Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2099(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0121/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0121/2017

Rasprave :

PV 27/04/2017 - 3
CRE 27/04/2017 - 3

Glasovanja :

PV 27/04/2017 - 5.67

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0198

Usvojeni tekstovi
PDF 387kWORD 65k
Četvrtak, 27. travnja 2017. - Bruxelles Završno izdanje
Godišnje izvješće o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke
P8_TA(2017)0198A8-0121/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. godišnje izvješće o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (2016/2099(INI))

Europski parlament

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke za 2015.,

–  uzimajući u obzir financijski izvještaj i statistički izvještaj Europske investicijske banke za 2015.,

–  uzimajući u obzir ocjenu funkcioniranja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU-a) iz rujna 2016. koju je provela Europska investicijska banka (EIB),

–  uzimajući u obzir Korporativni operativni plan za razdoblje između 2016. i 2018., koji je objavljen na internetskoj stranici EIB-a;

–  uzimajući u obzir Izvješće Europske investicijske banke o održivosti za 2015.,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 175., 177., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokol br. 5 o Statutu EIB-a,

–  uzimajući u obzir mandat za vanjsko kreditiranje koji je Komisija dodijelila Europskoj investicijskoj banci za djelovanje izvan Europske unije u razdoblju između 2014. i 2020.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. „Vanjska strategija za učinkovito oporezivanje” (COM(2016)0024),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(1),

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir dokument „EIB-ova politika prema loše reguliranim, netransparentnim ili nekooperativnim jurisdikcijama” od 15. prosinca 2010. i dodatak „Politici u području nekooperativnih jurisdikcija” od 8. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju suglasnost u vezi s ratifikacijom Pariškog sporazuma EU-a od 4. listopada 2016.(3),

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednik Juncker održao na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu 14. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir pisma koja je Europski ombudsman poslao EIB-u 22. veljače 2016. i 22. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune i Odbora za promet i turizam (A8-0121/2017),

A.  budući da se EIB smatra „financijskim ogrankom EU-a” i ključnom institucijom za održavanje javnih i privatnih ulaganja unutar EU-a, koja istodobno ima važnu ulogu izvan EU-a preko vanjskog kreditiranja; budući da EIB nastavlja jačati europsku integraciju i da je dokazano da je njegova uloga još važnija od početka financijske krize 2008.;

B.  budući da je potrebno razviti sveobuhvatnu i pravilnu parlamentarnu odgovornost EIB-a;

C.  budući da je EIB u 2015. zadržao solidnu profitabilnost te da je neto godišnji višak iznosio 2,8 milijardi EUR;

D.  budući da EIB mora zadržati jaku kreditnu sposobnost i ostati selektivan u svojem djelovanju te da mora uzeti u obzir ne samo velik opseg i povrat svojih ulaganja nego i socijalne i gospodarske utjecaje u različitim sektorima i regijama te doprinos svojih ulaganja širem društvenom dobru;

E.  budući da bi EIB trebao nastaviti pojačano ulagati napore u učinkovito širenje svojih zajmova, posebno u regijama s niskom razinom ulagačkog kapaciteta, istodobno smanjujući administrativno opterećenje za podnositelje;

F.  budući da bi EIB, kao institucija odgovorna za provedbu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), trebao stremiti ostvarenju portfelja imovine visoke kvalitete i postizanju dobrih financijskih rezultata uz dugoročne gospodarske prednosti koje kao glavne prioritete stvaraju kvalitetna radna mjesta;

G.  budući da bi EIB trebao, putem svih dostupnih instrumenata, pomoći riješiti regionalne razlike pružanjem savjeta o razvoju novih privatnih projekata i financiranjem dobrih i razboritih projekata ulaganja bez ometanja ili zamjene postojećih programa koji imaju istu svrhu te projekata koji imaju snažnu ekološku i društvenu dimenziju te dimenziju povezanu s korporativnim upravljanjem (ESG); budući da to znači da bi EIB trebao osmisliti dodatne načine za podržavanje gospodarskog razvoja zemalja koje su morale primijeniti stabilizacijski program;

H.  budući da EIB-ova ulaganja u dobre projekte mogu pomoći u hvatanju u koštac s problemom nezaposlenosti mladih na način da im osigura stjecanje potrebnih vještina i omogući pristup financijskim sredstvima namijenjenima zapošljavanju mladih;

I.  budući da se pri ocjenjivanju i nadziranju svih projekata posebna pozornost mora posvetiti kriterijima ESG-a i posebno klimatskim promjenama; budući da je promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije ključno za puni razvoj i trajni uspjeh Unije;

J.  budući da je EIB od svojeg osnutka 1958. u sektor prometa uložio više od bilijun eura i da promet stoga predstavlja područje njegova najintenzivnijeg djelovanja;

K.  budući da smanjenje emisija u sektoru prometa predstavlja velik izazov te da je potrebno postići znatno smanjenje emisija NOx, CO2 i drugih relevantnih emisija iz prometa ako Europska unija želi ostvariti svoje dugoročne klimatske ciljeve; budući da su prometne gužve i onečišćenje zraka veliki problem za razvoj svih vrsta mobilnosti i zaštitu ljudskog zdravlja;

L.  budući da je 2015. godine EIB uložio 14 milijardi EUR u prometne projekte, od kojih će koristi imati 338 milijuna putnika godišnje i koji će omogućiti godišnju uštedu od 65 milijuna sati putovanja;

Ulaganja u EU-u

1.  ističe da je trenutačna kriza znatno usporila rast europskog gospodarstva te da je jedan od glavnih uzročnika tomu smanjenje ulaganja u EU-u; naglašava da je pad javnih i privatnih ulaganja dosegao alarmantne razmjere u zemljama koje su najviše pogođene krizom, o čemu svjedoči zaključak Eurostata da su u razdoblju od 2007. do 2015. bruto investicije u dugotrajnu imovinu u Grčkoj pale za 65 %, a u Portugalu za 35 %; izražava zabrinutost jer su makroekonomske nejednakosti i stope nezaposlenosti i dalje visoke u pojedinim državama članicama;

2.  naglašava činjenicu da jačanje konkurentnosti EU-a, veći gospodarski rast i zapošljavanje ovise, među ostalim, o povećanju ulaganja, osobito u istraživanje, inovacije, digitalizaciju, energetsku učinkovitost i održivost, kružno gospodarstvo te u potporu za novoosnovana poduzeća i u postojeća mala i srednja poduzeća;

3.  napominje da je hitno potrebno da EIB sudjeluje u smanjenju razlika u ulaganjima na temelju zdravih ekonomskih kriterija; poziva EIB da svoje napore usmjeri na djelotvornija i energetski učinkovitija ulaganja te na privlačenje i omogućivanje privatnih ulaganja; traži od EIB-a da izbjegava velike infrastrukturne projekte koji bi mogli imati ozbiljan učinak na okoliš i koji nisu dokazali stvarnu dodanu vrijednost za gospodarstvo i lokalno stanovništvo; poziva EIB da poveća svoju tehničku pomoć kako bi se riješio problem niskog kapaciteta pokretanja projekata i kako bi se državama članicama pomoglo utvrditi koje je projekte moguće financirati;

4.  skreće pozornost na stabilnost zajmova koje je EIB potpisao 2015. (77,5 milijardi EUR, dok je 2014. taj iznos dosegao 77 milijardi EUR); ističe da, iako je ta brojka u skladu s ciljem iz Operativnog plana EIB-a za razdoblje 2015. – 2017., trenutačne prilike trebale bi potaknuti banke da donesu ambicioznije ciljeve i povećaju kredite koje je potpisao EIB; podsjeća da bi EIB trebao imati važnu ulogu u provedbi strategije Europa 2020. s pomoću instrumenta Obzor 2020.;

5.  smatra da EIB, kao „banka EU-a” koja je osnovana i uređena Ugovorima i odgovarajućim priloženim Protokolom, mora opravdati taj poseban status ispunjavanjem uz to povezanih posebnih prava i obveza; primjećuje da banka ima ključnu ulogu u primjeni sve većeg broja financijskih instrumenata koji ovise o proračunskim sredstvima EU-a;

6.  prima na znanje pozitivne vijesti da je EIB uspio ispuniti obvezu prema svojim dioničarima koja se odnosila na ukupno ulaganje u iznosu od najmanje 180 milijardi EUR;

7.  ističe da novo povećanje kapitala EIB-a, u cilju zaštite financijskog kapaciteta u budućnosti, zaslužuje ozbiljno razmatranje, istodobno ističući važnost osiguravanja učinkovitog i odgovornog upravljanja resursima;

8.  smatra da bi se aktivno kreditiranje EIB-a moglo povećati boljim sinergijama s javnim sredstvima, koja bi zauzvrat poticala javno i privatno ulaganje; ističe da bi to povećanje trebalo biti popraćeno odgovarajućom diversifikacijom raspona proizvoda EIB-a, uključujući veću i fiskalno opreznu uporabu javno-privatnih partnerstava, uz istodobno održavanje ravnoteže između javne i privatne koristi te ostalih inovacija kako bi se bolje zadovoljile potrebe realnog gospodarstva i tržišta; ističe da je potrebno poduzeti takve mjere te istodobno prepoznati da novi proizvodi često zahtijevaju dodatne alate za upravljanje kako bi se zajamčila njihova prikladnost te da je posebnu pozornost potrebno posvetiti strateškoj raspodjeli sredstava i promicanju ciljeva politike EU-a;

9.  prima na znanje činjenicu da je EIB 2015. osigurao 1,35 milijardi EUR za ulaganja u projekte diljem Grčke; skreće pozornost na činjenicu da je EIB od početka krize 2008. za ulaganja u Grčkoj izdvojio više od 12 milijardi EUR;

10.  pozdravlja činjenicu da je EIB odgovorio na krizu znatnim proširivanjem svojih aktivnosti, uključujući u najviše pogođenim zemljama; poziva EIB da pruži dodatnu podršku državama članicama EU-a u kojima se provode programi prilagodbe kako bi doprinio pokretanju njihova gospodarskog oporavka i pokazao naklonost prema njihovu prelasku na održivo gospodarstvo, istodobno osiguravajući da se i dalje pridržavaju EIB-ovih kriterija za dobra ulaganja; ističe da bi ta potpora trebala bili pružena u obliku financijske potpore i izgradnje kapaciteta kako bi se pomoglo da projekti postanu spremni za ulaganja; naglašava važnost regionalnog razvoja i poziva na unaprjeđenje dijaloga i suradnje s regionalnim i lokalnim tijelima;

11.  skreće pozornost na brojne pozive upućene EIB-u u kojim ga se poziva da potiče i omogućava širenje najboljih praksi u državama članicama, osobito uz pomoć relevantnih nacionalnih razvojnih banaka i institucija koje predstavljaju važan instrument za koordinirani odgovor EU-a na nisku razinu ulaganja;

12.  očekuje od EIB-a da nastavi raditi s Komisijom i državama članicama na rješavanju sustavnih nedostataka zbog kojih određene regije ili zemlje ne mogu u potpunosti iskoristiti financijske aktivnosti EIB-a;

13.  napominje da bi EIB trebao koristiti cijeli niz financijskih instrumenata kao što su zajmovi, jamstva, projektne obveznice i javno-privatna partnerstva, da pruži podršku javnim i privatnim ulaganjima u promet; ističe da je važno koordinirati različite vrste financiranja koje nudi EU kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva prometne politike EU-a u cijeloj Uniji i pritom uzeti u obzir da se ne mogu svi projekti financirati instrumentima javno-privatnog partnerstva;

14.  naglašava da bi EIB trebao dati prednost inovativnim projektima s jasno definiranom europskom dodanom vrijednošću; podsjeća na važnost financiranja projekata koji povećavaju učinak u pogledu otvaranja radnih mjesta; poziva EIB da poboljša postupak ocjenjivanja projekata i da pritom posebnu pozornost posveti broju i kvaliteti otvorenih izravnih i neizravnih radnih mjesta; poziva EIB da postupa u skladu s tržišnim uvjetima kako bi se stvorili jednaki uvjeti za ostale ulagače;

15.  podržava Komisiju u njezinom pokušaju da revidira važeću Financijsku uredbu; posebno pozdravlja odredbe o uporabi inovativnih financijskih instrumenata kao što su projektne obveznice, pod uvjetom da to za posljedicu neće imati socijalizaciju gubitaka i privatiziranje dobiti;

16.  poziva EIB da provede sveobuhvatnu ocjenu potencijalnog utjecaja odluke Ujedinjene Kraljevine o napuštanju EU-a na svoj financijski položaj i rad; naglašava potrebu za time da EIB pri preuzimanju dugoročnih obveza uzme u obzir odluku Ujedinjene Kraljevine da napusti EU; poziva EIB da nastavi dijalog s vladom jedinjene Kraljevine kako bi se osigurala prijeko potrebna sigurnost za projekte koji se provode ondje i koji su trenutačno primatelji financiranja EIB-a ili su u postupku prijave za financiranje; poziva EIB da istraži i izradi plan različitih mogućih odnosa koje bi mogao imati s Ujedinjenom Kraljevinom nakon njezine odluke da napusti EU;

17.  potiče Grupu EIB da se u cijelosti pridržava stajališta Komisije o strukturama agresivnog izbjegavanja poreza i napominje da je, uz EIB-ove zaštitne mjere, uspostava javnih fondova kojima upravlja EIB u okviru mandata podložna kontroli Europskog revizorskog suda; u tom pogledu poziva EIB da prekine suradnju s posrednicima, zemljama i jurisdikcijama koje su na popisu EU-a o nekooperativnim poreznim jurisdikcijama; napominje da su svi projekti koje financira EIB, uključujući one koje financiraju financijski posrednici, objavljeni na EIB-ovoj internetskoj stranici; predlaže da EIB poboljša svoje kapacitete istraživanja i sektorske analize;

18.  naglašava da borba protiv svih oblika štetnih poreznih praksi treba ostati važan prioritet EIB-a; poziva EIB da brzo primijeni odgovarajuće zakonodavstvo EU-a i norme koje se primjenjuju na izbjegavanje poreza, porezne oaze i ostala povezana pitanja te da od svojih klijenata zatraži usklađenost s tim pravilima; izražava zabrinutost zbog manjka informacija koje EIB objavljuje o stvarnom vlasništvu, posebno kada se financiranje oslanja na privatne investicijske fondove; potiče EIB da poduzme proaktivne mjere i provede pojačane mjere dubinske analize ako se uspostavi da su projekti u okviru EIB-a povezani s jurisdikcijama koje izazivaju zabrinutost u pogledu pitanja oporezivanja;

19.  ističe da se očekuje da će do kraja 2017. biti objavljen popis EU-a o nekooperativnim poreznim jurisdikcijama; u tom pogledu poziva EIB da što prije preispita i poboljša svoju politiku o netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama nakon sastavljanja popisa EU-a o nekooperativnim poreznim jurisdikcijama;

20.  poziva EIB da dodatno poboljša prakse transparentnosti na svim razinama institucije; potiče EIB da osigura da izravno financiranje i financiranje preko posrednika sadržavaju podatke po državama; potiče EIB da djeluje u skladu s preporukama Europskog ombudsmana i poziva na jačanje neovisnosti EIB-ova mehanizma za podnošenje pritužbi;

21.  poziva EIB da nastavi s radom na poboljšanju svoje komunikacije s financijskim posrednicima kako bi oni mogli bolje informirati korisnike o mogućnostima financiranja koje su im dostupne preko EIB-a; u tom pogledu pozdravlja nedavno uspostavljeni mehanizam u sklopu kojeg kreditne institucije koje sredstvima EIB-a financiraju projekte moraju korisniku poslati pismo u kojem izričito navode da se upotrebljavaju sredstva EIB-a;

22.  smatra da su transparentnost i pristup građana informacijama o planovima i strukturama financiranja ključni kako bi građani razumjeli i prihvatili projekte;

Potpora malim i srednjim poduzećima

23.  snažno podržava činjenicu da je EIB naglasak stavio na financiranje malih i srednjih poduzeća, s 37 % novih zajmova odobrenih 2015. (28,4 milijarde EUR); posebno pozdravlja činjenicu da su mjere EIB-a pomogle u otvaranju i očuvanju 4,1 milijuna radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima te poduzećima središnje tržišne kapitalizacije u Europi (porast od 13 % u odnosu na 2014.); podsjeća da su mala i srednja poduzeća, u kojima je otvoreno 85 % od ukupnog broja novih radnih mjesta, okosnica europskog gospodarstva i da potpora tim poduzećima i dalje mora biti jedan od temeljnih ciljeva EIB-a; naglašava da je EIB jedna od institucija koje pomažu smanjiti manjak financiranja s kojim se suočavaju mala i srednja poduzeća;

24.  pozdravlja ulogu EIB-a u razvoju lokalnog privatnog sektora; ističe da je potpora EIB-a za mikrofinanciranje bila osobito uspješna s obzirom na to da je zahvaljujući samo 184 milijuna EUR mikrokredita zadržano 230 500 radnih mjesta u mikropoduzećima, dok su se krediti malim i srednjim poduzećima i poduzećima središnje tržišne kapitalizacije u iznosu od gotovo 3 milijarde EUR pokazali mnogo manje djelotvornima i doprinijeli su zadržavanju samo 531 880 radnih mjesta; ističe da je omjer financijske poluge instrumenta mikrofinanciranja također bio znatno veći od onog privatnih investicijskih fondova; ističe da je kod mikrokredita jače izražen rodni aspekt s obzirom na to da doprinose dvostruko većem otvaranju radnih mjesta za žene nego za muškarce; poziva EIB da izdvoji više sredstava za mikrofinanciranje; poziva Komisiju i države članice da potvrde taj uspjeh povećanjem proračunskih sredstava za mikrokredite u okviru mandata EU-a za vanjsko kreditiranje; žali zbog činjenice da EIB ne podupire niti jednu instituciju za mikrofinanciranje izvan regije AKP-a i traži da se svim ostalim zemljama u razvoju u kojima EIB djeluje pruži slična mikrofinancijska potpora;

25.  podržava činjenicu da je tijekom posljednjih godina EIB stavio veći naglasak na podržavanje malih i srednjih poduzeća; zabrinut je zbog mogućnosti da je EIB-ovo financiranje naklonjeno većim poduzećima s obzirom na to da se za cilj postavlja broj zadržanih radnih mjesta (što uključuje već postojeća radna mjesta kod kojih nema opasnosti od otkaza); traži da EIB bude usmjeren ne samo na zadržavanje radnih mjesta, nego i na radna mjesta koja se otvaraju zahvaljujući njegovim aktivnostima financiranja i da o tome izvješćuje te da bude u skladu sa standardima MOR-a;

26.  poziva EIB da od poduzeća koja sudjeluju u projektima koje on sufinancira zahtjeva da poštuju načelo jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pogledu plaće, zapošljavanja i rada; poziva EIB da pri odlučivanju o tome koje će projekte financirati uzme u obzir mjere korporativne društvene odgovornosti koje provode poduzeća koja se natječu;

27.  podsjeća da je potrebno pružiti podršku lokalnim projektima malih i srednjih poduzeća koja ciljaju na održiva i dugoročna ulaganja te koja omogućavaju zapošljavanje na području inovacija, istraživanja i razvoja i energetske učinkovitosti;

28.  smatra da bi, s obzirom na stratešku ulogu mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća, EIB također trebao osmisliti strategiju za povećanje njihova financiranja u zemljama s nepovoljnim gospodarskim i bankovnim okruženjem; smatra da je posebnu pozornost također potrebno posvetiti konkurentnim i fleksibilnim vrlo malim poduzećima kojima je potrebno financiranje, mikropoduzećima i mikropoduzetnicima, koji čine otprilike 30 % zapošljavanja u privatnom sektoru u EU-u, koji su podložniji gospodarskim šokovima u usporedbi s većim poduzećima; smatra da bi se tom strategijom trebalo uključiti jačanje administrativnih i savjetodavnih kapaciteta u cilju pružanja informacija i tehničke podrške MSP-ovima u razvoju i podnošenju zahtjeva za financiranje; smatra da bi EIB u području pristupa financiranju mogao naglasiti premošćivanje mogućih jazova financiranja mikropoduzeća s pomoću financijskih instrumenata i proizvoda kao što su mikrofinancijski instrumenti i jamstva;

29.  pozdravlja aktivnosti financiranja koje EIB provodi u području infrastrukture i prometa s obzirom na to da se tim projektima znatno povećava trgovinski potencijal i da oni mogu proizvesti učinak poluge kada je riječ o internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća (MSP), osobito u područjima s nepovoljnim geografskim položajem;

30.  smatra da bi EIB posebnu pozornost trebao posvetiti tomu da zajamči da mreža financijskih posrednika koju je razvio bude pouzdana i da može uspješno financirati dinamična i konkurentna mala i srednja poduzeća te da je u skladu s politikama EU-a; poziva EIB da pojača suradnju s regionalnim javnim institucijama kako bi se poboljšale mogućnosti financiranja malih i srednjih poduzeća; naglašava potrebu za prilagođavanjem investicijskih programa projektima manjeg opsega kako bi se osiguralo sudjelovanje MSP-ova;

31.  ističe da je pristup financiranju jedan od najozbiljnijih izazova s kojima se susreću mala i srednja poduzeća; ističe da se strategijom EIB-a treba dodatno ojačati i poboljšati pristup financiranju za MSP-ove, među ostalim uz pomoć programa za olakšavanje trgovine i inicijativa kao što je Europski mikrofinancijski instrument Progress te novi instrumenti za financiranje trgovinskih aktivnosti MSP-ova iz Europe te Latinske Amerike i Kariba; predlaže da se za posredničke banke koje isplaćuju sredstva EIB-a uspostave proaktivniji zahtjevi u pogledu politika za MSP-ove i mikropoduzeća; predlaže da se dodatno poveća transparentnost ocjenjivanja lokalnog ekonomskog i socijalnog učinka posredovanih zajmova EIB-a; naglašava da bi doprinos EIB-a programima za MSP-ove u trećim zemljama koje imaju povlaštene trgovinske režime s EU-om trebao biti usmjeren na njihovo uključivanje u svjetske lance opskrbe dok bi posebice u istočnom i južnom susjedstvu takvi programi EIB-a trebali biti usmjereni na uključivanje MSP-ova u europske lance vrijednosti;

32.  poziva na usmjeravanje sredstava EIB-a ne samo prema MSP-ovima, već i prema razumnom razvoju infrastrukture jer njezin nedostatak u mnogim partnerskim zemljama može biti ozbiljna prepreka rastu trgovine i mogućnostima njihovih stanovnika da kupuju i prodaju robu i usluge u Europskoj uniji;

EFSU

33.  pozdravlja osnivanje EFSU-am čije je funkcioniranje uređeno zakonodavstvom koje je stupilo na snagu u srpnju 2105.; ističe da uspjeh tog programa ovisi o njegovoj brzoj i potpunoj provedbi;

34.  posebno ističe činjenicu da u vrijeme sastavljanja ove rezolucije, te uz stalan rast brojki, ukupno ulaganje u odobrena sredstva u okviru EFSU-a iznosi 168,8 milijardi EUR, što odgovora udjelu od 54 % prvotne ciljane vrijednosti (315 milijardi EUR); skreće pozornost na činjenicu da je dosad odobreno 450 transakcija u 28 država članica; poziva EIB da učini više kako bi osigurao dodatnost u odabiru projekata u okviru EFSU-a i da poduzme potrebne korake kako bi poboljšao geografsku pokrivenost projekata i njihov doprinos održivom i pametnom rastu;

Inovacije i konkurentnost

35.  pozdravlja snažan porast zajmova EIB-a za inovativne projekte, koji su 2015. iznosili 18,7 milijardi EUR u usporedbi s manje od 10 milijardi EUR 2008., te smatra da je tu brojku potrebno dodatno povećati; potiče EIB da nastavi s ulaganjem tih napora i da se usredotoči na razvoj tehnologija budućnosti kao što su energetski učinkovit promet, robotika, biogospodarstvo, digitalno gospodarstvo i novi oblici liječenja za bolji život; smatra da će usmjeravanje na InnovFin i FinTech privući projekte s dodanom vrijednosti u državama članicama; smatra da bi EIB mogao ojačati svoju potporu inovacijama ciljanim ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, kao i u novoosnovana poduzeća i poduzeća koja se brzo razvijaju, osobito u slabije razvijenim regijama;

36.  poziva EIB da prilikom financiranja projekata u prometnom sektoru uzme u obzir i traži sinergije s turizmom u cilju promicanja razvoja i konkurentnosti tog sektora u EU-u;

37.  smatra da su inovativnom i učinkovitom gospodarstvu potrebni napredni i visokokvalitetni prometni sustavi i infrastruktura te da bi oni trebali biti jedan od prioriteta, s posebnim naglaskom na istočnim regijama EU-a i na inovativnim multimodalnim infrastrukturnim rješenjima kao što su kratki multimodalni tuneli, mostovi ili trajekti u rijetko naseljenim područjima;

38.  poziva EIB da uloži dodatne napore u razvijanje tehničke pomoći u svojem savjetodavnom centru za ulaganja kako bi se promicale najbolje prakse upravljanja;

Rješavanje problema nezaposlenosti mladih

39.  ističe da bi EIB trebao razviti svoj program „Vještine i radna mjesta – ulaganje za mlade” te i dalje ulagati u obrazovanje i ljudski kapital kako bi mladima osigurao stjecanje nužnih vještina i omogućio pristup financiranju povezanom sa zapošljavanjem mladih u malim i srednjim poduzećima te poduzećima središnje tržišne kapitalizacije;

40.  smatra da bi EIB trebao pronaći načine za smanjenje broja uvjeta za poduzeća korisnike u regijama u kojima je nezaposlenost mladih veća od 25 % kako bi se potaknulo poduzetništvo mladih i pružila potpora za osnivanje poduzeća, a da pritom ne dovede u pitanje izvedivost projekata;

41.  podsjeća da EIB-ova ulaganja u stabilne investicijske projekte mogu doprinijeti poticanju socijalne uključenosti, posebno u državama članicama s visokom stopom nezaposlenosti i niskim stopama proizvodnje; poziva EIB da dodatno razvije svoj program strateškog planiranja kako bi riješio visoku stopu nezaposlenosti; pozdravlja činjenicu da je posljednjih godina EIB-ova potpora za projekte socijalnog smještaja stalno rasla i poziva EIB da dodatno ojača svoja ulaganja u takve projekte;

42.  ističe da se inicijativa EIB-a za povećanje otpornosti treba usmjeriti na kvalitetne projekte te ističe da u okviru predloženog plana EU-a za vanjsko ulaganje EIB ima važnu ulogu u izgradnji otpornijih gospodarstava koja se bore s temeljnim uzrocima siromaštva; ističe važnost inicijativa EIB-a koje su osobito usmjerene na mlade i žene, koje doprinose ulaganju u društveno važne sektore, kao što su voda, zdravstvo i obrazovanje, ili kojima se potiče potpora poduzetnicima i javnom sektoru;

Klimatska politika

43.  napominje da je 2015., nakon javnog savjetovanja, EIB objavio službenu klimatsku strategiju usmjerenu na pomaganje u provedbi Pariškog sporazuma na razini država članica i na međunarodnoj razini; podsjeća na potrebu za provedbom klimatske strategije EIB-a donesene u 2015. i zahtijeva konkretno izvješćivanje o provedbi mjera uključenih u tu strategiju;

44.  poziva EIB da ubrza svoju uključenost u borbu protiv klimatskih promjena, koja je bila povezana s 27 % projekata odobrenih 2015., koji su ukupno činili 20,6 milijardi EUR ulaganja (najveći godišnji iznos uložen u projekte u području klimatskih promjena u povijesti EIB-a); klima i okoliš bili su u središtu gotovo 50 % projekata koje je EIB odobrio u 2015., čime se ponovno naglašava važnost napuštanja fosilnih goriva i prijelaza na obnovljive izvore energije te poboljšanje energetske učinkovitosti u skladu s obvezom koju je Europska unija preuzela u ožujku 2015., koja uključuje smanjenje emisija ugljika za najmanje 40 % do 2030.; ističe važnost financijske potpore vlastitim izvorima energije pri prevladavanju velike europske ovisnosti o vanjskim izvorima energije i jamčenju sigurnosti opskrbe;

45.  potiče EIB da nastavi podržavati održiva, sigurna, klimatski prihvatljiva i inovativna prometna rješenja i promicati pristupačnost za putnike s ograničenom pokretljivošću; ističe da je prioritet Unije da osigura dostatnu razinu financiranja za projekte s europskom dodanom vrijednošću, uključujući prekograničnu prometnu povezanost, a posebno prekogranične regionalne željezničke veze koje su napuštene ili demontirane; ističe potrebu da se u europskoj politici ulaganja veća pozornost posveti horizontalnim temama, posebno kada je riječ o budućim oblicima prometa i uslugama koje će iziskivati istodoban i usklađen razvoj alternativne energije i telekomunikacijskih mreža;

46.  ističe važnost ciljeva povezanih s prometom, zacrtanih na konferenciji COP 21, u borbi protiv klimatskih promjena; ističe da treba osigurati financijska sredstva za prijelaz s cestovnog na željeznički promet i promet vodnim i unutarnjim plovnim putovima; također naglašava da je potrebno voditi računa o ulaganjima u čistu energiju i moderne usluge u prometu; u tom kontekstu predlaže da se povećaju kapaciteti instrumenata financiranja koji su specijalizirani za to područje, poput europskog instrumenta za čist prijevoz (ECFT);

47.  ističe da bi se ulaganja trebala temeljiti na minimiziranju vanjskih troškova, uključujući one koji su rezultat klimatskih promjena, kako bi se na taj način smanjili izazovi s kojima će se javni proračuni morati nositi u budućnosti;

48.  poziva Komisiju i EIB da podrže ulaganja u održivu gradsku mobilnost koja bi se u idealnom scenariju temeljila na održivim planovima za gradsku mobilnost s dobrim kriterijima za smanjenje zagušenja, klimatskih promjena, onečišćenja zraka, buke i prometnih nesreća;

49.  napominje da bi se projekti za prometnu infrastrukturu u okviru javno-privatnog partnerstva u pravilu trebali temeljiti na načelu „korisnik plaća” u cilju smanjenja tereta izgradnje i održavanja infrastrukture koji snose porezni obveznici i općenito javne financije;

50.  preporučuje da se davanje zajmova usmjeri na manje projekte u području obnovljivih izvora energije koji su izvan mreže, decentralizirani su i u kojima sudjeluju građani i zajednice te da se načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” integrira u sve politike i aktivnosti EIB-a;

Mandat za vanjsko kreditiranje

51.  podsjeća da bi vanjska politika EIB-a, osobito regionalne tehničke operativne smjernice, trebala biti usklađena s ciljevima EU-a za vanjsko djelovanje kako su utvrđeni u članku 21. UEU-a i u Europskoj povelji o temeljnim pravima;

52.  inzistira na usklađivanju i optimizaciji svih financijskih instrumenata vanjskog djelovanja EU-a, što uključuje inicijativu EIB-a o „otpornosti”, budući plan vanjskih ulaganja EU-a i reviziju vanjskog mandata EIB-a; osobito očekuje da u ažuriranim regionalnim tehničkim operativnim smjernicama, ali i u svim ekvivalentnim dokumentima kojima će se povezivati ciljevi EU-a i vanjsko djelovanje EIB-a, budu dostupni detaljniji podaci nego do sada;

53.  očekuje da će u kontekstu revizije njegova vanjskog mandata obje institucije s proračunskim ovlastima postići dogovor o ambicioznoj razini za dodjeljivanje sredstava za istočno susjedstvo, vodeći računa o tome da će gornja granica za istočno susjedstvo biti dosegnuta sredinom 2017. i da EIB možda neće moći nastaviti s kreditiranjem u toj regiji u trajanju cjelokupnog mandata za vanjsko kreditiranje („ELM”);

54.  ističe da bi se aktivnostima EIB-a trebalo doprinositi ispunjavanju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. te stoga poziva EIB da poveća svoje kapacitete za ocjenjivanje projekata s obzirom na njihov utjecaj na ciljeve Programa 2030., uključujući socijalne, rodne, okolišne i klimatske utjecaje; pozdravlja trenutačni rad EIB-a na razvoju rodne strategije, usvajanje klimatske strategije u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje u prosincu 2015. i činjenicu da se EIB obvezao da će se do 2020. udio projekata povezanih s klimom povećati na 35 % svojih ulaganja u zemljama u razvoju; ističe da je potrebno održavati dobra savjetovanja za projekte, među ostalim primjenom načela dobrovoljnog prethodnog pristanka utemeljenog na dobroj obaviještenosti u pogledu relevantnih autohtonih zajednica kad je riječ o ulaganjima u zemljišta i prirodne resurse;

55.  pozdravlja razvojne aktivnosti EIB-a u okviru Sporazuma iz Cotonoua te mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje za razdoblje od 2014. do 2020., čime se pruža jamstvo EU-a za vanjsko djelovanje EIB-a u vrijednosti do 30 milijardi EUR; ističe usklađenost s obvezama iz Ugovora EU-a (uključujući članak 21. UEU-a i članak 208. UFEU-a), sa strateškim okvirom EU-a i akcijskim planom EU-a za ljudska prava, s Europskom poveljom o temeljnim pravima i načelima razvojne učinkovitosti (uključujući dodatnost, odgovornost zemlje primateljice, usklađivanje s razvojnim strategijama zemlje primateljice i transparentnost u odabiru projekata); također ističe tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16 iz 2014. godine u kojem se od Komisije traži da osigura dokumentiranu procjenu dodane vrijednosti koja proizlazi iz bespovratnih sredstava EU-a u smislu postizanja razvojnih ciljeva EU‑a;

56.  poziva EIB da poboljša ex ante i ex post ocjenjivanje učinka svojih projekata izvan EU-a kako bi osigurao njihovu uspješnu provedbu, stvorio stvarnu dodanu vrijednost i u cijelosti bio usklađen s ciljem održivog i inkluzivnog rasta lokalnih zajednica;

57.  pozdravlja povećanje transparentnosti i odgovornosti koje je rezultat EIB-ova okvira za mjerenje rezultata; traži da neovisni stručnjaci ponovo ocijene nasumičan uzorak od gotovo 400 projekata koji su ocijenjeni preko okvira za mjerenje rezultata; traži da Europski parlament bude obaviješten o rezultatima te ex post ocjene;

58.  podsjeća da bi EIB, kad je riječ o drugim financijskim posrednicima kojima se koristi (posebice komercijalnim bankama, ali i mikrofinancijskim institucijama i zadrugama) i kako bi osigurao visoku razinu transparentnosti, na posredovane zajmove trebao primjenjivati iste zahtjeve za transparentnost kao i na ostale vrste zajmova;

59.  žali zbog činjenice da EIB-ovo izvješće o njegovim aktivnostima izvan EU-a ne sadrži nikakve naznake o količini i broju loših kredita EIB-a; traži od EIB-a da Europskom parlamentu dostavi godišnji pregled odgoda plaćanja i gubitaka nastalih financiranjem održivog razvoja; traži da se te informacije strukturiraju prema tipu financiranja i regiji;

60.  poziva da se održi politička rasprava, u kojoj bi sudjelovao Parlament, o planiranoj suradnji EIB-a s Azijskom bankom za ulaganja u infrastrukturu (AIIB); sa zabrinutošću napominje da upravljačke strukture AIIB-a zasad ne predviđaju odgovarajuće uključivanje dioničara u odluke o financiranju projekata te da javno dostupna projektna dokumentacija uopće ne sadržava informacije o primjeni okolišnih i socijalnih mjera, koje AIIB zahtijeva od svojih zajmodavaca; poziva EIB da ostvari sinergije i po mogućnosti udruži resurse s drugim regionalnim razvojnim bankama kako bi se zajamčilo da ne postoji konkurencija u pogledu njihovih aktivnosti; smatra da je važno da se EIB u svojoj suradnji s drugim razvojnim bankama zalaže za veliku transparentnost i visoke standarde socijalne i okolišne učinkovitosti kao uvjet za bilo kakva kapitalna ulaganja; poziva EIB da zajamči da se od poduzeća koja sudjeluju u projektima koje EIB sufinancira zahtijeva da se pridržavaju načela jednakih plaća i transparentnosti plaća te načela rodne jednakosti, kako je utvrđeno u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada; nadalje, ističe da bi pri odlučivanju o tome koje će projekte financirati EIB trebao uzeti u obzir mjere društveno odgovornog poslovanja koje provode poduzeća koja se natječu;

61.  odobrava činjenicu da je Europsko vijeće podržalo inicijativu EIB-a da se brzo pokrene dodatno financiranje kako bi se pružila potpora održivom rastu i socijalnoj koheziji u zemljama južnog susjedstva Europe i zapadnog Balkana; podsjeća da je mehanizam za tehničku pomoć EIB-a ključan dodatak odobrenom financiranju, posebno u siromašnim zemljama; poziva EIB da pri ulaganju u treće zemlje uzme u obzir lokalni kontekst; potiče EIB da ponovno ojača transparentnost o stvarnim vlasnicima i krajnjim korisnicima financiranja, osobito kad se predmetno financiranje oslanja na privatne investicijske fondove; smatra da izbor financijskih posrednika treba biti stroži;

62.  poziva EIB da prilikom ulaganja u treće zemlje uzme u obzir lokalni kontekst; podsjeća da se ulaganje u treće zemlje ne može temeljiti samo na pristupu maksimalnog povećanja dobiti nego također treba ciljati na stvaranje dugoročnoga održivog gospodarskog rasta pod vodstvom privatnog sektora i na smanjenje siromaštva otvaranjem radnih mjesta i boljim pristupom proizvodnim resursima; smatra da u tom pogledu izbor financijskih posrednika treba biti stroži;

63.  napominje da EIB-ovu inicijativu „Odgovor i otpornost na krizu” za zemlje južnog susjedstva Europe i zapadnog Balkana treba smatrati dopunom nove inicijative Komisije da se uspostavi plan vanjskih ulaganja;

64.  naglašava da bi uključenost EIB-a u financiranje projekata trebala biti vidljivija raznim dionicima u projektima, osobito onima izvan Europske unije, jer je od ključne važnosti kako bi lokalno stanovništvo postalo svjesno svojeg prava na žalbu i ulaganje pritužbi preko Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi i Europskom ombudsmanu;

65.  traži od EIB-a da svoju pozornost usmjeri na zemlje u razvoju, posebno one u kojima se vode sukobi ili vlada krajnje siromaštvo te ga poziva da i dalje aktivno promiče održivi rast u zemljama u razvoju; poziva EIB da surađuje s Afričkom razvojnom bankom na financiranju dugoročnih investicija u službi gospodarskog razvoja; pozdravlja činjenicu da se bespovratna sredstva EU-a sve više kombiniraju sa zajmovima EIB-a kako bi se postigli bolji rezultati na projektima u zemljama partnerima EU-a;

66.  prima na znanje rezultate revizije mandata Europske investicijske banke (EIB) za vanjsko kreditiranje sredinom provedbenog razdoblja, koje provodi Komisija; ističe da EIB ima razvojni mandat te se mora voditi načelom usklađenosti politika na području razvoja; snažno potiče Komisiju da zajamči da su projekti koje financira EIB usklađeni s politikama EU-a i da se njima poštuju europski interesi te ističe da EIB, kao financijski ogranak EU-a, treba djelovati u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja;

67.  prima na znanje pozitivnu činjenicu da u nekim regijama količina sredstava dodijeljenih u srednjoročnom razdoblju predstavlja visok postotak regionalne gornje granice; smatra da to pokazuje da je i moguća i poželjna preciznija usmjerenost na prioritete Unije radi boljeg odgovora na ciljeve vanjske politike, npr. odgovora na migracijsku krizu;

68.  poziva Komisiju da uspostavi okvir za EIB-ovo godišnje izvješćivanje o usklađenosti njegovih operacija izvan Europske unije s općim načelima vanjskog djelovanja Unije; podržava zaključak revizije sredinom provedbenog razdoblja, prema kojem bi regionalne tehničke operativne smjernice EIB-a trebalo ažurirati uz blisku suradnju s ESVD-om kako bi bolje odražavale usklađenost EIB-a s prioritetima Unije; poziva Komisiju da to ažuriranje iskoristi kako bi se uspostavio temelj za EIB-ovo izvješćivanje o usklađenosti s člankom 21. UEU-a; smatra da bi fakultativni dodatni iznos za EIB trebao biti pušten samo ako se postigne napredak u takvom izvješćivanju;

69.  poziva EIB da u većoj mjeri vodi računa o utjecaju svojih aktivnosti na ljudska prava i prava radnika te da dodatno razvije svoju politiku o socijalnim standardima u smjeru politike o ljudskim pravima u području bankarstva; u tu svrhu predlaže da u svoje ocjene projekata uvrsti mjerila o ljudskim pravima;

Izbjeglička kriza i migracije u EU-u

70.  traži od EIB-a da se i dalje angažira u rješavanju izbjegličkih i migrantskih tokova financiranjem hitnih projekata u odredišnim i tranzitnim zemljama i, kad je to moguće, dugoročnim obvezivanjem na projekte čiji su ciljevi stvaranje radnih mjesta i poticanje rasta u zemljama podrijetla izbjeglica;

71.  traži od EIB-a da nastavi s kreditiranjem projekta socijalnog smještaja i tako pomogne u rješavanju problema dolaska velikog broja izbjeglica u državama članicama EU-a, posebice u Grčkoj i Italiji;

72.  ustraje u potrebi za time da EIB osigura višu razinu transparentnosti i odgovornosti; naglašava činjenicu da EIB svake godine Europskom parlamentu podnosi tri različita izvješća o svojem radu i da predsjednik i osoblje EIB-a redovito nazoče saslušanjima na zahtjev Europskog parlamenta i njegovih različitih odbora; međutim, smatra da ima još prostora za poboljšanje u pogledu povećanog parlamentarnog nadzora aktivnosti EIB-a; u tom kontekstu pozdravlja potpisivanje međuinstitucijskog sporazuma između EIB-a i Parlamenta o razmjeni informacija, uključujući mogućnost za države članice da predsjedniku EIB-a upute pisana pitanja;

73.  pozdravlja EIB-ovu posvećenost borbi protiv prisilne migracije i djelovanju u zemljama koje su posebno pogođene migracijskom krizom, što među ostalim obuhvaća intenzivnije humanitarne mjere i podršku gospodarskom rastu, izgradnju infrastrukture i otvaranje radnih mjesta; u tom kontekstu pozdravlja EIB-ovu inicijativu „Odgovor i otpornost na krizu”, kojom se nastoji povećati iznos pomoći za zemlje južnog susjedstva Europe i Balkana za šest milijardi EUR; poziva da ta inicijativa uistinu bude dodatak postojećim aktivnostima EIB-a u regiji;

74.  traži od EIB-a da brzo provede paket „migracija za zemlje AKP-a” i ustraje u tvrdnji da financirani projekti moraju biti usmjereni prvenstveno na sprječavanje prisilnih migracija u supsaharskoj regiji;

75.  pozdravlja prijedlog Komisije o uspostavi europskog plana za vanjska ulaganja, kojim se želi odgovoriti na problem temeljnih uzroka migracije tako da se doprinese ostvarivanju ciljeva održivog razvoja; stoga je zadovoljan što će EIB u tome imati važnu ulogu, posebice pružanjem dodatnog financiranja korisnicima iz privatnog sektora;

76.  poziva EIB da primijeni stroge kriterije o sukobu interesa, prijevari i korupciji u cilju zaštite javnog interesa;

77.  poziva EIB da poboljša sudjelovanje nacionalnih vlada te regionalnih i lokalnih vlasti; potiče EIB da olakša razmjenu najboljih praksi i poveća uključenost nacionalnih ureda EIB-a;

o
o   o

78.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, EIB-u te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0200.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0363.

Pravna napomena