluge europskih strukturnih i investicijskih fondova; traži da EIB predvodi taj proces zbog svoje stručnosti koja će pomoći da se ostvari povrat njegovih ulaganja i zbog odgovornosti prema državama članicama koje su vlasnice udjela;

41.  poziva EIB da poveća financiranje za gospodarsku i socijalnu koheziju te urbane ciljeve, ne prestajući pritom podržavati tradicionalne i inovativne sektore u EU-u; nadalje, poziva da se razviju posebni financijski instrumenti radi potpore provedbi makroregionalnih akcijskih planova i strategija u suradnji s državama članicama;

Ulaganja u okoliš i klimatske mjere

42.  potiče EIB da usmjeri svoje djelovanje u području klime na održivost međusektorskih projekata u okviru ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21 te da podupire širenje obnovljivih izvora energije i učinkovite uporabe resursa; napominje da je financiranje obnovljivih izvora dosegnulo 3,4 milijarde eura;

43.  poziva EIB da preispita potrebu za stavljanjem naglaska na plinske infrastrukturne projekte, posebno s obzirom na činjenicu da je potražnja za plinom u Europi u padu dok se izrađuju novi veliki planovi za izgradnju novih plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin; izražava zabrinutost zbog činjenice da bi da ulaganja EIB-a u plinsku infrastrukturu mogla značiti izgubljena ulaganja;

44.  vjeruje da je važno nastaviti s razvojem tržišta za održive zelene projekate, promičući prije svega stvaranje kružnoga gospodarstva, posebno preko tržišta zelenih obveznica;

Doprinos EIB-a upravljanju globalnim pitanjima

45.  prima na znanje povećanje vanjskog mandata s 10 na 27 milijardi EUR, uz mogući dodatni iznos od 3 milijarde EUR; podsjeća na potrebu za stalnim održavanjem usklađenosti tog mandata s ciljevima vanjske politike EU-a, posebno s obzirom na poštovanje građanskih prava u državama koje primaju financijska sredstva; ponavlja svoj zahtjev Europskom revizorskom sudu da izradi tematsko izvješće o uspješnosti i usklađenosti intervencija vanjskog kreditiranja EIB-a s politikama EU-a;

46.  pozdravlja sposobnost EIB-a za brzu prilagodbu međunarodnim izazovima; poziva EIB da nastavi pružati podršku vanjskim politikama EU-a i hitnom djelovanju povezanima s globalnim izazovima migracije uključivanjem razvojnog aspekta i promicanjem gospodarske otpornosti;

Praćenje dodane vrijednosti i dodatnosti EFSU-a

47.  napominje da je EFSU-ov cilj do 2018. preko EIB-a iskoristiti ukupno 315 milijardi eura za dodatna ulaganja i nove projekte u realnom gospodarstvu; primjećuje da je odobreno 97 infrastrukturnih i inovacijskih projekata i 192 sporazuma o financiranju MSP-ova, što predstavlja ukupno očekivano ulaganje od 115,7 milijardi eura;

48.  uviđa da je provedba EFSU-a brzo promijenila profil i poslovni model EIB-a u pogledu procesa i praćenja potpisa i ugovora;

49.  primjećuje da, kako bi u potpunosti iskoristila dodatnu sposobnost podnošenja rizika, Grupa EIB-a razvija različite nove proizvode koji će omogućiti veće podnošenje rizika (npr. podređeni dug, vlasnički kapital, podjela rizika s bankama), te je revidirala svoju politiku i kriterije prihvatljivosti u pogledu kreditnog rizika kako bi omogućila povećanu fleksibilnost; napominje da EIB povećava svoju potporu inovativnim poduzećima ili infrastrukturnim projektima, kao što je potpora EFSU-u; napominje da EIB može podupirati veći broj takvih rizičnih projekata bez ugrožavanja načela dobrog upravljanja;

50.  podsjeća na to da je cilj EFSU-a utvrditi zasebne, istinski inovativne i rizičnije profile projekata s novim partnerima iz privatnog sektora u usporedbi s ostalim postojećim instrumentima financiranja EIB-a, ostvarujući istovremeno znatnu prekograničnu dodanu vrijednost diljem Europe u provedbi odabranih projekata i učinkovit doprinos postojećim ciljevima zajedničke politike EU-a;

51.  uviđa da je EFSU instrument utemeljen na tržištu; međutim, podsjeća da sve države članice moraju razviti odgovarajuće kapacitete za njegovo iskorištavanje;

52.  napominje da bi u provedbi portfelja EFSU-a u cilju ostvarivanja kohezije i ciljeva održivosti trebalo uzeti u obzir najširu moguću zemljopisnu raširenost; traži od EIB-a da ispravi trenutačne geografske neuravnoteženosti unutar Unije i sektorsku koncentraciju u portfelju EFSU-a, tj. dijelu za infrastrukturu i inovacije te dijelu za mala i srednja poduzeća i to jačanjem svoje savjetodavne aktivnosti za razvoj projekata u državama članicama i tehničke pomoći u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU), uzimanjem u obzir šireg broja prihvatljivih sektora za financiranje EFSU-a ili boljim prilagođavanjem vrste i veličine projekata potrebama tržišta u državama članicama;

53.  poziva EIB da u procesu odabira pažljivo razmotri stvarnu dodatnost i novu dinamiku, uzimajući u obzir opseg multiplikacijskog učinka, koji mogu varirati među projekatima, posebno u područjima u kojima EIB ili EIF već nisu uključeni, u slučajevima tržišnih neuspjeha ili neoptimalnih ulagačkih okolnosti;

54.  napominje da se korištenje učinka poluge razlikuje među projektima uglavnom s obzirom na njihov opseg i složenost te korelaciju između važnih sektorskih izazova i očekivanja krajnjih korisnika u okviru oskudnih javnih sredstava; mišljenja je da se pretpostavka o petnaesterostrukom prosječnom učinku poluge može mjeriti samo na kraju ciklusa ulaganja uzimajući u obzir sektorske posebnosti; također smatra da se djelotvornost intervencija ne ocjenjuje samo potencijalom financijskih instrumenata, nego i mjerljivim rezultatima;

55.  poziva EIB da posebnu pozornost posveti načelu dodatnosti i pruži odgovarajuće kvalitativne informacije o upravljanju provedbom navedenih ciljeva EFSU-a, navodeći njihovu stvarnu dodatnost i učinak u usporedbi s referentnim vrijednostima, ali također i s obzirom na produljenje EFSU-a nakon 2017.;

56.  smatra da je za mobilizaciju kapitala iz privatnog sektora važno da EIB oslobodi ulagače od nekih rizika koji proizlaze iz potencijalnih projekata; također poziva EIB da poveća i privlačnost i vidljivost EFSU-a u smjernicama za ulaganje i projektima koji će se financirati putem daljnjeg razvoja učinkovitije politike za podizanje svijesti među potencijalnim privatnim ulagačima;

57.  napominje da je EFSU (preko okvira za mala i srednja poduzeća) važno oruđe za osiguravanje dodatnog financiranja za MSP-ove, odnosno do 75 milijardi eura ukupnih ulaganja koja je tijekom tri godine pokrenuo EFSU, zajedno s kreditnim kapacitetima EIB-a i EIF-a;

58.  poziva Komisiju da uspostavi trajnu Europsku platformu za jamstva u okviru EFSU-a kako bi se olakšao pristup MSP-ova financiranju i poboljšao razvoj jamstava i kreditnih proizvoda zasnovanih na europskim jamstvima;

59.  poziva EIB da iskoristi priliku koju pruža EFSU kako bi se povećalo financiranje manjih decentraliziranih projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji su izvan mreže i u kojima sudjeluju građani i zajednice koji ne mogu tako lako dobiti financijska sredstva iz drugih izvora;

60.  također prima na znanje povećanje posebnih aktivnosti EIB-a u pogledu opsega koje proizlazi iz prve godine provedbe EFSU-a te koje odražava razvoj kulture za razborito upravljanje rizicima i kreditne politike EIB-a;

61.  ustraje, u svrhu odgovornosti, na razvoju ulaganja usmjerenih na rezultate koja se redovito ocjenjuju putem pokazatelja Odbora za ulaganja s ciljem identificiranja pomno odabranih projekata u smislu njihova doprinosa rastu i stvaranju radnih mjesta i objektivnog pregleda njihove dodatnosti, dodane vrijednosti i usklađenosti s politikama Unije ili drugim klasičnim operacijama EIB-a; poziva EIB da objavi informacije o tome kakve su rezultate imali projekti koji primaju jamstva iz EFSU-a u odnosu na ljestvicu pokazatelja za EFSU;

62.  prima na znanje da će u budućnosti EIB i dalje biti otvoren za rasprave sa službama Parlamenta o dodatnim mjerama koje bi se mogle predvidjeti za bolje strukturiran i manje fragmentiran pristup dijalogu između Parlamenta i EIB-a; EIB i Parlament trenutačno rade na brzom sklapanju službenog sporazuma o EFSU-u kojim se utvrđuju odredbe za sve razmjene informacija u njegovu okviru, uključujući Godišnje izvješće o aktivnostima EFSU-a koje se podnosi Vijeću i Parlamentu;

Jačanje transparentnosti, odgovornosti, integriteta i unutarnje kontrole u EIB-u kao preduvjet za bolje korporativno upravljanje

63.  smatra da poboljšanu gospodarsku ulogu EIB-a, povećani kapacitet za ulaganja i korištenje proračunom EU-a za djelovanje EIB-a trebaju popratiti veća transparentnost i šira odgovornost kako bi se osigurali istinski javni nadzor njegovih aktivnosti, odabira projekata i prioriteta financiranja;

64.  poziva EIB da redovito ažurira svoje aktivnosti kartiranja rizika i prilagodi svoju kulturu rizika svome novom poslovnom modelu i povećanju obujma svog portfelja povezanog s provedbom novih instrumenata s EFSU-om, različitim mehanizmima, platformom za ulaganja i instrumentima za podjelu rizika; također u tom kontekstu poziva EIB da u svoje kartiranje rizika uključi nefinancijske aspekte, kao što je društvena i/ili ekološka dodana vrijednost; pozdravlja u tom kontekstu provedbu bonitetnog okvira za sklonost preuzimanju rizika EIB-a kako bi se pojačalo praćenje rizika i nadzor podrijetla, vlasništva i upravljanja rizicima; podsjeća na potrebu da se razvije jedinstven i homogen kontrolni okvir;

65.  pozdravlja visoku kvalitetu portfelja zajmova EIB-a s razinom loših kredita od 0,3 % ukupnog portfelja za zajmove, potvrđujući da EIB pokazuje dosljedno promišljenu politiku upravljanja rizikom te da održava svoju jaku kreditnu sposobnost na međunarodnim financijskim tržištima;

66.  pozdravlja činjenicu da se politika transparentnosti EIB-a temelji na pretpostavci o objavljivanju informacija te da svi mogu pristupiti njegovim dokumentima i informacijama; podsjeća na svoju preporuku da se na internetskoj stranici EIB-a objave dokumenti koji nisu povjerljivi, kao što su korporativni operativni planovi za prethodne godine, međuinstitucijski sporazumi i memorandumi te poziva EIB da se ne zaustavi na tome nego da i dalje stalno traži načine za poboljšanje i podizanje standarda;

67.  pozdravlja izvješće o provedbi politike transparentnosti Grupe EIB-a za 2015. i predstojeću reviziju politike EIB-a o zviždačima;

68.  podsjeća da transparentnost u provedbi politika EU-a ne vodi samo do jačanja ukupne korporativne odgovornosti i vjerodostojnost EIB-a s jasnim pregledom tipa financijskih posrednika i krajnjih korisnika, već također doprinosi poboljšanju učinkovitosti i održivosti financiranih projekata uz nultu toleranciju prijevara i korupcije u njegovu portfelju za zajmove; poziva EIB da se uskladi s novim sustavom brzog uzbunjivanja i isključivanja koji Komisija planira;

69.  sa zabrinutošću primjećuje da je EIB, unatoč činjenici da dodjeljuje tri puta više financijskih sredstava nego Svjetska banka, na crnu listu stavio samo tri subjekta, dok je Svjetska banka na crnu listu stavila njih 820; poziva EIB da u cilju rješavanja te situacije udruži snage s mrežom drugih javnih banaka koje vode crne liste koja uključuje Svjetsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj;

70.  ponavlja svoj poziv za većom transparentnosti EIB-ovih intervencija prilikom poslovanja s financijskim posrednicima i korisnicima kako bi se izbjegli partneri koji imaju negativnu evidenciju, koji se nalaze na crnim listama i koji su potencijalno povezani s nekooperativnim jurisdikcijama, offshore aktivnostima ili organiziranim kriminalom; smatra da primjena kriterija za odabir financijskih posrednika i ažuriranje informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća, uključujući trustove, zaklade i porezne oaze predstavljaju najbolje prakse koje treba trajno slijediti; poziva EIB da dodatno ojača svoje ugovorne uvjete uvođenjem klauzule ili upućivanja o dobrom upravljanju kako bi se ublažili rizici za integritet i ugled;

71.  predlaže da bi EIB trebao slijediti primjer Međunarodne financijske korporacije u okviru Grupacije Svjetske banke i početi objavljivati informacije o visokorizičnim potprojektima koje financira preko poslovnih banaka (glavne posrednike/financijska društva koja EIB koristi za financiranje malih i srednjih poduzeća);

72.  pozdravlja redovne sastanke s civilnim društvom i javna savjetovanja o razvoju politika EIB-a;

73.  poziva na to da se u politici iznošenja podataka EIB-a osigura rastuće visoka razina transparentnosti u pogledu njegovih upravljačkih tijela, posebno kroz objavu zapisnika sa sastanaka upravnog vijeća EIB-a i EIF-a ili odbora za ulaganja EFSU-a u pogledu projekata od javnog interesa koji ostvaruju korist od jamstva iz proračuna EU-a te utječu na teritorij EU-a i njegove građane; smatra da je objava ljestvice pokazatelja dobra praksa za svaku operaciju i procjenu utjecaja na okoliš i društvo na razini projekata ili potprojekata;

74.  ponovno zahtijeva objavu informacija o sustavima ugovaranja i podugovaranja i omogućivanje jednostavnog pristupa tim informacijama te da se Parlamentu u svakom slučaju osigura pristup relevantnim informacijama i financijskoj dokumentaciji;

75.  pozdravlja proaktivni pristup koji je Europski ombudsman zauzeo u javnom nadzoru nad EIB-om; duboko je zabrinut zbog utvrđenih nedostataka u pogledu postojećih EIB-ovih mehanizama za sprječavanje mogućih sukoba interesa u njegovim upravljačkim tijelima; u tom pogledu poziva EIB da, kako bi se bolje spriječio sukobe interesa u svojim upravljačkim tijelima i potencijalne slučajeve rotirajućih vrata, uzme u obzir preporuke Europskog ombudsmana i da što prije revidira svoj Kodeks ponašanja;

76.  smatra da potpredsjednici EIB-a više ne bi smjeli biti zaduženi za projekte u svojim matičnim zemljama, s obzirom na jasnu mogućnost nastanka sukoba interesa i činjenicu da tek mali broj država članica ima svojeg potpredsjednika;

77.  pozdravlja reviziju propisa Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi i obnovu Memoranduma o razumijevanju između Europskog ombudsmana i EIB-a; od EIB-a zahtijeva objašnjenje u vezi s kašnjenjem početka javnog savjetovanja o reviziji politike i postupaka svojih mehanizama za podnošenje pritužbi; napominje da je takav postupak revizije prilika za dodatno povećanje neovisnosti i učinkovitost mehanizma za podnošenje pritužbi, s ciljem da se također uspostavi mehanizam za sustavan protok informacija izravno između Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi i direktora; ističe da bi uprava EIB-a jednom godišnje trebala podnositi izvješće Europskom ombudsmanu i Parlamentu o tome kako su preporuke iz njegovih mehanizama za podnošenje pritužbi uzete u obzir u politikama i postupcima EIB-a; osim toga, ističe da bi voditelj Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi jednom godišnje Parlamentu trebao podnositi izvješće o radu Ureda i procjenu Ureda o napretku EIB-a u provedbi preporuka Ureda;

78.  traži od EIB-a da svojom politikom o netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama te okvirom za borbu protiv pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma (AML-CFT) učini sve što je u njegovoj moći u cilju borbe protiv utaja poreza, poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza, nepravilnosti te pranja novca;

79.  također poziva EIB da održava redovitu suradnju s drugim međunarodnim financijskim institucijama razmjenom informacija o rezultatima njegove korporativne ili porezne dubinske analize ili preispitivanja u okviru politike „upoznaj svog klijenta” i da jednom godišnje izvijesti Parlament i javnost o tome kako provodi svoju politiku protiv nekooperativnih jurisdikcija;

80.  smatra da vanjski bonitetni nadzor EIB-a zaslužuje pažljivo razmatranje, kao što je Parlament naveo u svojim prethodnim rezolucijama;

81.  prima na znanje zaključak ažuriranog Trostranog sporazuma između EIB-a, Komisije i Suda iz rujna 2016. te poziva Revizorski sud da provede reviziju učinkovitosti EIB-ovih operacija u različitim sektorima ako su povezane s korištenjem sredstava iz proračuna EU-a u pogledu njihove djelotvornosti i učinkovitosti;

82.  poziva Komisiju da do lipnja svake godine počevši od 2018. predstavi izvješće o provedbi od početka trenutačnog VFO-a i o aktualnom stanju svih financijskih instrumenata kojima upravlja i koje provodi Grupacija EIB-a koja posluje sa sredstvima iz proračuna EU-a, uključujući i ostvarene rezultate, kako bi se ono moglo koristiti u postupku davanja razrješnice;

83.  poziva Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) da u svoje godišnje izvješće uključuje informacije o slučajevima povezanima s EIB-om;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

84.  poziva EIB da izvijesti o trenutačnom stanju i statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament u svojim godišnjim rezolucijama, posebno u pogledu učinka na aktivnosti kreditiranja;

85.  poziva EIB da revidira svoju politiku sprečavanja zabranjenog postupanja i odvraćanja od takvog postupanja u aktivnostima EIB-a, kojom bi se trebalo utvrditi da EIB mora zaustaviti financiranje i/ili odobravanje daljnjih isplata zajmova za projekte koji se nalaze pod nacionalnom ili OLAF-ovom istragom zbog korupcije i prijevare;

o
o   o

86.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0201.
(2) SL C 346, 21.9.2016., p. 77.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0200.
(4) SL L 280, 27.10.2011., str. 1.
(5) SL L 135, 8.5.2014., str. 1.
(6) SL L 204, 31.7.2012., str. 1.
(7) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

Pravna napomena