Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 15. veljače 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade ***
 Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Kanade ***
 Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Mongolije ***
 Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Mongolije (Rezolucija)
 Sporazum o trgovini civilnim zrakoplovima (prilog o opsegu proizvoda) ***
 Troškovno učinkovito smanjenje emisija i ulaganja za niske emisije ugljika ***I
 Izvješće o Albaniji za 2016.
 Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2016.
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2017.
 Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2017.
 Upravljanje jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017.
 Bankovna unija – godišnje izvješće za 2016.
 Biološki pesticidi niskog rizika

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade ***
PDF 242kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (10975/2016 – C8-0438/2016 – 2016/0205(NLE))
P8_TA(2017)0030A8-0009/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (10975/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sveobuhvatnoga gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane (10973/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2., člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 153. stavkom 2., člankom 192. stavkom 1., člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkama (a) i (v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0438/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. i stavak 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0009/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kanade.


Sporazum o strateškom partnerstvu između EU-a i Kanade ***
PDF 241kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane (14765/2016 – C8-0508/2016 – 2016/0373(NLE))
P8_TA(2017)0031A8-0028/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (14765/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kanade, s druge strane (5368/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 31. stavkom 1. i člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji te u skladu s člankom 212. stavkom 1. i člankom 218. stavkom 6., drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0508/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. i stavak 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0028/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kanade.


Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Mongolije ***
PDF 242kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Okvirnog sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Mongolije, s druge strane (08919/2016 – C8-0218/2016 – 2015/0114(NLE))
P8_TA(2017)0032A8-0382/2016

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (08919/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Okvirnog sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Mongolije, s druge strane (07902/1/2011),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člancima 207. i 209. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0218/2016),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 15. veljače 2017.(1) o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0382/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Mongolije.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0033.


Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Mongolije (Rezolucija)
PDF 372kWORD 61k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Okvirnog sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Mongolije, s druge strane (08919/2016 – C8-0218/2016 – 2015/0114(NLE)2016/2231(INI))
P8_TA(2017)0033A8-0383/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (08919/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Okvirnog sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Mongolije, s druge strane (07902/1/2011),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člancima 207. i 209. te člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0218/2016),

–  uzimajući u obzir potpisivanje Okvirnog sporazuma o partnerstvu i suradnji (dalje u tekstu: Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS)) 30. travnja 2013. u Ulan Batoru, u prisutnosti potpredsjednice Europske komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton,

–  uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Europske ekonomske zajednice i njezinih država članica i Mongolije koji je stupio na snagu 1. ožujka 1993.,

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 15. studenoga 2005. o prijedlogu Odluke Vijeća o izmjeni Sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj, kojom se banci omogućava financijsko poslovanje u Mongoliji(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o provedbi i preispitivanju strategije EU-a za srednju Aziju(2),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o odnosima EU-a i Kine od 16. prosinca 2015.(3) i 14. ožujka 2013.(4), te posebno uvodnu izjavu Y potonje rezolucije;

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2015. o stanju odnosa između EU-a i Rusije(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2012. o stajalištu Parlamenta na 19. zasjedanju Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava(6), a posebno njezin stavak 30.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o preporukama s Pregledne konferencije o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja u vezi s uspostavom okruženja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, a posebno njezinu uvodnu izjavu F(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja(8),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 15. veljače 2017. o. nacrtu odluke(9),

–  uzimajući u obzir uvrštenje Mongolije u posebni dogovor o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje u okviru Općeg sustava povlastica EU-a (OSP+),

–  uzimajući u obzir postojane odnose između izaslanstava Europskog parlamenta i Državnog velikog Hurala (parlament Mongolije), a posebno Zajedničku izjavu s Desete međuparlamentarne sjednice održane 17. veljače 2015. u Ulan Batoru,

–  uzimajući u obzir izjave usvojene na 11. sastanku na vrhu između Azije i Europe (ASEM) održanom u Ulan Batoru 15. i 16. srpnja 2016. i Devetom sastanku Parlamentarnog partnerstva Azije i Europe (ASEP) održanom u Ulan Batoru 21. i 22. travnja 2016. te činjenicu da je Mongolija bila zemlja domaćin i predsjedateljica tih dvaju sastanaka,

–  uzimajući u obzir aktivnu ulogu Mongolije u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, uključujući i organiziranje jesenskog zasjedanja Skupštine od 15. do 18. rujna 2015. u Ulan Batoru,

–  uzimajući u obzir izbor Mongolije u Vijeće UN-a za ljudska prava za razdoblje od 2016. do 2018. te njezinu objelodanjenu težnju da postane članicom Vijeća sigurnosti UN-a 2022. godine,

–  uzimajući u obzir mongolsko predsjedanje Zajednici demokracija u razdoblju od 2012. do 2013. te koaliciji „Sloboda na internetu” 2015.,

–  uzimajući u obzir preliminarne nalaze i zaključke međunarodne misije za promatranje izbora koja je nazočila parlamentarnim izborima održanim u Mongoliji 29. lipnja 2016. i u kojoj su sudjelovali Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava i Europski parlament,

–  uzimajući u obzir obraćanje predsjednika Mongolije Cahjagina Elbegdorža na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 9. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir razne sastanke i posjete na visokoj razini, uključujući posjet predsjednika Europske komisije Joséa Barrosa Mongoliji u studenome 2013. godine,

–  uzimajući u obzir mongolsku vanjsku politiku „trećeg susjeda” koja podrazumijeva odnose s EU-om, SAD-om, Japanom, Republikom Korejom, Indijom, Iranom, zemljama srednje Azije i drugima,

–  uzimajući u obzir strateško partnerstvo Mongolije s Rusijom i Kinom,

–  uzimajući u obzir činjenicu da Mongolija ima status promatrača u Šangajskoj organizaciji za suradnju,

–  uzimajući u obzir redovite trostrane sastanke na visokoj razini između Mongolije, Rusije i Kine te između Mongolije, Japana i SAD-a,

–  uzimajući u obzir inicijative za povezivanje raznih gospodarskih projekata u regiji, među ostalim kineskog Gospodarskog pojasa Puta svile, ruskog Razvoja transeuroazijskog pojasa i mongolskog Stepskog prometnog puta,

–  uzimajući u obzir mongolski Program individualnog partnerstva i suradnje s NATO-om dogovoren 2012.,

–  uzimajući u obzir mongolsku izjavu iz rujna 2015. o namjeri da zadrži trajni neutralni status;

–  uzimajući u obzir samoproglašeni status Mongolije kao zemlje bez nuklearnog oružja koji je UN priznao u rujnu 2012.,

–  uzimajući u obzir mongolski Međunarodni fond za suradnju usmjeren na razmjenu iskustava s drugim zemljama koje prolaze demokratsku tranziciju, kao što su Mjanmar, Kirgistan i Afganistan,

–  uzimajući u obzir napore za izgradnju povjerenja, uključujući Dijalog iz Ulan Batora o sigurnosti u sjeveroistočnoj Aziji, u kojemu je sudjelovala i Sjeverna Koreja, te Azijski forum,

–  uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a protiv mučenja o drugom periodičnom izvješću o Mongoliji usvojene u kolovozu 2016.;

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0383/2016),

A.  budući da Mongolija može poslužiti kao demokratski model ne samo za druge demokracije u povojima u regiji, ali i za režime s autoritarnijim tendencijama;

B.  budući da su Europske zajednice uspostavile diplomatske odnose s Mongolijom 1. kolovoza 1989.;

C.  budući da EU i Mongolija uživaju prijateljske odnose koji počivaju na političkim, društvenim, ekonomskim, kulturnim i povijesnim sponama;

D.  budući da EU i Mongolija dijele podudarna stajališta o većini velikih međunarodnih izazova i da Mongolija ima konstruktivnu ulogu u međunarodnim odnosima, posebno u multilateralnim organizacijama;

E.  budući da su odnosi EU-a s Mongolijom uglavnom usmjereni na projekte razvojne suradnje kojima se toj zemlji nastoji omogućiti da brze promjene kojima je izložena usmjeri prema socijalno uključivom i gospodarski održivom razvoju društva;

F.  budući da je Mongolija zainteresirana za daljnji razvoj odnosa s EU-om i širenje postojeće suradnje izvan granica razvojne suradnje; budući da se u Sporazumu o partnerstvu i suradnji ističe sve veća važnost odnosa između EU-a i Mongolije, koji se temelje na zajedničkim načelima kao što su jednakost, obostrana korist, demokracija, vladavina zakona i ljudska prava te se njime formalno otvara mogućnost objema stranama da razviju suradnju u novim područjima koja se ne tiču samo poslovanja, trgovine, razvoja, poljoprivrede, zaštite okoliša, energije, modernizacije države, već i obrazovanja, kulture i turizma;

G.  budući da je razvoj odnosa EU-a s Mongolijom i dalje u nadležnosti Delegacije EU-a u Pekingu; budući da svoja veleposlanstva u Ulan Batoru imaju Bugarska, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Ujedinjena Kraljevina i Italija;

Opće odredbe

1.  cijeni prijateljske i konstruktivne odnose između EU-a i Mongolije;

2.  uviđa specifičan geografski položaj Mongolije između Kine, Rusije i zemalja srednje i sjeveroistočne Azije koje imaju veliki potencijal u svjetskom gospodarstvu, njezinu važnost za stabilnost u toj regiji i regionalnu iznimnost Mongolije kao osvjedočene demokracije koja ima konstruktivnu ulogu u posredovanju u pronalasku mirnih rješenja sukoba i sporova u toj regiji kao i u promicanju regionalne gospodarske integracije;

3.  uviđa da je demokratska pretvorba koja je započela devedesetih godina 20. stoljeća i dalje postojana; priznaje vidljiv napredak koji je ostvaren u pogledu socioekonomskih reformi; međutim, prima na znanje izazove koji postoje u području održivog razvoja i gospodarstva, financija, dobrog upravljanja, borbe protiv korupcije, socijalne sigurnosti, zaštite okoliša i političke polarizacije, i koji su zbog sve osjetljivijeg međunarodnog okruženja znatno složeniji;

Institucionalni okvir i diplomatsko predstavništvo

4.  pozdravlja produbljivanje i razvijanje odnosa između EU-a i Mongolije, kao što je izraženo u Okvirnom sporazumu o partnerstvu i suradnji (SPS), u koji su uvrštena područja poput političkog dijaloga i ljudskih prava, trgovine, razvojne pomoći, suradnje u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, energetike, klimatskih promjena, istraživanja i inovacija te obrazovanja i kulture, koji su od iznimne važnosti za gospodarsku diversifikaciju i rješavanje aktualnih gospodarskih problema, kao i dugoročnu transformaciju izvorno nomadskoga društva;

5.  pozdravlja osnivanje Zajedničkog odbora koji, u skladu s člankom 56. SPS-a, prati njegovu provedbu te potiče taj odbor da redovito izvještava Europski parlament i parlament Mongolije;

6.  apelira na tri države članice koje to još nisu učinile da brzo dovrše postupak ratifikacije kako bi se omogućilo dugo očekivano sklapanje i stupanje na snagu SPS-a;

7.  naglašava da je potrebno dodatno unaprijediti parlamentarnu dimenziju odnosa između EU-a i Mongolije; žali što su u tekstu SPS-a izostali članci o osnivanju Odbora za parlamentarnu suradnju u sklopu SPS-a radi uspostave demokratskog nadzora nad provedbom tog sporazuma i jačanja političkog dijaloga između dvaju parlamenata; stoga poziva da što prije započnu pregovori o novom protokolu kojim bi se riješilo to pitanje, u skladu s člankom 57. SPS-a o budućoj suradnji, na što su Europski parlament i parlament Mongolije već bili pozvali u zajedničkoj izjavi s Desete međuparlamentarne sjednice;

8.  zabrinut je zbog činjenice da se diplomatski odnosi s Mongolijom još uvijek vode iz sjedišta delegacije EU-a u Kini; snažno potiče Vijeće i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da Ured EU-a za vezu u Ulan Batoru u ravnopravnu delegaciju EU-a, što je od neophodne važnosti radi olakšavanja političkog dijaloga i suradnje u pitanjima ljudskih prava i demokracije, jačanja sposobnosti za provedbu i nadgledanje projekata pomoći EU-a, te promicanja trgovine robom i uslugama kao i ljudsku i kulturnu razmjenu;

Demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje i ljudska prava

9.  pozdravlja napore koje Mongolija ulaže u konsolidaciju demokratskog napretka i vladavine prava, što uključuje višestranačke izbore, neovisnije medije i aktivno civilno društvo; pozdravlja, u tom pogledu, sudjelovanje Mongolije u Zajednici demokracija;

10.  naglašava da je poštovanje slobode medija i slobode izražavanja ključno za daljnju konsolidaciju demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u Mongoliji; potiče vlasti u Mongoliji da se posvete rješavanju pitanja povezanih s navodima o politički motiviranom miješanju u djelovanje medija i da se suzdrže od kažnjavanja i ograničavanja medija na internetu i izvan njega zbog upućivanja kritika vlastima; potiče parlament Mongolije da ta temeljna pitanja eksplicitno kodificira te da pažljivo nadzire primjenu tih zakona;

11.  uvjeren je da bi demokratska pretvorba Mongolije mogla proizvesti pozitivan učinak prelijevanja u regiji u kojoj se zbivaju složeni transformacijski procesi, te bi u tom pogledu Mongolija mogla konstruktivno doprinijeti stabilnosti i općem blagostanju regije; poziva EU da o tome povede računa prilikom programiranja za regionalnu suradnju, posebno sa zemljama srednje Azije, ali i onima u širem području;

12.  pozdravlja činjenicu da je općenito poštovanje izbornih pravila dokazano prilikom nedavnih izbora; poziva mongolske vlasti da uzmu u obzir preporuke Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava iznesene nakon parlamentarnih izbora održanih 29. lipnja 2016., a koje se među ostalim odnose na stabiliziranje izbornog zakona, ograničenja u pogledu kampanja, neovisnost medija te nepristranost i sveobuhvatnost informacija dostupnih biračima;

13.  izražava interes da uputi promatračku misiju Europskog parlamenta na predsjedničke izbore predviđene za sredinu 2017.;

14.  poziva Mongoliju da riješi preostale izazove u području poštovanja neovisnosti pravosuđa;

15.  pozdravlja nedavno započete zakonodavne napore za jačanje pravne osnove za borbu protiv sveprisutne korupcije, koja za sobom povlači stvarnu i veliku opasnost od podrivanja socijalne kohezije zemlje, te napore uložene u rješavanje pitanja ljudskih prava i društvenih sukoba; potiče Mongoliju da donese opsežne reforme i da ih pravovremeno provede; poziva se u tom smislu na vlastito iskustvo prema kojem osobe osuđene za korupciju moraju bez izuzetaka odgovarati za svoje postupke; preporučuje da ta zemlja pojača suradnju s EU-om, OESS-om i UN-om u pogledu rješavanja problema korupcije; uvjeren je da bi aktivno djelovanje na provedbi međunarodnih preporuka o društveno odgovornom poslovanju u realnom sektoru te u javnom i administrativnom životu Mongolije moglo imati znatnu pozitivnu ulogu u tom smislu;

16.  uviđa da je ta zemlja preuzela obveze i uspostavila pravni okvir u cilju suzbijanja trgovine ljudima, no i dalje je zabrinut zbog konkretnog stanja oko tog problema te potiče Mongoliju da u potpunosti provodi zakon protiv trgovine ljudima iz 2012. i nacionalne planove u vezi s time;

17.  zadovoljan je što je između EU-a i Mongolije u načelu postignut dogovor o pokretanju redovitog dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Mongolije tijekom 2017. te da su pripremna djelovanja započela;

18.  pozdravlja činjenicu da je parlament Mongolije, nakon ratificiranja Drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, u prosincu 2015. usvojio izmijenjeni Kazneni zakonik kojim se, uz druge važne reforme poput zabrane mučenja, ukida smrtna kazna za sva kaznena djela; primjećuje da je novoizabrani parlament odgodio primjenu izmijenjenoga Kaznenog zakonika i potiče mongolske vlasti da tu važnu reformu provedu bez daljnje odgode;

19.  primjećuje napredak koji je Mongolija ostvarila u poboljšanju svog pravnog okvira u skladu s međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava i institucionalnim reformama, između ostaloga i osnivanjem nacionalnog odbora za ljudska prava, napore koje je uložila u izgradnju kapaciteta i podizanje razine osviještenosti u području ljudskih prava te stalnu posvećenost rješavanju preostalih izazova povezanih sa zaštitom i promicanjem univerzalnih standarda ljudskih prava poput onih istaknutih na drugom Univerzalnom periodičnom pregledu UN-a (UN-UPR) 2015., među kojima su sprječavanje i istraživanje svih navoda o mučenju, zaštita prava žena i djece te prava zatvorenika;

20.  izražava zabrinutost zbog navoda o slučajevima uhićenja bez pravno utemeljenog naloga, mučenjima i nekažnjavanju u mongolskim zatvorima; pridružuje se pozivu Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC) da se donesu djelotvorne mjere kojima bi se zajamčilo da se svim pritvorenim osobama istinski pruže sve temeljne zaštitne mjere u skladu s međunarodnim standardima; poziva Mongoliju da smjesta poduzme učinkovite korake u skladu s preuzetom obvezom uspostave neovisnog mehanizma za istraživanje postojećih navoda o mučenjima i zlostavljanjima;

21.  pohvaljuje projekt kojem potporu pruža EU, a koji za cilj ima poduprijeti prava pripadnika zajednice LGBTI u Mongoliji; ipak je zabrinut zbog stalne diskriminacije i uznemiravanja kojima su izloženi pripadnici zajednice LGBTI;

22.  preporučuje da Mongolija, u skladu s već ratificiranom Konvencijom o pravima djeteta, zakonski zabrani tjelesno kažnjavanje, ne samo u obrazovnim ustanovama nego u potpunosti, i da konkretnim i ciljnim mjerama počne rješavati pitanja poput stope nasilja protiv djece koja ne opada, ekonomskog iskorištavanja djece i slučajeva nasilja protiv djece koji završavaju smrću ili teškim ozljedama; poziva sve mjerodavne institucije EU-a da pruže pomoć u tim pitanjima;

23.  preporučuje da se situacija u području zdravlja i sigurnosti poboljša provedbom Konvencije MOR-a C176, ali i drugih konvencija MOR-a u području zdravlja i sigurnosti koje još uvijek nisu ratificirane;

24.  pruža potporu trajnim i iskrenim naporima Mongolije da postupno iskorijeni sve oblike dječjega rada i da zajamči prava djeteta;

25.  pozdravlja pravni okvir koji je Mongolija usvojila 2011. radi ostvarivanja jednakih prava za žene i muškarce, kao i postupno iskorjenjivanje diskriminacije žena;

Održivi razvoj

26.  pozdravlja znatan napredak koji je Mongolija od 1990-ih naovamo ostvarila u gospodarskom razvoju i smanjenju siromaštva u skladu s milenijskim razvojnim ciljevima; podržava Mongoliju u postizanju ciljeva UN-a za održivi razvoj u skladu s načelima učinkovitosti i transparentnosti pomoći;

27.  uviđa da će se produbljenom regionalnom gospodarskom integracijom stvoriti prilike za perspektivniju budućnost i gospodarski uspjeh Mongolije te prima na znanje činjenicu da Mongolija istodobno traži gospodarske saveznike i partnere koji će joj omogućiti da u potpunosti iskoristi svoj potencijal za suradnju pritom poštujući svoje legitimne nacionalne političke i gospodarske interese, dugotrajnu predanost višestranoj diplomaciji, tradicionalni identitet i način života ili demokratske temelje mongolskoga društva;

28.  međutim, zabrinut je zbog činjenice da se u nekim područjima siromaštvo iznimno ukorijenilo te da gospodarski rast zabilježen u razdoblju 2010. – 2012. nije dovoljno doprinio smanjenju siromaštva u toj zemlji;

29.  potiče Mongoliju u nastojanjima da postigne održivi gospodarski rast; izražava zabrinutost zbog oštrog usporavanja rasta BDP-a, koji je 2011. iznosio rekordnih 17,3 %, ali samo 2,3 % 2015., dok se za 2016. predviđa rast od 1,3 %; zabrinut je zbog toga što proračunski deficit, koji iznosi 20 % BDP-a, može negativno utjecati na smanjenje siromaštva, ali i na socijalnu uključenost i koheziju sustava socijalne zaštite;

30.  pozdravlja činjenicu da je razvojna pomoć EU-a toj zemlji za razdoblje 2014. – 2020. više nego udvostručena, te sada iznosi 65 milijuna EUR u usporedbi s iznosom od 30 milijuna EUR za razdoblje 2007. – 2013., pri čemu je naglasak na poboljšanom gospodarskom upravljanju i strukovnom osposobljavanju radi boljih prilika za zapošljavanje; potiče sudjelovanje Mongolije u regionalnim programima koje financira EU; prima na znanje relativno dobru provedbu projekata i programa EU-a kojima se doprinosi razvoju i modernizaciji Mongolije;

31.  naglašava važnost trajne administrativne reforme s temeljnim ciljem uspostave visokoprofesionalne javne uprave, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini; potiče institucije EU-a da Mongoliji pomognu razviti potrebne resurse i stručnost kako bi zemlja bila spremnija suočiti se s izazovima kompleksnih procesa gospodarske i društvene transformacije i kako bi se u toj zemlji povećao kapacitet apsorpcije sredstava EU-a;

32.  poziva na pružanje više prilika za studentsku i akademsku razmjenu u okviru programa Erasmus + i Marie Skłodowska Curie te za proširenje međuljudskih kontakata, uključujući umjetnike, između EU-a i Mongolije; poziva EU da u područja suradnje s Mongolijom uvrsti istraživanja i inovacije;

33.  pozdravlja činjenicu da je Mongolija pravovremeno, 21. rujna 2016., predala svoj dokument o ratifikaciji Sporazuma iz Pariza o klimatskim promjenama; zabrinut je zbog činjenice da su kombinirani učinci klimatskih promjena, snažnoga rast stočarstva, dramatičnoga porasta migracija iz ruralnih područja u glavni grad te masivnoga korištenja i brze eksploatacije prirodnih resursa poput zemlje i vode u službenom i neslužbenom iskopavanju bakra, ugljena i drugih sirovina dovelo do drastičnog pogoršanja stanja okoliša u Mongoliji, povećanja opasnosti od sukoba zbog vode sa susjedima i pojave klimatskog fenomena nazvanog ‘dzud’, odnosno ciklusa dugih suša i oštrih zima zbog kojeg dolazi do velikih gubitaka stočnog fonda i divljači te, općenito, biološke raznolikosti; poziva mongolsku vladu da pojača napore oko diversifikacije svojega gospodarstva i poziva EU da namjenskim aktivnostima te preventivnim i drugim mjerama pruži pomoć u tom procesu, primjerice u smislu povezanije koordinacije politika zaštite okoliša dviju strana; poziva mongolske vlasti i mongolski parlament te sve države članice EU-a na suradnju i davanje doprinosa u pogledu znatnog jačanja međunarodnog klimatskog režima u okviru programa konferencije COP22 u Marakešu;

34.  pozdravlja činjenicu da je Mongolija ratificirala sve predmetne konvencije o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama u okviru programa OSP +; no snažno potiče Mongoliju da se drži svojih preuzetih obveza o izvješćivanju u skladu s konvencijama UN-a o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama (CITES, Baselska i Stockholmska konvencija) i da provodi svoj nacionalni pravni okvir za zaštitu okoliša;

35.  ističe da su 2014. ekstraktivne industrije u Mongoliji činile 17 % BDP-a i 89 % ukupnog izvoza te zemlje; pozdravlja u tom smislu aktivno sudjelovanje Mongolije u Inicijativi za transparentnost ekstraktivnih industrija, čiji je cilj jačanje odgovornosti i transparentnosti u tom sektoru;

36.  naglašava da je rudnik bakra i zlata Oyu Tolgoi najveći rudarski projekt u Mongoliji koji bi od 2020. trebao činiti trećinu BDP-a Mongolije i da je Tavan Tolgoi najveći svjetski neiskorišteni rudnik ugljena; pozdravlja održavanje javne raspravu na temu utjecaja rudarstva na okoliš i sudjelovanje javnosti u upravljanju resursima na lokalnoj razini;

37.  potiče Mongoliju da razvija iskorištavanje svojih prirodnih resursa na korist vlastitog stanovništva, posebno kada je riječ o rijetkim mineralima koji imaju sve veću vrijednost u digitalnoj industriji; ističe da bi EU pružanjem tehničke i financijske pomoći mogao doprinijeti da Mongolija bude u mogućnosti samostalno iskorištavati svoje rudne resurse;

38.  mišljenja je da ulaganja u nove tehnologije i digitalizaciju mogu pomoći u premošćivanju razvojnog jaza među mongolskim regijama i diversifikaciji gospodarstva; potiče EU i države članice da pojačaju suradnju u područjima digitalizacije i novih tehnologija;

39.  uviđa da je borba protiv krijumčarenja droge veliki izazov; preporučuje da EU pruži pomoć jačanjem javnih institucija i resursa za rješavanje toga pitanja;

Trgovinski i gospodarski odnosi

40.  napominje da je EU postao treći najveći trgovinski partner Mongolije i da je roba iz Mongolije već ušla na tržište EU-a gotovo bez carina prema aktualnom Općem sustavu povlastica;

41.  pozdravlja uvrštenje Mongolije u sustav OSP+;

42.  primjećuje da su europska ulaganja u Mongoliji dosad bila ograničena zbog nesigurnog poslovnog okruženja i manjka informacija;

43.  potiče EU i Mongoliju da pojačaju trgovinske i investicijske odnose, uključujući promociju putem informiranja i podizanja razine osviještenosti u skladu s pravnim odredbama SPS-a; naglašava da bi to jačanje odnosa trebalo biti u skladu s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih konvencija o standardima rada, dobrom upravljanju, ljudskim pravima i standardima zaštite okoliša koje treba u potpunosti poštovati;

44.  u tom smislu potiče daljnji razvoj aktivnosti Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj u Mongoliji;

45.  naglašava važnost stabilnog poslovnog i pravnog okruženja za rast ulaganja iz EU-a;

46.  prima na znanje pad izravnih stranih ulaganja u vezi s rudarstvom, dominantnim sektorom u mongolskome gospodarstvu koji je i dalje glavni faktor razdora;

47.  apelira na Mongoliju da uz pomoć stranih ulaganja i transparentnijeg pravnog okruženja diversificira svoje gospodarstvo kako bi ono moglo izbjeći izloženost nestabilnim tržištima minerala; u tom kontekstu pozdravlja novo zakonodavstvo o izravnim stranim ulaganjima;

48.  potiče daljnju integraciju Mongolije u svjetsko i regionalno gospodarstvo, u okvirima poput Stepskog prometnog puta, Puta svile/„Jedan pojas jedna cesta” ili transeuroazijskog pojasa, u skladu sa strateškim interesima i prioritetima te zemlje; traži od EU-a da razmotri mogućnost sudjelovanja u infrastrukturnim i investicijskim programima u regiji, uključujući one u rudarskom sektoru;

Regionalni i globalni izazovi te suradnja

49.  prepoznaje ključnu ulogu koju Mongolija može imati između dinamičnih gospodarstva Kine, Rusije, Južne Koreje i Japana te zemalja srednje Azije te istovremeno kao posrednik između Europe i regije istočne Azije;

50.  ističe koncept „trećeg susjeda” koji odlikuje mongolsku vanjsku politiku, a koji podrazumijeva istovremeno njegovanje odnosa s EU-om, ali i konstruktivnih i intenzivnih odnosa s utjecajnim strateškim partnerima i izravnim susjedima Rusijom i Kinom;

51.  prima na znanje prijateljske, ali i gospodarski konkurentne, odnose Mongolije s drugim zemljama u regiji;

52.  napominje da Mongolija ozbiljno razmatra kakav bi učinak imalo njezino potencijalno članstvo u Euroazijskoj gospodarskoj uniji; zabrinut je da bi takav potez mogao biti prepreka nastavku političkih i trgovinskih odnosa s EU-om;

53.  čestita Mongoliji na uspješnom predsjedanju sastancima ASEM-a i ASEP-a održanima 2016. u Ulan Batoru, na učvršćivanju parlamentarne dimenzije i na jačanju partnerstva između tih dviju regija na temelju općeprihvaćenih načela jednakosti, međusobnog poštovanja te zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda; pozdravlja prijedlog Mongolije da osnuje centar za ASEM koji bi imao i internetsku/virtualnu dimenziju;

54.  pozdravlja činjenicu da se Mongolija proglasila područjem bez nuklearnog oružja, što je UN službeno priznao; posebno pozdravlja konstruktivnu i aktivnu ulogu Mongolije u međunarodnim forumima u pogledu promicanja suradnje u cilju globalnog nuklearnog razoružanja i njezino potpisivanje humanitarne obveze(10);

55.  pozdravlja uzajamnu predanost promicanju međunarodnog mira i sigurnosti te u tom kontekstu pozdravlja aktivnu ulogu Mongolije u međunarodnim multilateralnim mehanizmima kao što su UN i OESS, te njezin doprinos inicijativama za potporu miru i stabilnosti na sjeveroistoku Azije i šire, kao što je Dijalog iz Ulan Batora o sigurnosti u sjeveroistočnoj Aziji;

56.  prima na znanje doprinos Mongolije misijama UN-a za očuvanje mira diljem svijeta te njezino stavljanje na raspolaganje poligona za obuku za te misije kao i njezino usporedno nastojanje oko jačanja političkih i diplomatskih mogućnosti i odgovornosti UN-a u pogledu sprječavanja i rješavanja tih sukoba;

57.  pozdravlja činjenicu da su stajališta Mongolije prilikom pregovora i glasovanja u Ujedinjenim narodima i drugim multilateralnim forumima u velikoj mjeri usuglašena s onima EU-a; u tom smislu ističe važnost članka 8. SPS-a o međunarodnoj suradnji;

58.  potvrđuje ulogu Mongolije, kao nove članice Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC) u razdoblju 2016. – 2018., u promicanju poštovanja ljudskih prava i poziva EU da blisko surađuje s Mongolijom u pripremi i provedbi aktivnosti UNHRC-a;

59.  pozdravlja činjenicu da je Mongolija ratificirala Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda i poziva Mongoliju da ratificira izmjene Rimskog statuta usvojene u Kampali kojima su za zločin agresije pravodobno utvrđene definicije i postupci u pogledu nadležnosti;

60.  pohvaljuje napore Mongolije za promicanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u susjednim zemljama koje teže demokratskim promjenama; poziva EU da na pragmatičkoj osnovi uključi Mongoliju i u regionalne programe u srednjoj Aziji koji su usmjereni prema tom cilju i pokuša postići sinergijski učinak;

61.  pohvaljuje ulogu koju je Mongolija imala u okupljanju znanstvenika iz obiju Koreja, Kine i Rusije te u omogućavanju susreta obitelji razdvojenih podjelom korejskog poluotoka;

62.  izražava potporu namjeri Mongolije da 2022. bude članica Vijeća sigurnosti UN-a;

o
o   o

63.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici, vladama i parlamentima država članica te vladi i Državnom velikom Huralu (parlamentu) Mongolije.

(1) SL C 280 E, 18.11.2006., str. 49.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0121.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0458.
(4) SL C 36, 29.1.2016., str. 126.
(5) SL C 407, 4.11.2016., str. 35.
(6) SL C 249 E, 30.8.2013., str. 41.
(7) SL C 440, 30.12.2015., str. 97.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0424.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0032.
(10) http://www.icanw.org/pledge/


Sporazum o trgovini civilnim zrakoplovima (prilog o opsegu proizvoda) ***
PDF 239kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola (2015.) o izmjeni Priloga Sporazumu o trgovini civilnim zrakoplovima (11018/2016 – C8-0391/2016 – 2016/0202(NLE))
P8_TA(2017)0034A8-0007/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (11018/2016),

–  uzimajući u obzir Protokol (2015.) o izmjeni Priloga Sporazumu o trgovini civilnim zrakoplovima (11019/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0391/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0007/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.


Troškovno učinkovito smanjenje emisija i ulaganja za niske emisije ugljika ***I
PDF 873kWORD 114k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 15. veljače 2017. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika (COM(2015)0337 – C8-0190/2015 – 2015/0148(COD))(1)
P8_TA(2017)0035A8-0003/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća15 uspostavljen je sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno i gospodarski učinkovit način.
(1)  Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća15 uspostavljen je sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno i gospodarski učinkovit način, kao i radi održivog jačanja industrije Unije u pogledu otpornosti na rizik od istjecanja ugljika i odljeva ulaganja.
__________________
__________________
15Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
15Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Europsko vijeće obvezalo se u listopadu 2014. smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova Unije do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. Svi bi sektori gospodarstva trebali doprinijeti postizanju tog smanjenja emisija, a taj će se cilj troškovno najučinkovitije ostvariti u okviru sustava trgovanja emisijama Unije (sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama) kojim će se emisije do 2030. smanjiti za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. To je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama 6. ožujka 2015.16
(2)  Europsko vijeće obvezalo se u listopadu 2014. smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova Unije do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. Svi bi sektori gospodarstva trebali doprinijeti postizanju tog smanjenja emisija, a taj se cilj treba troškovno najučinkovitije ostvariti u okviru sustava trgovanja emisijama Unije (sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama) kojim će se emisije do 2030. smanjiti za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. To je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 6. ožujka 2015. Napori oko smanjenja emisija trebali bi se podijeliti pošteno među sektorima koji su obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.
__________________
16 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2.a)   Kako bi se ispunila preuzeta obveza da svi gospodarski sektori doprinose ispunjavanju cilja radi smanjenja ukupne emisije stakleničkih plinova Unije za barem 40 % ispod razine iz 1990. do 2030., važno je da se sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, iako predstavlja glavni alat za postizanje dugoročnih ciljeva EU-a u području klime i energije, nadopuni ekvivalentnim dodatnim mjerama u drugim pravnim aktima i instrumentima koji se odnose na emisije stakleničkih plinova iz sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.b (nova)
(2.b)   U okviru sporazuma usvojenog u Parizu na 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime od 12. prosinca 2015. (Pariški sporazum), države trebaju provesti politike kako bi ostvarile više od 180 predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ovi) koji su odgovorni za oko 98% svjetske emisije stakleničkih plinova. Pariškim sporazumom želi se ograničiti porast prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 ºC iznad predindustrijskih razina i nastaviti s naporima da se taj porast ograniči na 1,5 ºC iznad predindustrijskih razina. Očekuje se da će mnogima od tih politika biti obuhvaćeno određivanje cijene ugljika ili slične mjere te bi se stoga u ovoj Direktivi trebala utvrditi klauzula o reviziji kako bi se Komisiji dozvolilo da, ako to bude prikladno, predloži strože uvjete smanjenja emisija nakon prvog pregleda stanja 2023. u okviru Pariškog sporazuma, prilagodbu odredbi za istjecanje ugljika u prijelaznom razdoblju koja bi odražavala razvoj mehanizama određivanja cijene ugljika izvan Unije te dodatne mjere politike za jačanje obveza Unije i njezinih država članica u pogledu smanjenja razine stakleničkih plinova. Klauzulom o reviziji također bi se trebalo osigurati usvajanje komunikacije u roku od šest mjeseci od održavanja pospješujućeg dijaloga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a u kojoj se ocjenjuje usklađenost zakonodavstva Unije o klimatskim promjenama s ciljevima preuzetima u okviru Pariškog sporazuma.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.c (nova)
(2.c)   U skladu s Pariškim sporazumom i u skladu s obvezama koje su suzakonodavci naveli u Direktivi 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a i Odluci br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1b, svi gospodarski sektori trebaju doprinositi ostvarivanju smanjenja emisija ugljikova dioksida (CO2). Kako bi se to postiglo, u okviru Međunarodne pomorske organizacije ulažu se napori za ograničavanje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa te je takve napore potrebno poticati kako bi se uspostavio jasan akcijski plan Međunarodne pomorske organizacije za mjere u području klime radi smanjenja emisija CO2 iz pomorskog prometa na globalnoj razini. Postavljanje jasnih ciljeva za smanjenje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa u okviru Međunarodne pomorske organizacije sada je hitno pitanje i preduvjet kako bi se Unija suzdržala od daljnjeg djelovanja prema uključivanju pomorskog sektora u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Međutim, ako se do kraja 2021. ne postigne dogovor u tom smislu, taj sektor bi trebalo uključiti u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama te bi trebalo uspostaviti fond za doprinose brodara i zajedničko postizanje ciljeva u pogledu emisija CO2 koje su već obuhvaćene sustavom Unije za praćenje, izvještavanje i provjeravanje (MRV) utvrđenim u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća1c (emisije koje nastaju u lukama Unije i tijekom plovidba u takve luke ili iz njih). Udio prihoda ostvarenog prodajom emisijskih jedinica na dražbi u okviru pomorskog sektora trebao bi se koristiti za poboljšanje energetske učinkovitosti i podupiranje ulaganja u inovativne tehnologije za smanjenje emisija CO2 u pomorskom sektoru, uključujući pomorski promet na kraćim relacijama i luke.
__________________
1a Direktiva 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u svrhu poboljšanja i proširenja sustava Zajednice za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (SL L 140, 5.6.2009., str. 63.).
1b Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).
1c Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55).
Amandman 143
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  Europsko vijeće potvrdilo je da će djelotvoran reformirani sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s instrumentom za stabilizaciju tržišta biti glavni europski instrument za postizanje tog cilja, uz godišnji faktor smanjenja od 2,2 % od 2021. nadalje i besplatnu dodjelu koja neće biti obustavljena nego će se postojeće mjere nastaviti primjenjivati nakon 2020. radi sprečavanja rizika od istjecanja ugljika zbog klimatske politike dok se ne poduzimaju usporedivi napori u drugim velikim gospodarstvima, bez smanjivanja udjela emisijskih jedinica koje će biti prodane na dražbi. Udio koji će biti prodan na dražbi trebao bi u zakonodavstvu biti izražen kao određeni postotak kako bi se povećala sigurnost planiranja u pogledu odluka o ulaganju, povećala transparentnost i učinilo cjelokupni sustav jednostavnijim i razumljivijim.
(3)  Djelotvoran reformirani sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s poboljšanim instrumentom za stabilizaciju tržišta bit će glavni europski instrumenti za postizanje tog cilja, uz godišnji faktor smanjenja od 2,2 % od 2021. nadalje i besplatnu dodjelu koja neće biti obustavljena nego će se mjere nastaviti primjenjivati nakon 2020. radi sprečavanja rizika od istjecanja ugljika zbog klimatske politike dok se ne poduzimaju usporedivi napori u drugim velikim gospodarstvima. Udio koji će biti prodan na dražbi trebao bi u zakonodavstvu biti izražen kao određeni postotak koji bi se trebao smanjiti nakon primjene međusektorskog korektivnog faktora kako bi se povećala sigurnost planiranja u pogledu odluka o ulaganju, povećala transparentnost i učinilo cjelokupni sustav jednostavnijim i razumljivijim te zaštitili oni sektori kojima prijeti najveća opasnost od istjecanja ugljikova dioksida zbog primjene međusektorskog korektivnog faktora. Te odredbe trebalo bi kontinuirano revidirati u skladu s Pariškim sporazumom i po potrebi prilagoditi kako bi se ispunile klimatske obveze Unije koje proizlaze iz Sporazuma.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3.a)   Najmanje razvijene zemlje posebno su osjetljive na utjecaj klimatskih promjena, a odgovorne su samo za vrlo male razine emisija stakleničkih plinova. Stoga bi posebnu važnost trebalo dati potrebama najmanje razvijenih zemalja upotrebom emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama za financiranje djelovanja u području klime, posebice za prilagodbu na utjecaj klimatskih promjena preko Zelenog klimatskog fonda Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi svojim građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Za postizanje tog cilja potreban je nastavak ambiciozne klimatske politike u kojoj je sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama osnova europske klimatske politike te napredak u drugim aspektima energetske unije17. Provedbom ambicije određene u okviru politike za 2030. doprinosi se ostvarivanju smislene cijene ugljika i daljnjem poticanju troškovno učinkovitog smanjenja emisija stakleničkih plinova.
(4)  Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi svojim građanima i industriji osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Za postizanje tog cilja potreban je nastavak ambiciozne klimatske politike u kojoj je sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama osnova Unijine klimatske politike te napredak u drugim aspektima energetske unije17. Potrebno je uzeti u obzir međudjelovanje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s drugim Unijinim i nacionalnim klimatskim i energetskim politikama koje imaju utjecaj na potražnju za emisijskim jedinicama u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Provedbom ambicije određene u okviru politike za 2030. i adekvatnim djelovanjem u pogledu napretka u drugim aspektima energetske unije doprinosi se ostvarivanju smislene cijene ugljika i daljnjem poticanju troškovno učinkovitog smanjenja emisija stakleničkih plinova.
__________________
__________________
17 COM(2015)0080, Komunikacija o okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom
17 COM(2015)0080, Komunikacija o okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)   Povećanje ambicija u području energetske učinkovitosti u odnosu na cilj od 27 % koji je usvojilo Vijeće trebalo bi rezultirati većim brojem besplatnih emisijskih jedinica za industrije koje su izložene riziku od istjecanja ugljika.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Recital 5
(5)  Člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da se politika Unije temelji na načelu da onečišćivač plaća te se na temelju toga Direktivom 2003/87/EZ predviđa postupni prijelaz na prodaju svih jedinica na dražbi. Izbjegavanje istjecanja ugljika obrazloženje je za odgodu potpunog prijelaza, a ciljana besplatna dodjela emisijskih jedinica industriji opravdana je kako bi se uvažili stvarni rizici od povećanja emisije stakleničkih plinova u trećim zemljama gdje industrija ne podliježe ograničenjima emisije ugljika sve dok usporedive mjere klimatske politike nisu poduzete u drugim velikim gospodarstvima.
(5)  Člankom 191. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zahtijeva se da se politika Unije temelji na načelu da onečišćivač plaća te se na temelju toga Direktivom 2003/87/EZ predviđa postupni prijelaz na prodaju svih jedinica na dražbi. Izbjegavanje istjecanja ugljika obrazloženje je za privremenu odgodu potpune prodaje svih jedinica na dražbi, a ciljana besplatna dodjela emisijskih jedinica industriji opravdana je iznimka od načela prema kojemu onečišćivač plaća, ali samo pod uvjetom da ne dođe do prekomjerne dodjele, kako bi se uvažili stvarni rizici od povećanja emisije stakleničkih plinova u trećim zemljama gdje industrija ne podliježe ograničenjima emisije ugljika sve dok usporedive mjere klimatske politike nisu poduzete u drugim velikim gospodarstvima. U tu svrhu, dodjela besplatnih emisijskih jedinica trebala bi biti dinamičnija u skladu s pragovima koji su određeni u ovoj Direktivi.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Dražbe emisijskih jedinica ostaju opće pravilo, a besplatna dodjela iznimka. Stoga, što je potvrdilo i Europsko vijeće, udio emisijskih jedinica koje će biti ponuđene na dražbi, koji je u razdoblju od 2013. do 2020. bio 57 %, ne bi trebalo smanjivati. Procjena učinka koju je izradila Komisija18 sadržava pojedinosti o udjelu za ponudu na dražbi te se u njoj navodi da taj udio od 57 % čine emisijske jedinice koje se prodaju na dražbi u ime država članica, uključujući i jedinice izdvojene za nove sudionike koje nisu dodijeljene, jedinice za modernizaciju proizvodnje električne energije u nekim državama članicama i jedinice koje će se na dražbi prodavati kasnije jer su izdvojene u rezervu za stabilnost tržišta uspostavljenu Odlukom (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća19.
(6)  Dražbe emisijskih jedinica ostaju opće pravilo, a besplatna dodjela iznimka. Stoga bi udio emisijskih jedinica koje će biti ponuđene na dražbi, koji je u razdoblju od 2021. do 2030. trebao biti 57 %, trebalo smanjiti nakon primjene međusektorskog korekcijskog faktora kako bi se zaštitilo sektore koji su najizloženiji riziku istjecanja ugljika. Procjena učinka koju je izradila Komisija sadržava pojedinosti o udjelu za ponudu na dražbi te se u njoj navodi da taj udio od 57 % čine emisijske jedinice koje se prodaju na dražbi u ime država članica, uključujući i jedinice izdvojene za nove sudionike koje nisu dodijeljene, jedinice za modernizaciju proizvodnje električne energije u nekim državama članicama, i jedinice koje će se na dražbi prodavati kasnije jer su izdvojene u rezervu za stabilnost tržišta uspostavljenu Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća19. Trebalo bi uspostaviti Fond za pravičan prijelaz kako bi se pružila potpora regijama koje imaju najviši udio radnika u sektorima koji ovise o ugljiku i BNP po stanovniku daleko ispod prosjeka Unije.
__________________
18 SEC(2015)XX
19 Odluka (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L [...], [...], str. [...]).
19 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.).
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)  Kako bi se očuvala dobrobit za okoliš stvorena smanjenjem emisija u Uniji, dok se mjerama koje su poduzele druge zemlje na sličan način ne potiče industriju da smanji emisije, treba nastaviti s besplatnom dodjelom postrojenjima u sektorima i podsektorima koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Iskustvom stečenim tijekom rada sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama potvrđeno je da su sektori i podsektori izloženi različitim razinama rizika od istjecanja ugljika, i da je besplatnom dodjelom spriječeno istjecanje ugljika. Dok se može smatrati da su neki sektori i podsektori izloženi većem riziku od istjecanja ugljika, drugi sektori mogu prenijeti znatan dio troškova za emisijske jedinice za pokrivanje svojih emisija u cijene svojih proizvoda bez gubitka tržišnog udjela i snose samo preostali dio troškova, tako da je rizik od istjecanja ugljika u njihovom slučaju malen. Komisija treba odrediti i razlikovati relevantne sektore na temelju njihovih intenziteta trgovine i emisija radi boljeg utvrđivanja sektora izloženih stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Ako se prekorači prag određen uzimajući u obzir odgovarajuću mogućnost sektora i podsektora da prenesu troškove u cijene svojih proizvoda, za taj se sektor ili podsektor smatra da je izložen riziku od istjecanja ugljika. Za ostale treba smatrati da su u manjoj mjeri ili nimalo izloženi riziku od istjecanja ugljika. Uzimanjem u obzir mogućnosti sektora i podsektora izvan proizvodnje električne energije da prenesu troškove u cijene proizvoda trebalo bi se smanjiti i neočekivanu dobit.
(7)  Kako bi se očuvala dobrobit za okoliš stvorena smanjenjem emisija u Uniji, dok se mjerama koje su poduzele druge zemlje na sličan način ne potiče industriju da smanji emisije, treba privremeno nastaviti s besplatnom dodjelom postrojenjima u sektorima i podsektorima koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Iskustvom stečenim tijekom rada sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama potvrđeno je da su sektori i podsektori izloženi različitim razinama rizika od istjecanja ugljika, i da je besplatnom dodjelom spriječeno istjecanje ugljika. Dok se može smatrati da su neki sektori i podsektori izloženi većem riziku od istjecanja ugljika, drugi sektori mogu prenijeti znatan dio troškova za emisijske jedinice za pokrivanje svojih emisija u cijene svojih proizvoda bez gubitka tržišnog udjela i snose samo preostali dio troškova, tako da je rizik od istjecanja ugljika u njihovom slučaju malen. Komisija treba odrediti i razlikovati relevantne sektore na temelju njihovih intenziteta trgovine i emisija radi boljeg utvrđivanja sektora izloženih stvarnom riziku od istjecanja ugljika. Ako se prekorači prag određen uzimajući u obzir odgovarajuću mogućnost sektora i podsektora da prenesu troškove u cijene svojih proizvoda, za taj se sektor ili podsektor smatra da je izložen riziku od istjecanja ugljika. Za ostale treba smatrati da su u manjoj mjeri ili nimalo izloženi riziku od istjecanja ugljika. Uzimanjem u obzir mogućnosti sektora i podsektora izvan proizvodnje električne energije da prenesu troškove u cijene proizvoda trebalo bi se smanjiti i neočekivanu dobit. Rizik od istjecanja ugljika u sektorima i podsektorima za koje se besplatna dodjela jedinica izračunava na temelju referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetski plin također bi trebalo procijeniti ako se uzme u obzir da se ti proizvodi proizvode i u kemijskim postrojenjima i u rafinerijama.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  Kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak u obuhvaćenim sektorima i izvršilo prilagodbe povezane s odgovarajućim razdobljem raspodjele, trebalo bi propisati ažuriranje referentnih vrijednosti za besplatnu dodjelu postrojenjima određenih na temelju podataka iz 2007. i 2008. godine u skladu s prosjekom uočenih poboljšanja. Zbog predvidljivosti to treba učiniti primjenom faktora koji predstavlja najbolju procjenu napretka u svim sektorima, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir pouzdane, objektivne i provjerene podatke iz postrojenja tako da referentne vrijednosti za sektore čija se stopa poboljšanja znatno razlikuje od tog faktora budu bliže njihovim stvarnim stopama poboljšanja. Ako se iz podataka nazire odstupanje od faktora smanjenja za više od 0,5% godišnje u odnosu na vrijednost iz razdoblja od 2007. do 2008. tijekom odgovarajućeg razdoblja, povezana referentna vrijednost prilagođava se za taj postotak. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za proizvodnju aromata, vodika i sintetskog plina u rafinerijama i kemijskim tvornicama, referentne vrijednosti za aromate, vodik i sintetski plin trebalo bi i dalje usklađivati s referentnim vrijednostima za rafinerije.
(8)  Kako bi se uzeo u obzir tehnološki napredak u obuhvaćenim sektorima i izvršilo prilagodbe povezane s odgovarajućim razdobljem raspodjele, trebalo bi propisati ažuriranje referentnih vrijednosti za besplatnu dodjelu postrojenjima određenih na temelju podataka iz 2007. i 2008. godine u skladu s prosjekom uočenih poboljšanja. Zbog predvidljivosti to treba učiniti primjenom faktora koji predstavlja stvarnu procjenu napretka u 10% najučinkovitijih postrojenja u sektorima, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir pouzdane, objektivne i provjerene podatke iz postrojenja tako da referentne vrijednosti za sektore čija se stopa poboljšanja znatno razlikuje od tog faktora budu bliže njihovim stvarnim stopama poboljšanja. Ako se iz podataka nazire odstupanje od faktora smanjenja za više od 1,75% godišnje u odnosu na vrijednost koja odgovara vrijednostima iz 2007. i 2008. (bila ona viša ili niža) tijekom odgovarajućeg razdoblja, povezana referentna vrijednost trebala bi se prilagoditi za taj postotak. Međutim, ako podatci pokazuju stopu poboljšanja od 0,25 ili manju tijekom relevantnog razdoblja, povezana referentna vrijednost prilagođava se za taj postotak. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za proizvodnju aromata, vodika i sintetskog plina u rafinerijama i kemijskim tvornicama, referentne vrijednosti za aromate, vodik i sintetski plin trebalo bi i dalje usklađivati s referentnim vrijednostima za rafinerije.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Države članice trebale bi osigurati djelomičnu kompenzaciju, u skladu s pravilima o državnim potporama, određenim postrojenjima u sektorima ili podsektorima za koje je utvrđena izloženost značajnom riziku od istjecanja ugljika zbog troškova povezanih s emisijama stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Protokolom i pratećim odlukama donesenima na Konferenciji stranaka u Parizu potrebno je stvoriti uvjete za dinamično mobiliziranje financijskih sredstava, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta u području klimatske politike za stranke koje za to ispunjavaju uvjete, posebno za one s najmanjim sposobnostima. Financiranje sredstvima javnog sektora u području klimatske politike bit će važno u mobiliziranju sredstava i nakon 2020. Stoga bi se prihodi od dražbi trebali upotrebljavati i za financiranje djelovanja protiv klimatskih promjena u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Iznos financiranja u području klimatske politike koje treba mobilizirati ovisit će i o ambicioznosti i kvaliteti predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ova), naknadnim investicijskim planovima i postupcima nacionalnog planiranja prilagodbe. Države članice trebale bi upotrebljavati i prihode od dražbi za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji.
(9)  U svrhu postizanja cilja ravnopravnog tržišnog natjecanja, države članice trebale bi osigurati djelomičnu kompenzaciju, uz pomoć centraliziranog sustava na razini Unije, određenim postrojenjima u sektorima ili podsektorima za koje je utvrđena izloženost značajnom riziku od istjecanja ugljika zbog troškova povezanih s emisijama stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Financiranje sredstvima javnog sektora u području klimatske politike bit će važno u mobiliziranju sredstava i nakon 2020. Stoga bi se prihodi od dražbi trebali upotrebljavati i za financiranje djelovanja protiv klimatskih promjena u osjetljivim trećim zemljama, uključujući prilagodbu utjecajima klimatskih promjena. Iznos financiranja u području klimatske politike koje treba mobilizirati ovisit će i o ambicioznosti i kvaliteti predloženih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa (INDC-ova), naknadnim investicijskim planovima i postupcima nacionalnog planiranja prilagodbe. Države članice također bi se trebale pozabaviti pitanjem socijalnih aspekata dekarbonizacije svojih gospodarstava te upotrebljavati prihode od dražbi za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji. Državama članicama trebalo bi omogućiti da dopune kompenzaciju centraliziranim sustavom na razini Unije. Takvim financijskim mjerama ne bi trebalo prelaziti razine koje se navode u relevantnim smjernicama za državne potpore.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Signal koji stvara cijena ugljika i ukidanje predaje emisijskih jedinica za emisije CO2 koje su trajno uskladištene ili izbjegnute glavna je dugoročna poticajna mjera iz ove Direktive za vezanje i skladištenje CO2 (CCS), nove tehnologije obnovljivih izvora energije i napredne inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika. Uz to, kako bi se nadopunilo sredstva koja se već upotrebljavaju za poticanje demonstriranja komercijalnih postrojenja za CCS i inovativnih tehnologija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, emisijske jedinice iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebale bi se upotrebljavati za dodjelu zajamčenih nagrada za puštanje u pogon opreme za CCS, za nove tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i industrijske inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika u Uniji te za izbjegavanje i skladištenje dovoljne količine emisija CO2, pod uvjetom da je sklopljen sporazum o razmjeni znanja. Većina te potpore trebala bi ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova, dok se određena potpora može pružiti ako su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. Najviši dopušteni postotak potpore za troškove projekta može se razlikovati po kategoriji projekta.
(10)  Signal koji stvara cijena ugljika i ukidanje predaje emisijskih jedinica za emisije CO2 koje su trajno uskladištene ili izbjegnute glavna je dugoročna poticajna mjera iz ove Direktive za vezanje i skladištenje ugljika (CCS) i vezanje i korištenje ugljika (CCU), nove tehnologije obnovljivih izvora energije i napredne inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika. Uz to, kako bi se nadopunilo sredstva koja se već upotrebljavaju za poticanje demonstriranja komercijalnih postrojenja za CCS i CCU i inovativnih tehnologija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, emisijske jedinice iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebale bi se upotrebljavati za dodjelu zajamčenih nagrada za puštanje u pogon opreme za CCS i CCU, za nove tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i industrijske inovacije u tehnologijama i procesima s niskom razinom emisija ugljika u Uniji te za izbjegavanje i skladištenje dovoljne količine emisija CO2, pod uvjetom da je sklopljen sporazum o razmjeni znanja. Većina te potpore trebala bi ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova, dok se određena potpora može pružiti ako su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. Najviši dopušteni postotak potpore za troškove projekta može se razlikovati po kategoriji projekta.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Treba uspostaviti Fond za modernizaciju od 2 % ukupnog iznosa emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama prodanih na dražbi u skladu s pravilima i modalitetima za dražbe putem zajedničke dražbovne platforme propisanima Uredbom br. 1031/2010. Državama članicama čiji je BDP po stanovniku 2013. po tržišnom tečaju bio niži od 60 % prosjeka Unije trebalo bi omogućiti financiranje iz Fonda za modernizaciju te do 2030. odstupiti od primjene načela sveobuhvatne dražbe za proizvodnju električne energije upotrebom besplatne dodjele kako bi se transparentno promicalo stvarna ulaganja u modernizaciju njihova energetskog sektora te se istodobno izbjeglo narušavanje unutarnjeg energetskog tržišta. Pravila upravljanja Fondom za modernizaciju trebala bi tvoriti usklađeni, sveobuhvatni i transparentni okvir kojim će se osigurati najučinkovitija moguća provedba, uzimajući u obzir potrebu za jednostavnim pristupom za sve sudionike. Funkcija strukture upravljanja trebala bi biti razmjerna svrsi osiguravanja odgovarajuće upotrebe sredstava. Tu strukturu upravljanja trebali bi činiti odbor za ulaganja i upravni odbor te bi pri odlučivanju trebalo uzeti u obzir stručna znanja EIB-a , osim u slučaju kad se mali projekti podupiru zajmovima nacionalnih razvojnih banaka ili bespovratnim sredstvima iz nacionalnog programa modernizacije kojim se postižu isti ciljevi kao i Fondom za modernizaciju. Ulaganja koja se financiraju iz Fonda trebale bi predložiti države članice. Kako bi se osiguralo da se potrebe za ulaganjem u državama članicama s niskim dohocima rješavaju na odgovarajući način, pri raspodjeli sredstava treba uzimati podjednako u obzir provjerene emisije i mjerila BDP-a. Financijska potpora iz Fonda za modernizaciju mogla bi se pružati u različitim oblicima.
(11)  Treba uspostaviti Fond za modernizaciju od 2 % ukupnog iznosa emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama prodanih na dražbi u skladu s pravilima i modalitetima za dražbe putem zajedničke dražbovne platforme propisanima Uredbom (EU) br. 1031/2010. Državama članicama čiji je BDP po stanovniku 2013. po tržišnom tečaju bio niži od 60 % prosjeka Unije trebalo bi omogućiti financiranje iz Fonda za modernizaciju. Državama članicama čiji je BDP po stanovniku u 2014. po tržišnom tečaju bio niži od 60 % prosjeka Unije trebalo bi, zaključno s 2030., omogućiti odstupanje od primjene načela sveobuhvatne dražbe za proizvodnju električne energije upotrebom besplatne dodjele kako bi se transparentno promicalo stvarna ulaganja u modernizaciju i povećanje raznolikosti njihova energetskog sektora u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima Unije za 2030. i 2050. te istodobno izbjeglo narušavanje unutarnjeg energetskog tržišta. Pravila upravljanja Fondom za modernizaciju trebala bi tvoriti usklađeni, sveobuhvatni i transparentni okvir kojim će se osigurati najučinkovitija moguća provedba, uzimajući u obzir potrebu za jednostavnim pristupom za sve sudionike. Takva pravila trebala bi biti transparentna, uravnotežena i razmjerna svrsi osiguravanja odgovarajuće upotrebe sredstava. Tu strukturu upravljanja trebali bi činiti odbor za ulaganja, savjetodavni odbor i upravni odbor. Pri odlučivanju bi trebalo uzeti u obzir stručna znanja EIB-a, kad se mali projekti podupiru zajmovima nacionalnih razvojnih banaka ili bespovratnim sredstvima iz nacionalnog programa modernizacije kojim se postižu isti ciljevi kao i Fondom za modernizaciju. Ulaganja koja se financiraju iz Fonda trebale bi predložiti države članice te bi svako financiranje iz Fonda trebalo biti u skladu s posebnim kriterijima za podobnost. Kako bi se osiguralo da se potrebe za ulaganjem u državama članicama s niskim dohocima rješavaju na odgovarajući način, pri raspodjeli sredstava treba uzimati podjednako u obzir provjerene emisije i mjerila BDP-a. Financijska potpora iz Fonda za modernizaciju mogla bi se pružati u različitim oblicima.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Europsko vijeće potvrdilo je da bi modalitete neobvezne besplatne dodjele za modernizaciju energetskog sektora, uključujući i transparentnost, trebalo poboljšati u određenim državama članicama. Dotične države članice trebale bi odabrati ulaganja u vrijednosti od 10 milijuna eura ili više putem natječajnog postupka na osnovi jasnih i transparentnih pravila kako bi se osiguralo da se besplatna dodjela upotrebljava za promicanje stvarnih ulaganja u modernizaciju energetskog sektora u skladu s ciljevima energetske unije. Za financiranje iz besplatne dodjele trebala bi biti prihvatljiva i ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna eura. Dotična država članica trebala bi odabrati takva ulaganja na temelju jasnih i transparentnih mjerila. Rezultati tog postupka odabira trebali bi podlijegati postupku javnog savjetovanja. Javnost bi trebala biti pravodobno obavješćivana o odabiru investicijskih projekata, kao i o njihovoj provedbi.
(12)  Europsko vijeće potvrdilo je da bi modalitete neobvezne besplatne dodjele za modernizaciju i povećanje raznolikosti energetskog sektora, uključujući i transparentnost, trebalo poboljšati u određenim državama članicama. Dotične države članice trebale bi odabrati ulaganja u vrijednosti od 10 milijuna EUR ili više putem natječajnog postupka na osnovi jasnih i transparentnih pravila kako bi se osiguralo da se besplatna dodjela upotrebljava za promicanje stvarnih ulaganja u modernizaciju ili povećanje raznolikosti energetskog sektora u skladu s ciljevima energetske unije, uključujući promicanje trećeg energetskog paketa. Za financiranje iz besplatne dodjele trebala bi biti prihvatljiva i ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna EUR. Dotična država članica trebala bi odabrati takva ulaganja na temelju jasnih i transparentnih mjerila. Postupak odabira trebao bi podlijegati postupku javnog savjetovanja, a rezultate takvog postupka odabira, uključujući odbijene projekte, trebalo bi objaviti. Javnost bi trebala biti pravodobno obavješćivana o odabiru investicijskih projekata, kao i o njihovoj provedbi. Države članice trebale bi imati mogućnost prenošenje dijela ili svih odgovarajući emisijskih jedinica u Fond za modernizaciju ako ispunjavaju uvjete za korištenje obaju instrumenata. Razdoblje primjene odstupanja trebalo bi završiti sa završetkom razdoblja trgovanja 2030. godine.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Financiranje iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo bi uskladiti s drugim programima financiranja Unije, uključujući europske strukturne i investicijske fondove, kako bi se osigurala učinkovitost javne potrošnje.
(13)  Financiranje iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo bi uskladiti s drugim programima financiranja Unije, uključujući Obzor 2020., Europski fond za strateška ulaganja, europske strukturne i investicijske fondove te strategiju za ulaganja u području klime Europske investicijske banke (EIB), kako bi se osigurala učinkovitost javne potrošnje.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
(14)  Važećim odredbama o izuzimanju malih postrojenja iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama omogućuje se postrojenjima koja su izuzeta da takva i ostanu, a državama članicama trebalo bi omogućiti da ažuriraju svoje popise izuzetih postrojenja, dok bi državama članicama koje trenutačno ne primjenjuju tu mogućnost trebalo omogućiti da to učine na početku svakog razdoblja trgovanja.
(14)  Važeće odredbe o izuzimanju malih postrojenja iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo bi proširiti tako da obuhvaćaju postrojenja kojima upravljaju mala i srednja poduzeća (MSP) koja emitiraju manje od 50 000 tona ekvivalenta CO2 u svakoj od tri godine koja prethodi godini u kojoj se primjenjuje isključenje. Državama članicama trebalo bi omogućiti da ažuriraju svoje popise izuzetih postrojenja, dok bi državama članicama koje trenutačno ne primjenjuju tu mogućnost trebalo omogućiti da to učine na početku i sredini svakog razdoblja trgovanja. Trebalo bi također omogućiti da se postrojenja koja emitiraju 5 000 tona ekvivalenta CO2 u svakoj od tri godine koja prethodi početku svakog razdoblja trgovanja isključe iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, što bi podlijegalo reviziji svakih pet godina. Države članice trebale bi se pobrinuti za to da alternativne ekvivalentne mjere za postrojenja koja su odabrala izuzimanje ne rezultiraju većim troškovima usklađivanja. Zahtjeve za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju trebalo bi pojednostavniti za male onečišćivače obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)   Kako bi se znatno smanjilo administrativno opterećenje poduzeća, Komisiji bi trebalo prepustiti odluku da razmotri mjere kao što su automatizacija podnošenja i verifikacije izvješća o emisijama te tako u potpunosti iskoristiti potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17.a)   Delegiranim aktima navedenima u člancima 14. i 15. trebala bi se pojednostavniti pravila o praćenju, izvještavanju i provjeravanju u mjeri u kojoj je to moguće kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za operatere. Delegiranim aktom navedenim u članku 19. stavku 3. trebao bi se pojednostavniti pristup registru i njegovo korištenje, osobito za male operatere.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1. (nova)
(-1)   U cijeloj Direktivi izraz „sustav Zajednice” zamjenjuje se izrazom „sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama” i potrebno je unijeti nužne gramatičke promjene.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.a (nova)
(-1.a)   U cijeloj Direktivi izraz „na razini Zajednice” zamjenjuje se izrazom „na razini Unije”.
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.b (nova)
(-1.b)   U cijeloj Direktivi, osim u slučajevima iz točaka (-1) i (-1a) i članka 26. stavka 2., izraz „Zajednica” zamjenjuje se izrazom „Unija” te je potrebno unijeti nužne gramatičke promjene.
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.c (nova)
(-1.c)   U cijeloj Direktivi riječi „regulatorni postupak iz članka 23. stavka 2.” zamjenjuju se riječima „postupak ispitivanja iz članka 30.c stavka 2.”.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.d (nova)
(-1.d)   U članku 3.g, u članku 5. stavku 1. točki (d), u članku 6. stavku 2. točki (c), u drugom podstavku članka 10.a stavka 2., u članku 14. stavcima 2., 3. i 4., u članku 19. stavcima 1. i 4. te u članku 29.a stavku 4. riječ „uredba” zamjenjuje se riječju „akt” te je potrebno unijeti sve nužne gramatičke promjene.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.f (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – točka h
(-1.f)   U članku 3. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:
'(h) „novi sudionik„ znači:
'(h) „novi sudionik„ znači:
—  svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., koje je dobilo dozvolu za emisije stakleničkih plinova prvi put nakon 30. lipnja 2011.,
—  svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., koje je dobilo dozvolu za emisije stakleničkih plinova prvi put nakon 30. lipnja 2018.,
—  svako postrojenje u kojem se prvi put obavlja neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Zajednice u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., ili
—  svako postrojenje u kojem se prvi put obavlja neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Unije u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., ili
—  svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., ili neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Zajednice u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., čiji je kapacitet značajno povećan nakon 30. lipnja 2011., samo s obzirom na to povećanje kapaciteta;”
—  svako postrojenje u kojem se obavljaju jedna ili više djelatnosti navedenih u Prilogu I., ili neka od djelatnosti obuhvaćenih sustavom Unije u skladu s člankom 24. stavcima 1. ili 2., čiji je kapacitet značajno povećan nakon 30. lipnja 2018., samo s obzirom na to povećanje kapaciteta;”
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.g (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3. – točka ua (nova)
(-1.g)   U članku 3. dodaje se sljedeća točka:
„(ua) „mali onečišćivač” znači postrojenje s niskim razinama emisija kojim upravlja malo ili srednje poduzeće1a i koje ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija:
–  prosječne godišnje verificirane emisije tog postrojenja prijavljene relevantnom nadležnom tijelu tijekom razdoblja trgovanja koje prethodi trenutačnom razdoblju trgovanja, ne računajući emisije CO2 iz biomase i prije oduzimanja prenesenih emisija CO2, bile su manje od 50 000 tona ekvivalenta ugljikova dioksida godišnje;
–  podaci o prosječnim godišnjim emisijama navedenima u prvoj alineji nisu dostupni u vezi s tim postrojenjem ili nisu više primjenjivi na njega zbog promjena u granicama postrojenja ili promjena u uvjetima rada postrojenja, ali se očekuje da će godišnje emisije iz tog postrojenja tijekom sljedećih pet godina, ne računajući emisije CO2 iz biomase i prije oduzimanja prenesenih emisija CO2, biti manje od 50 000 tona ekvivalenta ugljikova dioksida godišnje;”
__________________
1a Prema definiciji u Prilogu Preporuci Komisije 2003/361/EZ
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.h (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.c – stavak 2.
(-1.h)   Članak 3.c stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
'2. Za razdoblje spomenuto u članku 13. stavku 1. koje započinje 1. siječnja 2013. i, ako nakon preispitivanja iz članka 30. stavku 4. ne bude nikakvih izmjena, za svako sljedeće razdoblje ukupna količina emisijskih jedinica koje se dodjeljuju operaterima zrakoplova istovjetna je 95 % povijesnih emisija iz zrakoplovstva pomnoženih s brojem godina u tom razdoblju.
'2. Za razdoblje spomenuto u članku 13. koje započinje 1. siječnja 2013. i, ako nakon preispitivanja iz članka 30. stavku 4. ne bude nikakvih izmjena, za svako sljedeće razdoblje ukupna količina emisijskih jedinica koje se dodjeljuju operaterima zrakoplova istovjetna je 95 % povijesnih emisija iz zrakoplovstva pomnoženih s brojem godina u tom razdoblju.
Ukupna količina emisijskih jedinica koja će se dodijeliti operaterima zrakoplova u 2021. mora biti 10 % niža od prosjeka dodijeljenih emisija u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2016., a potom se godišnje smanjivati stopom koja odgovara gornjoj graničnoj vrijednosti sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama u drugom podstavku članka 10. stavka 1. kako bi se gornja granična vrijednost za sektor zrakoplovstva više uskladila s drugim sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama do 2030.
Za zrakoplovne djelatnosti u zemljama izvan europskog gospodarskog područja, količina emisijskih jedinicama koja će se dodijeliti od 2021. nadalje može se prilagoditi uzimanjem u obzir buduće globalne tržišno utemeljene mehanizme dogovorene na 39. skupštini Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO). Komisija do 2019. iznosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću u pogledu tih aktivnosti nakon 40. skupštine ICAO-a.
Ovaj se postotak može preispitati u okviru općeg preispitivanja ove Direktive.”
Ovaj se postotak može preispitati u okviru općeg preispitivanja ove Direktive.”
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.i (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.c – stavak 4.
(-1.i)   U članku 3.c stavku 4. posljednja rečenica zamjenjuje se sljedećim:
Odluku razmatra odbor iz članka 23. stavka 1.
Odluku razmatra odbor iz članka 30.c stavka 1.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka -1.j (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.d – stavak 2.
(-1.j)   u članku 3.d stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
'2. Od 1. siječnja 2013., 15 % emisijskih jedinica nudi se na dražbi. Taj se postotak može povećati u okviru općeg pregleda ove Direktive.”
'2. Od 1. siječnja 2021., 50 % emisijskih jedinica nudi se na dražbi.”
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 1.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.d – stavak 3.
(1)  u članku 3.d stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
(1)  u članku 3.d stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;
'3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama prema kojima države članice na dražbi nude emisijske jedinice koje se ne moraju izdati besplatno u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka ili članka 3.f stavka 8. Broj emisijskih jedinica koje svaka država članica u svakom razdoblju treba ponuditi na dražbi razmjeran je njezinom udjelu u ukupnim pripisanim emisijama iz zrakoplovstva za sve države članice za referentnu godinu, koje su bile prijavljene u skladu s člankom 14. stavkom 3. i verificirane u skladu s člankom 15. Za razdoblje spomenuto u članku 3.c stavku 1. referentna godina jest 2010., a za svako sljedeće razdoblje spomenuto u članku 3.c referentna je godina kalendarska godina koja završava 24 mjeseca prije početka razdoblja na koje se odnosi dražba.”
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 1.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.d – stavak 4. – podstavak 1.
(1.a)   U članku 3.d stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
'4. O namjeni prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica putem dražbe odlučuju države članice. Te bi prihode trebalo upotrijebiti za savladavanje klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, inter alia, za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, za prilagođavanje utjecajima klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, posebno u zemljama u razvoju, za financiranje istraživanja i razvoja s ciljem ublažavanja i prilagođavanja, uključujući i područje aeronautike i zračnog prijevoza, za smanjenje emisija kroz promet s malim emisijama i za pokrivanje troškova primjene sustava Zajednice. Dohodak od prodaje putem dražbe trebalo bi isto tako upotrijebiti za financiranje Fonda za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije i mjera za sprečavanje krčenja šuma. '
'4. Sav prihod upotrebljava se za savladavanje klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, među ostalim, za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, za prilagođavanje utjecajima klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, posebno u zemljama u razvoju, za financiranje istraživanja i razvoja s ciljem ublažavanja i prilagođavanja, uključujući i područje aeronautike i zračnog prijevoza, za smanjenje emisija kroz promet s malim emisijama i za pokrivanje troškova primjene sustava Unije. Dohodak od prodaje putem dražbe može se isto tako upotrijebiti za financiranje Fonda za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije i mjera za sprečavanje krčenja šuma. '
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 1.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.e – stavak 1.a (novi)
(1.b)   U članku 3.e dodaje se sljedeći stavak:
„1.a Od 2021. nadalje sektoru zrakoplovstva ne dodjeljuju se besplatne emisijske jedinice u skladu s ovom Direktivom, osim ako se to ne potvrdi naknadnom odlukom koju donose Europski parlament i Vijeće, budući da je Rezolucijom ICAO-a A-39/3 previđena primjena globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. U tom pogledu suzakonodavci uzimaju u obzir interakciju tržišno utemeljene mjere i sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.”
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 2.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Odjeljak II.a (novi)
(2.a)   Umeće se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE II.a
Uključivanje pomorskog prometa u slučaju izostanka napretka na međunarodnoj razini
Članak 3.ga
Uvod
Od 2021., u slučaju izostanka usporedivog sustava u okviru Međunarodne pomorske organizacije, emisije CO2 nastale u lukama Unije te tijekom putovanja prema lukama pristajanja u Uniji i iz njih uzimaju se u obzir preko sustava utvrđenog u ovom poglavlju koji će se početi koristiti od 2023.”
Članak 3.gb
Područje primjene
Do 1. siječnja 2023. odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na dodjelu i izdavanje emisijskih jedinica u pogledu emisija CO2, koje potječu od brodova koji pristaju u luke koje su u jurisdikciji države članice, nalaze se u tim lukama ili odlaze iz njih u skladu s odredbama utvrđenim u Uredbi (EU) 2015/757. Članci 12. i 16. primjenjuju se na pomorske aktivnosti na isti način kao i na druge aktivnosti.
Članak 3.gc
Dodatne emisijske jedinice za pomorski sektor
Do 1. kolovoza 2021. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 30.b kako bi se nadopunila ova Direktiva utvrđivanjem ukupne količine emisijskih jedinica za pomorski sektor u skladu s drugim sektorima, metoda dodjele emisijskih jedinica za taj sektor putem dražbe i posebne odredbe u vezi s nadležnom državom članicom. Kada se pomorski sektor obuhvati sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, ukupna količina emisijskih jedinica povećat će se za tu količinu.
Dvadeset posto prihoda ostvarenog prodajom emisijskih jedinica iz članka 3.gd koristi se preko fonda osnovanog u skladu s tim člankom (Pomorski klimatski fond) za poboljšanje energetske učinkovitosti i podupiranje ulaganja u inovativne tehnologije za smanjenje emisija CO2 u pomorskom sektoru, uključujući pomorski promet na kraćim relacijama i luke.
Članak 3.gd
Pomorski klimatski fond
1.   Osniva se kompenzacijski fond za emisije iz pomorskog sektora, poboljšanje energetske učinkovitosti i olakšavanje ulaganja u inovativne tehnologije za smanjenje emisija CO2 u pomorskom sektoru.
2.   Brodari mogu dobrovoljno plaćati godišnju članarinu fondu u skladu sa svojim ukupnim emisijama koje su prijavili prethodne kalendarske godine u skladu s Uredbom (EU) 2015/757. Odstupajući od članka 12. stavka 3., fond kolektivno predaje emisijske jedinice u ime brodara koji su članovi fonda. Fond do 28. veljače svake godine utvrđuje doprinos po toni emisija, i to minimalno na razini tržišnih cijena emisijskih jedinica u prethodnoj godini.
3.   Fond pribavlja emisijske jedinice koje odgovaraju kolektivnoj ukupnoj količini emisija svojih članova tijekom prethodne kalendarske godine i svake ih godine do 30. travnja predaje registru uspostavljenom u skladu s člankom 19. radi naknadnog otkazivanja. Doprinosi se objavljuju.
4.   Prihodima iz članka 3.gc fond također poboljšava energetsku učinkovitost i olakšava ulaganja u inovativne tehnologije kako bi se smanjile emisije CO2 u pomorskom sektoru, uključujući pomorski promet na kraćim relacijama i luke. Sva ulaganja kojima se dodjeljuje potpora iz fonda objavljuju se i u skladu su s ciljevima ove Direktive.
5.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 30.b kojim se dopunjuje ova Direktiva u pogledu provedbe ovog članka.
Članak 3.ge
Međunarodna suradnja
Ako se postigne međunarodni sporazum o globalnim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog sektora, Komisija revidira ovu Direktivu i po potrebi predlaže izmjene kako bi se zajamčila usklađenost s međunarodnim sporazumom.”
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 2.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 5. – podstavak 1. – točka da (nova)
(2.b)   U članku 5. podstavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(da) sve tehnologije vezanja i korištenja ugljika koje će se koristiti pri instalaciji za pomaganje smanjenju emisija.”
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 2.c (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 6. – stavak 2. – točke ea i eb (nove)
(2.c)   U članku 6. stavku 2. dodaju se sljedeće točke:
'(ea) sve zakonske obveze o društvenoj odgovornosti i izvješćivanju kako bi se zajamčila jednaka i djelotvorna provedba propisa u području okoliša i kako bi se zajamčilo da nadležna tijela i dionici, uključujući predstavnike radnika, predstavnike civilnog društva i lokalne zajednice, imaju pristup svim relevantnim informacijama, kao što je utvrđeno Konvencijom iz Aarhusa i primijenjeno u pravu Unije i nacionalnom pravu, uključujući ovu Direktivu;
(eb)   obvezu da se svake godine objave sveobuhvatne informacije o suprotstavljanju klimatskim promjenama i poštovanju direktiva Unije u području okoliša, zdravlja i sigurnosti na radu; te su informacije dostupne predstavnicima radnika i predstavnicima civilnog društva iz lokalnih zajednica u blizini postrojenja.”
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 2.d (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 7.
(2.d)   članak 7. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 7.
„Članak 7.
Operater obavješćuje nadležno tijelo o svim planiranim promjenama vrste ili rada postrojenja, odnosno o bilo kakvom povećanju ili smanjenju njegovog kapaciteta zbog kojih bi moglo biti potrebno izdati novu dozvolu za emisije stakleničkih plinova. Gdje je to primjereno, nadležno tijelo izmjenjuje dozvolu. Kad se mijenja identitet operatera postrojenja, nadležno tijelo izmjenjuje dozvolu dodajući ime i adresu novog operatera.
Operater bez nepotrebnog odgode obavješćuje nadležno tijelo o svim planiranim promjenama vrste ili rada postrojenja, odnosno o bilo kakvom povećanju ili znatnom smanjenju njegovog kapaciteta zbog kojih bi moglo biti potrebno izdati novu dozvolu za emisije stakleničkih plinova. Gdje je to primjereno, nadležno tijelo izmjenjuje dozvolu. Kad se mijenja identitet operatera postrojenja, nadležno tijelo izmjenjuje dozvolu dodajući relevantne osobne i kontaktne informacije novog operatera.
Amandman 142
Prijedlog direktive
Članak 1. –točka 3.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 9. – stavci 2. i 3.
Počevši od 2021., linearni faktor iznosi 2,2 %.
Počevši od 2021., linearni faktor iznosi 2,2 % i preispituje se s mogućnošću povećanja na 2,4 %, ali ne prije 2024. godine.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 1.
(a)   stavku 1. dodaju se tri nova podstavka:
(a)   stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
'1. Od 2019. nadalje, države članice ili prodaju na dražbi ili poništavaju sve emisijske jedinice koje nisu besplatno raspodijeljene u skladu s člancima 10.a i 10.c i koje nisu stavljene u rezervu za stabilnost tržišta.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 2.
Od 2021. nadalje, udio emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbi iznosi 57 %.
Od 2021. nadalje, udio emisijskih jedinica koji se prodaje na dražbi ili poništava iznosi 57 %, a taj se udio u skladu s člankom 10.a stavkom 5. tijekom cijelog desetogodišnjeg razdoblja s početkom 1. siječnja 2021. smanjuje za ne više od pet postotnih bodova. Takva se prilagodba vrši isključivo u obliku smanjenja emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi u skladu s točkom (a) prvog podstavka stavka 2. Ako se ne izvrši prilagodba ili ako je za njezino izvršenje potrebno manje od pet postotnih bodova, preostale emisijske jedinice se poništavaju. Ne može se poništiti više od 200 milijuna jedinica.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 3.
Količina od 2 % ukupne količine emisijskih jedinica od 2021. do 2030. prodaje se kako bi se uspostavio fond za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju energetskog sustava određenih država članica kako je utvrđeno u članku 10.d ove Direktive („Fond za modernizaciju”).
Količina od 2 % ukupne količine emisijskih jedinica od 2021. do 2030. prodaje se kako bi se uspostavio fond za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju energetskog sustava određenih država članica kako je utvrđeno u članku 10.d ove Direktive („Fond za modernizaciju”). Broj utvrđen u ovom podstavku trebao bi činiti dio udjela od 57% jedinica za prodaju na dražbi kako je utvrđeno u drugom podstavku.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 3.a (novi)
Usto, 3 % emisijskih jedinica koje će se dodijeliti od 2021. do 2030. prodaje se na dražbi kako kompenzacija sektorima ili podsektorima koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije kako je utvrđeno u članku 10.a stavku 6. ove Direktive. Dvije trećine broja jedinica utvrđenog u ovom podstavku trebao bi činiti dio udjela od 57% jedinica za prodaju na dražbi kako je navedeno u drugom podstavku.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 3.b (novi)
Fond za pravednu tranziciju uspostavlja se 1. siječnja 2021. kao dopuna Europskom regionalnom razvojnom fondu i Europskom socijalnom fondu i financira se prikupljanjem 2 % prihoda od dražbe.
Prihodi od te dražbe ostaju na razini Unije i koristi ih se za ublažavanje pružanje podrške regijama s visokim udjelom radnika u sektorima ovisnim o ugljiku i BDP-om po stanovniku koji je znatno ispod prosjeka Unije. Takvim se mjerama poštuje načelo supsidijarnosti.
Ti prihodi od prodaje na dražbi koji su namijenjeni pravednoj tranziciji mogu se koristiti na različite načine, kao što su:
–  stvaranje jedinica preraspodjele i/ili mobilnosti
–  obrazovanje ili inicijative za osposobljavanje radi stjecanja novih vještina ili nadogradnje postojećih
–  pružanje podrške u traženju posla
–  osnivanje poduzeća i
–  praćenje i mjere predostrožnosti radi izbjegavanja ili smanjivanja negativnog utjecaja procesa restrukturiranja na fizičko i mentalno zdravlje.
S obzirom na to da su središnje aktivnosti koje će se financirati iz Fonda za pravednu tranziciju snažno povezane s tržištem rada, socijalni partneri aktivno sudjeluju u upravljanju tim fondom, prema modelu Odbora Europskog socijalnog fonda, te bi sudjelovanje lokalnih socijalnih partnera trebao biti ključan uvjet za dodjelu sredstava projektima.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 4.
Ukupna preostala količina emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbi raspodjeljuje se u skladu sa stavkom 2.”;
Ukupna preostala količina emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbi, nakon oduzimanja količine emisijskih jedinica iz prvog podstavka članka 10.a stavka 8., raspodjeljuje se u skladu sa stavkom 2.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 4.a (novi)
800 milijuna jedinica stavljenih u rezervu za stabilnost tržišta poništava se 1. siječnja 2021.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – točka b – točka ii
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 2. – točka b
(b)  količina od 10 % ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi raspodjeljuje se određenim državama članicama u svrhu solidarnosti i rasta unutar Zajednice, čime se povećava količina emisijskih jedinica koje te države prodaju na dražbi u skladu s točkom (a) za postotke navedene u Prilogu II.a.
(b)  količina od 10 % ukupne količine emisijskih jedinica namijenjenih prodaji na dražbi raspodjeljuje se određenim državama članicama u svrhu solidarnosti i rasta unutar Zajednice, čime se povećava količina emisijskih jedinica koje te države prodaju na dražbi u skladu s točkom (a) za postotke navedene u Prilogu II.a. U slučaju država članica koje udovoljavaju kriterijima za korištenje sredstava Fonda za modernizaciju iz članka 10.d, njihov udio emisijskih jedinica naveden u Prilogu II.a prenosi se u njihov udio u Fondu za modernizaciju.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – uvodni dio
(ba)   u stavku 3. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
'3. Države članice odlučuju o namjeni prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica. Najmanje 50 % od prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica iz stavka 2., uključujući sve prihode od dražbovne prodaje iz stavka 2. točaka (b) i (c) ili ekvivalent u financijskoj vrijednosti tih prihoda, trebalo bi koristiti za jednu ili više sljedećih namjena:”
'3. Države članice odlučuju o namjeni prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica. 100 % od ukupnih prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica iz stavka 2., uključujući sve prihode od dražbovne prodaje iz stavka 2. točaka (b) i (c) ili ekvivalent u financijskoj vrijednosti tih prihoda, koristi se za jednu ili više sljedećih namjena:”
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – točka b
(bb)   u stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
„(b) razvoj obnovljivih izvora energije s ciljem ispunjavanja obveze Zajednice u pogledu korištenja 20% obnovljive energije do 2020. godine, kao i za razvoj drugih tehnologija koje doprinose prijelazu na sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te za pomoć pri ispunjavanju obveze Zajednice da energetsku učinkovitost do 2020. godine poveća za 20%;”
'(b) razvoj obnovljivih izvora energije s ciljem ispunjavanja obveze Unije u pogledu obnovljive energije do 2030. godine, kao i razvoja drugih tehnologija koje doprinose prijelazu na sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te za pomoć pri ispunjavanju obveze Unije da energetsku učinkovitost do 2030. godine poveća na razinu dogovorenu u relevantnim zakonodavnim aktima;”
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka bc (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – točka f
(bc)   u stavku 3. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:
'(f) poticanje prijelaza na prijevozna sredstva s niskim emisijama i na javne oblike prijevoza;
'(f) poticanje prijelaza na prijevozna sredstva s niskim emisijama i na javne oblike prijevoza te podržavanje, dok god se troškovi CO2 ne odražavaju na sličan način na druge površinske načine prijevoza, elektrificiranih načina prijevoza kao što su željeznica i drugi elektrificirani način prijevoza, uzimajući u obzir njihove indirektne troškove u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama; '
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 4. – točka bd (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – točka h
(bd)   u stavku 3. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:
'(h) mjere namijenjene za povećanje energetske učinkovitosti i izolacije, odnosno osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim primanjima; '
'(h) mjere namijenjene za povećanje energetske učinkovitosti, sustave centraliziranog grijanja i izolacije, odnosno osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim primanjima;
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – točka j
(j)  za financiranje financijskih mjera u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, pod uvjetom da te mjere ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 10.a stavkom 6.;
(j)  za financiranje financijskih mjera u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, pod uvjetom da se u tu svrhu ne koristi više od 20% prihoda i da te mjere ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 10.a stavkom 6.;
Amandman 54
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – točka l
(l)  za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.
(l)  za ublažavanje socijalnog učinka dekarbonizacije njihovih gospodarstava i za promicanje osposobljavanja i preraspodjelu radnika zbog promjena na tržištu rada u gospodarstvu u dekarbonizaciji u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka ca (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
(ca)   u stavku 3. umeće se sljedeći podstavak:
„Te se informacije daju preko standardiziranog obrasca Komisije, uključujući i informacije o upotrebi prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica na dražbi za različite kategorije i o upotrebi dodatnih sredstava. Komisija te informacije objavljuje na svojoj internetskoj stranici.”
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka cb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 2.
(cb)   u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Smatra se da su države članice ispunile odredbe ovog stavka ako imaju i provode fiskalnu politiku ili politiku financijskih potpora koja posebno uključuje zemlje u razvoju ili domaću regulatornu politiku koja podržava davanje financijskih potpora, uspostavljenih u smislu prvoga stavka, u vrijednosti jednakoj iznosu od najmanje 50 % prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica iz stavka 2., uključujući i sve prihode iz dražbovne prodaje iz stavka 2. točaka (b) i (c).”
„Smatra se da su države članice ispunile odredbe ovog stavka ako imaju i provode fiskalnu politiku ili politiku financijskih potpora koja posebno uključuje zemlje u razvoju ili domaću regulatornu politiku koja podržava davanje dodatnih financijskih potpora, uspostavljenih u smislu prvoga stavka, u vrijednosti jednakoj iznosu od 100 % prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica iz stavka 2., te da su izvijestile o tim politikama preko standardiziranog obrasca Komisije.”
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 4. – podstavci 1., 2. i 3.
(d)  treći podstavak stavka 4. zamjenjuje se sljedećim:
(d)  u stavku 4. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;
'4. Komisiju je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih rasporeda za vrijeme, upravljanje i druge aspekte dražbovne prodaje emisijskih jedinica kako bi osigurala njezino provođenje na otvoren, transparentan, usklađen i nediskriminirajuć način. U tu svrhu taj je postupak predvidljiv, posebno u pogledu vremenskog rasporeda i redoslijeda dražbovnih prodaja te procijenjenih količina emisijskih jedinica koje trebaju biti na raspolaganju. Ako se procjenom pojedinih industrijskih sektora zaključi da se ne očekuju bitne posljedice za sektore i podsektore izložene znatnom riziku od istjecanja ugljika, Komisija u iznimnim okolnostima može prilagoditi vremenski raspored za razdoblje iz članka 13. stavka 1. koje počinje 1. siječnja 2013. kako bi osigurala pravilno funkcioniranje tržišta. Komisija provodi samo jednu takvu prilagodbu maksimalnog broja od 900 milijuna emisijskih jedinica.
Dražbovne prodaje moraju biti predviđene tako da osiguravaju da:
(a)   operateri, a posebno mala i srednja poduzeća obuhvaćena sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, imaju potpuni, pravedan i jednak pristup;
(b)   svi sudionici istodobno imaju pristup istim informacijama i da sudionici ne narušavaju odvijanje dražbovne prodaje;
(c)   organizacija i sudjelovanje na dražbama budu isplativi i da se izbjegavaju neopravdani administrativni troškovi; i
(d)   da mali onečišćivači imaju pristup dodjeli emisijskih jedinica.”;
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka da (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10. – stavak 4. – podstavak 4.a (novi)
(da)   u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:
„Svake dvije godine države članice prijavljuju Komisiju zatvaranje kapaciteta za proizvodnju električne energije zbog nacionalnih mjera. Komisija izračunava ekvivalentnu vrijednost emisijskih jedinica koje predstavljaju ta zatvaranja i o tome obavješćuju države članice. Države članice mogu poništiti odgovarajuću količinu emisijskih jedinica u ukupnoj količini dodijeljenoj u skladu sa stavkom 2.”
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 4. – podtočka db (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 5.
(db)   stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
'5. Komisija nadzire funkcioniranje europskog tržišta ugljika. Svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o funkcioniranju tržišta ugljika, uključujući provedbu dražbi, likvidnost i količine s kojima se trguje. Prema potrebi države članice osiguravaju da se sve relevantne informacije dostave Komisiji najmanje dva mjeseca prije nego Komisija usvoji izvješće.”
'5. Komisija nadzire funkcioniranje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o njegovom funkcioniranju, uključujući provedbu dražbi, likvidnost i količine s kojima se trguje. Izvješće se također odnosi na interakciju sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama s drugim klimatskim i energetskim politikama Unije, uključujući i način na koji te politike utječu na odnos ponude i potražnje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, te njihovu sukladnost s klimatskim i energetskim ciljevima Unije do 2030. i 2050.. Izvješćem se isto tako uzima u obzir rizik od istjecanja ugljika i učinak na ulaganja unutar Unije. Države članice osiguravaju da se sve relevantne informacije dostave Komisiji najmanje dva mjeseca prije nego Komisija usvoji izvješće.”
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavci 1. i 2.
(a)  u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
(a)  u stavku 1. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:
Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”; Tim aktom omogućuje se i dodatna dodjela za znatno povećanje proizvodnje iz rezerve za nove sudionike primjenom istih pragova i prilagodbi dodjele koji se primjenjuju u slučaju djelomičnog prestanka rada.”; '
'1. Komisiju je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive te potpunog usklađivanja mjera za dodjelu emisijskih jedinica iz stavaka 4., 5., 7., uključujući sve potrebne odredbe za ujednačenu primjenu stavka 19. Tim aktom omogućuje se i dodatna dodjela iz rezerve za nove sudionike za znatne promjene u proizvodnji. Time se, posebno, predviđa da se svako povećanje ili smanjenje u proizvodnji u visini od barem 10 % izraženo kao pomični prosjek provjerenih podataka o proizvodnji za dvije prethodne godine u odnosu na proizvodnu aktivnost prijavljenu u skladu s člankom 11. usklađuje s odgovarajućom količinom jedinica i to na način da se jedinice stave u pričuvu iz stavka 7. ili da se iz te pričuve oslobode.
U pripremanju delegiranog akta iz prvog podstavka Komisija uzima u obzir potrebu da se ograniči administrativna složenost i spriječi varanje sustava. U tu svrhu može, ako je primjereno, biti fleksibilna u primjeni pragova utvrđenih u ovom stavku ako zbog posebnih okolnosti za to ima opravdanje. '
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka aa (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 3.
(aa)  u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„U okviru mjera iz prvog podstavka utvrđuju se, koliko to bude moguće, ex-ante referentne vrijednosti na razini Zajednice kako bi se osiguralo da se dodjela odvija na način koji potiče smanjivanje emisija stakleničkih plinova i energetski učinkovite tehnike, uzimajući u obzir najučinkovitije tehnike, nadomjesne, alternativne proizvodne procese, visoko učinkovitu kogeneraciju, učinkovito obnavljanje energije iz otpadnih plinova, korištenje biomase te hvatanje i skladištenje CO2 gdje postoje odgovarajući objekti i oprema, a ne potiču povećavanje emisija. Besplatne emisijske jedinice ne dodjeljuju se ni za kakve oblike proizvodnje električne energije, osim u slučajevima koji pripadaju članku 10.c i za električnu energiju proizvedenu od otpadnih plinova.”
„U okviru mjera iz prvog podstavka utvrđuju se, koliko to bude moguće, ex-ante referentne vrijednosti na razini Unije kako bi se osiguralo da se dodjela odvija na način koji potiče smanjivanje emisija stakleničkih plinova i energetski učinkovite tehnike, uzimajući u obzir najučinkovitije tehnike, nadomjesne, alternativne proizvodne procese, visoko učinkovitu kogeneraciju, učinkovito obnavljanje energije iz otpadnih plinova, korištenje biomase te CCS-a i CCU-a gdje postoje odgovarajući objekti i oprema, a ne potiču povećavanje emisija. Besplatne emisijske jedinice ne dodjeljuju se ni za kakve oblike proizvodnje električne energije, osim u slučajevima koji pripadaju članku 10.c i za električnu energiju proizvedenu od otpadnih plinova.”
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 3. – uvodni dio
Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu prilagođavaju se radi izbjegavanja neočekivane dobiti te se njima uzima u obzir tehnološki napredak u razdoblju od 2007. do 2008. i u svakom kasnijem razdoblju za koje su besplatne dodjele utvrđene u skladu s člankom 11. stavkom 1. Tom prilagodbom smanjuju se referentne vrijednosti utvrđene aktom donesenim u skladu s člankom 10.a za 1 % vrijednosti koja je utvrđena na temelju podataka iz 2007. i 2008. u odnosu na podatke za svaku godinu između 2008. i sredine relevantnog razdoblja besplatne dodjele, osim ako:
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive kako bi se odredile izmijenjene gornje granične vrijednosti za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica. Ti su akti sukladni delegiranim aktima donesenima prema stavku 1. ovog članka i u skladu su sa sljedećim:
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 3. – točka -i (nova)
(-i)   Za razdoblje od 2021. do 2025. referentne vrijednosti utvrđuju se na temelju podataka dostavljenih u skladu s člankom 11. za godine 2016. i 2017.;
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 3. – točka -ia (nova)
(-ia)   Na temelju usporedbe referentnih vrijednosti utemeljenih na tim podacima s referentnom vrijednošću sadržanom u Odluci Komisije 2011/278/EU Komisija utvrđuje godišnju stopu smanjenja za svaku referentnu vrijednost i primjenjuje je na referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020. u odnosu na svaku godinu između 2008. i 2023., kako bi utvrdila referentne vrijednosti za godine od 2021. do 2025.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 3. – točka i
(i)   na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. Komisija utvrđuje jesu li vrijednosti za svaku referentnu vrijednost izračunatu primjenom načela iz članka 10.a od gore navedenog godišnjeg smanjenja veće ili manje za više od 0,5 % godišnje od vrijednosti iz razdoblja od 2007. do 2008. Ako je tako, referentna vrijednost prilagođava se za 0,5 % ili 1,5 % za svaku godinu između 2008. i sredine razdoblja besplatne dodjele;
(i)   Gdje stopa poboljšanja na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. ne prelazi 0,25 %, referentna vrijednost se smanjuje za taj postotak u razdoblju od 2021. od 2025. za svaku godinu u razdoblju od 2008. do 2023.;
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 3. – točka ii
(ii)   odstupajući u pogledu referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetički plin, te referentne vrijednosti usklađuje se za isti postotak kao i referentne vrijednosti za rafinerije kako bi se osigurala ravnopravnost za proizvođače tih proizvoda.
(ii)   Kada stopa poboljšanja na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. prelazi 1,75%, referentna vrijednost se smanjuje za taj postotak u razdoblju od 2021. od 2025. za svaku godinu u razdoblju od 2008. do 2023.
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 2. – podstavak 4.
Komisija u tu svrhu donosi provedbeni akt u skladu s člankom 22.a.
Briše se.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka ba (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 01. – stavak 2. – podstavak 3.a (novi)
(ba)   u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:
„Za razdoblje između 2026. i 2030. referentne vrijednosti utvrđuju se na isti način na temelju podataka dostavljenih u skladu s člankom 11. za godine 2021. i 2022. te uz godišnju stopu smanjenja koja se primjenjuje za svaku godinu između 2008. i 2028.”
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka bb (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – točka 2. – stavak 1. – podstavak 3.b (novi)
(bb)   u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:
(ii)   odstupajući u pogledu referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetički plin, te referentne vrijednosti usklađuje se za isti postotak kao i referentne vrijednosti za rafinerije kako bi se osigurala ravnopravnost za proizvođače tih proizvoda.
„odstupajući u pogledu referentnih vrijednosti za aromate, vodik i sintetički plin, te referentne vrijednosti usklađuje se za isti postotak kao i referentne vrijednosti za rafinerije kako bi se osigurala ravnopravnost za proizvođače tih proizvoda.”
Amandman 165
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka bc (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 3.
Na temelju stavaka 4. i 8. i neovisno o članku 10.c besplatne se emisijske jedinice ne dodjeljuju proizvođačima električne energije, odnosno operaterima postrojenja za hvatanje CO2, cjevovoda za prijenos CO2 ili lokacija za skladištenje CO2.
bc)  u stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:
Na temelju stavaka 4. i 8. i neovisno o članku 10.c besplatne se emisijske jedinice ne dodjeljuju proizvođačima električne energije, odnosno operaterima postrojenja za hvatanje CO2, cjevovoda za prijenos CO2 ili lokacija za skladištenje CO2. Proizvođači koji proizvode električnu energiju iz otpadnih plinova nisu proizvođači električne energije u smislu članka 3. točke (u) ove Direktive. Pri izračunu referentnih vrijednosti uzima se u obzir puni udio ugljika u otpadnim plinovima koji se koriste za proizvodnju električne energije.
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka bd (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 4.
(bd)   stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4. Besplatne emisijske jedinice dodjeljuju se za centralno grijanje, kao i za visokoučinkovitu kogeneraciju, kako je utvrđena Direktivom 2004/8/EZ, na zahtjev koji je opravdan s gospodarskog stajališta i odnosi se na proizvodnju energije za grijanje ili hlađenje. Svake godine nakon 2013. ukupne količine emisijskih jedinica dodijeljene takvim postrojenjima za proizvodnju toplinske energije podešavaju se uz primjenu linearnog faktora iz članka 9.
„4. Besplatne emisijske jedinice dodjeljuju se za centralno grijanje, kao i za visokoučinkovitu kogeneraciju, kako je utvrđena Direktivom 2004/8/EZ, na zahtjev koji je opravdan s gospodarskog stajališta i odnosi se na proizvodnju energije za grijanje ili hlađenje.”
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 5.
Kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi iz članka 10., u svakoj godini u kojoj zbroj dodijeljenih besplatnih jedinica ne dosegne maksimalnu razinu kojom se poštuje udio države članice za prodaju na dražbi, preostala količina emisijskih jedinica do te razine upotrebljava se za sprečavanje ili ograničavanje smanjenja količine besplatno dodijeljenih jedinica kako bi se poštovao udio za prodaju na dražbi država članica u sljedećim godinama. Ako je, međutim, maksimalna razina postignuta, dodjela besplatnih jedinica usklađuje se na odgovarajući način. Usklađivanje se izvršava na ujednačen način.
5.   Ako zbroj dodijeljenih besplatnih jedinica u određenoj godini ne dosegne maksimalnu razinu, pri čemu se poštuje udio država članica za prodaju na dražbi utvrđen u članku 10. stavku 1., preostala količina emisijskih jedinica do te razine upotrebljava se za sprečavanje ili ograničavanje smanjenja količine besplatno dodijeljenih jedinica u sljedećim godinama. Međutim, ako se dosegne maksimalna razina, količina besplatnih emisijskih jedinica koja je jednaka smanjenju udjela emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbi tijekom cjelokupnog desetogodišnjeg razdoblja koje počinje 1. siječnja 2021. u visini do pet postotnih bodova, u skladu s člankom 10. stavkom 1., besplatno se raspodjeljuje sektorima i podsektorima u skladu s člankom 10.b. Ako je to smanjenje ipak nedostatno da se zadovolji potražnja sektora ili podsektora u skladu s člankom 10.b, dodjela besplatnih jedinica usklađuje se na odgovarajući način primjenom jedinstvenog međusektorskog faktora korekcije na sektore s intenzitetom trgovine s trećim zemljama manjim od 15 % ili s intenzitetom emisija ugljika manjim od 7Kg CO2/Euro GVA.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka d
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 6. – podstavak 1.
Države članice trebale bi poduzeti financijske mjere u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, uzimajući u obzir sve utjecaje na unutarnje tržište. Takve financijske mjere za nadoknadu djela tih troškova moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama.
6.  Na razini Unije usvaja se centralizirani sustav za kompenziranje sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije.
Kompenzacija je razmjerna troškovima emisija stakleničkih plinova koji su stvarno preneseni u cijene električne energije i primjenjuje se u skladu s kriterijima utvrđenim u relevantnim smjernicama o državnim potporama kako bi se izbjegli negativni utjecaji na unutarnje tržište te prekomjerna kompenzacija nastalih troškova.
Ako iznos dostupne kompenzacije nije dovoljan za kompenzaciju prihvatljivih neizravnih troškova, iznos dostupne kompenzacije za sva postrojenja koja udovoljavaju uvjetima smanjuje se na ujednačen način.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive u svrhu provođenja odredbi iz ovog članka utvrđivanjem mehanizama za pokretanje i rad fonda.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka da (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 6. – podstavak 1.a (novi)
(da)   u stavku 6. umeće se novi podstavak:
„Države članice također mogu donijeti nacionalne financijske mjere u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog prijenosa troškova emisija stakleničkih plinova u cijene električne energije, uzimajući u obzir sve utjecaje na unutarnje tržište. Takve financijske mjere za kompenzaciju dijela tih troškova moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama i s člankom 10. stavkom 3. ove Direktive. Te nacionalne mjere, kada se kombiniraju s potporom iz prvog podstavka, ne smiju premašiti maksimalnu razinu kompenzacije navedenu u relevantnim smjernicama o državnim potporama te ne smiju rezultirati novim poremećajima na tržištu. Postojeće gornje granice za kompenzacije u obliku državne potpore nastavljaju se smanjivati u cjelokupnom razdoblju trgovanja.”
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – točka e – točka i
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 7. – podstavak 1.
Emisijske jedinice do maksimalne količine iz članka 10.a stavka 5. ove Direktive koje nisu besplatno dodijeljene do 2020. izdvajaju se za nove sudionike i znatna povećanja proizvodnje, zajedno s 250 milijuna emisijskih jedinica izdvojenih u rezervu za stabilnost tržišta u skladu s člankom 1. stavkom 3. Odluke (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća (*).
7.   400 milijuna emisijskih jedinica izdvaja se za nove sudionike i znatna povećanja proizvodnje.
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – točka e – točka i
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 7. – podstavak 2.
Od 2021., naknade koje nisu dodijeljene postrojenjima zbog primjene stavaka 19. i 20. izdvajaju se u rezervu.
Od 2021. nadalje, sve emisijske jedinice koje nisu dodijeljene postrojenjima zbog primjene stavaka 19. i 20. izdvajaju se u rezervu.
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – točka f – uvodni dio
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8.
(f)  u stavku 8. prvi, drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:
(f)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – točka f – podstavak 1.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 1.
Količina od 400 milijuna emisijskih jedinica izdvaja se za potporu inovacijama u tehnologijama s niskom razinom emisija ugljika i procesima u industrijskim sektorima navedenima u Prilogu I. te za pomoć poticanju izgradnje i rada komercijalnih demonstracijskih projekata čiji je cilj ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje (CCS) CO2 te demonstracijskih projekata inovativnih tehnologija za obnovljive izvore energije na području Unije.
8.   Količina od 600 milijuna emisijskih jedinica izdvaja se za poticanje ulaganja u inovacije u tehnologijama s niskom razinom emisija ugljika i procesima u industrijskim sektorima navedenima u Prilogu I., što uključuje biološke materijale i proizvode kojima se zamjenjuju materijali s visokom razinom emisija ugljika, te za pomoć poticanju izgradnje i rada komercijalnih demonstracijskih projekata čiji je cilj ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje (CCS) i vezanje i korištenje ugljika (CCU) te demonstracijskih projekata inovativnih tehnologija za obnovljive izvore energije i skladištenje energije na području Unije.
Amandman 78
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka f
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 2.
Emisijske se jedinice izdvajaju za inovacije u industrijskim tehnologijama i procesima s niskim emisijama ugljika i za potporu demonstracijskim projektima za razvoj niza tehnologija za CCS i inovativnih tehnologija za obnovljive izvore energije koje još nisu komercijalno održive u geografski uravnoteženim lokacijama. Kako bi se promicali inovativni projekti, potpora može iznositi do 60 % mjerodavnih troškova projekata, od čega do 40 % ne smije ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju.
Emisijske se jedinice izdvajaju za inovacije u industrijskim tehnologijama i procesima s niskim emisijama ugljika i za potporu demonstracijskim projektima za razvoj niza inovativnih tehnologija za obnovljive izvore energije, CCS i CCU koje još nisu komercijalno održive. Projekti se odabiru na temelju njihova utjecaja na energetske sustave ili industrijske procese unutar države članice, skupine država članica ili Unije. Kako bi se promicali inovativni projekti, potpora može iznositi do 75 % mjerodavnih troškova projekata, od čega do 60 % ne smije ovisiti o provjerenom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su unaprijed određeni ključni ciljevi postignuti uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. Emisijske jedinice dodjeljuju se projektima u skladu s njihovim potrebama za postizanje unaprijed određenih ključnih ciljeva.
Amandman 79
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka f
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.
Uz to, do 2021. s 50 milijuna neraspoređenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta uspostavljene Odlukom (EU) 2015/... dopunjuju se sva postojeća sredstva raspoloživa u okviru ovog stavka za navedene projekte, pri čemu projekti u svim državama članicama uključuju manje projekte. Projekti se biraju na temelju objektivnih i transparentnih mjerila.
Uz to, do 2021. i nakon 2018., s 50 milijuna neraspoređenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta dopunjuju se sva postojeća sredstva raspoloživa u okviru ovog stavka koja proizlaze iz sredstava dobivenih dražbom emisijskih jedinica u okviru programa NER300 za razdoblje između 2013. i 2020. koja nisu iskorištena, i to za projekte iz prvog i drugog podstavaka, pri čemu projekti u svim državama članicama uključuju manje projekte. Projekti se biraju na temelju objektivnih i transparentnih mjerila, uzimajući u obzir njihovu važnost u pogledu dekarbonizacije relevantnih sektora.
Projekti koji dobivaju potporu u okviru ovog podstavka mogu dobiti i dodatnu potporu u skladu s prvim i drugim podstavkom.
Amandman 80
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka f
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 4.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem mjerila koja će se koristiti za odabir projekata koji zadovoljavaju uvjete za dodjelu emisijskih jedinica iz ovog stavka, pri čemu se vodi računa o sljedećim načelima:
i.  projekti su usmjereni na osmišljavanje i razvoj revolucionarnih rješenja i primjenu demonstracijskih programa;
ii.  aktivnosti u proizvodnim postrojenjima odvijaju se blizu tržišta kako bi se dokazala održivost revolucionarnih tehnologija u prevladavanju tehnoloških i netehnoloških prepreka;
iii.  projekti nude tehnološka rješenja koja imaju potencijal za široku uporabu i koja mogu kombinirati različite tehnologije;
iv.  u idealnom slučaju rješenja i tehnologije imaju potencijal za prenošenje unutar sektora, a možda i u druge sektore;
v.  prioritet su projekti čija su predviđena smanjenja emisija znatno ispod relevantne referentne vrijednosti; projekti koji zadovoljavaju uvjete doprinose smanjenju emisija ispod referentnih vrijednosti iz stavka 2. ili imaju potencijal za znatno smanjenje troškova prijelaza na proizvodnju energije s niskim razinama emisija u budućnosti; i
vi.  projekti CCU u cjelokupnom razdoblju svojeg trajanja ostvaruju neto smanjenje emisija i trajno skladištenje CO2.
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 5. – podtočka ia (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.a – stavak 20.
(ia)   stavak 20. zamjenjuje se sljedećim:
„20. Komisija kao dio mjera donesenih u skladu sa stavkom 1. uvrštava mjere za definiranje postrojenja koja su djelomično prestala s radom ili znatno smanjila svoje kapacitete i mjere za prilagođavanje, prema potrebi, količine besplatnih emisijskih jedinica koje im se s tim u skladu dodjeljuju.”
„20. Komisija kao dio mjera donesenih u skladu sa stavkom 1. uvrštava mjere za definiranje postrojenja koja su djelomično prestala s radom ili znatno smanjila svoje kapacitete i mjere za prilagođavanje, prema potrebi, količine besplatnih emisijskih jedinica koje im se s tim u skladu dodjeljuju.
Tim se mjerama predviđa fleksibilnost za industrijske sektore u kojima se kapacitet redovito prenosi među operativnim postrojenjima unutar istog poduzeća.”
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 1o.b – naslov
Mjere za potporu određenim energetski intenzivnim industrijama u slučaju istjecanja ugljika
Prijelazne mjere za potporu određenim energetski intenzivnim industrijama u slučaju istjecanja ugljika
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.b – stavak 1.a (novi)
1.a   Nakon usvajanja revizije Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća* Komisija preispituje udio smanjenja emisija u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i Odluku br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća**. Za zaštitu industrije izložene riziku od istjecanja ugljika ili odljeva ulaganja primjenjuju se dodatna smanjenja uz pomoć ambicioznijeg cilja energetske učinkovitosti.
____________
* Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
** Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).
Amandman 144
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.b – stavak 1.b i 1 c (novi)
(1b)   U skladu s člankom 6. stavkom 2. Pariškog sporazuma Komisija u svojem izvješću, koje priprema u skladu s člankom 28.aa, ocjenjuje razvoj politika ublažavanja klimatskih promjena, među ostalim i pristupe koji se temelje na tržištu, u trećim zemljama i regijama, kao i utjecaj tih politika na konkurentnost europske industrije.
(1c)   Ako se u tom izvješću zaključi da i dalje postoji znatan rizik od istjecanja ugljika, Komisija po potrebi donosi zakonodavni prijedlog kojim uvodi prilagodbu granica emisija ugljika koja je u potpunosti usklađena s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, a temelji se na studiji o izvedivosti koja se počinje provoditi prilikom objave ove Direktive u Službenom listu. Tim bi mehanizmom sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama obuhvatio i uvoznike proizvoda koji nastaju u sektorima ili podsektorima utvrđenima u skladu s člankom 10.a.
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.b – stavak 2.
2.  Sektori i podsektori čiji produkt nastao množenjem intenziteta trgovine s trećim zemljama i intenziteta njihovih emisija iznosi više od 0,18 mogu biti uključene u skupinu iz stavka 1. na temelju kvalitativne procjene s pomoću sljedećih mjerila:
2.  Sektori i podsektori čiji produkt nastao množenjem intenziteta trgovine s trećim zemljama i intenziteta njihovih emisija iznosi više od 0,12 mogu biti uključene u skupinu iz stavka 1. na temelju kvalitativne procjene s pomoću sljedećih mjerila:
(a)  mjere u kojoj je moguće da pojedina postrojenja u sektorima ili podsektorima smanje razinu emisija ili potrošnju električne energije;
(a)  mjere u kojoj je moguće da pojedina postrojenja u sektorima ili podsektorima smanje razinu emisija ili potrošnju električne energije, uzimajući u obzir povezana povećanja troškova proizvodnje;
(b)  trenutačnih ili predviđenih obilježja tržišta;
(b)  trenutačnih ili predviđenih obilježja tržišta;
(c)  stope dobiti kao mogućeg pokazatelja dugoročnih ulaganja ili odluka o premještanju.
(c)  stope dobiti kao mogućeg pokazatelja dugoročnih ulaganja ili odluka o premještanju;
(ca)   robe kojom se trguje na svjetskim tržištima po jedinstvenoj referentnoj cijeni.
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.b – stavak 3.
3.  Smatra se da drugi sektori i podsektori mogu prenijeti veći dio troškova za emisijske jedinice u cijene proizvoda te se njima dodjeljuju besplatne emisijske jedinice za razdoblje do 2030. u količini od 30 % količine utvrđene u skladu s mjerama donesenim u skladu s člankom 10.a.
3.  Smatra se da sektor centraliziranoga grijanja može prenijeti veći dio troškova za emisijske jedinice u cijene proizvoda te mu se dodjeljuju besplatne emisijske jedinice za razdoblje do 2030. u količini od 30 % količine utvrđene u skladu s mjerama donesenim u skladu s člankom 10.a. Drugim sektorima i podsektorima ne dodjeljuju se besplatne emisijske jedinice.
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.b – stavak 4.
4.  Komisija će do 31. prosinca 2019.donijeti delegirani akt o prethodnim stavcima za djelatnosti na četveroznamenkastoj razini (oznaka NACE-4) u pogledu stavka 1., u skladu s člankom 23., na temelju podataka dostupnih za tri posljednje kalendarske godine.
4.  Komisija do 31. prosinca 2019. donosi delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive u pogledu stavka 1. u vezi s djelatnostima na četveroznamenkastoj razini (oznaka NACE-4) ili, ako je to opravdano na temelju objektivnih mjerila koje utvrđuje Komisija, djelatnostima na relevantnoj razini detaljnosti na temelju javnih podataka ili podataka po sektorima kako bi se obuhvatile one djelatnosti koje su uključene u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Ocjena intenziteta trgovine temelji se na podacima dostupnim za pet posljednjih kalendarskih godina.
Amandman 89
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 1.
1.  Odstupajući od članka 10.a stavaka od 1. do 5., države članice koje su 2013. imale BDP po stanovniku u eurima po tržišnim cijenama niži od 60 % prosjeka Unije mogu prijelazno dodijeliti besplatne emisijske jedinice postrojenjima za proizvodnju električne energije radi modernizacije energetskog sektora.
1.  Odstupajući od članka 10.a stavaka od 1. do 5., države članice koje su 2013. imale BDP po stanovniku u eurima po tržišnim cijenama niži od 60 % prosjeka Unije mogu prijelazno dodijeliti besplatne emisijske jedinice postrojenjima za proizvodnju električne energije radi modernizacije, diversifikacije i održive transformacije energetskog sektora. Navedeno odstupanje prestaje 31. prosinca 2030.
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 1.a (novi)
1.a   Države članice koje ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1., ali koje su 2014. imale BDP po stanovniku u eurima po tržišnim cijenama niži od 60 % prosjeka Unije također se mogu koristiti odstupanjem iz tog stavka do ukupne količine navedene u stavku 4., pod uvjetom da se odgovarajući broj emisijskih jedinica prenese u Fond za modernizaciju te da se prihodi upotrijebe za potporu ulaganjima u skladu s člankom 10.d.
Amandman 91
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 1.b (novi)
1.b   Države članice koje u skladu s ovim člankom zadovoljavaju uvjete za dodjelu besplatnih emisijskih jedinica postrojenjima za proizvodnju električne energije mogu se odlučiti za prijenos odgovarajućeg broja emisijskih jedinica ili njihova dijela u Fond za modernizaciju te ih dodijeliti u skladu s odredbama iz članka 10.d. U tom slučaju, one obavješćuju Komisiju prije prijenosa.
Amandman 92
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 1o.c – stavak 2. – podstavak 1. – točka b
(b)  osigurava se da su prihvatljive samo prijave projekata kojima se doprinosi raznovrsnosti kombinacija energije i izvora opskrbe energijom, potrebnom restrukturiranju, ekološkoj nadogradnji i naknadnoj ugradnji infrastrukture, čistim tehnologijama i modernizaciji sektora proizvodnje, prijenosa i distribucije energije;
(b)  osigurava se da su prihvatljive samo prijave projekata kojima se doprinosi raznovrsnosti kombinacija energije i izvora opskrbe energijom, potrebnom restrukturiranju, ekološkoj nadogradnji i naknadnoj ugradnji infrastrukture, čistim tehnologijama (kao što su tehnologije u području obnovljive energije) ili modernizaciji sektora proizvodnje energije, mreža centraliziranog grijanja, energetske učinkovitosti, skladištenja energije, te prijenosa i distribucije energije;
Amandman 93
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 2. – podstavak 1. – točka c.
(c)  za rangiranje projekata odabiru se jasna, objektivna, transparentna i nediskriminirajuća mjerila za odabir kako bi se osiguralo da su odabrani projekti kojima se:
(c)  za rangiranje projekata u skladu s klimatskim i energetskim ciljevima politika Unije za razdoblje do 2050. odabiru se jasna, objektivna, transparentna i nediskriminirajuća mjerila za odabir kako bi se osiguralo da se odaberu projekti:
Amandman 94
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 2. – točka c – podtočka i.
(i)  na temelju analize troškova i koristi osigurava pozitivna neto vrijednost u smislu smanjenja emisija i ostvaruju unaprijed utvrđena znatna smanjenja emisije CO2;
(i)  kojima se na temelju analize troškova i koristi osigurava pozitivna neto vrijednost u smislu smanjenja emisija i ostvaruju unaprijed utvrđena znatna smanjenja emisije CO2 proporcionalna veličini projekata. Kada je riječ o projektima u području proizvodnje električne energije, ukupne emisije stakleničkih plinova po kilovatsatu električne energije proizvedene u postrojenju ne premašuju 450 grama ekvivalenta CO2 nakon dovršenja projekta. Do 1. siječnja 2021. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 30.b radi izmjene ove Direktive definiranjem maksimalnih ukupnih emisija stakleničkih plinova po kilovatsatu topline proizvedene u postrojenju koji se ne smiju premašiti za projekte povezane s proizvodnjom topline.
Amandman 95
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 2. – podstavak 1. – točka c – podtočka ii
(ii)  pridonosi poboljšanju u pogledu smanjenja emisija, jasno odgovara na potrebu zamjene i modernizacije i ne stvara tržišno motivirano povećanje potražnje za energijom;
ii.  koji su komplementarni, iako ih se može koristiti za ostvarivanje relevantnih ciljeva u okviru klimatske i energetske politike do 2030., i kojima se jasno odgovara na potrebu zamjene i modernizacije i ne stvara tržišno motivirano povećanje potražnje za energijom;
Amandman 96
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 2. – podstavak 1. – točka c – podtočka iii aa (nova)
iii.a   kojima se ne pridonosi novoj proizvodnji energije iz ugljena niti povećava ovisnost o ugljenu.
Amandman 97
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 2. – podstavak 2.
Do 30. lipnja 2019., svaka država članica koja namjerava koristiti neobveznu besplatnu dodjelu objavljuje detaljan nacionalni okvir kojim se utvrđuje natječajni postupak i mjerila za odabir kako bi se mogle dostaviti primjedbe javnosti.
Do 30. lipnja 2019., svaka država članica koja namjerava koristiti neobveznu prijelaznu besplatnu dodjelu za modernizaciju energetskog sektora objavljuje detaljan nacionalni okvir kojim se utvrđuje natječajni postupak i mjerila za odabir kako bi se mogle dostaviti primjedbe javnosti.
Amandman 98
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 2. – podstavak 3.
Ako se ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna eura podupiru besplatnom dodjelom, država članica odabire projekte na temelju objektivnih i transparentnih mjerila. Rezultati tog postupka odabira objavljuju se kako bi se mogle dostaviti primjedbe javnosti. Na temelju toga dotična država članica utvrđuje i dostavlja popis ulaganja Komisiji do 30. lipnja 2019. godine.
Ako se ulaganja čija je vrijednost niža od 10 milijuna eura podupiru besplatnom dodjelom, država članica odabire projekte na temelju objektivnih i transparentnih mjerila koja su u skladu s ostvarivanjem dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva Unije. Ta mjerila podliježu javnom savjetovanju, pri čemu se osigurava potpuna transparentnost i dostupnost relevantnih dokumenata, te se u njima u potpunosti odražavaju primjedbe dionika. Rezultati tog postupka odabira objavljuju se u svrhu javnog savjetovanja. Na temelju toga dotična država članica utvrđuje i dostavlja popis ulaganja Komisiji do 30. lipnja 2019. godine.
Amandman 99
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 3.
3.  Vrijednost namjeravanih ulaganja mora biti barem jednaka tržišnoj vrijednosti besplatnih emisijskih jedinica, uzimajući u obzir potrebu za ograničenjem izravno povezanih povećanja cijena. Tržišna je vrijednost prosjek cijena emisijskih jedinica na zajedničkoj dražbovnoj platformi u prethodnoj kalendarskoj godini.
3.  Vrijednost namjeravanih ulaganja mora biti barem jednaka tržišnoj vrijednosti besplatnih emisijskih jedinica, uzimajući u obzir potrebu za ograničenjem izravno povezanih povećanja cijena. Tržišna je vrijednost prosjek cijena emisijskih jedinica na zajedničkoj dražbovnoj platformi u prethodnoj kalendarskoj godini. Potpora se može dodijeliti za do 75% relevantnih troškova ulaganja.
Amandman 100
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 6.
6.  Države članice zahtijevaju od proizvođača električne energije i operatera mreže da im do 28veljače svake godine dostave izvješće o provedbi odabranih ulaganja. Države članice o tome dostavljaju izvješća Komisiji, a Komisija ta izvješća objavljuje.
6.  Države članice zahtijevaju od proizvođača energije i operatera mreže da im do 31ožujka svake godine dostave izvješće o provedbi odabranih ulaganja, što uključuje omjer besplatnih emisijskih jedinica i nastalih troškova ulaganja, vrstu ulaganja kojima je dana potpora i način na koji su postigli ciljeve iz stavka 2. podstavka 1. točke (b). Države članice o tome dostavljaju izvješća Komisiji, a Komisija ta izvješća stavlja na raspolaganje javnosti. Države članice i Komisija prate i analiziraju moguću arbitražu u vezi s pragom od 10 milijuna EUR za male projekte i sprječavaju neopravdano dijeljenje ulaganja među manjim projektima na način da jedno postrojenje korisnik može iskoristiti samo jedno ulaganje.
Amandman 101
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 6.a (novi)
6.a   U slučaju postojanja opravdane sumnje u nepravilnosti ili ako država članica nije podnijela izvješće u skladu sa stavcima od 2. do 6., Komisija može provesti neovisnu istragu, prema potrebi koristeći se uslugama treće strane. Komisija također istražuje druge moguće povrede, kao što je neprovođenje trećeg energetskog paketa. Dotična država članica za potrebe istrage dostavlja sve informacije o ulaganjima i omogućuje potreban pristup, uključujući pristup postrojenjima i gradilištima. Komisija objavljuje izvješće o navedenoj istrazi.
Amandman 102
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 6.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.c – stavak 6.b (novi)
6.b   U slučaju povrede prava Unije u području klime i energetike, što uključuje treći energetski paket, ili kriterija navedenih u ovom članku, Komisija može od države članice zatražiti da obustavi dodjelu besplatnih emisijskih jedinica.
Amandman 149
Prijedlog direktive
Članak 1. ­ točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. podstavak 1.
1.  Uspostavlja se fond za potporu ulaganjima u modernizaciju energetskog sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti u državama članicama čiji je BDP po stanovniku niži od 60 % prosjeka Unije iz 2013. za razdoblje od 2021. do 2030. i financira se u skladu s člankom 10.
1.  Uspostavlja se fond za potporu ulaganjima i njihovo korištenje za modernizaciju energetskog sustava, uključujući centralizirano grijanje, i poboljšanje energetske učinkovitosti u državama članicama čiji je BDP po stanovniku niži od 60 % prosjeka Unije iz 2013., 2014. ili 2015. za razdoblje od 2021. do 2030. i financira se u skladu s člankom 10.
Amandman 104
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavak 2.
Ulaganja kojima se dodjeljuje potpora u skladu su s ciljevima ove Direktive i Europskog fonda za strateška ulaganja.
Ulaganja kojima se dodjeljuje potpora u skladu su s načelima transparentnosti, nediskriminacije, jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja te se njima ostvaruje najbolja vrijednost za novac. Navedena su ulaganja u skladu s ciljevima ove Direktive, dugoročnim ciljevima Unije u području klime i energetike i Europskim fondom za strateška ulaganja te predstavljaju ulaganja:
i.   kojima se doprinosi uštedi energije, sustavima obnovljive energije, skladištenju energije i elektroenergetskim interkonekcijama, sektorima prijenosa i distribucije; kada je riječ o projektima u području proizvodnje električne energije, ukupne emisije stakleničkih plinova po kilovatsatu električne energije proizvedene u postrojenju ne premašuju 450 grama ekvivalenta CO2 nakon dovršenja projekta. Komisija do 1. siječnja 2021. donosi delegirani akt u skladu s člankom 30.b radi izmjene ove Direktive definiranjem maksimalnih ukupnih emisija stakleničkih plinova po kilovatsatu topline proizvedene u postrojenju koji se ne smiju premašiti za projekte povezane s proizvodnjom topline;
ii.   kojima se na temelju analize troškova i koristi osigurava pozitivna neto vrijednost u smislu smanjenja emisija i ostvaruju unaprijed utvrđena znatna smanjenja emisija CO2;
iii.   koja su komplementarna, iako ih se može koristiti za ostvarivanje relevantnih ciljeva u okviru klimatske i energetske politike do 2030., kojima se jasno odgovara na potrebu zamjene i modernizacije i ne stvara tržišno motivirano povećanje potražnje za energijom;
iv.   kojima se ne pridonosi novoj proizvodnji energije iz ugljena niti povećava ovisnost o ugljenu.
Amandman 105
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)
Komisija nadzire zahtjeve iz ovog stavka, uzimajući u obzir klimatsku strategiju EIB-a. Ako na temelju tehnološkog napretka jedan ili više zahtjeva iz ovog stavka postane irelevantan, Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 30.b do 2024. radi izmjene ove Direktive utvrđivanjem novih ili ažuriranih zahtjeva.
Amandman 106
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 2.
2.  Fondom se financiraju i projekti manjih ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i energetsku učinkovitost. U tu svrhu odbor za ulaganja sastavlja posebne smjernice i mjerila za odabir ulaganja za takve projekte.
2.  Fondom se financiraju i projekti manjih ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i energetsku učinkovitost. U tu svrhu njegov Odbor za ulaganja sastavlja smjernice za ulaganja i mjerila za odabir za takve projekte u skladu s ciljevima ove Direktive i mjerilima utvrđenima u stavku 1. Te se smjernice i mjerila za odabir stavljaju na raspolaganje javnosti.
Za potrebe ovog stavka projekt manjih ulaganja znači projekt financiran zajmovima nacionalne razvojne banke ili bespovratnim sredstvima koji doprinose provedbi nacionalnog programa kojim se žele postići određeni ciljevi u skladu s ciljevima Fonda za modernizaciju, pod uvjetom da se ne upotrijebi više od 10% udjela država članica iz Priloga II.b.
Amandman 107
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 3.a (novi)
3.a   Svaka država članica korisnica koja se odlučila za prijelaznu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u skladu s člankom 10.c može te emisijske jedinice prenijeti u svoj udio u Fondu za modernizaciju iz Priloga II.b te ih dodijeliti u skladu s odredbama iz članka 10.d.
Amandman 108
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 4. – podstavak 1.
4.  Fondom upravljaju Odbor za ulaganja i Upravni odbor koji se sastoje od predstavnika država članica korisnica, Komisije, EIB-a i triju predstavnika koje su izabrale druge države članice na razdoblje od 5 godina. Odbor za ulaganja nadležan je za odlučivanje o politici ulaganja na razini Unije, odgovarajućim financijskim instrumentima i mjerilima za odabir ulaganja.
4.  Države članice korisnice odgovorne su za upravljanje Fondom i zajednički osnivaju Odbor za ulaganja koji se sastoji od po jednog predstavnika iz svake države članice korisnice, Komisije, EIB-a i triju promatrača koji predstavljaju zainteresirane strane kao što su sektorske udruge, sindikati ili nevladine organizacije. Odbor za ulaganja nadležan je za odlučivanje o politici ulaganja na razini Unije, koja mora biti u skladu sa zahtjevima iz ovog članka i s politikama Unije.
Osniva se Savjetodavni odbor, koji je neovisan od Odbora za ulaganja. Savjetodavni odbor sastoji se od triju predstavnika država članica korisnica, triju predstavnika država članica koje nisu korisnice, predstavnika Komisije, predstavnika EIB-a te predstavnika Europske banke za obnovu i razvoj(EBRD), a biraju se na razdoblje od pet godina. Predstavnici Savjetodavnog odbora imaju visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u strukturiranju i financiranju projekata. Savjetodavni odbor Odboru za ulaganja daje savjete i preporuke o prihvatljivosti projekata za odluke o odabiru, ulaganjima i financiranju, te, prema potrebi, bilo kakvu daljnju pomoć u pogledu razvoja projekata.
Upravni odbor nadležan je za svakodnevno upravljanje Fondom.
Osniva se Upravni odbor. Upravni odbor nadležan je za svakodnevno upravljanje Fondom.
Amandman 109
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 4. – podstavak 2.
Odbor za ulaganja bira predstavnika Komisije za predsjedavajućeg. Odbor za ulaganja nastoji donositi odluke konsenzusom. Ako odbor za ulaganja nije u mogućnosti odlučiti konsenzusom unutar roka koji odredi predsjedavajući, odbor za ulaganja donosi odluku običnom većinom.
Predsjedatelj Odbora za ulaganja bira se među njegovim članovima na mandat od jedne godine. Odbor za ulaganja nastoji donositi odluke konsenzusom. Savjetodavni odbor mišljenje donosi običnom većinom.
Amandman 110
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 4. – podstavak 3.
Upravni odbor sastoji se od predstavnika koje imenuje Odbor za ulaganja. Upravni odbor donosi odluke običnom većinom.
Odbor za ulaganje, Savjetodavni odbor i Upravni odbor djeluju na otvoren i transparentan način. Zapisnici sa sjednica Odbora za ulaganje i Savjetodavnog odbora objavljuju se. Sastav Odbora za ulaganje i Savjetodavnog odbora objavljuje se, a životopisi i izjave o financijskim interesima članova stavljaju se na raspolaganje javnosti te se redovito ažuriraju. Odbor za ulaganja i Savjetodavni odbor kontinuirano provjeravaju postoje li ikakvi sukobi interesa. Savjetodavni odbor svakih šest mjeseci Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji dostavlja popis savjeta koje je pružio u vezi s projektima.
Amandman 111
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 4. – podstavak 4.
Ako EIB ne preporučuje financiranje ulaganja i obrazloži takvu preporuku, odluka se donosi samo ako članovi dvotrećinskom većinom izglasaju njezino donošenje. U tom slučaju, država članica u kojoj se ulaganje odvija i EIB nemaju pravo glasovati. Dvije prethodne rečenice ne primjenjuju se na male projekte financirane zajmovima koje daje nacionalna razvojna banka ili bespovratnim sredstvima kojima se pridonosi provedbi nacionalnih programa kojima se postižu posebni ciljevi u skladu s ciljevima Fonda za modernizaciju, pod uvjetom da se u okviru tog programa ne upotrebljava više od 10 % udjela države članice iz Priloga II.b.
Ako EIB Savjetodavnom odboru preporuči da ne financira ulaganje i obrazloži zašto to ulaganje nije u skladu s politikom ulaganja koju je donio Odbor za ulaganja i s mjerilima za odabir iz stavka 1., pozitivno mišljenje donosi se samo ako članovi dvotrećinskom većinom izglasaju njegovo donošenje. U tom slučaju, država članica u kojoj se ulaganje odvija i EIB nemaju pravo glasovati.
Amandman 112
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 5. – uvodni dio
5.  Države članice korisnice jedanput godišnje izvješćuju Upravni odbor o ulaganjima koje se financiraju iz Fonda. Izvješće se objavljuje, a uključuje:
5.  Države članice korisnice jedanput godišnje izvješćuju Odbor za ulaganja i Savjetodavni odbor o ulaganjima koja se financiraju iz Fonda. Izvješće se stavlja na raspolaganje javnosti te uključuje:
Amandman 113
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 6.
6.  Upravni odbor svake godine izvješćuje Komisiju o iskustvima s ocjenjivanjem i odabirom ulaganja. Komisija preispituje utemeljenost odabira projekata do 31. prosinca 2024. te, prema potrebi, daje prijedloge Upravnom odboru.
6.  Savjetodavni odbor svake godine izvješćuje Komisiju o iskustvima s ocjenjivanjem i odabirom ulaganja. Komisija preispituje utemeljenost odabira projekata do 31. prosinca 2024. te, prema potrebi, daje prijedloge Odboru za ulaganja i Savjetodavnom odboru.
Amandman 114
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 7.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 10.d – stavak 7.
7.  Komisija je za provedbu ovog članka ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.
7.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama za djelotvorno funkcioniranje Fonda za modernizaciju.
Amandman 115
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 1. – stavak 8.a (novi)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 11. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)
(8.a)   u članku 11. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Od 2021. nadalje države članice osiguravaju i da tijekom svake kalendarske godine svaki operater podnese izvješće o svojoj proizvodnoj aktivnosti u svrhu prilagodbi raspodjela u skladu s člankom 10.a stavkom 7.”
Amandman 116
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 8.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 1. – stavak 3.a (novi)
(8.b)   u članku 11. dodaje se sljedeći stavak:
„3.a U slučaju postojanja opravdane sumnje u nepravilnosti ili ako država članica nije podnijela izvješće i dostavila informacije iz stavaka od 1. do 3., Komisija može provesti neovisnu istragu, prema potrebi koristeći se uslugama treće strane. Dotična država članica za potrebe istrage dostavlja sve informacije i omogućuje potreban pristup, uključujući pristup postrojenjima i podacima o proizvodnji. Komisija poštuje ista pravila o povjerljivosti poslovno osjetljivih informacija kao i dotična država članica i objavljuje izvješće o toj istrazi.”
Amandman 117
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 10.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.a
(10.a)   u članku 12. stavak 3.a zamjenjuje se sljedećim:
„3.a Obveza predaje emisijskih jedinica ne odnosi se na emisije koje su verificirane kao uhvaćene i transportirane u prostor za stalno skladištenje, za koji postoji važeća dozvola u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida1.
„3.a Obveza predaje emisijskih jedinica ne odnosi se na emisije koje su verificirane kao uhvaćene i transportirane u prostor za stalno skladištenje, za koji postoji važeća dozvola u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida1, ni na emisije koje su verificirane kao uhvaćene i/ili ponovno upotrijebljene u primjeni kojom se osigurava trajno ograničenje ugljikovog dioksida za potrebe vezanja ugljika i ponovne upotrebe.
Amandman 118
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 12.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 14. – stavak 1.
(12)  u članku 14. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
(12)   u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;
„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama za praćenje i izvješćivanje o emisijama koje proizlaze iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. i, gdje je to relevantno, o dostavi podataka o tim aktivnostima te o praćenju i dostavi podataka o tonskim kilometrima za primjenu u skladu s člancima 3.e ili 3.f, koja se temelji na načelima praćenja i izvješćivanja utvrđenima u Prilogu IV. i u kojoj se u okviru zahtjeva u pogledu praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova navodi potencijal svakoga od tih plinova za globalno zagrijavanje.”;
„Do 31. prosinca 2018. Komisija korigira postojeća pravila o praćenju emisija i izvješćivanju o njima kako je određeno u Uredbi Komisije (EU) br. 601/2012* kako bi se uklonile regulatorne prepreke za ulaganja u novije tehnologije s niskom razinom emisija ugljika, kao što su vezanje i korištenje ugljika (CCU). Ta nova pravila stupaju na snagu za sve tehnologije CCU-a od 1. siječnja 2019.
Tom se uredbom određuju i pojednostavljeno praćenje, izvješćivanje i verifikacija za male onečišćivače.
____________________
* Uredba Komisije (EU) br. 601/2012 od 21. lipnja 2012. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 181, 12.7.2012., str. 30.).”
Amandman 119
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 13.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 15. – stavci 4. i 5.
(13)  u članku 15. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
(13)  u članku 15. stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;
„Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama za verifikaciju izvješća o emisijama na temelju načela navedenih u Prilogu V. te za akreditaciju i nadzor verifikatora. Navode se uvjeti za akreditaciju i ukidanje akreditacije, za međusobno priznavanje te, prema potrebi, za međusobno ocjenjivanje akreditacijskih tijela.”
Amandman 120
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 13.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 16. – stavak 7.
(13.a)   u članku 16. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:
7.  Kada se zahtjevi poput onih spomenutih u stavku 5. upute Komisiji, Komisija mora o tome obavijestiti druge države članice preko njihovih predstavnika u Odboru iz članka 23. stavka 1. u skladu s pravilima postupka Odbora.
7.  Kada se zahtjevi poput onih spomenutih u stavku 5. upute Komisiji, Komisija mora o tome obavijestiti druge države članice preko njihovih predstavnika u Odboru iz članka 30.c stavka 1. u skladu s pravilima postupka Odbora.
Amandman 121
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 14.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 16. – stavak 12.
12.  Detaljna pravila o postupcima spomenutima u ovom članku utvrđuju se prema potrebi. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom iz članka 22.a.
12.  Detaljna pravila o postupcima spomenutima u ovom članku utvrđuju se prema potrebi. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30.c stavka 2.
Amandman 122
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 15.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 19. – stavak 3.
(15)  u članku 19. stavku 3. treća rečenica zamjenjuje se sljedećim:
(15)  u članku 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„Uredba sadržava i odredbe kojima se primjenjuju pravila o uzajamnom priznavanju emisijskih jedinica iz sporazuma o povezivanju sustava trgovanja emisijama. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama za uspostavu standardiziranog i zaštićenog sustava registara u obliku standardiziranih elektroničkih baza podataka koje sadržavaju zajedničke elemente podataka, kako bi se omogućilo evidentiranje izdavanja, posjedovanja, prijenosa i otkazivanja jedinica, kako bi se omogućio javni pristup i, prema potrebi, povjerljivost podataka te onemogućio prijenos koji nije kompatibilan s obvezama proizašlim iz Kyotskog protokola. Ti delegirani akti također sadrže odredbe u vezi s uporabom i identifikacijom ovjerenog smanjenja emisija i jedinica smanjenja emisije unutar sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama te praćenjem razine takve uporabe. Ti akti sadržavaju i odredbe kojima se primjenjuju pravila o uzajamnom priznavanju emisijskih jedinica iz sporazuma o povezivanju sustava trgovanja emisijama.”
Amandman 123
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 15.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 21. – stavak 1.
(15.a)   u članku 21. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Svake godine države članice Komisiji podnose izvješće o primjeni ove Direktive. U tom izvješću posebna se pozornost posvećuje dodjeli emisijskih jedinica, radu registara, primjeni mjera za provedbu praćenja i izvješćivanja, verifikacije i akreditacije te pitanjima vezanima uz usklađenost s ovom Direktivom te za eventualni fiskalni tretman emisijskih jedinica. Prvo se izvješće šalje Komisiji do 30. lipnja 2005. Izvješće se izrađuje na temelju upitnika ili nacrta Komisije u skladu s postupkom iz članka 6. Direktive 91/692/EEZ. Upitnik ili nacrt šalju se državama članicama najkasnije šest mjeseci prije isteka roka za predaju prvog izvješća.
„1. Svake godine države članice Komisiji podnose izvješće o primjeni ove Direktive. U tom izvješću posebna se pozornost posvećuje dodjeli emisijskih jedinica, financijskim mjerama u skladu s člankom 10.a stavkom 6., radu registara, primjeni mjera za provedbu praćenja i izvješćivanja, verifikacije i akreditacije te pitanjima vezanima uz usklađenost s ovom Direktivom te za eventualni fiskalni tretman emisijskih jedinica. Prvo se izvješće šalje Komisiji do 30. lipnja 2005. Izvješće se izrađuje na temelju upitnika ili nacrta Komisije u skladu s postupkom iz članka 6. Direktive 91/692/EEZ. Upitnik ili nacrt šalju se državama članicama najkasnije šest mjeseci prije isteka roka za predaju prvog izvješća.
Amandman 124
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 15.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 21. – stavak 2.a (novi)
(15.b)   u članku 21. umeće se sljedeći stavak:
„2.a Izvješćem, u kojemu se koriste podaci dobiveni suradnjom navedenom u članku 18.b, obuhvaćen je popis operatera koji podliježu zahtjevima ove Direktive, a koji nisu otvorili račun u registru.”
Amandman 125
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 15.c (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 21. – stavak 3.a (novi)
(15.c)   u članku 21. dodaje se sljedeći stavak:
„3.a U slučaju postojanja opravdane sumnje u nepravilnosti ili ako država članica nije podnijela izvješće u skladu sa stavkom 1., Komisija može provesti neovisnu istragu, prema potrebi koristeći se uslugama treće strane. Država članica za potrebe istrage dostavlja sve informacije i omogućuje potreban pristup, uključujući pristup postrojenjima. Komisija objavljuje izvješće o istrazi.”
Amandman 126
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 16.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 22. – stavak 2.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi izmjene ove Direktive utvrđivanjem elemenata iz Priloga ovoj Direktivi koji nisu ključni, uz iznimku Priloga I., II.a i II.b.
Amandman 127
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 17.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 22.a – naslov
(17)  umeće se sljedeći članak 22.a:
(17)  umeće se sljedeći članak:
„Članak 22.a
„Članak 30.c
Odborski postupak”
Odborski postupak”
Amandman 128
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 18.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 23. – naslov
„Članak 23.
„Članak 30.b
Izvršenje delegiranih ovlasti”
Izvršenje delegiranih ovlasti”
Amandman 129
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 19. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 24. – stavak 1. – podstavak 1.
„Od 2008. države članice mogu primjenjivati trgovanje emisijskim jedinicama u skladu s ovom Direktivom na djelatnosti i stakleničke plinove koji nisu navedeni u Prilogu I., uzimajući u obzir sva relevantna mjerila, a posebno učinke na unutarnje tržište, moguće narušavanje tržišnog natjecanja, ekološku cjelovitost sustava Zajednice i pouzdanost planiranog sustava praćenja i izvješćivanja, pod uvjetom da uključivanje takvih aktivnosti i stakleničkih plinova odobri Komisija.
„Od 2008. države članice mogu primjenjivati trgovanje emisijskim jedinicama u skladu s ovom Direktivom na djelatnosti i stakleničke plinove koji nisu navedeni u Prilogu I., uzimajući u obzir sva relevantna mjerila, a posebno učinke na unutarnje tržište, moguće narušavanje tržišnog natjecanja, ekološku cjelovitost sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i pouzdanost planiranog sustava praćenja i izvješćivanja, pod uvjetom da uključivanje takvih aktivnosti i takvih stakleničkih plinova odobri Komisija. Svako takvo jednostrano uključivanje predlaže se i odobrava najkasnije 18 mjeseci prije početka novog razdoblja trgovanja u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.
Amandman 130
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 19. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 24. – stavak 1. – podstavak 2.
U skladu s delegiranim aktima koje je Komisija ovlaštena donositi u skladu s člankom 23., ako se uvrštenje odnosi na aktivnosti i stakleničke plinove koji nisu navedeni u Prilogu I.
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama za odobrenje uvrštenja djelatnosti i stakleničkih plinova iz prvog podstavka u sustav za trgovanje emisijskim jedinicama ako se to uvrštenje odnosi na aktivnosti i stakleničke plinove koji nisu navedeni u Prilogu I.
Amandman 131
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 19. – podtočka b
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 24. – stavak 3.
(b)  u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte za takvo uređivanje praćenja i izvješćivanja o emisijama i podacima o djelovanjima skladu s člankom 23.”;
„3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih mehanizama za praćenje i izvješćivanje o djelatnostima, postrojenjima i stakleničkim plinovima koji nisu navedeni kao kombinacija u Prilogu I., ako se to praćenje i izvješćivanje može obaviti s dovoljnom točnošću.”;
Amandman 132
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 20. – podtočka a
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 24.a – stavak 1. – podstavci 1. i 2.
(a)  u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
(a)  u stavku 1. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:
„Te mjere moraju biti u skladu s aktima donesenima u skladu s člankom 11.b stavkom 7. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 23.”;
„1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30.b radi dopune ove Direktive utvrđivanjem, kao dodatak uvrštenjima iz članka 24., detaljnih mehanizama za izdavanje emisijskih jedinica ili jedinica emisija za projekte kojima upravljaju države članice i zahvaljujući kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.”
Amandman 133
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 22.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 25.a – stavak 1.
1.  Ako treća zemlja usvoji mjere za smanjenje utjecaja na klimatske promjene letova koji odlaze iz te zemlje i slijeću u Zajednici , Komisija, nakon savjetovanja s trećom zemljom i s državama članicama u okviru odbora iz članka 23. stavka 1., razmatra mogućnosti kako bi se omogućilo optimalno međudjelovanje između sustava Zajednice i mjera te zemlje.
1.  Ako treća zemlja usvoji mjere za smanjenje utjecaja na klimatske promjene letova koji odlaze iz te zemlje i slijeću u Uniji, Komisija, nakon savjetovanja s trećom zemljom i s državama članicama u okviru odbora iz članka 30.c. stavka 1., razmatra mogućnosti kako bi se omogućilo optimalno međudjelovanje sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i mjera te treće zemlje.
Ako je potrebno, Komisija može donijeti izmjene kojima se izuzima letove koji dolaze iz dotične treće zemlje iz zrakoplovnih djelatnosti navedenih u Prilogu I. ili predvidjeti druge izmjene zrakoplovnih djelatnosti navedenih u Prilogu I. koje su propisane sporazumom u skladu s četvrtim podstavkom. Komisija je ovlaštena usvojiti takve izmjene u skladu s člankom 23.
Ako je potrebno, Komisija može podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću kojim se letovi iz dotične treće zemlje izuzimaju iz zrakoplovnih djelatnosti navedenih u Prilogu I. ili predvidjeti druge izmjene zrakoplovnih djelatnosti navedenih u Prilogu I. koje su propisane takvim sporazumom.
Amandman 134
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 22.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 27. – stavak 1.
(22.a)   u članku 27. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Po savjetovanju s operaterom, države članice mogu iz sustava Zajednice isključiti postrojenja koja su nadležno tijelo izvijestila o emisijama manjim od 25 000 tona ekvivalenta ugljikovog dioksida, pri čemu se u njima odvija proces izgaranja i imaju nazivnu ulaznu toplinsku snagu ispod 35 MW, bez emisija iz biomase, tijekom svake od tri godine koje prethode obavijesti iz točke (a) i na koja se primjenjuju mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija ako predmetna država članica ispuni sljedeće uvjete:
„1. Nakon savjetovanja i postizanja dogovora s operaterom, države članice mogu iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama isključiti postrojenja kojima upravljaju MSP-ovi, a koja su izvijestila nadležno tijelo o emisijama manjim od 50 000 tona ekvivalenta ugljikovog dioksida, bez emisija iz biomase, tijekom svake od tri godine koje prethode obavijesti iz točke (a) i na koja se primjenjuju mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija ako predmetna država članica ispuni sljedeće uvjete:
(a)  ako Komisiju obavijesti o svakom takvom postrojenju, navodeći ekvivalentne mjere kojima se postiže jednaki doprinos smanjenju emisija i koje se primjenjuju na to postrojenje, prije roka za dostavu popisa postrojenja u skladu s člankom 11. stavkom 1., a najkasnije kad taj popis bude dostavljen Komisiji;
(a)  ako Komisiju obavijesti o svakom takvom postrojenju, navodeći ekvivalentne mjere kojima se postiže jednaki doprinos smanjenju emisija i koje se primjenjuju na to postrojenje te navodeći način na koji te mjere neće rezultirati većim troškovima usklađivanja za ta postrojenja, prije roka za dostavu popisa postrojenja u skladu s člankom 11. stavkom 1., a najkasnije kad taj popis bude dostavljen Komisiji;
(b)  ako potvrdi da je utvrđen postupak praćenja na temelju kojeg se ocjenjuje je li tijekom bilo koje kalendarske godine neko postrojenje emitiralo 25 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase; države članice mogu u skladu s člankom 14. dopustiti primjenu pojednostavnjenog postupka praćenja, izvješćivanja i verificiranja za postrojenja čije prosječne godišnje verificirane emisije u razdoblju između 2008. i 2010. godine ne prelaze 5 000 tona;
(b)  ako potvrdi da je utvrđen postupak praćenja na temelju kojeg se ocjenjuje je li tijekom bilo koje kalendarske godine neko postrojenje emitiralo 50 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase; države članice, na zahtjev operatera, dopuštaju u skladu s člankom 14. primjenu pojednostavnjenog postupka praćenja, izvješćivanja i verificiranja za postrojenja čije prosječne godišnje verificirane emisije u razdoblju između 2008. i 2010. godine ne prelaze 5 000 tona;
(c)  ako potvrdi, u slučaju da bilo koje postrojenje u bilo kojoj kalendarskoj godini emitira 25 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase, ili u slučaju da mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija koje se primjenjuju na postrojenje prestanu važiti, da će to postrojenje ponovno biti uključeno u sustav Zajednice;
(c)  ako potvrdi, u slučaju da bilo koje postrojenje u bilo kojoj kalendarskoj godini emitira 50 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase, ili u slučaju da mjere za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija koje se primjenjuju na postrojenje prestanu važiti, da će to postrojenje ponovno biti uključeno u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama;
(d)  ako informacije navedene u točkama (a), (b) i (c) objavi za javnu raspravu.
(d)  ako informacije navedene u točkama (a), (b) i (c) stavi na raspolaganje javnosti.
Ako poduzmu ekvivalentne mjere, isto se tako mogu izuzeti i bolnice. ”
Ako poduzmu ekvivalentne mjere, isto se tako mogu izuzeti i bolnice.”
Amandman 135
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 22.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 27.a (novi)
(22.b)   umeće se sljedeći članak:
„Članak 27.a
Izuzimanje malih postrojenja koja ne podliježu ekvivalentnim mjerama
1.   Nakon savjetovanja s operaterom, države članice mogu iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama isključiti postrojenja koja su nadležno tijelo izvijestila o emisijama manjim od 5 000 tona ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase, tijekom svake od tri godine koje prethode obavijesti iz točke (a) ako predmetna država članica ispuni sljedeće uvjete:
(a)   ako Komisiju obavijesti o svakom takvom postrojenju prije roka za dostavu popisa postrojenja u skladu s člankom 11. stavkom 1. ili najkasnije kad taj popis bude dostavljen Komisiji;
(b)   ako potvrdi da je utvrđen postupak praćenja na temelju kojeg se ocjenjuje je li tijekom bilo koje kalendarske godine neko postrojenje emitiralo 5 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase;
(c)   ako potvrdi da će, u slučaju da bilo koje postrojenje u bilo kojoj kalendarskoj godini emitira 5 000 tona ili više ekvivalenta ugljikovog dioksida, ne računajući emisije iz biomase, to postrojenje ponovno biti uključeno u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, osim u slučaju da je primjenjiv članak 27.;
(d)   ako informacije navedene u točkama (a), (b) i (c) stavi na raspolaganje javnosti.
2.   Ako se postrojenje ponovno uključi u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama u skladu sa stavkom 1. točkom (c), sve emisijske jedinice izdane u skladu s člankom 10.a odobravaju se počevši od godine ponovnog uključenja u sustav. Emisijske jedinice izdane takvim postrojenjima oduzimaju se od količine koju u skladu s člankom 10. stavkom 2. na dražbi prodaje država članica u kojoj se nalazi postrojenje.”
Amandman 136
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 22.c (nova)
Izmjene Direktive 2003/87/EZ
Article 29
(22.c)  članak 29. mijenja se kako slijedi:
„Izvješće za osiguravanje boljeg funkcioniranja tržišta ugljika
„Izvješće za osiguravanje boljeg funkcioniranja tržišta ugljika
Ako na temelju redovitih izvješća iz članka 10. stavka 5. Komisija pribavi dokaze da tržište ugljika ne funkcionira pravilno, ona o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće. Uz to izvješće prema potrebi može priložiti prijedloge za povećanje transparentnosti tržišta ugljika i prijedloge mjera za poboljšanje njegovog funkcioniranja.”
Ako na temelju redovitih izvješća iz članka 10. stavka 5. Komisija pribavi dokaze da tržište ugljika ne funkcionira pravilno, ona o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće. Izvješćem je obuhvaćen dio o interakciji između sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i drugih politika Unije i nacionalnih politika u području klime i energetike u pogledu opsega smanjenja emisija, isplativosti takvih politika i njihova utjecaja na potražnju za emisijskim jedinicama iz sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama. Uz to izvješće prema potrebi može priložiti zakonodavne prijedloge čiji je cilj povećati transparentnost sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama i pozabaviti se kapacitetima za pridonošenje ciljevima Unije u području klime i energetike za razdoblje od 2030. do 2050 te mjerama za poboljšanje njegovog funkcioniranja, uključujući mjere kojima će se odgovoriti na utjecaj komplementarnih politika na razini Unije u području klime i energetike na ravnotežu između potražnje i ponude u sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama.”;
Amandman 137
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 22.d (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30.a (novi)
(22.d)   umeće se sljedeći članak:
„Članak 30.a
Korigiranje nakon pregleda globalnog stanja u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma
U roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a koji će se održati 2018. Komisija objavljuje komunikaciju u kojoj ocjenjuje usklađenost zakonodavstva Unije o klimatskim promjenama s ciljevima Pariškog sporazuma. U komunikaciji se osobito razmatra uloga i prikladnost sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama u pogledu ispunjavanja ciljeva Pariškog sporazuma.
U roku od šest mjeseci od pregleda globalnog stanja 2023. te sljedećih pregleda globalnog stanja, Komisija podnosi izvješće u kojem ocjenjuje potrebu za prilagodbom djelovanja Unije u području klime s obzirom na rezultate pregleda.
U izvješću se razmatraju prilagodbe sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama u kontekstu globalnih napora koji se ulažu u ublažavanje klimatskih promjena te napora koje poduzimaju druga velika gospodarstva. Posebice se procjenjuje potreba za većim smanjenjem emisija, potreba za prilagodbom odredbi o istjecanju ugljika te se ocjenjuje jesu li potrebne dodatne mjere politike i dodatni instrumenti za ispunjavanje obveza Unije i država članica u pogledu stakleničkih plinova.
U izvješću se vodi računa o riziku od istjecanja ugljika, konkurentnosti europskih industrija, ulaganjima u Uniji i politici industrijalizacije Unije.
Uz izvješće se, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog te Komisija u tom slučaju istovremeno objavljuje potpunu procjenu utjecaja.
Amandman 138
Prijedlog direktive
Članak 1. – točka 22.e (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Prilog I – stavak 3.
(22.e)   Prilog I. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„3. Ako se izračunava ukupna nazivna toplinska snaga nekog postrojenja da bi se odlučilo o njegovu uključivanju u sustav Zajednice, nazivna ulazna toplinska snaga svih tehničkih jedinica od kojih se postrojenje sastoji te u kojima dolazi do izgaranja goriva se zbraja. Te jedinice mogu obuhvaćati sve vrste kotlova, plamenika, turbina, grijača, industrijskih peći, spalionica, kalcinatora (peći za žarenje), peći za sušenje, peći za pečenje, naprava za sušenje, motora, gorivih ćelija, CLC jedinica, baklji te jedinica za toplinsko ili katalitičko naknadno izgaranje. Za taj izračun ne uzimaju se u obzir jedinice nazivne ulazne toplinske snage manje od 3 MW i jedinice koje koriste isključivo biomasu. Pojam „jedinice koje koriste isključivo biomasu” odnosi se na jedinice koje fosilna goriva koriste samo tijekom pokretanja i zaustavljanja rada jedinice.
„3. Ako se izračunava ukupna nazivna toplinska snaga nekog postrojenja da bi se odlučilo o njegovu uključivanju u sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, nazivna ulazna toplinska snaga svih tehničkih jedinica od kojih se postrojenje sastoji te u kojima dolazi do izgaranja goriva se zbraja. Te jedinice mogu obuhvaćati sve vrste kotlova, plamenika, turbina, grijača, industrijskih peći, spalionica, kalcinatora (peći za žarenje), peći za sušenje, peći za pečenje, naprava za sušenje, motora, gorivih ćelija, CLC jedinica, baklji te jedinica za toplinsko ili katalitičko naknadno izgaranje. Za taj izračun ne uzimaju se u obzir jedinice nazivne ulazne toplinske snage manje od 3 MW, rezervne jedinice i jedinice za nuždu koje se isključivo koriste za proizvodnju električne energije namijenjene potrošnji na samoj lokaciji u slučaju kvara na električnoj mreži te jedinice koje koriste isključivo biomasu. Pojam „jedinice koje koriste isključivo biomasu” odnosi se na jedinice koje fosilna goriva koriste samo tijekom pokretanja i zaustavljanja rada jedinice.“
Amandman 139
Prijedlog direktive
Članak 1.a (novi)
Odluka (EU) br. 2015/1814
Članak 1. – stavak 5. – podstavci 1.a i 1.b (novi)
Amandmani na Odluku (EU) 2015/1814
Članak 1.a
Odluka (EU) 2015/1814 mijenja se kako slijedi:
U članku 1. stavku 5. prvom podstavku dodaju se sljedeći podstavci:
„Odstupajući od navedenog, postotci navedeni u ovom podstavku udvostručuju se do razdoblja preispitivanja iz članka 3. U preispitivanju se razmatra udvostručavanje stope unosa do ponovne uspostave tržišne ravnoteže.
Nadalje, u preispitivanju se uvodi gornja granica za rezervu za stabilnost tržišta te se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.”.

(1) Predmet se vraća na međuinstitucionalne pregovore nadležnom odboru na temelju članka 59. stavka 4. četvrtog podstavka (A8-0003/2017) Poslovnika Europskog parlamenta .


Izvješće o Albaniji za 2016.
PDF 285kWORD 58k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o Izvješću Komisije o Albaniji za 2016. (2016/2312(INI))
P8_TA(2017)0036A8-0023/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014. o tome da se Albaniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u kao i njegove zaključke od 15. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva od 13. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir osmi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Albanije i EU-a održan u Bruxellesu 8. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir završnu izjavu predsjednika sastanka na vrhu o zapadnom Balkanu održanog u Parizu 4. srpnja 2016. te preporuke organizacija civilnog društva za taj sastanak,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. studenoga 2016. naslovljenu „Strategija proširenja EU-a za 2016.” (COM(2016)0715) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Albaniji za 2016.” (SWD(2016)0364),

–  uzimajući u obzir zajedničke zaključke sa šestog Dijaloga na visokoj razini o ključnim prioritetima usvojene 30. ožujka 2016. u Tirani,

–  uzimajući u obzir konačne izvještaje Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/UDILJP) o parlamentarnim izborima 2013. i lokalnim izborima 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a „Praćenje administrativnih postupaka 2015.”,

–  uzimajući u obzir usvojene preporuke sa 11. sastanka Parlamentarnog odbora EU-a i Albanije za stabilizaciju i pridruživanje održanog u Bruxellesu 7. i 8. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Albaniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0023/2017),

A.  budući da Albanija napreduje prema ispunjenju političkih kriterija za članstvo i kontinuirano napreduje u pet ključnih prioriteta za otvaranje pristupnih pregovora; budući da je nastavak provedbe, između ostalog, paketa pravosudne reforme, izborne reforme i reforme tzv. zakona o dekriminalizaciji, nužan za jačanje povjerenja građana u njihove javne institucije i političke predstavnike;

B.  budući da izazovi i dalje postoje te da je potrebno njihovo brzo i učinkovito rješavanje u duhu dijaloga, suradnje i kompromisa između vlade i oporbe kako bi se osigurao daljnji napredak Albanije na putu prema EU-u;

C.  budući da je konstruktivan i održiv politički dijalog između političkih snaga o reformama povezanima s EU-om ključan za daljnje napredovanje u postupku pristupanja EU-u;

D.  budući da u Albaniji postoji politički konsenzus o postupku pristupanja EU-u koji uživa široku potporu javnosti;

E.  budući da su pregovori o pristupanju snažan poticaj za donošenje i provedbu pretpristupnih reformi;

F.  budući da je reforma pravosuđa i dalje ključna za nastavak postupka pristupanja Albanije EU-u;

G.  budući da će se 2017. u Albaniji održati predsjednički i parlamentarni izbori;

H.  budući da su zaštita vjerskih sloboda, kulturne baštine, prava manjina te upravljanje imovinom među temeljnim vrijednostima Europske unije;

I.  budući da je EU naglasio da je potrebno osnažiti gospodarsko upravljanje, vladavinu prava i kapacitete javne uprave u svim zemljama zapadnog Balkana;

J.  budući da albanske vlasti pokazuju pozitivan pristup u pogledu regionalne suradnje za promicanje razvoja infrastrukture, borbe protiv terorizma, gospodarske razmjene i mobilnosti mladih;

1.  pozdravlja kontinuiran napredak Albanije u reformama u vezi s EU-om, a posebno sporazumno donošenje ustavnih izmjena u srpnju 2016. kojima se otvara put za detaljnu i sveobuhvatnu reformu pravosuđa; ističe da je za daljnji napredak na putu prema EU-u ključno ne samo dosljedno donošenje nego i cjelovita i pravovremena provedba reformi na području pet ključnih prioriteta te trajna politička predanost; potiče Albaniju na ostvarivanje dobrih rezultata u pogledu takvih reformi;

2.  pozdravlja preporuku Komisije za otvaranje pregovora o pristupanju s Albanijom; u potpunosti podržava pristupanje Albanije EU-u i poziva na to da se pregovori o pristupanju otvore čim se ostvari vjerodostojan i održiv napredak u provedbi sveobuhvatne reforme pravosuđa te borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te tako zadrži zamah reformi; očekuje od Albanije da konsolidira ostvareni napredak i nastavi istim tempom provoditi sve ključne prioritete;

3.  ponavlja da su konstruktivan dijalog, održiva politička suradnja, međusobno povjerenje i spremnost na kompromis ključni za uspjeh reformi i cijelog postupka pristupanja EU-u; pozdravlja u tom pogledu donošenje zakonodavstva o zabrani rada kaznenih prijestupnika na javnoj dužnosti; poziva sve političke stranke na poduzimanje daljnjih napora kako bi se uspostavio istinski politički dijalog i ostvarila konstruktivna suradnja;

4.  pohvaljuje sporazumno donošenje ustavnih izmjena za reformu pravosuđa i donošenje zakona o institucijskom preustroju pravosuđa, ureda tužiteljstva i Ustavnog suda; poziva na brzo donošenje i vjerodostojnu provedbu svih relevantnih popratnih zakona i propisa, a posebno zakona o ponovnom vrednovanju (provjeri) sudaca, tužitelja i pravnih savjetnika te paketa nacrta zakona potrebnih za provedbu reforme pravosudnog sustava; prima na znanje presudu Ustavnog suda o ustavnosti zakona o provjeri nakon pozitivnog mišljenja Venecijanske komisije; ponavlja da je sveobuhvatna reforma pravosuđa jedan od glavnih zahtjeva albanskih građana da njihovi politički predstavnici i institucije ponovno zadobiju povjerenje te da kredibilitet i cjelokupna uspješnost postupka reforme, uključujući borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, ovisi o uspjehu postupka provjere i provedbi reforme pravosuđa; podsjeća da su usvajanje i provedba takve reforme ključni za borbu protiv korupcije, učvršćivanje vladavine prava te za poboljšanje provođenja temeljnih prava u zemlji, također s ciljem povećanja povjerenja u pravosudni sustav među svim građanima;

5.  pozdravlja novu strategiju reforme pravosuđa za 2017. – 2020. i njezin akcijski plan kojemu je cilj povećanje stručnosti, učinkovitosti i neovisnosti pravosudnog sustava i sustava sudova te ponovno vrednovanje svih članova pravosuđa, kao i povećanje proračunskih sredstava za njezinu provedbu; žali što je pravosuđe i dalje sporo i neučinkovito; prima na znanje nepostojanje napretka u popunjavanju slobodnih radnih mjesta na Visokom sudu i upravnim sudovima te u učinkovitoj uporabi objedinjenog sustava za upravljanje predmetima; poziva na to da se i dalje tematiziraju svi nedostaci u funkcioniranju pravosudnog sustava, uključujući manjak neovisnosti o političkom utjecaju i drugim granama vlasti, selektivnu pravdu, manjak odgovornosti, nedjelotvorna sredstva nadzora, korupciju, sveukupno trajanje sudskih postupaka i izvršenje presuda; žali zbog političkog uplitanja u istrage i sudske postupke te stoga poziva da se u praksi ojača neovisnost pravosuđa; poziva na daljnji angažman u području upravnog pravosuđa rješavanjem pitanja kao su učinkovit pristup sudovima i dodjeljivanje resursa kako bi se omogućio učinkovit rad sudova; ponavlja da bi se reformom pravosudnog sustava trebalo nastojati pozvati na odgovornost kaznene prijestupnike te promicati njihovu rehabilitaciju i integraciju uz jamčenje zaštite prava žrtava i svjedoka kaznenog djela;

6.  poziva ad hoc Parlamentarni odbor za izbornu reformu da hitno finalizira svoju reviziju izbornog zakona i pritom vodi računa o svim prethodnim preporukama OESS-a/UDILJP-a te ojača transparentnost financiranja stranaka i integritet izbornog postupka; poziva mjerodavne vlasti da se pobrinu za njegovu pravodobnu provedbu prije predstojećih parlamentarnih izbora u lipnju 2017., kao i da osiguraju neovisnost i depolitizaciju izborne uprave; podsjeća na to da su sve političke stranke odgovorne za to da se demokratski izbori održe u skladu s međunarodnim standardima; poziva vlasti da potaknu organizacije civilnog društva na aktivno sudjelovanje u pregledu cijeloga izbornog postupka; podsjeća da su slobodni i pravedni izbori ključni za napredovanje u postupku pristupanja EU-u; ističe da je potrebno riješiti probleme povezane s financiranjem političkih stranaka i odgovornim sustavom revizije;

7.  poziva albanske političke stranke da pri sastavljanju lista kandidata za sljedeće izbore poštuju duh i slovo zakona o zabrani kandidiranja kaznenih prijestupnika na javnu dužnost; poziva na cjelovitu provedbu tog zakona;

8.  potiče albanske vlasti da poduzmu mjere kako bi se olakšala mogućnost glasanja na izborima albanskim građanima koji žive izvan zemlje;

9.  pozdravlja veću transparentnost i uključivost parlamentarnih aktivnosti, no poziva da se parlamentarni kapaciteti prošire kako bi se pratila provedba reformi i njihova usklađenost s europskim standardima te bolje iskoristili razni nadzorni mehanizmi i institucije za pozivanje vlade na odgovornost; poziva na to da se usvoji parlamentarni etički kodeks i da poslovnik odražava Zakon o ulozi parlamenta u postupku pristupanja EU-u; spreman je prisnije surađivati s albanskim parlamentom u okviru Programa Europskog parlamenta za potporu parlamentima pretpristupnih zemalja kako bi se poboljšala njegova sposobnost da izrađuje kvalitetno zakonodavstvo usklađeno s europskom pravnom stečevinom i nadzire provedbu reformi;

10.  prima na znanje napore uložene u to da javna uprava bude u većoj mjeri okrenuta građanima i stalan napredak u provedbi njezine reforme i reforme upravljanja javnim financijama; poziva na daljnji napredak u jačanju primjene Zakona o državnim službenicima i Zakona o upravnom postupku kako bi se poboljšali postupci zapošljavanja na temelju zasluga i uspješnosti te unaprijedili institucionalni kapaciteti i kapaciteti ljudskih resursa, i to radi konsolidiranja postignuća usmjerenih prema ostvarenju učinkovitije, depolitiziranije, transparentne i stručne javne uprave, čime bi se također omogućilo učinkovito vođenje pregovora o pristupanju EU-u; poziva na jačanje nadležnosti, samostalnosti, učinkovitosti i resursa struktura povezanih s ljudskim pravima, uključujući Ured pravobranitelja; pohvaljuje Nacionalno vijeće za europske integracije na njegovim inicijativama da poboljša kapacitete javne uprave i civilnog društva u praćenju provedbe pretpristupnih reformi; naglašava potrebu za zaštitom neovisnosti regulatornih i nadzornih tijela;

11.  prima na znanje provedbu teritorijalne reforme; ističe da su potrebni znatni napori kako bi se povećao financijski i upravni kapacitet novostvorenih jedinica lokalne vlasti;

12.  pozdravlja donošenje ključnih antikorupcijskih zakonodavnih akata, pa i onih o zaštiti zviždača; zabrinut je i dalje, međutim, zbog toga što je korupcija i dalje vrlo prisutna i prevladava u mnogim područjima i nastavlja predstavljati ozbiljan problem te narušava povjerenje ljudi u javne institucije; zabrinut je zbog toga što su ključne antikorupcijske institucije i dalje podložne političkom uplitanju, a upravni kapaciteti su im ograničeni; prima na znanje da loša međuinstitucijska suradnja i razmjena informacija nastavljaju ometati proaktivnu istragu i djelotvoran progon korupcijskih djela; ističe potrebu za adekvatnijim pravnim okvirom za sukobe interesa, donošenje propisa o lobiranju i bolju međuinstitucijsku suradnju, ponajprije između policije i tužiteljstva, kako bi se poboljšao dosadašnji uspjeh u istrazi, progonu i osuđivanju, uključujući i u visokoprofiliranim slučajevima;

13.  pozdravlja nastavak provedbe strategije i akcijskog plana za borbu protiv organiziranog kriminala i pojačanu međunarodnu policijsku suradnju; poziva i na to da se razbiju mreže organiziranog kriminala i poveća broj pravomoćnih presuda u slučajevima organiziranog kriminala, i to jačanjem suradnje među međunarodnim organizacijama, policijom i tužiteljstvom te jačanjem institucijskih i operativnih kapaciteta; zabrinut je zbog toga što su rezultati u pogledu zamrzavanja i zapljene nezakonito stečene imovine i dalje vrlo slabi te poziva na povećanje kapaciteta i veću upotrebu financijskih istraživanja kako bi se u tom području ostvarili bolji rezultati; napominje da unatoč uzlaznom trendu u istraživanju slučajeva koji uključuju pranje novca, broj konačnih presuda i dalje ostaje ograničen;

14.  poziva, iako pozdravlja nedavne operacije protiv plantaža za uzgoj kanabisa, na pojačanje mjera za iskorjenjivanje uzgoja, proizvodnje i trgovine droge u Albaniji te povezanih mreža organiziranog kriminala, uključujući jačanjem međunarodne i regionalne suradnje; međutim prima na znanje da policija i tužiteljstvo ne mogu identificirati mreže organiziranog kriminala koje stoje iza uzgoja droge;

15.  poziva na povećanje napora za hvatanje u koštac s nekontroliranim širenjem nezakonite trgovine oružjem, uključujući poboljšanjem suradnje s EU-om te uništenjem preostalih zaliha malog i lakog oružja te poboljšanjem uvjeta objekata za skladištenje; zabrinut je zbog visokog broja ubojstava vatrenim oružjem u Albaniji;

16.  poziva na jačanje kapaciteta vlasti za pretragu, zapljenu i oduzimanje prihoda od kibernetičkog kriminala te za sprječavanje pranja novca preko interneta;

17.  potiče Albaniju da dodatno poboljša svoj pravni okvir za utvrđivanje statusa međunarodne zaštite za izbjeglice; izražava pohvalu za napore albanske policije za jačanjem razmjene informacija s Frontexom te poziva na daljnje jačanje suradnje između EU-a i Albanije kako bi se prava izbjeglica zaštitila u skladu s međunarodnim standardima i temeljnim vrijednostima EU-a; izražava zabrinutost u pogledu nedavnog porasta broja slučajeva trgovine ljudima; poziva na povećanje napora za sprječavanje trgovine ljudima uz posvećivanje posebne pažnje najčešćim žrtvama takve trgovine, prvenstveno maloljetnicima bez pratnje, ženama i djevojčicama;

18.  izražava zabrinutost zbog prenapučenosti zatvora i (navodne) nedostatne medicinske skrbi u mjestima pritvora, kao i zbog zlostavljanja osumnjičenih osoba u policijskim postajama; preporučuje reviziju kaznenog pristupa, reklasifikaciju kaznenih djela i povećanu primjenu alternativa zatvorskim kaznama;

19.  prima na znanje poboljšanu suradnju u europskim pitanjima između državnih institucija i organizacija civilnog društva, u što se ubraja i njihovo sudjelovanje na sastancima Nacionalnog vijeća za europske integracije; daje na znanje da je osnaženo civilno društvo ključan sastavni dio demokratskog sustava; stoga ističe potrebu za užom koordinacijom s organizacijama civilnog društva na svim razinama vlasti, uključujući na lokalnoj razini; u tom pogledu pozdravlja uspostavu Nacionalnog vijeća za civilno društvo; poziva na djelotvornu provedbu prava na pristup informacijama i javno savjetovanje te na bolju regulaciju poreznog okvira za organizacije civilnog društva;

20.  podsjeća, između ostalih ključnih prioriteta, na potrebu za jačanjem zaštite ljudskih prava, prava manjina i politika borbe protiv diskriminacije, uključujući jačanjem njihove provedbe; snažno potiče mjerodavna tijela da nastave raditi na poboljšanju ozračja participacije i tolerancije za sve manjine u zemlji u skladu s europskim standardima zaštite manjina, pa i jačanjem uloge Državnog odbora za manjine; pozdravlja početne aktivnosti usmjerene prema poboljšanju pravnog okvira za zaštitu manjina i poziva Albaniju na donošenje okvirnog zakona o zaštiti manjina te ratificira Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima; prima na znanje opširan savjetodavni postupak koji obuhvaća neovisne institucije, udruge manjina i civilno društvo; ističe potrebu za poboljšanjem životnih uvjeta Roma, Egipćana i drugih etničkih manjina; poziva na konkretne mjere kao što je registracija u matičnim knjigama (rodni listovi i osobne iskaznice) Roma i Egipćana; poziva na ulaganje dodatnih napora u poboljšanje njihova pristupa radnim mjestima i svim javnim i socijalnim uslugama, obrazovanju, zdravstvu, socijalnom stanovanju i besplatnoj pravnoj pomoći; zabrinut je zbog toga što je unatoč ostvarenom napretku sudjelovanje romske djece u obrazovanju još uvijek najniže u regiji;

21.  pohvaljuje napore ureda javnog pravobranitelja u poboljšanju zakonodavstva o ljudskim pravima, osobito u okviru reforme sudstva; pozdravlja aktivno promicanje prava ranjivih skupina i načela ljudskog dostojanstva, slobode, ravnopravnosti i vladavine prava; žali što je zbog manjka sredstava i osoblja u njegovu središnjem uredu i lokalnim uredima rad javnog pravobranitelja i dalje ograničen; poziva na jačanje nadležnosti, samostalnosti i učinkovitosti te povećanje resursa njegova ureda;

22.  i dalje je zabrinut zbog diskriminacije i nedostatka odgovarajućih mjera za zaštitu žena i djevojčica koje pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju i marginaliziranim skupinama, kao i zbog visokog broja slučajeva obiteljskog nasilja nad ženama i djevojčicama; ističe potrebu za dodatnim naporima kako bi se izradila evidencija slučajeva borbe protiv diskriminacije; poziva mjerodavna tijela da nastave sprječavati nasilje u obitelji i poboljšaju potporu njegovim žrtvama te da nastave podizati razinu osviještenosti o toj temi; ponavlja svoj poziv na potpunu provedbu Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija); potiče vlasti na rješavanje stereotipnih predrasuda na temelju roda pomoću sustavnog obrazovanja, javne rasprave i vladinih mjera;

23.  poziva na bolje institucionalne mehanizme za zaštitu prava djeteta i sprječavanja rada djece;

24.  napominje da je potrebno uložiti dodatne napore u zaštitu prava svih manjina u Albaniji s pomoću cjelovite provedbe relevantnog zakonodavstva; preporučuje da se prava osoba bugarske etničke skupine u regijama Prespa, Golo brdo i Gora zajamče zakonom i osiguraju u praksi;

25.  pozdravlja poboljšanje zaštite prava pripadnika zajednice LGBTI i donošenje nacionalnog akcijskog plana za pripadnike zajednice LGBTI za razdoblje od 2016. do 2020. te potiče vladu da nastavi daljnju provedbu mjera programa i dodatno ojača suradnju s organizacijama civilnog društva za prava zajednice LGBTI; nadalje, potiče vladu i zakonodavce da zajamče da uvjeti priznavanja roda zadovoljavaju standarde preporuke CM/Rec(2010)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o mjerama za suzbijanje diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta;

26.  žali što mjerodavne vlasti dosad nisu provele učinkovitu kaznenu istragu smrtnih stradanja tijekom prosvjeda 21. siječnja 2011.; poziva vlasti da bez odgode zajamče pravdu žrtvama događaja toga dana;

27.  pohvaljuje vjersku toleranciju i dobru suradnju vjerskih zajednica; potiče mjerodavne vlasti i vjerske zajednice da u skladu s Ustavom surađuju na očuvanju i širenju vjerskog razumijevanja; smatra ključnim spriječiti islamsku radikalizaciju ciljanim pristupom obavještajnih tijela, tijela za provedbu zakona i pravosudnih institucija, uključujući poticanjem na odustajanje i reintegraciju stranih boraca koji su se vratili, suzbijanjem nasilnog ekstremizma u suradnji s organizacijama civilnog društva i vjerskim zajednicama te intenziviranjem regionalne i međunarodne suradnje u tom području; pohvaljuje sveobuhvatan zakonski okvir zemlje za sprječavanje i borbu protiv financiranja terorizma; snažno potiče da se svim mjerama zajamči da se u svim okolnostima poštuju ljudska prava i temeljne slobode u skladu s međunarodnim normama; ističe ključnu ulogu posebnih obrazovnih programa u procesu sprječavanja radikalizacije te u rehabilitaciji i socijalnoj reintegraciji pojedinaca;

28.  žali što u protekloj godini nije postignut napredak u području slobode medija; ponovno naglašava ključnu važnost profesionalnih i neovisnih privatnih i javnih medija; zabrinut je zbog političkog utjecaja na medije i raširene samocenzure među novinarima; napominje da se zakon o audiovizualnim medijima sporo provodi i da dolazi do kašnjenja u popunjavanju praznih mjesta u Tijelu za audiovizualne medije; poziva na mjere za podizanje profesionalnih i etičkih standarda i pretežnost ugovora na neodređeno vrijeme za novinare kako bi se povećala transparentnost oglašavanja vlade u medijima i zajamčile neovisnost, nepristranost i odgovornost regulatornog tijela i javne radiotelevizije, posebno u pogledu predstojećih parlamentarnih izbora; ponovno naglašava potrebu za dovršetkom i donošenjem unutarnjeg statuta javne radiotelevizije RTSH te dovršetkom postupka prijelaza na digitalnu televiziju;

29.  pozdravlja poboljšanja u fiskalnoj konsolidaciji i bolje rezultate u pogledu lakoće poslovanja te trud uložen u borbu protiv sive ekonomije; napominje, međutim, trajne manjkavosti u vladavini prava i zamršen regulatorni okvir, što ima nepovoljan učinak na ulaganja; zabrinut je što doznake migranata predstavljaju važan pokretač domaće potražnje; snažno potiče mjerodavne vlasti da poduzmu korake za poboljšanje izvršavanja ugovora i ubiranja poreza te da radi ostvarivanja bolje klime poslovanja nastave s provedbom pravosudne reforme; zabrinut je zbog visoke razine izravne nabave i nekonkurentnih natječaja te dodjeljivanja dugoročnih ugovora o eksternalizaciji i javno-privatnim partnerstvima koji su od upitnog utjecaja za javni interes;

30.  preporučuje nadležnim tijelima da ubrzaju izgradnju ključnih infrastrukturnih projekata kao što su željeznička pruga i moderna autocesta između Tirane i Skoplja kao sastavni dio VIII. koridora;

31.  primjećuje sa zabrinutošću ograničene upravne kapacitete u provedbi zakona o zaštiti okoliša te loše gospodarenje otpadom i vodama, što često dovodi do kaznenih djela u području zaštite okoliša koja prijete albanskim gospodarskim resursima i prepreka su na putu do gospodarstva s učinkovitim korištenjem resursa; naglašava potrebu za poboljšanjem kvalitete procjena učinka na okoliš i jamčenjem javnog sudjelovanja i savjetovanja s civilnim društvom u relevantnim projektima; ističe, međutim, ključnu važnost ostvarivanja ciljeva u području klimatskih promjena bez negativnog utjecaja na bioraznolikost, krajolik, vodne resurse, floru i faunu te pogođeno lokalno stanovništvo; duboko je zabrinut zbog činjenice da se, prema Komisiji, 44 od 71 projekta izgradnje hidroelektrana odvija u zaštićenim područjima;

32.  naglašava da ekološki utjecaj hidroelektrana često nije ispravno ocijenjen kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim standardima i odgovarajućim zakonodavstvom EU-a o prirodi; savjetuje vladi da razmisli o uspostavi Nacionalnog parka Vjosa duž cijelog toka rijeke te da odustane od planova za izgradnju novih hidroelektrana na rijeci Vjosi i njezinim pritocima; snažno potiče na dodatno usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a u području energetike, posebice na usvajanje nacionalne energetske strategije s ciljem povećanja energetske neovisnosti i učinkovitosti; pozdravlja Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije za razdoblje 2015. – 2020.;

33.  napominje da učinkovita provedba prava vlasništva tek predstoji; snažno potiče na završetak procesa upisa vlasništva, povrata i naknada kao i na ažuriranje i učinkovitu provedbu strategije o pravu vlasništva za razdoblje 2012. – 2020.; nadalje potiče vlasti da u tom smislu izrade plan s jasnim odgovornostima i rokovima te da provedu kampanju javnog informiranja kako bi se bivše vlasnike obavijestilo o njihovim pravima i obvezama koji se odnose na povrat vlasništva; poziva na poboljšanje transparentnosti, pravne sigurnosti i jednako postupanje u odnosu na zakon o kompenzaciji za imovinu zaplijenjenu za vrijeme komunizma; poziva na imenovanje nacionalnog koordinatora za prava vlasništva i ubrzanje postupka za registraciju i mapiranje vlasništva, uključujući digitalizaciju vlasništva;

34.  ističe važnost istraživanja u postupku otkrivanja kaznenih djela počinjenih od strane bivšeg komunističkog režima, kao i moralnu, političku i pravnu odgovornost državnih institucija u tom procesu; poziva vlasti da izrade odgovarajuće zakonodavne mjere za pomoć rehabilitaciji žrtava, uključujući kompenzaciju pojedinaca i njihovih obitelji te da ponište sve politički motivirane sudske odluke koje su i dalje na snazi; snažno potiče državne institucije da istraže i privedu pravdi počinitelje zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom komunističke diktature;

35.  napominje da je rješavanje komunističke prošlosti od ključne važnosti kad je riječ o suočavanju s kršenjem ljudskih prava i dobivanju istine i pravde za žrtve; pozdravlja Zakon o uspostavi tijela za otvaranje dosjea Sigurimi; pozdravlja istraživanje koje su proveli predstavništvo OESS-a i njemačko veleposlanstvo o javnosti i njezinu poznavanju i percepciji komunističke prošlosti u Albaniji te očekivanjima za budućnost; smatra da će ti napori pomoći u ostvarenju dijaloga o prošlosti te izgradnji očekivanja za budućnost;

36.  naglašava važnost jačanja društvenog dijaloga, angažmana organizacija civilnog društva, kapaciteta socijalnih partnera i mehanizama za primjenu socijalnih prava; snažno potiče vladu da modernizira obrazovni sustav kako bi se izgradilo uključivije društvo, smanjile nejednakosti i diskriminacija te kako bi mladi naraštaji posjedovali više vještina i znanja; naglašava važnost podrške u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći obrazovnim i društvenim politikama te politikama zapošljavanja;

37.  poziva albanske vlasti da ojačaju svoje politike prema ljudima s invaliditetom koji se i dalje suočavaju s teškoćama u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama te donošenju odluka, uključujući prepreke koje ih sprječavaju u slobodnom uživanju prava glasa;

38.  napominje sa zabrinutošću da je opet porastao broj zahtjeva za azil koje su Albanci podnijeli u državama članicama EU-a i koji se smatraju neosnovanima; snažno potiče vladu da hitno i odlučno djeluje kako bi pristupila rješavanju tog problema te da u tom pogledu pojača aktivnosti podizanja razine osviještenosti, socioekonomske potpore i prevencije, kao i da se uhvati u koštac s uzročnim čimbenicima povezanima sa strukturnim nedostacima u politici socijalne zaštite te obrazovnoj i zdravstvenoj politici; naglašava potrebu da se Glavnoj upravi za granice i migracije i pograničnoj policiji osiguraju dostatni ljudski resursi te da se poboljša odgovarajuća međuinstitucijska suradnja radi boljeg praćenje nezakonitih migracija;

39.  pohvaljuje Albaniju na tome što se kontinuirano u cijelosti ravna prema relevantnim deklaracijama EU-a i zaključcima Vijeća, čime pokazuje jasnu predanost europskoj integraciji i solidarnosti; naglašava važnost i potrebu trajnog konstruktivnog doprinosa Albanije političkoj stabilnosti u regiji;

40.  pozdravlja odluku Albanskih vlasti da se vanjska politika te zemlje uskladi s Odlukom Vijeća (ZVSP) 2016/1671 produljenjem mjera ograničavanja protiv Rusije;

41.  ističe važnost osiguranja dobrosusjedskih odnosa, koji su i dalje ključni kao sastavni element procesa proširenja, kao i procesa stabilizacije i pridruživanja, pozdravlja konstruktivnu i proaktivnu ulogu Albanije u promicanju regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa s drugim zemljama kandidatkinjama i susjednim državama članicama EU-a; pozdravlja sudjelovanje Albanije u inicijativi „Zapadnobalkanska šestorka”;

42.  pohvaljuje i Albaniju i Srbiju na njihovoj kontinuiranoj predanosti poboljšanju bilateralnih odnosa i jačanju regionalne suradnje na političkom i društvenom planu, primjerice u sklopu Regionalnog ureda za suradnju mladih sa sjedištem u Tirani; potiče obje zemlje da nastave dobru suradnju radi promicanja pomirenja u toj regiji, osobito putem programa za mlade, poput onih dostupnih u okviru pozitivnog programa za mlade na zapadnom Balkanu;

43.  prima na znanje nedavne napetosti u odnosima između Albanije i Grčke te objema stranama preporučuje izbjegavanje djelovanja ili izjava koje bi mogle negativno utjecati na međunarodne odnose;

44.  ponavlja zahtjev da Komisija u svoja izvješća uvrštava informacije o podršci iz Instrumenta pretpristupne pomoći Albaniji te uspješnosti provedenih mjera, u prvom redu o podršci Instrumenta pretpristupne pomoći za provedbu ključnih prioriteta i relevantnih projekata;

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladi i parlamentu Albanije.


Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2016.
PDF 302kWORD 62k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o izvješću Komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. (2016/2313(INI))
P8_TA(2017)0037A8-0026/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine (BiH), s druge strane,

–  uzimajući u obzir Protokol o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji je parafiran 18. srpnja 2016. i potpisan 15. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir zahtjev BiH za članstvo u Europskoj uniji od 15. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. lipnja 2003. o zapadnom Balkanu i prilog naslovljen „Solunski program za zapadni Balkan: kretanje prema europskoj integracijiˮ,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. rujna 2016. o zahtjevu za članstvo u EU-u koji je podnijela BiH,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva EU-a od 13. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir prvi sastanak Parlamentarnog odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan u Sarajevu 5. i 6. studenoga 2015., prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održan 11. prosinca 2015. te prvi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU-a održan 17. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir završnu izjavu predsjednika sastanka na vrhu o zapadnom Balkanu održanog u Parizu 4. srpnja 2016. te preporuke organizacija civilnog društva za sastanak na vrhu u Parizu 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini i povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju od 1. kolovoza 2016. o suglasnosti vlasti Bosne i Hercegovine oko ključnih mjera na putu te zemlje prema EU-u;

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini i povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju od 17. rujna 2016. nakon odluke Ustavnog suda BiH o Danu Republike Srpske,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. studenoga 2016. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a” (COM(2016)0715) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2016.” (SWD(2016)0365),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog Revizorskog suda naslovljeno „Pretpristupna pomoć EU-a za jačanje administrativnih kapaciteta na zapadnom Balkanu: metarevizija”(1),

–  uzimajući u obzir 50. izvješće visokog predstavnika za provedbu mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini Vijeću sigurnosti UN-a(2),

–  uzimajući u obzir izjavu Njegove Ekscelencije g. Joãoa Valea de Almeide, šefa Delegacije Europske unije pri Ujedinjenim narodima, iz studenoga 2016. u ime Europske unije i njezinih država članica, koju je dao u raspravi Vijeća sigurnosti o temi „Situacija u Bosni i Hercegovini”,

–  uzimajući u obzir Program reformi za BiH za razdoblje 2015. – 2018. donesen u srpnju 2015. i koordinacijski mehanizam koji su 23. kolovoza 2016. usvojili Vijeće ministara BiH i vlade Federacije BiH i Republike Srpske,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o toj zemlji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0026/2017),

A.  budući da je EU i dalje posvećen europskoj perspektivi BiH te njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i jedinstvu; budući da je na putu prema integraciji EU-a postignut napredak; budući da je Vijeće zatražilo od Komisije da pripremi mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo;

B.  budući da je 9. prosinca 2016. u Sarajevu povjerenik Komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju predao upitnik vlastima BiH;

C.  budući da će se suspenzija autonomnih trgovinskih mjera prekinuti nakon što se protokol o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpiše i privremeno primijeni;

D.  budući da su s pomoću programa reformi za Bosnu i Hercegovinu u razdoblju 2013. – 2018. vlasti na svim razinama priznale hitnu potrebu da se pokrene postupak oporavka i osuvremenjivanja gospodarstva u cilju otvaranja novih radnih mjesta i poticanja održivog, učinkovitog, društveno pravednog i stabilnoga gospodarskog rasta; budući da je BiH pokazala predanost i spremnost za daljnje socioekonomske reforme potrebne za smanjenje nezaposlenosti mladih koja je još uvijek previsoka;

E.  budući da je neovisno, funkcionalno i stabilno pravosuđe važno kako bi se ostvarili vladavina prava i napredak na putu prema pristupanju EU-u;

F.  budući da i dalje postoje izazovi u pogledu održivosti procesa pomirenja; budući da će se napretkom u procesu pristupanju EU-u dodatno pospješiti proces pomirenja;

G.  budući da BiH i dalje nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav;

H.  budući da je korupcija, uključujući korupciju na najvišoj razini, i dalje raširena;

I.  budući da i dalje postoji 74 000 interno raseljenih osoba i znatan broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u susjednim zemljama, cijeloj Europi i diljem svijeta te 6808 nestalih osoba;

J.  budući da je obrazovanje ključno u stvaranju i promicanju tolerantnog i uključivog društva te poticanju kulturnog, religijskog i etničkog razumijevanja u zemlji;

K.  budući da je BiH također potpisnik Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991.);

L.  budući da se (potencijalne) zemlje kandidatkinje ocjenjuju na temelju vlastitih zasluga te budući da raspored pristupanja ovisi o brzini i kvaliteti provedbe nužnih reformi;

1.  pozdravlja činjenicu da Vijeće razmatra zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u kao i podnošenje upitnika i sa zanimanjem iščekuje mišljenje Komisije o utemeljenosti tog zahtjeva; poziva mjerodavne vlasti u BiH na svim razinama da se aktivno uključe u taj postupak te surađuju i međusobno se usklađuju u sudjelovanju u postupku davanja mišljenja Komisije tako što će na upite Komisije pružiti jedinstvene i dosljedne odgovore; ističe da će ta praksa također biti dokaz funkcionalnosti države; ponavlja da je postupak pristupanja EU-u uključiv postupak u kojemu sudjeluju svi javni dionici;

2.  cijeni i pozdravlja ulogu tripartitnog predsjedništva kao važnog čimbenika u pružanju poticaja svim drugim institucijskim akterima na svim razinama da ulože napore u izvršavanje svoje uloge u cjelovitom postupku približavanja zemlje EU-u;

3.  pozdravlja ostvareni napredak u provedbi Programa reformi za razdoblje 2015. – 2018., kao i odlučnost te zemlje da nastavi s institucijskim i socioekonomskim reformama; podsjeća da je obnovljeni pristup EU-a prema BiH potaknut teškim socioekonomskim uvjetima u zemlji te kao odgovor na sve veće nezadovoljstvo građana; primjećuje da je stanje sada donekle bolje, ali ističe da je potrebna koordinirana i uravnotežena provedba programa reformi u skladu s akcijskim planom kako bi se diljem zemlje dogodile stvarne promjene i postiglo konkretno poboljšanje života svih građana BiH;

4.  poziva da se nastavi niz reformi kako bi se BiH preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu temeljenu na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana; izražava žaljenje zbog toga što etničke i političke podjele prouzročene, duboko ukorijenjenim dezintegracijskim tendencijama, zbog koji je nemoguć normalan demokratski razvoj, te daljnja politizacija javne uprave često otežavaju zajedničke napore za ostvarenje reformi; ističe i da BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uvjeti; poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja, kako bi se zajamčilo da se svi građani mogu kandidirati, da mogu biti izabrani i da mogu obnašati funkcije na svim političkim razinama pod jednakim uvjetima; smatra da je ključno održati konsenzus o pristupanju EU-u i usklađeno djelovati u pogledu vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, reformu pravosuđa i javne uprave; jednako tako ističe potrebu da naglasak i dalje bude na učinkovitim društvenim i gospodarskim reformama koje moraju ostati prioritet;

5.  pozdravlja dogovor o uspostavi mehanizma za koordinaciju o pitanjima vezanim za EU u cilju poboljšanja funkcionalnosti i učinkovitosti u postupku pristupanja, uključujući u pogledu financijske pomoći EU-a, i omogućivanja bolje interakcije s EU-om; poziva na njegovu brzu provedbu; poziva na učinkovitu suradnju i komunikaciju među svim razinama vlasti i s EU-om radi lakšeg usklađivanja i provedbe pravne stečevine te na davanje zadovoljavajućih odgovora na upite Komisije u okviru postupka davanja mišljenja; smatra neprihvatljivim da Vlada Republike Srpske pokušava uspostaviti usporedne komunikacijske kanale usvajanjem odredbi o izravnom izvješćivanju Europske komisije; poziva na daljnje jačanje uloge i kapaciteta Direkcije za europske integracije kako bi u potpunosti preuzela dužnosti koordinacije u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te općenito u procesu pristupanja;

6.  izražava zadovoljstvo zbog potpisivanja protokola o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se privremeno primjenjuje od 1. veljače 2017. i kojim se automatski ponovno uvode autonomne trgovinske mjere koje su bile obustavljene od 1. siječnja 2016. raduje se brzoj i neometanoj ratifikaciji Protokola;

7.  izražava žaljenje zato što, zbog pokušaja da se u glasačka pravila Odbora za stabilizaciju i pridruživanje uvede etničko blokiranje, još nije usvojen Poslovnik Odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji stoga ne može biti pravilno osnovan pa je BIH ostala jedina država kandidatkinja u kojoj takvo tijelo nije mogla biti u potpunosti uspostavljeno; potiče predsjedavajuća tijela Parlamenta BiH da odmah pronađu rješenje kako bi se ispunili zahtjevi institucijskog i pravnog okvira EU-a te omogući ozbiljan parlamentarni nadzor nad postupkom pristupanja; podsjeća na to da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zahtijeva donošenje Poslovnika i da njegovo nedonošenje podrazumijeva izravno kršenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

8.  pozdravlja određeno poboljšanje izbornog zakona u skladu s preporukama OESS-a/ODIHR-a; napominje da su se lokalni izbori održani 2. listopada 2016. općenito održali bez većih nepravilnosti; izražava žaljenje što je nakon šest godina zbog stalnih neslaganja između političkih čelnika građanima Mostara ponovno uskraćeno njihovo demokratsko pravo da izaberu svoje lokalne predstavnike; poziva na brzu provedbu presude Ustavnog suda o Mostaru izmjenom izbornog zakonodavstva i gradskog statuta; snažno osuđuje neprihvatljivo nasilje nad službenicima koji rade na izborima u Stolcu i poziva nadležna tijela da riješe situaciju poštujući vladavinu prava, a što uključuje istragu nad svim činovima nasilja i izbornim nepravilnostima, kao i kazneni progon počinitelja; prima na znanje da je središnja izborna komisija BiH poništila izbore u Stolcu i poziva na održavanje ponovljenih izbora prema demokratskim standardima, na miran način i u atmosferi tolerancije;

9.  izražava žaljenje zato što iskazana politička predanost borbi protiv korupcije nije polučila konkretne rezultate; ističe da ne postoji evidencija istaknutih slučajeva te da je pravni i institucijski okvir za suzbijanje sustavne korupcije u područjima kao što su financiranje političkih stranaka, javna nabava, sukob interesa i objava imovinskih kartica slab i neprimjeren; potvrđuje napredak u donošenju akcijskih planova za borbu protiv korupcije i osnivanju tijela za sprječavanje korupcije na raznim razinama vlasti te poziva na dosljednu i brzu provedbu tih odluka; sa zabrinutošću napominje da fragmentiranost i slaba suradnja među agencijama smanjuju učinkovitost mjera za borbu protiv korupcije; poziva na veću profesionalnu specijalizaciju policije i pravosuđa preko odgovarajućih kanala za koordinaciju; ističe da je potrebno uvesti evidenciju učinkovitog nadzora financiranja političkih stranki i izbornih kampanja, razraditi transparentne postupke zapošljavanja u širem javnom sektoru i ukloniti korupciju iz postupka javne nabave;

10.  ističe da su rezultati popisa stanovništva iz 2013. važan temelj za pružanje zadovoljavajućeg odgovora na upitnik Komisije i da su ključni za učinkovito socioekonomsko planiranje; pozdravlja konačnu ocjenu međunarodne promatračke operacije u kojoj je zaključeno da je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini bio u cijelosti proveden u skladu s međunarodnim standardima; žali zbog toga što je Republika Srpska odbila priznati da su rezultati popisa stanovništva zakoniti, a vlasti Republike Srpske objavile su svoje rezultate koji se razlikuju od onih koje je potvrdila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; traži od vlasti Republike Srpske da ponovno razmotre svoj postupak; poziva agencije za statistiku BiH da ostvare znatan napredak u tom ključnom području i da usklade svoje statistike i metodologije sa standardima Eurostata;

11.  podsjeća da je postojanje profesionalne i djelotvorne javne uprave usmjerene k ostvarenju učinka osnova procesa integracije za svaku državu koja nastoji postati članicom EU-a; izražava zabrinutost zbog daljnje fragmentacije i politizacije javne uprave, što otežava institucijske i zakonodavne reforme te pružanje javnih usluga građanima čine kompliciranim i skupim; hitno poziva na usklađeniji pristup razvoju i koordinaciji politika na svim razinama vlasti, depolitizaciju javne uprave i javnog sektora te bolje srednjoročno planiranje, kao i na jasnu strategiju upravljanja javnim financijama;

12.  ponovno izražava svoju zabrinutost zbog stalne fragmentacije u četiri zasebna pravna sustava; ističe da je potrebno hitno riješiti sve postojeće nedostatke u pravosuđu, povećati neovisnost i učinkovitost pravosuđa, uključujući i od političkog pritiska, te se boriti protiv korupcije u pravosuđu i provoditi prikladne postupke za izvršavanje sudskih odluka; apelira na hitno donošenje akcijskog plana za provedbu reforme pravosuđa u razdoblju 2014. – 2018.; poziva na punu provedbu zakona o zaštiti djece i djelotvornu pravnu zaštitu djece; pozdravlja donošenje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na državnoj razini i uvođenje smjernica za sprječavanje sukoba interesa koje je uvelo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće te sastavljanje planova o utvrđivanju integriteta i disciplinskim mjerama;

13.  poziva na povećanje ukupne učinkovitosti pravosuđa, povećanje transparentnosti i objektivnosti u postupku imenovanja novih sudaca i tužitelja te jačanje mehanizama odgovornosti i integriteta u pravosuđu; ističe potrebu da se osnaže mehanizmi za sprječavanje sukoba interesa i uspostave mehanizmi za transparentnost financijskih izvještaja i imovinskih kartica u pravosuđu; konstatira važnu ulogu Strukturiranog dijaloga o pravosuđu u rješavanju nedostataka u pravosudnom sustavu BiH; poziva na to da se donese zakonodavno rješenje kojim će se pratiti učinkovitost obrade predmeta u čitavoj BiH;

14.  izražava žaljenje što se ne provodi velik broj odluka Ustavnog suda, uključujući odluku o poštovanju osnovnih demokratskih prava građana Mostara kada je riječ o glasanju na lokalnim izborima; poziva na hitnu provedbu svih tih odluka; posebno ističe odluku Ustavnog suda o Danu Republike Srpske koja je odbačena na referendumu održanom 25. rujna 2016.; smatra da je to ozbiljno kršenje Mirovnog sporazuma iz Daytona te napad na pravosuđe i vladavinu prava; ističe potrebu za dijalogom, a ne unilateralnim inicijativama; ističe da su nacionalističke i populističke mjere i retorika glavne prepreke razvoju te da je poštovanje vladavine prava i ustavnog okvira te zemlje od ključne važnosti za napredak na putu prema EU-u i očuvanju mira i stabilnosti u BiH;

15.  snažno osuđuje Zakon o radu u Republici Srpskoj koji je i dalje na snazi, a kojim se potkopavaju temeljna demokratska prava slobode okupljanja, slobode udruživanja i slobode medija, kao i odredbu o smrtnoj kazni u Republici Srpskoj; zahtijeva punu provedbu Zakona o slobodi pristupa informacijama; potiče vlasti da brzo provedu dodatni protokol uz konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu u vezi s kriminalizacijom činova rasističke i ksenofobne naravi koji su počinjeni preko računalnih sustava;

16.  poziva vođe svih strana da se suzdrže od nacionalističke i secesionističke retorike koja pogoduje razdoru i polarizira društvo te od radnji kojima se ugrožavaju kohezija, suverenitet i integritet zemlje; umjesto toga poziva da se ozbiljno uključe u reforme kojima će se poboljšati socioekonomsko stanje svih građana BiH, stvoriti demokratska, uključiva i funkcionalna država te kojima će se zemlja približiti EU-u;

17.  naglašava važnost nedavne odluke Ustavnog suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine;

18.  konstatira zadovoljavajuću suradnju na slučajevima ratnih zločina s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i potiče na veću regionalnu suradnju u pogledu procesuiranja slučajeva ratnih zločina; izražava zabrinutost da se u procesuiranju slučajeva ratnih zločina primjenjuju različiti zakonski standardi; pozdravlja činjenicu da se uhvatilo u koštac s neriješenim slučajevima ratnih zločina te da je ostvaren daljnji napredak u uspješnom procesuiranju slučajeva ratnih zločina koji uključuju seksualno nasilje; pozdravlja sporazum koji su potpisali Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo financija i trezora BiH za financiranje aktivnosti tužiteljstava i sudova u BiH za procesuiranje ratnih zločina;

19.  oštro osuđuje odluku Narodne skupštine Republike Srpske iz listopada 2016. da oda priznanje bivšim čelnicima Republike Srpske osuđenima za ratne zločine; hitno poziva na to da se iskaže poštovanje žrtvama ratnih zločina i da se promiče pomirba; podsjeća sve političke vođe i institucije u BiH da su odgovorni za objektivnu procjenu događaja iz ratnih vremena u interesu istine, pomirenja i mirne budućnosti te za izbjegavanje zlouporabe pravosuđa u političke svrhe;

20.  pozdravlja napredak ostvaren u pogledu procesuiranja ratnih zločina koji uključuju seksualno nasilje i potiče vlasti BiH da žrtvama seksualnog nasilja dodatno pojednostave pristup pravosuđu, među ostalim tako što će im omogućiti besplatnu pravnu pomoć, psihosocijalne usluge i usluge zdravstvene skrbi; traži da prava na odštetu žrtvama seksualnog nasilja budu dosljedno priznata;

21.  napominje da je ostvaren napredak kada je riječ o obnovi domova te povratu prava vlasništva i posjeda izbjeglicama i interno raseljenim osobama koje su raseljene tijekom rata u Bosni; poziva mjerodavne vlasti da pojednostave njihov pristup zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i obrazovanju te da posvete dodatnu pažnju naknadi štete za imovinu koja se ne može vratiti;

22.  zabrinut je zbog trajno velikog broja osoba nestalih u ratu; poziva nadležna tijela da se više posvete rješavanju pitanja njihove nerazjašnjene sudbine, uključujući i boljom suradnjom između dva entiteta; ističe da je rješavanje ovog pitanja od ključne važnosti za pomirenje i stabilnost u regiji;

23.  izražava zabrinutost zbog situacije u zdravstvenom sustavu u Bosni i Hercegovini kod kojega je korupcija u zemlji najizraženija; poziva nadležna tijela da provode nadzor kako ne bi bilo diskriminacije u pristupu zdravstvenoj skrbi;

24.  napominje da je ostvaren izvjestan napredak u borbi protiv organiziranog kriminala; izražava međutim zabrinutost zbog nedostatka dosljednog pristupa u borbi protiv organiziranog kriminala zbog brojnih akcijskih planova raznih tijela kaznenog progona na različitim razinama; ističe da je potrebno još više ojačati međuagencijski okvir za suradnju; pozdravlja zajedničke istrage, no poziva na više koordiniranih operacija i bolju razmjenu informacija; poziva na poboljšanje kapaciteta tijela kaznenog progona, pa i onih za borbu protiv terorizma; poziva nadležna tijela da u tu svrhu poduzmu mjere u pogledu borbe protiv financiranja terorizma i pranja novca i na povećanje kapaciteta za provedbu financijskih istraga; pozdravlja potpisivanje Sporazuma o strateškoj i operativnoj suradnji s Europolom u cilju borbe protiv prekograničnog kriminala, među ostalim i razmjenom informacija i zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti; potiče i na sklapanje sporazuma o suradnji s Eurojustom;

25.  naglašava potrebu za većim suprotstavljanjem trgovini ljudima; poziva Federaciju da što prije promijeni kazneni zakon kako bi se zabranili svi oblici trgovine ljudima čije su žrtve u 80 % slučajeva žene i djevojčice;

26.  poziva na jačanje mehanizama za prikupljanje, razmjenu i analizu podataka o migracijama s obzirom na to da statistike pokazuju porast broja osoba koje dolaze u BiH iz država visokog migracijskog rizika; poziva nadležne vlasti da sa svim izbjeglicama i migrantima koji traže azil ili prelaze preko njenog teritorija postupaju u skladu s međunarodnim pravom i pravom EU-a te da prošire regulatorni okvir o migracijama i azilu, da poboljšaju međuinstitucijsku koordinaciju i da stvore potrebne kapacitete; poziva Europsku komisiju da nastavi svoj rad na pitanjima povezanima s migracijama sa svim zemljama zapadnog Balkana kako bi se zajamčilo da se slijede europske i međunarodne norme i standardi;

27.  ističe da polarizacija u zemlji, uz pogoršanje socioekonomske situacije, posebice u pogledu mladih, dovodi do neposredne opasnosti od širenja radikalizma; poziva na hitno povećanje napora u borbi protiv radikalizacije te daljnjih mjera za identifikaciju, prevenciju i zaustavljanje kretanja stranih boraca i kanala novca koji se ne može pratiti, a koji je namijenjen daljnjoj radikalizaciji, uključujući preko bliske suradnje s relevantnim službama država članica i zemalja u regiji i provedbom relevantnih zakona; poziva na bolju suradnju između obavještajno-sigurnosnih službi i policije; potiče na odlučno zaključenje i sankcioniranje slučajeva govora mržnje i širenja ekstremističkih ideologija putem društvenih medija; poziva na brzo uvođenje programa za deradikalizaciju i sprječavanje radikalizacije mladih u suradnji s civilnim društvom putem sveobuhvatnog obrazovanja o ljudskim pravima kako bi se pridonijelo zaustavljanju propagande o radikalizaciji i stvorila socijalna kohezija među djecom i mladima; potiče u tom smislu veće sudjelovanje mladih u demokratskom političkom procesu; poziva nadležne vlasti da se bore protiv vjerskog ekstremizma; sa zabrinutošću napominje da diljem zemlje postoje zajednice koje su se radikalizirale i ističe važnu ulogu vjerskih vođa, nastavnika i ukupnog obrazovnog sustava u ovom pogledu; nadalje ističe potrebu za pružanje instrumenata za reintegraciju i društvenu rehabilitaciju te poboljšanje i unaprijeđenije sredstava za deradikalizaciju;

28.  prima na aktivan angažman Zajedničkog parlamentarnog povjerenstva za sigurnost i obranu u jamčenju demokratske kontrole nad oružanim snagama BiH; sa zabrinutošću napominje da postoje velike zalihe oružja i municije i apelira na potpuno iskorjenjivanje oružja koje građani nezakonito posjeduju; jednako je zabrinut zbog neprimjereno skladištenih velikih zaliha streljiva i oružja pod nadležnošću oružanih snaga; ističe važnost rješavanja pitanja trgovine oružjem i poziva na jačanje suradnje BiH i EU-a u vezi s tim pitanjem; poziva na sveobuhvatan pristup rješavanju preostalih izazova čišćenja zemlje od mina do 2019.;

29.  smatra da je ključno povećati ulogu javnosti u donošenju odluka te da se građani, posebice mladi, više uključe u proces pristupanja EU-u; ponavlja svoje zahtjeve za uspostavom transparentnih i uključivih javnih mehanizama za savjetovanje s organizacijama civilnog društva na svim razinama vlade kao i za uvođenjem transparentnih i nediskriminatornih procedura za dodjelu javnih sredstava organizacijama civilnog društva; ističe da je civilno društvo fragmentirano te institucijski i financijski slabo, što utječe na njegovu održivost i neovisnost; poziva na daljnju potporu EU-a, stvaranje boljih mehanizama suradnje između vlade i organizacija civilnog društva, uključujući razvoj strateškog okvira za suradnju i konkretnije uključivanje organizacija civilnog društva u proces pristupanja EU-u; osuđuje opetovane kampanje klevetanja i nasilne napade na predstavnike organizacija civilnog društva i branitelje ljudskih prava;

30.  ističe da je potrebno znatno poboljšanje u strateškom, pravnom, institucijskom i političkom okviru poštovanja ljudskih prava; poziva na donošenje državne strategije za ljudska prava i nediskriminaciju te daljnje mjere kojima će se osigurati učinkovita provedba međunarodnih instrumenata za ljudska prava koje je BiH potpisala i ratificirala; poziva na brzo donošenje zakona o reformi institucije ombudsmana BiH; poziva na pridržavanje preporuka Međunarodnog koordinacijskog odbora i Venecijanske komisije prilikom njegovog donošenja; zabrinut je zbog toga što Ured ombudsmana ne funkcionira pravilno zbog nedostatka odgovarajućih ljudskih resursa i ozbiljnih financijskih ograničenja; poziva nadležna tijela Bosne i Hercegovine na federalnoj razini, kao i nadležna tijela Republike Srpske da omoguće djelovanje ombudsmana za ljudska prava;

31.  zabrinut je zbog stalne diskriminacije osoba s invaliditetom u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i pristupa zdravstvenoj skrbi; poziva na donošenje jedinstvenog nacionalnog akcijskog plana o pravima osoba s invaliditetom; poziva na usvajanje sveobuhvatne i integrirane strategije za socijalno uključivanje i zastupanje romske zajednice; poziva na bolje usmjeravanje socijalne pomoći kako bi se obuhvatile najranjivije skupine građana; pozdravlja činjenicu da su neke vlade i parlamenti počeli raspravljati o pravima pripadnika LGBTI zajednice i donositi konkretne mjere za njihovu zaštitu; poziva na jamčenje sigurnosti i prava na okupljanje pripadnika LGBTI zajednice; pozdravlja izmjene Zakona BIH protiv diskriminacije na temelju kojih su dob, invaliditet, spolna orijentacija i rodni identitet postaju razlozi za moguću diskriminaciju; poziva na njegovu brzu provedbu; pozdravlja uvođenje zabrane zločina iz mržnje u amandmanima Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine; potiče na uključivanje obrazovanja o zločinima iz mržnje u kurikule i programe osposobljavanja policijskih službenika, tužitelja i sudaca te na poboljšanje suradnje između policije i pravosudnih tijela u progonu slučajeva zločina iz mržnje; potiče na stavljanje izvan snage odredbe o smrtnoj kazni u Ustavu entiteta Republike Srpske;

32.  poziva da se nastave napori za daljnje jačanje sustava zaštite djece kako bi se spriječilo i riješilo pitanje nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i iskorištavanja djece; preporučuje da se više sredstava izdvoji za prevenciju i daljnja poboljšanja koordinacije između zajednice i vlade u pogledu zaštite djece; poziva na provedbu Akcijskog plana za djecu BiH 2015. – 2018.;

33.  napominje da je u širokoj mjeri usvojen pravni okvir za zaštitu manjina te da je usklađen s Okvirnom konvencijom Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina; pozdravlja ponovno pokretanje Vijeća nacionalnih manjina Federacije Bosne i Hercegovine; zabrinut je da se postojeći zakoni ne provode zbog stalnog manjka koordinacije između države i entiteta, a državna strateška platforma za nacionalne manjine još uvijek nije donesena; izražava žaljenje što su nacionalne manjine i dalje slabo prisutne i nedovoljno sudjeluju u političkim i javnim raspravama i u medijima;

34.  poziva da se i dalje nastave napori za promicanje rodne ravnopravnosti i povećanje sudjelovanja žena u političkom i javnom životu i zapošljavanju kako bi se poboljšala njihova socioekonomska situacija i općenito jačala prava žena; napominje da su pravne odredbe kojima se propisuje ravnopravnost žena i muškaraca u širokoj mjeri usvojene, ali je njihova provedba i dalje neučinkovita; sa zabrinutošću napominje da još uvijek postoji diskriminacija u pogledu majčinstva prilikom zapošljavanja te da entiteti i kantoni nemaju usklađeno zakonodavstvo u pogledu rodiljnog i roditeljskog dopusta; nadalje ističe da se neučinkovito provode postojeće aktivne mjere tržišta rada čiji je cilj potpora u zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih osoba i ranjivih skupina, kao što su osobe s invaliditetom; ističe važnost povećanja stope djevojaka koje završavaju osnovnu i srednju školu, posebice pripadnica romske zajednice;

35.  ističe važnost učinkovite provedbe zakonodavstva o prevenciji i zaštiti od rodno uvjetovanog nasilja u skladu s međunarodnim konvencijama koje se bave prevencijom i zaštitom od nasilja u obitelji koje je BiH potpisala i ratificirala; pozdravlja obvezu nadležnih tijela o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; poziva na usklađivanje zakonodavstva i javnih politika s Istanbulskom konvencijom: traži da žene koje su preživjele nasilje budu obaviještene o dostupnim oblicima potpore i pomoći, da se osnuju krizni centri za žrtve silovanja i drugih oblika spolnog nasilja, da se kriminaliziraju kazneno djelo praćenja, prisilni brak i genitalno sakaćenje; zabrinut je zbog nedostatka sustavnog vođenja evidencije o rodno uvjetovanom nasilju;

36.  duboko žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav; odlučno zahtijeva da se hitno ostvari napredak u tom pogledu kako bi se poboljšala europska perspektiva te zemlje; ističe da bi provedba tih presuda doprinijela uspostavi demokratskog i potpuno funkcionalnog društva u kojem su svima zajamčena jednaka prava; ponavlja da nedostatak provedbe ovih presuda omogućuje očitu diskriminaciju građana BiH što se suprotstavlja vrijednostima EU-a;

37.  izražava zabrinutost zbog slučajeva političkog pritiska na novinare i njihova zastrašivanja, što uključuje fizičke i verbalne napade koje su počinili visoki dužnosnici i bivši dužnosnici kao i zbog nedovoljne transparentnosti vlasništva medija; također izražava zabrinutost zbog građanskih parnica za klevetu protiv ključnih medijskih kuća i novinara; ističe potrebu za istragom napada na novinare i jamstvo odgovarajućeg pravnog postupka; poziva vlasti da nedvosmisleno osude sve napade na novinare i medije te da se pobrinu da se ti slučajevi dubinski istraže, a odgovorni privedu pravdi; poziva na donošenje daljnjih potrebnih mjera kojima se jamči potpuno poštovanje slobode izražavanja, tiska i pristupa informacijama na internetu i izvan njega; poziva nadležna tijela BiH da poduzmu hitne mjere za spas javnih medija od propasti; poziva mjerodavne vlasti da osiguraju neovisnost i financijsku stabilnost triju javnih medija kao i političku, institucijsku i financijsku neovisnost te transparentnost Regulatorne agencije za komunikacije; poziva nadležna tijela da zajamče medijski pluralizam i osiguraju emitiranje programa na svim službenim jezicima BiH; apelira da se dovrši prelazak na digitalnu tehnologiju i da se izradi strategija širokopojasnog pristupa internetu;

38.  i dalje je zabrinut zbog fragmentacije, segregacije, nedjelotvornosti i složenosti obrazovnog sustava; poziva da se u čitavoj zemlji donesu zajednički temeljni kurikuli kojima će se pridonijeti koheziji u zemlji; poziva da se ostvari bolja koordinacija između različitih razina upravljanja obrazovanjem u cilju promicanja uključivog i nediskriminacijskog obrazovnog sustava te poticanja suradnje u pogledu kulture, religija i etničke pripadnosti; poziva vlasti da promiču načela tolerancije, dijaloga i međukulturnog razumijevanja među različitim etničkim skupinama; potiče na donošenje konkretnih mjera za poboljšanje učinkovitosti obrazovnog sustava i ukidanja segregacije u praksi, pri čemu će se jamčiti pravo na jednako obrazovanje na svim službenim jezicima BiH; i dalje je zabrinut zbog visokog udjela osoba koje rano odustaju od obrazovanja i osposobljavanja te zbog kontinuirano visoke stope napuštanja školovanja romskih učenika; izražava žaljenje zbog sporog napretka u tematiziranju i rješavanju problema „dviju škola pod jednim krovom”, jednoetničkih škola i drugih oblika segregacije i diskriminacije u školama;

39.  pozdravlja mjere za modernizaciju radnog zakonodavstva, poboljšanje poslovnog okruženja i rješavanja slabosti u financijskom sektoru u okviru Programa reformi; zadovoljan je porastom registriranog zapošljavanja i koracima koji su poduzeti u cilju jačanja usklađenosti gospodarskih politika; pozdravlja trogodišnji program proširenog fonda dogovoren s MMF-om za koji se očekuje da će dodatno poboljšati poslovnu klimu, smanjiti veličinu vlade i zaštititi financijski sektor; i dalje žali zbog nepostojanja objedinjenog jedinstvenog gospodarskog područja, što narušava poslovno okružje, odvraća izravna strana ulaganja i koči mala i srednja poduzeća; poziva na rješavanje ovih problema putem usklađene i koordinirane državne industrijske politike i politike malih i srednjih poduzeća; hitno poziva mjerodavne vlasti da utvrde koordinirane mjere u cilju jačanja vladavine prava, pojednostavljenja postupaka za izvršenje ugovora i borbe protiv korupcije u gospodarstvu;

40.  pozdravlja blago smanjenje nezaposlenosti; i dalje je međutim zabrinut zbog toga što je nezaposlenost strukturna, a nezaposlenost mladih visoka, što uzrokuje velik odljev mozgova; potiče BiH da aktivno sudjeluje u različitim programima za mlade u regiji, kao što su oni u okviru pozitivnog programa za mlade na zapadnom Balkanu ili Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO); poziva mjerodavne vlasti da ojačaju postojeće zakone i donesu politike aktivnog zapošljavanja koje bi bile posebno usmjerene na mlade, žene, osjetljive skupine, uključujući Rome, i dugotrajno nezaposlene te kojima bi se ojačali kapaciteti službi za zapošljavanje;

41.  izražava žaljenje jer su zakoni o radu u oba entiteta doneseni hitnim postupkom i bez pravilnog dijaloga sa socijalnim partnerima; napominje da su prava radnika i sindikata i dalje ograničena te ističe važnost dodatnog poboljšanja i usklađivanja tih zakona diljem zemlje; podsjeća da je BiH potpisala razne konvencije Međunarodne organizacije rada koje, među ostalim, priznaju načela socijalnog dijaloga i važnost suradnje sa socijalnim partnerima; ističe važnost daljnjeg jačanja i usklađivanja tih zakona u zemlji; ističe također potrebu da se reformiraju i usklade fragmentirani sustavi socijalne zaštite, promiče socijalna kohezija i najugroženijim skupinama pruži socijalna zaštita;

42.  napominje da je ostvaren određen napredak u daljnjem usklađivanju politika i zakonodavstva u području zaštite okoliša; poziva na znatan napredak u pogledu pravilne i sustavne primjene i provedbe postojećeg zakonodavstva; ističe potrebu za donošenjem državne strategije za usklađivanje pravne stečevine u pogledu okoliša, poboljšanjem pravnog okvira i jačanjem administrativnih kapaciteta i kapaciteta nadzora; ističe da se zakonodavstvo kojim se regulira pristup informacijama o okolišu i uloga javnosti u postupcima donošenja odluka mora uskladiti s pravnom stečevinom; apelira na hitno usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u području očuvanja prirode; ističe da projekti planiranja i izgradnje hidroelektrana trebaju biti usklađeni s međunarodnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a o zaštiti okoliša; apelira da se projekti izgradnje hidroelektrana ne provode u zaštićenim dijelovima prirode i da se njima ne ugrožava priroda; ističe potrebu uključivanja javnosti u takve projekte kao i savjetovanja s civilnim društvom o relevantnim projektima; izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u rješavanju problema prekomjernog i prekograničnog onečišćenja okoliša uzrokovanog poslovanjem rafinerije u Bosanskom Brodu;

43.  ističe da dogovoreni prioritetni projekti EU-a za povezivanje strujnih i plinskih mreža sa susjednim zemljama kasne zbog manjka političkog angažmana oko državne strategije za energiju; apelira u vezi s time na donošenje državne strategije za energiju i pravnog okvira za plin u skladu s trećim energetskim paketom kako bi se sankcije Europske energetske zajednice mogle ukloniti; apelira na to da se donese zakon o zemnom plinu kako bi se time povećala sigurnost opskrbe; poziva nadležna tijela da zajamče sukladnost s međunarodnim standardima, standardima EU-a i ciljevima politika u području energije i klimatskih promjena;

44.  prima na znanje infrastrukturne nedostatke u zemlji i podržava nastavak ulaganja u infrastrukturne projekte kojima će se poboljšati prometna povezanost unutar BiH i sa susjednim zemljama; Pozdravlja potpunu uključenost BiH u provedbu programa povezanosti EU-a; pohvaljuje donošenje Okvirne strategije za promet BiH za razdoblje od 2016. do 2030. iz srpnja 2016.; ističe da će time BiH steći pristup sredstvima iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II); poziva vlasti da pravni okvir o prometu usklade s relevantnim zakonodavstvom EU-a, da stvore funkcionalne prometne lance, uklone uska grla na koridoru Vc i poštuju pravila javnih natječaja i načelo transparentnosti pri odabiru ugovornih suradnika kako bi se spriječile zlouporaba i korupcija;

45.  pozdravlja nastavak konstruktivne i proaktivne uloge BiH u promicanju bilateralne i regionalne suradnje; poziva na dodatne napore u vezi s rješavanjem otvorenih bilateralnih pitanja, među ostalim onih u vezi s graničnim sporovima sa Srbijom i Hrvatskom i slučajevima prekograničnog onečišćenja okoliša; pohvaljuje BiH što je povećala stopu ravnanja prema relevantnim europskim izjavama i odlukama donesenim u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike sa 62 % na 77 %; žali zbog odluke nadležnih tijela BiH da ne podupru restriktivne mjere EU-a protiv Rusije nakon njezina nezakonitog pripajanja Krima; podsjeća BiH da su jedinstvena vanjska politika i njezino usklađivanje ključni dio članstva u EU-u; smatra da je važno da se vanjska politika BiH uskladi s vanjskom politikom EU-a te da EU nastavi aktivno sudjelovati u očuvanju sigurnosti u BiH; pozdravlja nastavak operacije Althea koja i dalje može pridonijeti sposobnosti nadležnih tijela Bosne i Hercegovine za odvraćanje ako situacija to zahtijeva, pri čemu se usredotočuje na izgradnju kapaciteta i osposobljavanje; pozdravlja to što je Vijeće sigurnosti UN-a u studenome 2016. produljilo mandat EUFOR-a za još jednu godinu;

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici, Vijeću, Komisiji, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH te vladama i parlamentima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, kao i vladama deset kantona.

(1) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 21/2016
(2) S/2016/911.


Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2017.
PDF 449kWORD 61k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2017. (2016/2306(INI))
P8_TA(2017)0038A8-0039/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 126. i članak 136. te njegov Protokol br. 12 o postupku u slučaju prekomjernog deficita,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–   uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o godišnjem pregledu rasta za 2016. od 15. siječnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o izvješću o fiskalnoj održivosti za 2015. od 8. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu Euroskupine od 9. rujna 2016. o zajedničkim načelima za poboljšanje raspodjele rashoda,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće ESB-a za 2015.,

–  uzimajući u obzir europsku gospodarsku prognozu Europske komisije iz jeseni 2016. od 9. studenog 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2017.” (COM(2016)0725),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenoga 2016. o preporuci za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2016)0726),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenoga 2016. „Prema razvoju pozitivnog smjera fiskalne politike europodručja” (COM(2016)0727),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 16. studenoga 2016. naslovljeno „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2017.” (COM(2016)0728),

–  uzimajući u obzir raspravu s nacionalnim parlamentima u kontekstu Europskog parlamentarnog tjedna 2017.,

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(9),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Eurofoundova Europskog centra za praćenje restrukturiranja za 2015. godinu,

–  uzimajući u obzir priopćenje čelnika država skupine G20 objavljeno na sastanku na vrhu održanom u Hangzhouu 4. i 5. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika ESB-a s 34. sjednice Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora od 7. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir sporazum COP 21 donesen na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 12. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Odbora regija o europskom semestru 2016. te u pogledu Godišnjeg pregleda rasta za 2017. (12. listopada 2016.),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o europskim malim i srednjim poduzećima za 2015./2016.,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 26. kolovoza 2016. o provedbi Direktive 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (COM(2016)0534),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj (A8-0039/2017),

A.  budući da se gospodarstvo Europske unije polako oporavlja i umjereno raste, iako neujednačeno po državama članicama;

B.  budući da Komisija predviđa da će rast realnog BDP-a 2016. iznositi 1,8 % za EU i 1,7 % za europodručje, a 2017. 1,6 %, odnosno 1,7 %, te da će državni dug biti na 86 % u EU-u i 91,6 % u europodručju 2016.; budući da bi deficit u europodručju trebao iznositi 1,7 % BDP-a tijekom 2016. te 1,5 % tijekom 2017. i 2018.;

C.  budući da je potrošnja koju ostvaruju potrošači trenutačno ključni pokretač rasta te se očekuje da će 2017. biti jednaka; budući da je, međutim, Europa još uvijek suočena s velikim „investicijskim jazom” te su ulaganja znatno niža u usporedbi s razinom ulaganja prije krize;

D.  budući da stopa zaposlenosti u EU-u raste, iako neujednačeno i nedovoljno brzo, te je stopa nezaposlenosti u europodručju 2016. godine pala na 10,1 %, što ipak nije dovoljno da se ozbiljnije suzbije nezaposlenost mladih i dugoročna nezaposlenost;

E.  budući da se navedeni oporavak tržišta rada i rasta razlikuje po državama članicama te je i dalje krhak, te budući da postoji potreba za promicanjem uzlazne konvergencije u EU-u;

F.  budući da se rast u velikoj mjeri dosad oslanjao na nekonvencionalne monetarne politike koje ne mogu trajati zauvijek; budući da se time podržava politički pristup usmjeren na tri aspekta: ulaganja koja pogoduju rastu, održive strukturne reforme i odgovorne javne financije zahvaljujući potpunoj i dosljednoj provedbi Pakta o stabilnosti i rastu u svim državama članicama, uz puno poštovanje postojećih klauzula o fleksibilnosti;

G.  budući da neke države članice i dalje imaju velik privatni i državni dug, koji premašuje 60 % praga BDP-a koji je određen Paktom o stabilnosti i rastu;

H.  budući da je Komisija u svojim ocjenama nacrta proračunskih planova za 2017. za države članice u europodručju zaključila da u nijednom od nacrta proračunskih planova za 2017. nisu prisutne osobito ozbiljne neusklađenosti sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu, ali da je u nekoliko slučajeva planirana fiskalna prilagodba nedostatna, ili bi to mogla postati, s obzirom na zahtjeve iz Pakta o stabilnosti i rastu;

I.  budući da je prema procjenama Komisije o nacrtu proračunskog plana država članica europodručja za 2017. ustanovljeno da samo devet država članica ispunjava zahtjeve iz Pakta o stabilnosti i rastu;

J.  budući da je dugoročna održivost javnih financija u državama članicama EU-a uzrok zabrinutosti za međugeneracijsku pravednost;

K.  budući da na iznos državnog duga mogu utjecati potencijalne i podrazumijevane odgovornosti;

L.  budući da neke države članice bilježe vrlo visoke deficite tekućeg računa, a europske makroekonomske neravnoteže i dalje su vrlo velike;

M.  budući da EU-u trebaju znatna dodatna privatna i javna ulaganja, posebice u obrazovanju, istraživanju, IKT-u i inovacijama, kao i nova radna mjesta, poduzeća i kompanije, kako bi ostvario svoj potencijal za rast i premostio postojeći „investicijski jaz” u kojem su ulaganja ispod razina zabilježenih prije krize; budući da je za to potrebno poboljšanje regulatornog okruženja;

N.  budući da je velik broj zajmova koji ne donose povrat i dalje ozbiljan izazov u nekim državama članicama; budući da se rast zajmova postupno oporavlja, ali je i dalje niži nego prije krize;

O.  budući da su za povećanje trenutačno nedovoljne globalne konkurentnosti EU-a i za jačanje njegova gospodarskog rasta potrebni bolja provedba nove kombinacije politika, inteligentne strukturne reforme u državama članicama i dovršenje jedinstvenog tržišta;

P.  budući da gospodarstva sa strožim kaznenim sustavima za stečaj uskraćuju sebi mogući rast dodane vrijednosti i zapošljavanja, zbog čega bi sve države članice morale u cijelosti provesti načelo druge prilike iz Zakona o malom poduzetništvu;

Q.  budući da europska konkurentnost također uvelike ovisi o necjenovnim elementima povezanim s inovacijama, tehnologijom i organizacijskim sposobnostima, a ne samo o cijenama, troškovima i plaćama;

R.  budući da je Direktiva o zakašnjelim plaćanjima 2011/7/EU bila osmišljena kako bi pomogla trgovačkim društvima kojima prijete visoki troškovi ili čak stečaj zbog zakašnjelih plaćanja privatnih i javnih trgovačkih društava; budući da je vanjsko ex post vrednovanje pokazalo da javni subjekti u više od polovice svih država članica i dalje ne poštuju 30-dnevni rok plaćanja koji je određen zakonom; budući da je u izvješću utvrđeno da države članice u okviru programa prilagodbe imaju teškoća s primjenom te direktive ako brzo plaćanje aktualnih računa mora biti uravnoteženo s otplatom akumuliranog duga;

1.  pozdravlja Komisijin Godišnji pregled rasta za 2017. u kojem se ponovno ističe strategija „trokuta uspješnosti” koji čine privatna i javna ulaganja, društveno uravnotežene strukturne reforme i odgovorne javne financije, te poziva na bolju provedbu navedene kombinacije politika; slaže se da je za ispunjenje ciljeva u pogledu rasta i radnih mjesta potreban brži napredak u donošenju reformi kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, u skladu s preporukama po državama članicama; stoga izražava žaljenje zbog vrlo niske stope provedbe preporuka po državama članicama, koja se smanjila s 11 % 2012. godine na samo 4 % 2015. godine; ističe da će države članice morati uložiti više truda u reforme ako se žele vratiti rastu i stvarati radna mjesta; podržava Komisiju koja je kao prioritete odredila poticanje stvaranja radnih mjesta, rasta i ulaganja u Uniji;

2.  uočava trenutačno prekomjerno oslanjanje na monetarnu politiku Europske središnje banke i napominje da monetarna politika sama po sebi nije dovoljna za poticanje rasta ako nedostaju ulaganja i održive strukturne reforme;

3.  slaže se s Komisijom da bi se europodručje trebalo više oslanjati na domaću potražnju; smatra da bi snažnija domaća potražnja bila bolja za održivi rast europodručja;

4.  napominje da se 2016. rast nastavlja pozitivnim umjerenim ritmom, prelazeći razinu zabilježenu prije krize, ali da se skroman rast mora gledati iz perspektive izvanredne monetarne politike te da je i dalje slab i neujednačen među državama članicama; napominje sa zabrinutošću da su BDP i stope rasta produktivnosti i dalje ispod razine punog potencijala te da nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu i da su potrebni neumorni napori kako bi taj umjereni oporavak postao otporniji zahvaljujući snažnijem rastu i većoj zaposlenosti;

5.  napominje da je referendum u Ujedinjenoj Kraljevini uzrokovao nesigurnosti za europsko gospodarstvo i financijska tržišta; napominje da je ishod nedavno održanih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama uzrokovao političku nesigurnost za koju se očekuje da će se odraziti i na europsko gospodarstvo, posebno u pogledu međunarodnih trgovinskih odnosa;

6.  sa zabrinutošću primjećuje negativne reakcije na globalizaciju i porast protekcionizma;

7.  smatra da, iako se nezaposlenost u prosjeku postupno smanjuje, a stopa aktivnosti raste, i dalje postoje strukturni izazovi u mnogim državama članicama; primjećuje da su stope dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih i dalje visoke; naglašava da su u dotičnim državama članicama potrebne uključive reforme tržišta rada, uz puno poštovanje socijalnog dijaloga, kako bi se riješili ti strukturni nedostatci;

8.  ističe da su stope ulaganja u EU-u i europodručju i dalje mnogo niže nego što su bile prije krize; smatra da se taj „investicijski jaz” treba premostiti s pomoću javnih i privatnih ulaganja te ističe da se samo ciljanim ulaganjima mogu ostvariti vidljivi rezultati u kratkom roku i u prikladnom razmjeru; slaže se s Komisijom da se niskim troškovima financiranja potiču financiranja koja se dodjeljuju unaprijed, posebice za infrastrukturu;

Ulaganja

9.  slaže se s Komisijom da su pristup financiranju i jačanje jedinstvenog tržišta ključni za rast i inovacije u poduzećima; ističe da, iako su novi kapital i likvidnosni zahtjevi nužni za povećanje otpornosti bankovnog sektora, oni ne bi smjeli umanjiti sposobnost banaka da pozajmljuju realnom gospodarstvu; smatra da je potrebno uložiti više truda u poticanje pristupa MSP-ova financijskim sredstvima; stoga poziva Komisiju da poveća napore radi poboljšanja okruženja za financiranja;

10.  ističe da su privatna i javna ulaganja u ljudski kapital i infrastrukturu iznimno važna; smatra da postoji snažna potreba za poticanjem ulaganja u područjima kao što su obrazovanje, inovacije te istraživanje i razvoj, koja su ključni čimbenici za konkurentnije europsko gospodarstvo;

11.  pozdravlja prijedlog Komisije da produlji trajanje i udvostruči iznos Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); ističe da se zemljopisna i sektorska pokrivenost mora znatno poboljšati kako bi se ostvarili ciljevi iz uredbe; naglašava da bi EFSU također trebao privući financiranja za projekte s prekograničnom dimenzijom, na uravnotežen način diljem Unije; ističe važnost bolje usklađenosti između država članica, Komisije i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja;

12.  poziva države članice i Komisiju da ubrzaju i povećaju iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se iskoristili svi pokretači unutarnjeg rasta i kako bi se promicala uzlazna konvergencija;

13.  napominje da su vjerodostojan financijski sustav i njegove institucije ključni za privlačenje ulaganja u europsko gospodarstvo i njegov rast; ističe da su se sigurnost i stabilnost trenutačnog financijskog sustava povećali u usporedbi s razinama prije krize; napominje da, unatoč tome, i dalje nisu riješeni neki hitni izazovi, primjerice količina zajmova koji ne donose povrat, a koji su se akumulirali tijekom financijske krize;

14.  ističe da potpuno funkcionalna unija tržišta kapitala može u dugoročnoj perspektivi pružiti alternativne izvore financiranja za MSP-ove, kao dopunu onima iz bankovnog sektora, te stvoriti raznolikije izvore financiranja za gospodarstvo općenito; poziva Komisiju da ubrza rad na uniji tržišta kapitala kako bi se ostvarila djelotvornija raspodjela kapitala u cijelom EU-u, produbila tržišta kapitala EU-a, povećala diversifikacija za ulagače, poticala dugoročna ulaganja i u cijelosti iskoristili inovativni financijski instrumenti EU-a osmišljeni za podršku pristupa MSP-ova tržištima kapitala; ističe da dovršenje unije tržišta kapitala ne bi smjelo umanjiti dosad ostvarena postignuća, već bi se trebalo težiti tome da se njome ostvari krajnja korist za europske građane;

15.  ističe da je potrebno povećano financiranje ulaganja; poziva na ostvarivanje financijskog sustava koji dobro funkcionira i u kojemu povećana stabilnost i postojeće prekogranične institucije mogu olakšati održavanje likvidnosti i tržišta, posebno za MSP-ove; u tom pogledu također napominje da trgovačka društva sa snažnim rastom imaju problema s pristupom financijama; poziva Komisiju da utvrdi i provede projekte koji podržavaju i privlače tržišna ulaganja za takva trgovačka društva; ističe da reforme bankovne strukture ne smiju ometati održavanje likvidnosti;

16.  potiče temeljito i postupno ostvarenje bankovne unije i razvoj unije tržišta kapitala s ciljem povećanja otpornosti u bankovnom sektoru, doprinošenja financijskoj stabilnosti, stvaranja stabilnog okruženja za ulaganja i rast te izbjegavanja fragmentacije financijskog tržišta europodručja; u tom kontekstu ističe načelo odgovornosti te naglašava da je potrebno izbjegavati moralni hazard, posebice radi zaštite građana; apelira na to da se poštuju zajednička pravila;

17.  ističe da su javna i privatna ulaganja ključna kako bi se omogućio prijelaz na kružno gospodarstvo s niskim razinama ugljika; podsjeća na obvezu Europske unije, posebno u Pariškom sporazumu, da financira iskorištavanje čistih tehnologija, jačanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova;

18.  ističe da pouzdana ulaganja zahtijevaju stabilno regulatorno okruženje koje omogućuje povrat ulaganja; smatra da su predvidiva pravila, učinkovite i transparentne javne uprave, učinkoviti pravni sustavi, jednaki uvjeti za sve i smanjeno administrativno opterećenje ključni faktori za privlačenje ulaganja; ističe da se 40 % preporuka po državama članicama za 2016. godinu odnosi na prepreke ulaganjima čijem uklanjanju mogu pridonijeti lokalne i regionalne vlasti; nadalje poziva Komisiju da na temelju „Poziva na očitovanje: Regulatorni okvir EU-a za financijske usluge” provede potrebne mjere radi smanjenja birokracije, pojednostavljenja propisa i poboljšanja okruženja za financiranja;

19.  prepoznaje neiskorišteni potencijal za rast produktivnosti i ulaganja koji bi mogao donijeti korist kada bi se propisi jedinstvenog tržišta u cijelosti primjenjivali, a tržišta proizvoda i usluga bolje integrirala; podsjeća na važnost preporuka po državama članicama u isticanju ključnih područja za djelovanje u državama članicama;

20.  slaže se s Komisijom da koristi od trgovine često nisu prepoznate u javnoj raspravi te ističe da međunarodna trgovina može biti znatan izvor radnih mjesta za Europljane i dati ključan doprinos rastu; ponovno ističe da je danas izvoz iz EU-a zaslužan za više od 30 milijuna radnih mjesta; ističe da se međunarodnim trgovinskim sporazumima ne bi trebali potkopavati europski regulatorni, socijalni i okolišni standardi, već jačati globalni standardi;

21.  sa zabrinutošću napominje da je udio EU-a u globalnim tokovima izravnih stranih ulaganja znatno pao od početka krize; poziva Komisiju i države članice da ulažu više napora kako bi se poboljšalo poslovno okruženje za ulaganja, među ostalim potpunom primjenom i provedbom zakonodavstva EU-a o jedinstvenom tržištu; slaže se da je brži napredak u donošenju održivih strukturnih reformi, u skladu s preporukama po državama članicama, potreban kako bi se povećala konkurentnost EU-a, poticalo povoljno okruženje za poduzeća (posebno MSP-ove) i ulaganja, osigurali rast i radna mjesta te uzlazna konvergencija između država članica;

22.  inzistira na tome da je potrebno zaštititi kapacitete financijskih institucija u pogledu dugoročnih ulaganja te profitabilnost niskorizičnih štednji i dugoročnih mirovinskih proizvoda kako se ne bi ugrozila održivost štednji i mirovinskih sustava europskih građana;

23.  naglašava da održive strukturne reforme trebaju biti dopunjene dugoročnijim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje, inovacije i ljudski kapital, posebice u obrazovanje i osposobljavanje čiji je cilj usvajanje novih vještina i znanja; vjeruje da se i partnerstva između tvoraca politika, zakonodavaca, istraživača, proizvođača i inovatora također mogu smatrati instrumentima za poticanje ulaganja i omogućavanje pametnog i održivog rasta te da se njima nadopunjuju programi ulaganja;

Strukturne reforme

24.  slaže se da su održive strukturne reforme u području tržišta proizvoda i usluga, kao i u području uključivih tržišta rada i zdravstva te stambenih i mirovinskih tržišta, i dalje prioritet u državama članicama kako bi se učinkovito potaknuo oporavak, riješilo pitanje visoke nezaposlenosti, potaknula konkurentnost, pošteno tržišno natjecanje i potencijal za rast, te poboljšala učinkovitost istraživačkih i inovacijskih sustava, bez umanjivanja prava radnika, zaštite potrošača ili standarda zaštite okoliša;

25.  smatra da su se funkcionalna i produktivna tržišta rada, u kombinaciji s adekvatnom razinom socijalne zaštite i dijaloga, dokazala bržima u oporavku od gospodarske krize; poziva države članice da smanje segmentaciju tržišta rada, povećaju sudjelovanje na tržištu rada i unaprijede vještine, uključujući snažnijim usredotočenjem na osposobljavanje i cjeloživotno učenje radi povećanja zapošljivosti i produktivnosti; napominje da su u pojedinim državama članicama i dalje potrebne reforme kako bi svoja tržišta rada učinile otpornijima i uključivijima;

26.  ističe važnost pokretanja ili daljnjeg provođenja sustavnih i održivih strukturnih reformi za stabilnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju; naglašava da EU i njegove države članice ne mogu sudjelovati u tržišnom natjecanju samo po pitanju općih troškova ili troškova rada nego da je potrebno veće ulaganje u istraživanje, inovacije i razvoj, obrazovanje i vještine te učinkovito iskorištavanje resursa, i na nacionalnoj i na europskoj razini;

27.  zabrinut je zbog učinaka demografskih kretanja na javne financije i održivi razvoj, uvjetovanih među ostalim niskim stopama nataliteta, starenjem društva i emigracijom; osobito skreće pozornost na učinak starenja stanovništva na mirovinske i zdravstvene sustave u EU-u; napominje da će se zbog različitih demografskih struktura učinci tih kretanja razlikovati među državama članicama, ali upozorava da će već predvidivi troškovi financiranja imati znatan učinak na javne financije;

28.  podsjeća na to da je važan čimbenik u osiguravanju održivosti mirovinskih sustava postizanje i održavanje visoke stope zaposlenosti; u tom kontekstu također ističe važnost boljeg iskorištavanja vještina migranata s ciljem prilagodbe potrebama tržišta rada;

29.  napominje da države članice trenutačno troše između 5 i 11 % BDP-a na zdravstvo, a očekuje se da će taj postotak znatno porasti tijekom sljedećih desetljeća zbog demografskih promjena; apelira na Komisiju da usmjeri napore na učinkovito trošenje na visokokvalitetno zdravstvo i univerzalan pristup tom zdravstvu uz pomoć suradnje i dijeljenja najboljih praksi na razini EU-a te uključivanjem održivosti kvalitetnih zdravstvenih sustava u preporukama po državama članicama;

30.  poziva Komisiju da objavljuje redovite procjene fiskalne održivosti za svaku državu članicu uzimajući u obzir sve čimbenike svojstvene pojedinim zemljama, kao što su demografska kretanja te potencijalne, podrazumijevane i ostale izvanproračunske obveze koje utječu na održivost javnih financija; preporučuje da ta izvješća budu dio godišnjih izvješća za pojedine zemlje; predlaže da Komisija razvije pokazatelj kojim će se procijeniti utjecaj javnih financija i godišnjih proračuna na buduće naraštaje, uzimajući u obzir buduće odgovornosti i podrazumijevane proračunske obveze; slaže se da bi trebalo ograničiti administrativno opterećenje u vezi s tim procjenama;

31.  pozdravlja činjenicu da se nezaposlenost mladih u prosjeku smanjuje, iako je još uvijek na previsokoj razini; napominje da i dalje postoje znatne razlike među državama članicama koje zahtijevaju nastavak procesa reformi kako bi se olakšao ulazak mladih na tržište rada i tako osigurala međugeneracijska pravednost; u tom pogledu naglašava važnost Jamstva za mlade i poziva EU da nastavi financiranje tog presudnog programa; slaže se s Komisijom da države članice trebaju više djelovati u borbi protiv nezaposlenosti mladih, posebice u pogledu poboljšanja učinkovitosti Jamstva za mlade;

32.  ističe važnost odgovornog kretanja plaća koji je primjeren rastu, a kojim se osigurava dobar životni standard, u skladu s produktivnošću, pri čemu se vodi računa o konkurentnosti te važnosti učinkovitog socijalnog dijaloga za socijalno tržišno gospodarstvo koje dobro funkcionira;

33.  slaže se s tim da se oporezivanjem moraju podupirati ulaganja i stvaranje radnih mjesta; poziva na uvođenje reformi u području oporezivanja kako bi se odgovorilo na problem velikog poreznog opterećenja na rad u Europi te suzbilo izbjegavanje plaćanja poreza i porezne utaje, te kako bi se porezne sustave učinilo jednostavnijima, pravednijima i djelotvornijima; naglašava potrebu za boljom koordinacijom upravnih praksi u području oporezivanja; poziva na veću transparentnost među državama članicama u području oporezivanja dobiti;

Fiskalna odgovornost i struktura javnih financija

34.  napominje da Komisija smatra da je fiskalna održivost i dalje prioritet, te da se broj izazova smanjio od vrhunca krize te da možda ne predstavljaju jedan od glavnih izvora kratkoročnih rizika za europodručje u cjelini;

35.  također napominje da Komisija smatra da su izazovi i dalje prisutni, te da se posljedice krize, kao i strukturni nedostatci, i dalje osjećaju te ih je potrebno riješiti kako bi se izbjegli dugoročni rizici;

36.  ističe činjenicu da su sve države članice obvezne poštovati Pakt o stabilnosti i rastu i pridržavati se njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti; u tom pogledu skreće pozornost na važnost Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju, te apelira na Komisiju da podnese sveobuhvatnu ocjenu svojeg iskustva u njegovoj provedbi, kao osnovu za korake koje je potrebno poduzeti u skladu s UEU-om i UFEU-om s ciljem integriranja sadržaja tog Ugovora u pravni okvir EU-a;

37.  napominje da je, iako je šest država članica i dalje u postupku u slučaju prekomjernog deficita, razina prosječnog javnog deficita manja, te se očekuje da je 2016. bila ispod 2 % i da će nastaviti padati u narednim godinama, te da se očekuje da će samo dvije države članice 2017. biti u postupku u slučaju prekomjernog deficita; napominje da je u nekoliko slučajeva veliko povećanje duga proteklih nekoliko godina rezultat rekapitalizacija banaka i niskog rasta; ističe da bi se poteškoće u poboljšanju javnih financija mogle povećati kada kamatne stope ponovno počnu rasti;

38.  naglašava ulogu Komisije kao čuvarice ugovora; naglašava potrebu za objektivnom i transparentnom ocjenom primjene i provedbe zajednički prihvaćenog zakonodavstva;

39.  inzistira na tome da se prema državama članicama ne bi trebalo postupati različito; napominje da će se samo fiskalnom politikom u kojoj se poštuje i slijedi pravo Unije ostvariti vjerodostojnosti i povjerenje među državama članicama, te da će ona poslužiti kao temelj za dovršenje ekonomske i monetarne unije i povjerenje u financijska tržišta;

40.  poziva Komisiju i Vijeće da budu što određeniji pri razmatranju fiskalnih preporuka u okviru preventivnog i korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu radi povećanja transparentnosti i mogućnosti provedbe preporuka; naglašava potrebu da se preventivnim dijelom preporuka obuhvati ciljni datum srednjoročnog cilja po državama članicama te fiskalnu prilagodbu potrebnu za njegovo postizanje ili održavanje;

41.  smatra da bi se makroekonomske neravnoteže u državama članicama trebale rješavati u skladu s postupkom u slučaju makroekonomske neravnoteže ulaganjem napora od strane svih država članica, na osnovi relevantnih reforma i ulaganja; ističe da svaka država članica u tom kontekstu mora ispuniti svoju individualnu odgovornost; napominje da veliki suficiti tekućeg računa bilance plaćanja podrazumijevaju mogućnost veće domaće potražnje; ističe da visoke razine javnog i privatnog duga predstavljaju značajnu slabu točku te da su potrebne odgovorne fiskalne politike i veći rast kako bi se one brže smanjile;

42.  napominje da se, nakon ocjene nacrta o proračunskim planovima za 2017., smatra da bi osam država članica moglo biti neusklađeno, iako su se javne financije posljednjih godina popravile; smatra da je potrebno pridržavati se dogovorenog tijeka konsolidacije;

43.  pozdravlja smanjenje prosječnih javnih deficita i javnog duga, ali se slaže s tim da skupna slika skriva znatne razlike među državama članicama; ističe da se skupna slika treba uvijek gledati u kombinaciji s analizom pojedinačnih proračuna te ističe potrebu za dobrim fiskalnim politikama kao odgovorom na budući porast kamatnih stopa; smatra da je potrebno ostvariti uzlaznu konvergenciju, osobito među državama članicama u europodručju;

Smjer fiskalne politike za europodručje

44.  napominje da se prema jesenskim ekonomskim predviđanjima Komisije iz 2016. smjer fiskalne politike u europodručju 2015. odmaknuo od restriktivnog prema neutralnom te da se očekuje da će tijekom razdoblja prognoze biti blago ekspanzivan; također prima na znanje da Komisija smatra da bi potpuni prijenos fiskalnih zahtijeva sadržanih u preporukama Vijeća po državama članicama u konačnici mogao dovesti do umjereno restriktivnog smjera fiskalne politike za europodručje u cjelini u 2017. i 2018., te prima na znanje pozive Komisije na pozitivni ekspanzivni smjer fiskalne politike, iako uviđa ekonomska i pravna ograničenja koja su s tim povezana;

45.  smatra da komunikacija Komisije o pozitivnom smjeru fiskalne politike predstavlja važan razvoj događaja; pozdravlja to što se komunikacijom želi pridonijeti boljoj koordinaciji ekonomskih politika u europodručju te što se žele istaknuti mogućnosti fiskalnih poticaja u državama članicama koje imaju prostora za to; ističe da se fiskalni zahtjevi temelje na zajednički dogovorenim fiskalnim pravilima; podsjeća da su države članice obvezne poštovati Pakt o stabilnosti i rastu, bez obzira na zajedničke preporuke; napominje da se stajališta u pogledu potencijala, i razine, cilja jedinstvenog smjera fiskalne politike razlikuju; pozdravlja aktualni rad neovisnog Europskog fiskalnog odbora po tom pitanju;

46.  smatra da je poboljšanje strukture javnih proračuna jedan od ključnih uvjeta kako bi se zajamčilo poštovanje fiskalnih pravila EU-a i omogućilo financiranje neophodnih rashoda, stvaranje rezerve za nepredviđene potrebe i ulaganja kojima se potiče rast i, na koncu, financiranje rashoda koji nisu neophodni, te da pridonosi učinkovitoj i odgovornoj raspodjeli javnih sredstava; podsjeća na to da se o sastavljanju nacionalnih proračuna odlučuje na nacionalnoj razini uzimajući u obzir preporuke po državama članicama;

47.  napominje da se rasprava o pametnoj raspodjeli javne potrošnje i prioritetnim politikama redovito vodi na temu proračuna EU-a te da je takva kritička procjena jednako tako nužna za nacionalne proračune radi srednjoročnog i dugoročnog poboljšanja kvalitete javnih proračuna te radi izbjegavanja linearnih proračunskih rezova;

48.  pozdravlja tekuće preispitivanje javne potrošnje i potiče države članice da kritički ocijene kvalitetu i sastav svojih proračuna; podupire napore koji su usmjereni na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javnih rashoda; uključujući preusmjeravanje neproduktivne potrošnje u ulaganja kojima se potiče rast;

49.  smatra da bi proračun EU-a mogao pomoći u smanjenju opterećenja za nacionale proračune prikupljanjem vlastitih sredstava umjesto oslanjanjem na nacionalne doprinose;

50.  pozdravlja vođenje tematske rasprave i standarde najboljih praksi koje je donijela Euroskupina, primjerice one o revizijama troškova, tijekom ciklusa Semestra 2016.; poziva Komisiju i Euroskupinu da poveća njihovu učinkovitost i transparentnost;

51.  poziva Komisiju i Vijeće da preporuke po državama članicama uobliči na način da se omogući mjerenje napretka, osobito u slučajevima u kojima je preporuka politike stalno usmjerena na isto područje politike i/ili kad priroda reforme zahtijeva provedbu izvan okvira jednog ciklusa Semestra;

Koordinacija nacionalnih politika i demokratska odgovornost

52.  ističe važnost rasprava o izvješćima o državama, preporukama po državama članicama, nacionalnim programima reformi i programima stabilnosti u nacionalnim parlamentima, te njihove provedbe u većoj mjeri nego do sada;

53.  smatra da su za bolju provedba preporuka po državama članicama potrebni jasno utvrđeni prioriteti na europskoj razini i istinska javna rasprava na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama, što će rezultirati većim osjećajem odgovornosti; poziva države članice da uključe lokalne i regionalne vlasti na strukturiran način, s obzirom na učinke i izazove koji se osjećaju u državama članicama također i na podnacionalnoj razini, kako bi se unaprijedila provedba preporuka po državama članicama;

54.  potiče Komisiju na pokretanje pregovora o međuinstitucionalnom sporazumu o gospodarskom upravljanju; ustraje u tome da bi se tim međuinstitucionalnim sporazumom trebalo zajamčiti, u okviru Ugovora, da struktura europskog semestra omogućuje konstruktivan i redovit parlamentarni nadzor postupka, posebno u pogledu prioriteta godišnjeg pregleda rasta i preporuka za europodručje;

Sektorski doprinosi Godišnjem pregledu rasta za 2017.

Proračuni

55.  smatra da bi proračun EU-a mogao predstavljati dodanu vrijednost za ulaganja i strukturne reforme u državama članicama kada bi među postojećim instrumentima vladala veća sinergija i bolja povezanost s proračunima država članica; stoga smatra da bi Godišnji pregled rasta, kao važan dokument o politikama koji predstavlja osnovu za nacionalne programe reformi, preporuke po državama članicama i provedbene planove, trebao državama članicama biti smjernica i služiti za pripremu nacionalnih proračuna u cilju uvođenja zajedničkih rješenja koja postoje u nacionalnim proračunima i povezana su s proračunom EU-a;

56.  podsjeća da bi svim državama članicama glavni prioritet trebalo biti poboljšanje sustava za naplatu PDV-a i carinskih pristojbi; pozdravlja prijedlog Komisije za izradu europske crne liste poreznih oaza, na koje bi se trebale primjenjivale kaznene sankcije u cilju rješavanja problema utaje poreza u multinacionalnim kompanijama;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

57.  naglašava činjenicu da poboljšana i učinkovitija uporaba resursa, kojom se smanjuje ovisnost o stranim izvorima energije te uvodi održiva proizvodnja, a koja bi se temeljila na zahtjevima za bolji dizajn proizvoda i modelima održivije potrošnje, uključuje promicanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta, učinkovitu provedbu međunarodnih ciljeva i ciljeva Unije u području okoliša te diversifikaciju izvora prihoda, u kontekstu fiskalne odgovornosti i gospodarske konkurentnosti; smatra da bi u Europski semestar također trebalo uključiti izvještavanje o energetskoj učinkovitosti i međusobnoj povezanosti na osnovi ciljeva utvrđenih na razini EU-a;

o
o   o

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.
(2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.
(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8.
(4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.
(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.
(7) SL L 140, 27.5.2013., str. 11.
(8) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
(9) SL C 407, 4.11.2016., str. 86.


Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2017.
PDF 348kWORD 75k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2017. (2016/2307(INI))
P8_TA(2017)0039A8-0037/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 9., 145., 148., 152., 153. i 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a o posebnom statusu najudaljenijih regija,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 102 o minimalnim standardima socijalne sigurnosti i Preporuku MOR-a br. 202 o osnovnim razinama socijalne zaštite,

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju,

–  uzimajući u obzir cilj održivog razvoja br. 1 („Iskorijeniti siromaštvo u svim njegovim oblicima svugdje u svijetu”), a posebno njegov treći podcilj („Primijeniti nacionalno primjerene sustave socijalne zaštite i mjere za sve, uključujući minimalne razine, a do 2030. osigurati znatnu pokrivenost siromašnih i ranjivih osoba”),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2013/112/EU od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2017.” (COM(2016)0725),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja od 16. studenoga 2016. (COM(2016)0726),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Prema razvoju pozitivnog smjera fiskalne politike europodručja” (COM(2016)0727),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 16. studenoga 2016. pod nazivom „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2017.” (COM(2016)0728),

–  uzimajući u obzir nacrt zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju objavljen 16. studenoga 2016. uz Komunikaciju Komisije o godišnjem pregledu rasta za 2017. (COM(2016)0729),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Nacrti proračunskih planova 2017.: Ukupna procjena” (COM(2016)0730),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenog 2016. naslovljenu „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća” (COM(2016)0733),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” (COM(2016)0581),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. objavljen 14. rujna 2016. (COM(2016)0604),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Preispitivanje/revizija u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. – Proračun EU-a usmjeren na rezultateˮ (COM(2016)0603),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti”, COM(2016)0381,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. naslovljenu „Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2016. o pokretanju javne rasprave o europskom stupu socijalnih prava (COM(2016)0127) i njezine priloge,

–  uzimajući obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 objavljen 26. studenog 2015. (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća od 15. veljače 2016. o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2016)0071) i stajalište Parlamenta od 15. rujna 2016. o istom predmetu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije” (COM(2013)0690),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. naslovljenu „Ususret oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. na tu temu(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2008/867/EZ od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada(3),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o promicanju socijalne ekonomije kao glavnog pokretača ekonomskog i socijalnog razvoja u Europi (13414/2015),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o izbjeglicama: uključivanje u društvo i integracija na tržište rada(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016.(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja od 24. rujna 2015. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2015.(7),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. veljače 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020.(10),

–  uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor upućeno Vijeću O-000121/2015 – B8-1102/2015 i povezanu Rezoluciju Parlamenta od 29. listopada 2015. o preporuci Vijeća o uključivanju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020.(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih(15),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. travnja 2014. naslovljenu „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?”(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o socijalnoj ekonomiji(17),

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o početnom izvješću Europske unije (rujan 2015.),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 pod naslovom „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”(18),

–  uzimajući u obzir tromjesečni pregled Komisije za jesen 2016. „Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi” od 11. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir peto i šesto izdanje Europskog istraživanja o radnim uvjetima koje je objavio Eurofound (2010. i 2015.)(19),

–  uzimajući u obzir dokument OECD-a „Izgledi za zapošljavanje u 2016.” od 7. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir radni dokument OECD-a od 9. prosinca 2014. pod nazivom „Trendovi u pogledu nejednakosti prihoda i njihov učinak na gospodarski rast”,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za socijalnu zaštitu od 10. listopada 2014. pod nazivom „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

–  uzimajući u obzir plan Komisije o suočavanju s problemima uspostave ravnoteže između poslovnog i privatnog života u zaposlenim obiteljima te savjetovanje u vezi s time,

–  uzimajući u obzir sastanke održane 3. listopada i 8. studenog 2016. u okviru strukturiranog dijaloga o obustavi sredstava za Portugal i Španjolsku;

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu prioriteta Europskog semestra za 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za proračune i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0037/2017),

A.  budući da je stopa nezaposlenosti u EU-u u polaganom padu od druge polovice 2013., da je od 2013. otvoreno 8 milijuna novih radnih mjesta i da je u rujnu 2016. stopa nezaposlenosti bila 8,6 %, što je najniža razina od 2009.; budući da je, međutim, udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) i dalje visok i predstavlja 14,8 % stanovništva u dobi od 15 do 29 godina(20)(21); budući da je stopa nezaposlenosti u nekim državama članicama nažalost i dalje vrlo visoka, iako se na skupnoj razini smanjuje; budući da je prema Komisiji stopa nezaposlenosti unatoč siromaštvu još uvijek visoka;

B.  budući da je stopa zaposlenosti općenito niža kod žena i da je 2015. stopa zaposlenosti muškaraca u dobi između 20 godina i 64 godine u EU-28 iznosila 75,9 %, u usporedbi sa 64,3 % kod žena; budući da su rodne razlike kada je riječ o pristupu zapošljavanju i dalje jedna od glavnih prepreka postizanju rodne ravnopravnosti i da je hitno potrebno uložiti napore u smanjenje razlika u stopi zaposlenosti muškaraca i žena;

C.  budući da bi se, ojača li se trenutačni trend primjerenim javnim politikama, cilj stope zaposlenosti od 75 % iz strategije Europa 2020. doista mogao i ostvariti;

D.  budući da je stopa nezaposlenosti mladih 18,6 % na razini EU-a i 21,0 % na razini europodručja; budući da je nezaposleno 4,2 milijuna mladih, od čega 2,9 milijuna u europodručju; budući da je nezaposlenost mladih i dalje na znatno višoj razini od najniže točke iz 2008., što nas podsjeća na to da bi provedba i maksimalno iskorištavanje inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama trebali biti prioritet; budući da je zaposlenost mladih nažalost i dalje obilježena niskim plaćama, ponekad ispod praga siromaštva, neplaćenim pripravništvom, nedostatkom kvalitetnog osposobljavanja i nedostatkom prava na radnom mjestu;

E.  budući da se procjenjuje da EU zbog mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju snosi trošak od 153 milijarde EUR (1,21 % BDP-a) godišnje u obliku naknada te izgubljenih prihoda i poreza, dok bi ukupni procijenjeni trošak uspostave programa Jamstva za mlade u europodručju iznosio 21 milijardu EUR godišnje, ili 0,22 % BDP-a;

F.  budući da će se broj mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju zabilježen 2015. nastaviti smanjivati; budući da se 6,6 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine, odnosno 12 % te dobne skupine, još uvijek nalazi u toj situaciji;

G.  budući da primarnu odgovornost za rješavanje nezaposlenosti mladih imaju države članice u smislu izrade i provedbe regulatornih okvira za tržišta rada, sustava obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika tržišta rada;

H.  budući da su osobe s invaliditetom i dalje u znatnoj mjeri isključene s tržišta rada, uz vrlo mali napredak tijekom proteklog desetljeća, što se jednim dijelom može pripisati nedostatku ulaganja u odgovarajuće mjere potpore; ističe da to često dovodi do siromaštva i socijalne isključenosti te stoga negativno utječe na cilj strategije Europa 2020.;

I.  budući da strukturni izazovi na tržištu rada kao što su niska stopa sudjelovanja te neusklađenost vještina i kvalifikacija u mnogim državama članicama i dalje predstavljaju problem;

J.  budući da se stopa dugotrajne nezaposlenosti (koja se odnosi na razdoblje nezaposlenosti u trajanju od više od godine dana) do prvog tromjesečja 2016. smanjivala za 0,7 % godišnje, dosegavši 4,2 % radne snage; budući da se stopa gotovo trajne nezaposlenosti (koja se odnosi na razdoblje nezaposlenosti u trajanju od više od dvije godine) smanjila na 2,6 % radne snage; budući da je, međutim, broj dugotrajno nezaposlenih i dalje visok i iznosi oko 10 milijuna; budući da je dugotrajna nezaposlenost problem posebno za mlađe i starije osobe koje traže posao, pri čemu 30 % osoba u dobi od 15 do 24 godine i 64 % osoba u dobi od 55 do 64 godine posao traži duže od godine dana; budući da mnogo starijih radnika koji nisu aktivni nije obuhvaćeno statistikom o nezaposlenosti; budući da se razina nezaposlenosti i njezine socijalne posljedice razlikuju među europskim zemljama i budući da je od ključne važnosti uzeti u obzir specifične mikroekonomske okolnosti;

K.  budući da je cilj strategije Europa 2020. smanjiti stopu siromaštva i izvući barem 20 milijuna ljudi iz opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti do 2020.; budući da se taj cilj ni izdaleka ne postiže i da je stoga potrebno uložiti više napora; budući da je 2015. zabilježeno 119 milijuna osoba suočenih s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je oko 3,5 milijuna manje nego 2014.; budući da se 2012. 32,2 milijuna osoba s invaliditetom u EU-u nalazilo u toj situaciji; budući da je 2013. 26,5 milijuna djece u 28 država članica EU-a bilo suočeno s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti; budući da se zbog visoke razine nejednakosti smanjuje produktivnost gospodarstva i potencijal za održiv rast;

L.  budući da je od ključne važnosti pomagati dugotrajno nezaposlenim osobama, jer će ta situacija inače početi utjecati na njihovo samopouzdanje, dobrobit i budući razvoj te ih dovesti u opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti i ugroziti održivost nacionalnih sustava socijalne sigurnosti, kao i europskog socijalnog modela;

M.  budući da slabljenje socijalnog dijaloga negativno utječe na prava radnika, na kupovnu moć građana EU-a i na rast;

N.  budući da EU bilježi niz pozitivnih kretanja, što upućuje na otpornost i oporavak europskog gospodarstva;

O.  budući da se socijalna ekonomija, koja predstavlja 2 milijuna poduzeća u kojima je zaposleno više od 14,5 milijuna ljudi u Uniji, pokazala kao važan sektor koji doprinosi otpornosti i gospodarskom oporavku Europe;

P.  budući da je rast u većini država članica i dalje slab i da se stopa rasta EU-a 2016. čak smanjila na 2 % te se stabilizirala na toj vrijednosti, unatoč pozitivnim privremenim aspektima što upućuje na to da EU može učiniti više kako bi potaknuo gospodarski i socijalni oporavak u cilju njegove veće održivosti u srednjoročnom razdoblju;

Q.  budući da, kao što je navela Komisija(22), još uvijek postoje razlike u zapošljavanju i socijalne razlike unutar država članica i između njih, a socijalni trendovi i dalje ukazuju na dodatne razlike diljem EU-a koje koče rast, zapošljavanje i koheziju; budući da su društva kojima je svojstvena visoka stopa ravnopravnosti i ulaganja u ljude otpornija u smislu rasta i zapošljavanja;

R.  budući da je neprijavljen rad još uvijek prisutan i da ima ozbiljne posljedice na proračun, s obzirom na to da dovodi do gubitka poreznih prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje, te da negativno utječe na zapošljavanje, produktivnost, kvalitetu rada i razvoj vještina;

S.  budući da su najudaljenije regije suočene s golemim poteškoćama povezanim s njihovim specifičnim obilježjima koja ograničavaju njihov potencijal za rast i razvoj; budući da su stope nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti u tim regijama među najvišima u EU-u i da u brojnim slučajevima premašuju 30 %;

T.  budući da je u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) već odobreno 69 projekata u 18 zemalja i potpisano 56 operacija te da se očekuje da će to rezultirati ulaganjima u iznosu od više od 22 milijarde EUR, pri čemu će biti uključeno više od 71 000 MSP-ova;

U.  budući da su u mnogim državama članicama radno sposobno stanovništvo i radna snaga i dalje u padu; budući da sudjelovanje žena na tržištu rada predstavlja priliku za države članice da riješe taj problem i da ojačaju radnu snagu u EU-u; budući da bi aktualni priljev izbjeglica i tražitelja azila također mogao doprinijeti jačanju radne snage;

V.  budući da je EU suočen s demografskim izazovima koji nisu povezani samo sa starenjem stanovništva i s padom stope nataliteta, već obuhvaćaju i druge elemente kao što je depopulacija;

W.  budući da razlika u plaći između muškaraca i žena trenutačno iznosi 16 %, a razlika u mirovinama 38 %, zbog čega su starenjem žene izložene većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti;

X.  budući da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica, što Unija koordinira, ali ne usklađuje;

Y.  budući da se očekivani zdravi životni vijek žena smanjuje, sa 62,6 godina 2010. na 61,5 godina 2013., uz lagani porast 2014., te da očekivani zdravi životni vijek muškaraca stagnira i iznosi 61,4 godine;

1.  pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2017. naglasak stavlja na važnost socijalne pravednosti kao načina poticanja uključivijeg rasta, kao i na otvaranje kvalitetnih i uključivih radnih mjesta i poboljšanje vještina te na potrebu za jačanjem konkurentnosti, inovacija i produktivnosti; poziva Komisiju da u preporukama po državama članicama koje se odnose na reforme tržišta rada istakne važnost aktivnih politika tržišta rada i promiče radnička prava i zaštitu radnika;

2.  pozdravlja napredak koji je ostvaren u postizanju ravnoteže između ekonomske i socijalne dimenzije procesa europskog semestra, pri čemu je Komisija ispunila neke od zahtjeva Parlamenta; međutim, ističe da je potrebno uložiti više napora kako bi se poboljšala politička vidljivost i učinak tablice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja; pozdravlja Komisijin Prijedlog izmjene Uredbe (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o europskome statističkom programu od 2013. do 2017., čime bi ga se produžilo na razdoblje 2018. – 2020. te bi se uvrstili novi socijalni pokazatelji kojima bi se prikazali podaci o zaposlenosti i socijalni podaci povezani s razvojem makroekonomskih podataka kako bi analiza pružila cjelokupnu sliku međusobne povezanosti i učinaka različitih političkih odluka; ističe da bi pokazatelji zaposlenosti trebali dobiti ravnopravan status u odnosu na gospodarske pokazatelje, čime bi im se omogućilo da potaknu dubinske analize i korektivno djelovanje u relevantnim državama članicama;

3.  ističe da u ciklusu Europskog semestra još uvijek ne postoji pristup usmjeren na djecu, koji bi obuhvaćao zauzimanje za prava djeteta, uvrštavanje borbe protiv siromaštva djece i ciljeva u području blagostanja u sva relevantna politička područja izrade politika ; ističe da je strateški pristup s jasnim ciljevima i podciljevima nužan kako bi se prekinuo začarani krug potkraćenosti;

4.  poziva na programe koji nude potporu i prilike kao dio integriranog europskog plana za ulaganje u rano djetinjstvo i borbu protiv siromaštva djece, uključujući stvaranje Jamstva za djecu čiji bi cilj bila potpuna provedba preporuke Komisije „Ulaganje u djecu”, kojom će se osigurati da svako dijete u Europi kojem prijeti siromaštvo (uključujući izbjeglice) ima pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju i skrbi, prihvatljivim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani;

5.  ističe da se ulaganjem u socijalni razvoj doprinosi gospodarskom rastu i konvergenciji; prima na znanje nedavno provedene studije OECD-a(23) i MMF-a(24) u kojima se naglašava da socijalne nejednakosti u Europi koče gospodarski oporavak; poziva na snažnije napore u cilju suzbijanja siromaštva i rastuće nejednakosti te, gdje je to potrebno, na veća ulaganja u socijalnu infrastrukturu i potporu onima koji su najteže pogođeni gospodarskom krizom; poziva Komisiju da se pobrine za to da se u preporukama po državama članicama poseban naglasak stavi na suzbijanje nejednakosti;

6.  poziva Komisiju i Vijeće da unaprijede strategiju za opći cilj ravnopravnosti spolova; podupire upotrebu Komisijinih godišnjih izvješća o ravnopravnosti spolova u kontekstu Europskog semestra u cilju rodno osviještene politike; poziva države članice da određivanjem ciljeva i mjera za uklanjanje trajnih nejednakosti između muškaraca i žena u svoje nacionalne programe reformi te u programe stabilnosti i konvergencije uvrste rodnu dimenziju i načelo ravnopravnosti između žena i muškaraca; poziva Komisiju da nastavi davati preporuke po državama članicama u vezi s unapređenjem usluga skrbi za djecu i dugoročnom skrbi koje mogu pozitivno utjecati na sudjelovanje žena na tržištu rada; ponovno poziva Komisiju i države članice da razmotre mogućnost upotrebe podataka raščlanjenih po spolu u slučajevima kada je to primjereno u postupku nadzora u okviru Europskog semestra; predlaže veće sudjelovanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova u Europskom semestru;

7.  ističe da je u nekim državama članicama javni i privatni dug previsok te da to koči ulaganja, gospodarski rast i zapošljavanje;

8.  smatra da su podaci obuhvaćeni ljestvicom pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja korisni, ali da nisu dovoljni za procjenu razvoja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u; poziva Komisiju i države članice da tu tablicu nadopune podacima o kvaliteti radnih mjesta i siromaštvu, uz poseban naglasak na višedimenzionalnom siromaštvu djece;

9.  poziva Komisiju da, vodeći računa i o politikama zapošljavanja i o socijalnim politikama, definira i kvantificira svoj koncept socijalne pravednosti koji treba ostvariti Godišnjim pregledom rasta za 2016. i Europskim semestrom;

10.  poziva države članice i Komisiju da ubrzaju provedbu svih programa kojima se može potaknuti otvaranje zadovoljavajućih, kvalitetnih i dugoročnih radnih mjesta za sve kategorije stanovništva, a posebno za mlade; ističe da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje 18,6 %, usprkos laganom smanjenju nezaposlenosti u EU-u; poziva države članice da se pobrinu za to da tijela koja provode te programe proaktivnije prate njihovu provedbu;

11.  ističe da bi provedbu Jamstva za mlade trebalo ojačati na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i produžiti barem do 2020. uz aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i ojačanih javnih službi, te ističe njegovu važnost za stupanje u svijet rada nakon obrazovanja; apelira na Komisiju da provede studije učinka kako bi se precizno utvrdilo koji su rezultati dosad ostvareni i da poduzme dodatne mjere, te da uzme u obzir očekivanu reviziju Revizorskog suda, razmjenu najboljih praksi i organizaciju radionica na kojima će se okupiti svi relevantni akteri i čiji je cilj postići veću učinkovitost tog instrumenta; naglašava da bi se države članice trebale pobrinuti za to da Jamstvo za mlade bude u potpunosti dostupno, među ostalim i za ranjive osobe i osobe s invaliditetom; ističe da to nije slučaj u svim državama članicama i poziva države članice da što prije isprave tu situaciju, s obzirom na to da je protivna UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom; ističe da treba zajamčiti da se Jamstvom za mlade dopire do mladih koji su izloženi višestrukom isključenju i ekstremnom siromaštvu; ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mladim ženama i djevojkama, koje bi se mogle suočiti s preprekama na rodnoj osnovi; poziva Komisiju i države članice da za Jamstvo za mlade osiguraju odgovarajuća sredstva kako bi se zajamčila njegova ispravna provedba u svim državama članicama i kako bi se pomoglo još većem broju mladih;

12.  prima na znanje da je usvojen iznos od 500 milijuna eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2017.; ističe da taj iznos nije dostatan te da ga je potrebno povećati i osigurati u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); međutim, smatra da se u okviru revizije na sredini provedbenog razdoblja mora postići dogovor o odgovarajućem dodatnom financiranju za Inicijativu za zapošljavanje mladih za preostalo razdoblje trenutačnog VFO-a;

13.  ističe potencijal kulturnih i kreativnih industrija kada je riječ o zapošljavanju mladih; ističe da dodatno promicanje kulturnog i kreativnog sektora te ulaganje u njih mogu znatno doprinijeti ulaganjima, rastu, inovacijama i zapošljavanju; poziva Komisiju da stoga razmotri posebne mogućnosti koje nude svi kreativni i kulturni sektori, uključujući nevladine organizacije i male udruge, primjerice u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

14.  naglašava da nedovoljno ulaganje u sustave javnog obrazovanja može ugroziti konkurentnost Europe i zapošljivost njezine radne snage; naglašava potrebu da se što ranije u životnom ciklusu ulaže u ljude kako bi se smanjila nejednakost i potaklo socijalno uključivanje u ranoj dobi; također ističe da se od najranije dobi u školama treba boriti protiv stereotipa promicanjem ravnopravnosti spolova na svim razinama obrazovanja;

15.  poziva države članice da uvedu politike za provedbu i praćenje uključivijih oblika sustava socijalne zaštite i potporu prihodima kako bi se zajamčilo da se tim sustavima pruža pristojan životni standard za nezaposlene i osobe suočene s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, te da osiguraju pristup obrazovanju, osposobljavanju i prilikama za ulazak na tržište rada;

16.  pozdravlja povećanje stope zaposlenosti; primjećuje, međutim, da je porast stope zaposlenosti u državama članicama popraćen sve češćom pojavom atipičnih i neformalnih oblika zapošljavanja, uključujući ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati; naglašava da bi održivost i kvaliteta zapošljavanja trebali biti prioritet; vrlo je zabrinut zbog toga što je stopa nezaposlenosti i dalje visoka, posebno u zemljama koje su još uvijek pogođene krizom; uviđa da je pojava siromaštva unatoč zaposlenju posljedica sve nižih plaća i sve lošijih uvjeta rada, što je problem na kojem je potrebno raditi u okviru svih mjera za poticanje zapošljavanja i socijalne zaštite; potiče države članice da ulože dodatne napore te da i dalje budu otvorene prema novim rješenjima i pristupima kako bi se dostigla ciljna stopa zaposlenosti od 75 % iz strategije Europa 2020., među ostalim stavljanjem naglaska na skupine s najnižim sudjelovanjem na tržištu rada kao što su žene, stariji radnici, niskokvalificirani radnici i osobe s invaliditetom; poziva države članice da poboljšaju svoju ponudu u pogledu cjeloživotnog učenja i učinkovitog doškolovanja;

17.  smatra da bi migracije mogle imati važnu ulogu, među ostalim preko obrazovnih programa, zajedno s učinkovitim javnim izdacima, u cilju visokokvalitetnih socijalnih i ekološki održivih ulaganja čija je svrha integracija radnika na tržište rada i smanjenje nezaposlenosti;

18.  uviđa da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada; stoga poziva Komisiju i države članice da donesu proaktivne politike i provedu odgovarajuća ulaganja čiji je cilj i namjena promicati sudjelovanje žena na tržištu rada; naglašava da je bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života ključna za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada; u tom pogledu ističe da prema Komisiji fleksibilni uvjeti rada, kao što su rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme i skraćeno radno vrijeme, mogu imati važnu ulogu; slaže se s Komisijom da se plaćenim rodiljnim, očinskim i roditeljskim dopustom u državama članicama uglavnom potiče sudjelovanje žena na tržištu rada; također poziva države članice da donesu odgovarajuće politike kojima će održivim i kvalitetnim zapošljavanjem pružiti potporu ženama i muškarcima koji ulaze ili se vraćaju na tržište rada ili na njemu ostaju i napreduju nakon razdoblja obiteljskog dopusta ili druge vrste dopusta povezane sa skrbi; žali zbog nejednakosti spolova u pogledu stope zaposlenosti te zbog razlika u plaći i mirovinama između spolova; poziva na politike kojima će se žene poticati i podupirati da izgrade karijeru u poduzetništvu, olakšavajući im pristup financiranju i poslovnim prilikama i nudeći osposobljavanje po njihovoj mjeri;

19.  smatra, međutim, da potpora zapošljavanja i mjere za poboljšanje aktivnog sudjelovanja na tržištu rada trebaju biti dio šireg pristupa koji će biti usmjeren na prava i kojim će se pokušati riješiti problem socijalne isključenosti i siromaštva te će se u obzir uzimati djeca i obitelji i njihove specifične potrebe;

20.  poziva države članice da međusobno razmjenjuju najbolje prakse i da razmotre nove inovativne načine na koje se može razviti prilagodljivo i fleksibilno tržište rada koje će moći odgovoriti na izazove globalnog gospodarstva i osigurati visoke radne standarde za sve radnike;

21.  izražava zadovoljstvo zbog podsjetnika državama članicama da sustavi socijalne skrbi trebaju imati uporište u čvrstim socijalnim standardima i da se promicanjem ravnoteže između posla i privatnog života te hvatanjem u koštac s diskriminacijom doprinosi ne samo socijalnoj pravednosti već i rastu; naglašava da bi se ponovno uključivanje roditelja u tržište rada trebalo poduprijeti stvaranjem uvjeta za kvalitetno i uključivo zapošljavanje i radno okruženje koje roditeljima omogućuje da uspostave ravnotežu između svojih radnih i roditeljskih zadataka;

22.  smatra da je, uz otvaranje radnih mjesta, integracija osoba koje su već dugo nezaposlene na kvalitetna radna mjesta pomoću mjera prilagođenih pojedincima, a posebno pomoću aktivnih politika zapošljavanja, ključni faktor u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, pod uvjetom da je dostupan dostatan broj odgovarajućih radnih mjesta; ističe da bi se naglasak trebao staviti na poboljšanje mjera kojima je cilj otvaranje zadovoljavajućih radnih mjesta; naglašava da integracija osoba koje su najudaljenije od tržišta rada ima dvostruk učinak jer s jedne strane donosi korist pojedincu, a s druge stabilizira sustave socijalne sigurnosti i podupire gospodarstvo; smatra da je nužno da se u obzir uzme socijalni položaj te skupine građana kao i njihove specifične potrebe te da se mjere koje se provode na nacionalnoj razini učinkovitije nadziru na europskoj razini;

23.  naglašava važnost vještina i znanja stečenih u okruženju neformalnog i informalnog učenja, njihova vrednovanja i certifikacije, pristupa cjeloživotnom učenju te obaveza i referentnih vrijednosti iz Strateškog okvira za obrazovanje i osposobljavanje za 2020.; poziva Komisiju i države članice da osmisle sustave vrednovanja neformalnih i informalnih kompetencija; poziva države članice i da provedu politike kojima će osigurati ne samo pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju po prihvatljivim cijenama, već i pristup koji se temelji na uspostavi okvira za cjeloživotno učenje usmjerenog na fleksibilno obrazovanje u kojemu će se njegovati jednakost i socijalna kohezija te se svima zajamčiti mogućnost zapošljavanja;

24.  poziva na uspostavu i razvoj partnerstava između poslodavaca, socijalnih partnera, javnih i privatnih službi za zapošljavanje, tijela javne vlasti, socijalnih službi te ustanova za obrazovanje i osposobljavanje kako bi se pružili alati potrebni za učinkovitije reagiranje na potrebe tržišta rada i sprječavanje dugotrajne nezaposlenosti; podsjeća na činjenicu da praćenje provedbe mjera u tom području mora biti personalizirano i pojedinačno kako bi se moglo učinkovito odgovoriti na dugotrajnu nezaposlenost;

25.  žali zbog konstantno niskih stopa javnih ulaganja jer takva vrsta ulaganja može biti važan pokretač za otvaranje radnih mjesta; naglašava da EFSU nije osigurao dostatno ulaganje u socijalnu infrastrukturu te da je to propuštena prilika koju je hitno potrebno razmotriti;

26.  poziva na donošenje politika kojima se poštuju i promiču kolektivni pregovori i područje njihove primjene kako bi se obuhvatio što veći broj radnika te kojima se, u suradnji sa socijalnim partnerima, istodobno teži ostvarenju viših minimalnih plaća koje bi bile na prihvatljivoj razini, a sve u cilju okončanja utrke u snižavanju plaća, iskazivanja potpore ukupnoj potražnji i gospodarskom oporavku, smanjenju nejednakosti u plaćama i borbi protiv siromaštva unatoč zaposlenju;

27.  poziva države članice da osiguraju da se prema osobama na privremenim ugovorima, ugovorima na nepuno radno vrijeme ili samozaposlenim osobama postupa na jednak način, među ostalim i kada je riječ o otkazima i plaći, da imaju odgovarajuću socijalnu zaštitu i pristup osposobljavanju te da se pobrinu da su utvrđeni okvirni uvjeti koji će im omogućiti da napreduju; poziva države članice da provedu okvirne sporazume o radu na nepuno radno vrijeme i o radu na određeno vrijeme te da na učinkovit način provode direktivu o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja;

28.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi izbjeglicama pomogle da se smjeste i integriraju, da osiguraju da javne službe imaju dovoljno resursa te da se na vrijeme predvide njihove potrebe kako bi se olakšala integracija;

29.  žali zbog činjenice da je postotak stanovništva kojem prijete siromaštvo i socijalna isključenost i dalje visok; upozorava na to da visoke stope nejednakosti i siromaštva utječu na socijalnu koheziju te da ugrožavaju socijalnu i političku stabilnost; izražava žaljenje zbog toga što u politikama koje bi učinkovito trebale riješiti taj problem nedostaje potrebna ambicioznost da bi se moglo govoriti o dostatnom ekonomskom poticaju; traži od država članica da ubrzaju provedbu mjera za ostvarenje cilja iz strategije Europa 2020. koji se odnosi na smanjenje broja osoba kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna; od Komisije i država članica traži da im smanjenje nejednakosti postane jedan od prioriteta; poziva na veću potporu i priznanje rada nevladinih organizacija, organizacija za borbu protiv siromaštva i organizacija osoba koje su pogođene siromaštvom te na poticanje njihova sudjelovanja u razmjeni primjera najbolje prakse;

30.  zabrinut je zbog slabe stope sudjelovanja etničkih manjina na tržištu rada, posebno kada je riječ o pripadnicima romske manjine; poziva na ispravnu provedbu Direktive 2000/78/EZ; ističe da je nužno poticati ulogu koju specijalizirane nevladine organizacije imaju u promicanju njihova sudjelovanja na tržištu rada i zalaganju za ne samo upisivanje djece u obrazovne sustave, već i sprječavanje ranog napuštanja školovanja kako bi se razbio krug siromaštva;

31.  smatra da je važno premostiti ulagački jaz kako bi se omogućio održiv rast, a da se pritom ne ugrozi gospodarska i socijalna održivost država članica; u tom smislu ističe pojavu jamčenja konsolidacije javnih financija, što je od ključne važnosti za održivost europskog socijalnog modela koji je obilježje EU-a;

32.  žali zbog toga što je Komisija u svojim najnovijim preporukama zanemarila zahtjev Parlamenta da se poboljša primjena članka 349. UFEU-a na način da se donesu različite mjere i programi za smanjenje asimetrije te da se maksimalno poveća socijalna kohezija u EU-u; u tom pogledu poziva države članice da uspostave posebne programe ulaganja za svoje podregije u kojima stope nezaposlenosti premašuju 30 %; ponovno poziva Komisiju da pomogne državama članicama i europskim regijama, posebno onim najudaljenijima, u osmišljavanju i financiranju programa temeljenih na višegodišnjem financijskom okviru;

33.  prepoznaje konstantno osjetljivu situaciju na europskom tržištu rada koje s jedne strane nije u stanju riješiti problem još uvijek visokih stopa nezaposlenosti, dok s druge strane poduzeća traže kvalificiranu i odgovarajuću radnu snagu; traži od Komisije da na razini država članica promiče oblike suradnje koji će uključivati vlade, poduzeća (uključujući i poduzeća socijalne ekonomije), obrazovne ustanove, službe za individualiziranu potporu, civilno društvo i socijalne partnere i to na temelju razmjene primjera najbolje prakse i u cilju prilagođavanja sustava obrazovanja i osposobljavanja u država članicama kako bi se riješio problem neravnoteže u pogledu vještina i na taj način zadovoljile potrebe tržišta rada;

34.  ističe da je obrazovanje jedno od temeljnih prava koje bi trebalo biti zajamčeno svoj djeci te da je potrebno uhvatiti se u koštac s razlikama u pogledu dostupnosti i kvalitete obrazovanja kako bi se školovanje omogućilo svoj djeci i kako bi se smanjila stopa ranog napuštanja školovanja; ističe da je usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i prilikama za zapošljavanje preduvjet za uspostavu uključivog tržišta rada EU-a; smatra da usmjeravanje i savjetovanje kojima se uvažavaju potrebe pojedinca, a naglasak stavlja na vrednovanje i proširenje njegovih vještina moraju biti osnovni element politike obrazovanja i stjecanja vještina već u ranoj fazi obrazovanja svake osobe; poziva države članice da obrazovanje i osposobljavanje učinkovitije usklade s potrebama na tržištu rada u cijelom EU-u; ističe važnost vrednovanja različitih situacija u pogledu zapošljavanja u državama članicama kako bi se u obzir uzele njihove specifičnosti i posebnosti;

35.  smatra da napredak u novim tehnologijama i digitalizaciji u europskoj industriji predstavlja veliki izazov za EU; naglašava da proizvodni modeli u EU-u i državama članicama moraju biti usklađeni s njihovim obrazovnim modelima i usmjereni na sektore s visokom stopom produktivnosti, posebno one koji su povezani s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i digitalizacijom kako bi se povećala konkurentnost EU-a na globalnoj razini;

36.  ističe da nedostatno i neodgovarajuće usmjereno ulaganje u obrazovanje u području digitalnih vještina, uključujući programiranje te znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM), narušava konkurentnost Europe te dostupnost i zapošljivost radne snage; smatra da će se boljim usklađivanjem vještina i uzajamnim priznavanjem kvalifikacija doprinijeti smanjenju raskoraka između nedostatka i neusklađenosti vještina na europskom tržištu rada i pomoći osobama koje traže posao, posebno mladima; poziva države članice da prednost daju tome da sveobuhvatno osposobljavanje u području digitalnih vještina, programiranja i vještina koje poslodavci najviše traže bude dostupno svima, ali i da istodobno zadrže visoke standarde u tradicionalnom obrazovanju te u obzir uzmu zaokret prema digitalnom gospodarstvu u kontekstu doškolovanja i prekvalifikacije, koji ne bi trebali biti ograničeni samo na znanje iz perspektive korisnika;

37.  napominje da je u mnogim državama članicama potreban pojačan trud u cilju edukacije radne snage, što obuhvaća obrazovanje odraslih i mogućnosti za strukovno osposobljavanje; ističe važnost cjeloživotnog učenja, među ostalim i za starije radnike, kako bi se omogućila prilagodba znanja potrebama tržišta zapošljavanja; traži da se predmeti STEM intenzivnije promiču među ženama i djevojčicama kako bi se iskorijenili postojeći stereotipi u pogledu obrazovanja i kako bi se uhvatilo u koštac s dugoročnim razlikama između spolova kada je riječ zaposlenosti, plaćama i mirovinama;

38.  prepoznaje vrijednost novih tehnologija i važnost digitalne pismenosti za život pojedinca i uspješnu integraciju na tržištu rada; stoga predlaže državama članicama da povećaju ulaganja u bolje infrastrukture u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i u mogućnost povezivanja u obrazovnim ustanovama te da osmisle učinkovite strategije za iskorištavanja potencijala IKT-a u podržavanju informalnog učenja odraslih, kao i to da poboljšaju svoje mogućnosti za formalno i neformalno obrazovanje;

39.  naglašava da program Erasmus+ doprinosi mobilnosti i kulturnoj razmjeni u EU-u i s trećim zemljama; poziva na bolje promicanje i korištenje europskih alata za transparentnost, mobilnost i priznavanje vještina i kvalifikacija kako bi se olakšala mobilnost povezana s učenjem i radom; ponovno potvrđuje da je mladima u nepovoljnom položaju i osobama izloženima raznim oblicima diskriminacije potrebno omogućiti mobilnost u području stručnog osposobljavanja;

40.  pozdravlja novi okvir za politike i ulaganja koji je dio Pariškog sporazuma i koji će doprinijeti stvaranju novih prilika za zapošljavanje u niskougljičnim sektorima i sektorima s niskim emisijama;

41.  poziva Komisiju da naglasi važnost uklanjanja i fizičkih i digitalnih prepreka s kojima se još uvijek suočavaju osobe s invaliditetom u državama članicama;

42.  pozdravlja činjenicu da se u vezi s poboljšavanjem pristupa kvalitetnim uslugama izričito spominju dječja skrb, stanovanje, zdravstvena skrb i obrazovanje;

43.  podsjeća na to da je slobodno kretanje radnika jedno od temeljnih načela Ugovora; pozdravlja činjenicu da je u Godišnjem pregledu rasta za 2017. naglasak stavljen na važnost jamčenja socijalne pravednosti putem poštene suradnje među raznim institucijama država članica; stoga traži od država članica da inspektoratima rada ili drugim relevantnim tijelima na raspolaganje stave odgovarajuća sredstva te da poboljšaju prekograničnu suradnju između inspekcijskih službi kao i elektroničku razmjenu informacija i podataka kako bi se povećala učinkovitost kontrola koje se provode u cilju hvatanja u koštac sa socijalnim prijevarama i neprijavljenim radom te borbom protiv njih;

44.  ističe da je nužno poticati domaću potražnju promicanjem javnih i privatnih ulaganja te društveno i ekonomski uravnoteženih strukturnih reformi kojima je cilj smanjiti nejednakosti i promicati kvalitetu i odgovarajuću zaposlenost, održivi rast i socijalno ulaganje te odgovornu fiskalnu konsolidaciju i na taj način pridonijeti stvaranju odgovarajućeg okruženja veće kohezije i uzlazne socijalne konvergencije za poduzeća i javne službe; naglašava važnu ulogu ulaganja u ljudski kapital kao zajedničke strategije; također smatra da je potrebno preusmjeriti ekonomske politike Unije prema socijalnom tržišnom gospodarstvu;

45.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kojima će digitalnim radnicima zajamčiti jednaka prava i razinu socijalne zaštite kao sličnoj vrsti radnika u relevantnom sektoru;

46.  smatra da mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, koja predstavljaju 90 % svih poslovnih subjekata u Europi i pokretač su europskog gospodarstva, kao i zdravstvene i socijalne usluge te socijalna i solidarna poduzeća, učinkovito doprinose održivom i uključivom razvoju i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta; poziva Komisiju i države članice da u procesu donošenja politika veću pozornost posvete interesima mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća provođenjem testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća tijekom cijelog zakonodavnog procesa, u skladu s načelom „počnimo od malih” te da promiču postojeće oblike financijske potpore mikropoduzećima, kao što je Program za zapošljavanje i socijalne inovacije; smatra da je iznimno važno smanjiti administrativno opterećenje te vrste poduzeća i odbaciti nepotrebno zakonodavstvo, a da se pritom ne ugroze radna i socijalna prava; naglašava da je potrebno olakšati pružanje druge prilike poduzetnicima koji nisu uspjeli u svojem prvom pokušaju iz razloga koji nisu povezani s prijevarom te koji su poštovali prava zaposlenika;

47.  ističe da se socijalno poduzetništvo razvija i da može poslužiti kao poticaj gospodarstvu te ujedno ublažiti oskudicu, socijalnu isključenost i druge društvene probleme; zato smatra da bi obrazovanje u području poduzetništva trebalo uključivati socijalnu dimenziju te bi njime trebalo obuhvatiti teme poput pravedne trgovine, socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela, uključujući zadruge, kako bi gospodarstvo postalo socijalnije, uključivije i održivije;

48.  potiče Komisiju i Vijeće da pronađu način povećanja produktivnosti ulaganjem u ljudski kapital, uzimanjem u obzir činjenice da najkompetentniji, dobro integrirani i zadovoljni radnici na najučinkovitiji način mogu odgovoriti na potrebe i izazove s kojima se susreću poduzeća i službe;

49.  poziva države članice da se usredotoče na status samozaposlenih poduzetnika kako bi im se zajamčila odgovarajuća socijalna zaštita u pogledu osiguranja u slučaju bolesti, nezgode i nezaposlenosti te prava na mirovinu;

50.  podsjeća da je važno promicati kulturu pravog poduzetništva kojom se potiču mladi već u ranoj dobi; stoga poziva države članice da u skladu s tim načelom prilagode svoje programe obrazovanja i osposobljavanja; upozorava države članice na važnost uvođenja poticaja za poduzetništvo, posebno primjenom fiskalnih pravila i smanjenjem administrativnog opterećenja; poziva Komisiju da u uskoj suradnji s državama članicama poduzme mjere za bolje informiranje o europskim fondovima i programima koji mogu poduprijeti poduzetništvo, ulaganje i pristup financijskim sredstvima, poput programa Erasmus i Mladi poduzetnici;

51.  skreće pozornost na učinak poluge koji proračun EU-a ima na nacionalne proračune; ističe da proračun EU-a ima komplementarnu ulogu u ostvarenju ciljeva Unije u okviru socijalnih politika koje su uvrštene u Godišnji pregled rasta za 2017. i čiji je cilj otvaranje većeg broja boljih radnih mjesta u EU-u;

52.  zabrinut je zbog kašnjenja u provedbi operativnih programa tijekom aktualnog programskog razdoblja; skreće pozornost na činjenicu da je do rujna 2016. imenovano samo 65 % nacionalnih nadležnih tijela i poziva države članice da aktivnije koriste sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova i Inicijative za zapošljavanje mladih kako bi se uhvatile u koštac s prioritetima zapošljavanja i socijalnim prioritetima te podržale provedbu preporuka po državama članicama u kojima se naglasak posebno i na uključujući način stavlja na socijalna pitanja i pitanja zapošljavanja; međutim, istodobno ističe da se ta sredstva ne bi trebala upotrijebiti isključivo za provedbu preporuka po državama članicama jer bi to moglo rezultirati zanemarivanjem drugih važnih investicijskih područja; ističe da bi se trebali poduzeti daljnji napori kako bi se pojednostavili postupci, posebno u slučaju horizontalnih i sektorskih financijskih pravila te kako bi se uklonile prepreke s kojima se susreće civilno društvo kada je riječ o pristupu financijskim sredstvima;

53.  smatra da je gospodarski rast u EU-u i europodručju i dalje skroman; ističe da je potrebno ulagati u istraživanje, inovacije i obrazovanje; ukazuje na činjenicu da su za konkurentnost, rast i radna mjesta u proračunu EU-a za 2017. dodijeljena 21 312,2 milijuna eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, i to preko programa kao što su Obzor 2020., COSME i Erasmus+;

54.  ističe da se preko europskih fondova i programa kao što su Erasmus za poduzetnike, Europske službe za zapošljavanje (EURES), Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) može olakšati pristup financiranju te se mogu potaknuti ulaganja, a time i poduzetništvo; podsjeća na važnost načela partnerstva, načela dodatnosti, pristupa odozdo prema gore, odgovarajuće raspodjele resursa i odgovarajuće ravnoteže između obveza izvješćivanja i prikupljanja podataka od onih koji koriste ta sredstva; poziva Komisiju da se pobrine za pomni nadzor nad korištenjem sredstava EU-a kako bi povećala učinkovitost; traži od Komisije da izradi preporuke po državama članicama koje će se odnositi na korištenje sredstava EU-a kako bi se na nacionalnoj razini povećalo područje primjene i učinkovitost socijalnih i aktivnih politika tržišta rada;

55.  pozdravlja činjenicu da je 2017., uz iznos iz nacrta proračuna, Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeljeno dodatnih 500 milijuna EUR kao i činjenicu da je 200 milijuna EUR dodijeljeno za poticanje ključnih inicijativa za rast i otvaranje radnih mjesta; podsjeća na potrebu da se bolje upotrijebe dostupna sredstva i inicijative povezane s obrazovanjem i osposobljavanjem, kulturom, sportom i mladima i da se po potrebi poveća ulaganje u te sektore, posebno u pogledu tematskih područja koja su od neposredne važnosti za strategiju Europa 2020., kao što je rano napuštanje školovanja, visoko obrazovanje, zapošljavanje mladih, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, cjeloživotno učenje i mobilnost, kako bi se ojačala otpornost i smanjila nezaposlenost, posebno među mladima i najranjivijim skupinama, spriječila radikalizacija i osigurala dugoročna uključenost u društvo;

56.  pozdravlja prijedlog Komisije da se EFSU proširi i da se njegov iznos udvostruči tako da do 2022. iznosi 630 milijardi EUR te da se istodobno poveća njegova geografska i sektorska pokrivenost; smatra da EFSU dosad nije imao osobitog uspjeha u poboljšanju socijalne i gospodarske konvergencije između država članica i njihovih regija u Uniji, niti u rješavanju problema socijalne infrastrukture; podsjeća na činjenicu da većina odobrenih projekata dolazi iz gospodarski zdravijih regija zapadne Europe te da se na taj način produbljuje ulagački jaz između država članica i povećavaju neravnoteže u Europi; traži od Komisije da pomogne slabijim regijama u postupku podnošenja zahtjeva za financiranje, ali da ne promijeni osnovnu pretpostavku da se projekti odabiru samo na temelju njihove kvalitete; poziva Komisiju da hitno iskaže potporu socijalnim poduzećima te malim i srednjim poduzećima u pogledu pristupa sredstvima EFSU-a; traži od Komisije i Europske investicijske banke da poduzmu dodatne proaktivne korake kako bi osigurale jednak pristup sredstvima EFSU-a za sve države članice i sve sektore, a posebno one koje izravno doprinose smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti; ističe da je potrebno ojačati administrativne kapacitete kao što je savjetodavni centar za ulaganja; žali zbog nedostatka dostupnih podataka o radnim mjestima koja bi se trebala otvoriti zahvaljujući ulaganjima EFSU-a; poziva Komisiju da prati i nadzire ulaganja u okviru EFSU-a i da mjeri njihov gospodarski i socijalni učinak te osigura da EFSU ne udvostručuje postojeće financijske programe ili služi kao zamjena za izravno javno ulaganje; ponovno poziva na ulaganje u ljudski i društveni kapital u područjima kao što su zdravstvena skrb, skrb za djecu i pristupačno stanovanje;

57.  ističe da se najudaljenije regije suočavaju s nizom strukturnih ograničenja koja su stalna i isprepliću se te na taj način onemogućuju napredak tih regija; traži od Komisije da učinkovitije primjenjuje članak 349. UFEU-a;

58.  smatra da se Komisija i države članice moraju u većoj mjeri obvezati na primjenu članka 174. UFEU-a; naglašava da veća teritorijalna kohezija podrazumijeva veću gospodarsku i socijalnu koheziju te stoga poziva na strateško ulaganje u relevantne regije, posebno kada je riječ o pristupu širokopojasnom internetu, kako bi postale konkurentnije, kako bi se poboljšala njihova industrija i teritorijalna struktura i na kraju, stabiliziralo njihovo stanovništvo;

59.  poziva Komisiju i države članice da u postupak otkrivanja prepreka ulaganjima uključe sve razine vlasti i relevantne dionike te da se usmjere na regije i sektore kojima je najviše potrebna pomoć kao i na stavljanje na raspolaganje odgovarajućih instrumenata kojima se povezuju javno i privatno financiranje;

60.  traži od Komisije da donese politike za borbu protiv demografskog pada i raspršivanja stanovništva; ističe da se u kohezijskoj politici EU-a prednost treba dati regijama u kojima se bilježi demografski pad;

61.  naglašava da se svima mora omogućiti univerzalan pristup javnim sustavima primjerenih mirovina i starosnih mirovina temeljenim na solidarnosti; uviđa izazove s kojima se države članice suočavaju u pokušaju jačanja održivosti mirovinskih sustava, ali ističe važnost očuvanja solidarnosti u mirovinskim sustavima jačanjem prihodovne strane bez nužnog podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu; ističe važnost javnih i strukovnih mirovinskih sustava kojima se osiguravaju primjerena mirovinska primanja znatno iznad praga siromaštva i kojima se umirovljenicima omogućava da zadrže svoj životni standard; smatra da je najbolji način da se zajamče održive, sigurne i primjerene mirovine za muškarce i žene povećanje ukupne stope zaposlenosti i broja kvalitetnih radnih mjesta u svim dobnim skupinama, poboljšanje uvjeta rada i zapošljavanja te izdvajanje potrebnih dodatnih javnih sredstava; smatra da bi reforme mirovinskih sustava trebale biti usmjerene među ostalim na stvarnu dob odlaska u mirovinu i da bi trebale odražavati kretanja na tržištu rada, stopu nataliteta, stanje u pogledu zdravstva i bogatstva, radne uvjete i stopu ekonomske ovisnosti; smatra da se u okviru tih reformi također treba uzeti u obzir situacija u kojoj se nalaze milijuni radnika u Europi, posebno žene, mladi i samozaposlene osobe, koji su suočeni s nesigurnim, atipičnim oblicima zaposlenja, razdobljima nedobrovoljne nezaposlenosti i skraćenim radnim vremenom;

62.  s obzirom na starenje europskog stanovništva i učinak koji ta činjenica ima na porast potreba za neformalnom i formalnom skrbi, državama članicama skreće pozornost na potrebu ulaganja u javno promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti te istodobno jamčenje i poboljšanje održivosti, sigurnosti, prikladnosti i učinkovitosti sustava socijalne zaštite i pružanja kvalitetnih dugoročnih socijalnih usluga u nadolazećim desetljećima; stoga potiče države članice da izrade strategije za osiguranje odgovarajućeg financiranja, radne snage i razvoja za te sustave i usluge te da prošire područje primjene sustava socijalne sigurnosti u korist društva i pojedinca; od Komisije, država članica i socijalnih partnera konkretno traži sljedeće:

   da se zalažu za više stope zaposlenosti za sve dobne skupine;
   da rade na smanjenju razlika u postupanju prema spolovima i razlika u plaći između žena i muškaraca;
   da tržišta rada prilagode starijim radnicima stvaranjem radnih uvjeta koji će pogodovati starijima i omogućiti im da rade sve do zakonske dobi za umirovljenje;
   da se bore protiv stereotipa na tržištima rada;
   da osiguraju pristup koji će se temeljiti na životnom ciklusu i preventivni pristup kada je riječ o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu;
   da se usredotoče da uspostavu ravnoteže između posla i privatnog života osoba koje njeguju druge osobe i to uvođenjem mehanizama kojima će se omogućiti odsutnost radi pružanja njege i iskazivanjem potpore neslužbenim njegovateljima;
   da podupiru i informiraju poslodavce, posebno mala i srednja poduzeća, o načinima na koji se radna okruženja mogu poboljšati kako bi se radnicima svih dobnih skupina omogućilo da ostanu produktivni;
   da podupiru javne zavode za zapošljavanje i omoguće im da starijim osobama koje traže posao pruže smislenu pomoć;
   da ulažu u cjeloživotno učenje za radnike svih dobnih skupina i promiču tu vrstu učenja, i na radnom mjestu i izvan njega, te da osmisle sustave za vrednovanje i certificiranje vještina;
   da pomognu starijim radnicima da duže ostanu aktivni i pripreme se za umirovljenje fleksibilnim radnim uvjetima koji će biti usmjereni na zaposlenike i omogućiti im da skraćuju svoje radno vrijeme u prijelaznom razdoblju između zaposlenja i umirovljenja;

63.  naglašava da Komisija treba pratiti razvoj događaja u području beskućništva i isključenosti kada je riječ o stanovanju te kretanje cijena nekretnina u državama članicama; poziva na hitno donošenje mjera za hvatanje u koštac s rastućim brojem beskućnika i isključenosti u pogledu stanovanja u državama članicama; zabrinut je zbog mogućih socijalnih posljedica velikog obujma loših kredita u bankovnim bilancama i posebno zbog izjave Komisije da bi se trebalo poticati pozajmljivanje od nebankovnih specijaliziranih ustanova, što bi moglo dovesti do vala deložacija; potiče države članice, Komisiju i EIB da sredstva EFSU-a iskoriste za socijalnu infrastrukturu i provođenje prava na odgovarajuće i cjenovno prihvatljivo stambeno rješenje za sve;

64.  sa zabrinutošću primjećuje da plaće u nekim državama članicama nisu dovoljne za osiguranje prihvatljivih životnih uvjeta i da zbog toga radnici postaju „siromašni zaposlenici”, a nezaposleni se ne žele vratiti na tržište rada; u tom smislu zalaže se za kolektivne pregovore;

65.  potiče države članice da donesu potrebne mjere za socijalnu integraciju izbjeglica, pripadnika etničkih manjina i imigranata;

66.  pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2017. naglasak stavlja na potrebu za promicanjem poreznih reformi i reformi sustava naknada u cilju poboljšanja poticaja za rad i postizanja isplativosti rada, s obzirom na to da i porezni sustavi mogu doprinijeti borbi protiv nejednakosti u prihodima i siromaštva te povećati konkurentnost na globalnoj razini; poziva države članice da poreze postupno prebace s radne snage na druge izvore;

67.  poziva na donošenje reformi u sustavima zdravstva i dugotrajne skrbi kako bi se usmjerili na sprječavanje bolesti i poticanje zdravog načina života, očuvanje kvalitetnih usluga zdravstvene skrbi dostupnih svima i smanjenje nejednakosti u pristupu uslugama zdravstvene skrbi;

68.  poziva Komisiju i države članice da zajedničkim snagama rade na uklanjanju prepreka mobilnosti radne snage i osiguraju da se prema mobilnim radnicima u EU-u postupa na isti način kao prema nemobilnim radnicima;

69.  poziva države članice da prošire područje primjene i povećaju učinkovitost aktivnih i održivih politika tržišta rada, u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima; pozdravlja poziv u okviru Godišnjeg pregleda rasta za 2017. da se poduzmu veći napori i donesu mjere kojima će se potaknuti da se u tržište rada uključe skupine u nepovoljnom položaju, posebno osobe s invaliditetom, u cilju dugoročnog pozitivnog ekonomskog i socijalnog učinka;

70.  poziva države članice da donesu ambiciozne socijalne standarde na temelju svojih preporuka po državama članicama, u skladu sa svojim nacionalnim ovlastima te financijskim i fiskalnim stanjem, posebno na način da tamo gdje oni još ne postoje uvedu sustave odgovarajućih najmanjih prihoda tijekom cijelog životnog vijeka i premoste razlike u sustavima odgovarajućih najmanjih prihoda koje su posljedica ograničenog područja njihove primjene ili njihova nekorištenja;

71.  pozdravlja inicijativu Komisije da pokrene savjetovanje o uspostavi europskog stupa socijalnih prava; smatra da ta inicijativa treba moći potaknuti razvoj fleksibilnijih vještina i kompetencija, mjere za cjeloživotno učenje i aktivnu podršku kvalitetnom zapošljavanju;

72.  ponavlja poziv Komisiji iz najnovijeg mišljenja koje je pripremio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja i uputio Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku, a kojim se traži razmatranje mogućnosti da se u izradu preporuka po državama članicama uvede postupak u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se izbjegla utrka u snižavanju standarda za učinkovito korištenje socijalnih pokazatelja i pokazatelja zaposlenosti u okviru makroekonomskog nadzora;

73.  poziva države članice da stave veći naglasak na prekidanje ciklusa siromaštva i promicanje jednakosti; traži od Komisije da državama članicama uputi strože preporuke kada je riječ o socijalnoj uključenosti i zaštiti te da se ne ograniči samo na radnu snagu i osvrne posebno na ulaganje u djecu;

74.  pozdravlja sudjelovanje socijalnih partnera, nacionalnih parlamenata i drugih relevantnih dionika iz civilnog društva u Europskom semestru; ponavlja da su socijalni dijalog i dijalog s civilnim društvom ključni za ostvarenje postojanih promjena koje će pogodovati svima i koje su od ključne važnosti za poboljšanje učinkovitosti i prikladnosti europskih i nacionalnih politika te za koje se stoga treba zalagati u svim fazama Europskog semestra; naglašava da je potrebno da sudjelovanje postane učinkovitije, što se može postići osiguranjem odgovarajućih rokova, pristupa dokumentima i dijaloga sa sugovornicima na odgovarajućoj razini;

75.  podsjeća na razne zahtjeve za izradu programa u kojemu će stajalište Parlamentu imati veću snagu i uzeti se u obzir prije nego što Vijeće donese odluku; osim toga, s obzirom na njihove specifične nadležnosti, poziva da se Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja stavi u ravnopravan položaj s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku kad god Parlament treba dati svoje mišljenje o raznim fazama Europskog semestra;

76.  smatra da bi trebalo sazvati socijalnu konvenciju EU-a u kojoj bi predstavnici socijalnih partnera, nacionalnih vlada i parlamenata te institucija EU-a uz sudjelovanje javnosti raspravljali o budućnosti i strukturi europskog socijalnog modela;

77.  ponovno poziva na jačanje uloge Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača u Europskom semestru;

78.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0355.
(2) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.
(3) SL L 307, 18.11.2008., str. 11.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0416.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0297.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0059.
(7) SL C 316, 30.8.2016., str. 83.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0033.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0401.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0384.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0389.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0320.
(14) SL C 289, 9.8.2016., str. 19.
(15) SL C 224, 21.6.2016., str. 19.
(16) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0394.
(17) SL C 76 E, 25.3.2010., str. 16.
(18) http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR15_03/SR15_03_HR.pdf.
(19) http://www.eurofound.europa.eu/european-working-conditions-surveys-ewcs
(20) https://www.eurofound.europa.eu/young-people-and-neets-1
(21) Vidi izvješće Eurofounda o nezaposlenosti mladih.
(22) Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2016., str. 2.
(23) Izvješće OECD-a: „U tome smo zajedno: zašto je smanjenje nejednakosti korisno za sve”, 2015.
(24) Izvješće MMF-a: „Uzroci i posljedice nejednakosti prihoda”, lipanj 2015.


Upravljanje jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017.
PDF 348kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o godišnjem izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017. (2016/2248(INI))
P8_TA(2017)0040A8-0016/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2016.(1) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 27. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.(2) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 3. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.(3) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 28. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem(4) i naknadni odgovor Komisije od 8. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o strategiji jedinstvenog tržišta(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o necarinskim preprekama na jedinstvenom tržištu(6),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2016. – Jačanje oporavka i poticanje konvergencije” (COM(2015)0690),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenoga 2016. o godišnjem pregledu rasta 2017. (COM(2016)0725),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550) i izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i državama članicama (SWD(2015)0203),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. o provedbi Direktive o uslugama (COM(2012)0261) u ažuriranom izdanju iz listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Cijena neujedinjene Europe na jedinstvenom tržištu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Pokazatelji za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta – izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Doprinos unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača rastu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja jedinstvenog tržišta iz srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1. UFEU-a o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 UFEU-a o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0016/2017),

A.  budući da će ostvarenje jačeg i pravednijeg jedinstvenog tržišta biti ključno za stvaranje novih radnih mjesta, promicanje produktivnosti, stvaranje privlačne klime za ulaganja, inovacije te za potrošače;

B.  budući da to iziskuje ponovnu fokusiranost u Europi, uključujući pravovremeni dovršetak i provedbu raznih strategija jedinstvenog tržišta, posebno strategije jedinstvenog digitalnog tržišta;

C.  budući da time moraju biti također obuhvaćene posljedice Brexita, među ostalima za slobodu kretanja robe i usluga, prva na poslovni nastan, carinsku uniju i općenito pravnu stečevinu o unutarnjem tržištu;

D.  budući da se EU, nakon ekonomske krize koja je započela 2008., i dalje suočava s razdobljem stagnacije i sporim gospodarskim oporavkom, visokim stopama nezaposlenosti i socijalnom ugroženošću; budući da je, u pozitivnijem duhu, glavna misao vodilja Godišnjeg pregleda rasta za 2016. glasila „Jačanje oporavka i poticanje konvergencije”;

E.  budući da se u Godišnjem pregledu rada za 2017. podsjeća da je potrebno postići uključiv gospodarski oporavak uzimajući u obzir socijalnu dimenziju jedinstvenog tržišta i budući da se u njemu također naglašava da Europa treba snažno ulagati u mlade i osobe koje traže posao, kao i u start-upove i MSP-ove;

F.  budući da je nezaposlenost, usprkos gospodarskom oporavku, i dalje previsoka u mnogim dijelovima Europe te budući da dulje razdoblje visoke nezaposlenosti uzima socijalni danak u mnogim državama članicama;

G.  budući da je cilj Europskog semestra bolja koordinacija ekonomskih i fiskalnih politika u cijelom EU-u kako bi se povećala stabilnost, promicali rast i zapošljavanje i ojačala konkurentnost u skladu s ciljevima socijalne pravde i zaštite najugroženijih slojeva u društvu; budući da se taj cilj nije ostvario;

H.  budući da je jedinstveno tržište jedan od temelja EU-a i jedno od njegovih najvećih postignuća; budući da Europski semestar, da bi uspješno poticao gospodarski rast i doveo do stabilizacije gospodarstava, mora u jednakoj mjeri obuhvaćati jedinstveno tržište i politike kojima je cilj njegova konačna uspostava;

Jačanje stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra

1.  ponavlja da je jedinstveno tržište jedno od temelja EU-a i okosnica gospodarstva država članica i cijelog europskog projekta; primjećuje da je jedinstveno tržište i dalje rascjepkano, da ga se ne provodi u dovoljnoj mjeri te da ima veliki potencijal za rast, inovacije i radna mjesta; ističe ključnu ulogu jedinstvenog tržišta u uspješnom jačanju oporavka EU-a, poticanju konvergencije i podupiranju ulaganja u mlade i osobe koje traže posao, kao i u start-upove i MSP-ove; poziva Komisiju da osigura ostvarenje svih dimenzija jedinstvenog tržišta, uključujući robe, usluga, kapitala, rada, energetike, prijevoza i digitalnog sektora;

2.  ponavlja poziv da se u okviru Europskog semestra uspostavi čvrsti stup jedinstvenog tržišta sa socijalnom dimenzijom, koji obuhvaća sustav redovitog praćenja i otkrivanja prepreka za jedinstveno tržište specifičnih za pojedine države, čiji je učinak, učestalost i opseg u posljednje vrijeme porastao u državama članicama; poziva da se provede detaljna evaluacija integracije i konkurentnosti jedinstvenog tržišta; inzistira na tome da bi ocjenjivanje stupnja integracije jedinstvenog tržišta trebalo postati sastavni dio okvira gospodarskog upravljanja;

3.  podsjeća da je Europski semestar uveden 2010. kako bi se zajamčilo da države članice raspravljaju o svojim ekonomskim i proračunskim planovima sa svojim partnerima iz EU-a u točno određenim razdobljima tijekom godine, što im omogućava da daju komentare jedni drugima na planove i da kolektivno prate napredak; ističe da je važno zadržati fokus na socijalnim rezultatima, kao i na promicanju uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije;

4.  ističe da bi svrha stupa jedinstvenog tržišta u okviru Europskog semestra trebala biti da se odrede ključna područja, u odnosu na sve dimenzije jedinstvenog tržišta, za ostvarenje rasta i otvaranje radnih mjesta; nadalje, ističe da bi također trebao poslužiti kao referentna vrijednost za strukturne reforme u državama članicama;

5.  ističe da bi se stupom jedinstvenog tržišta u okviru Europskog semestra omogućila redovita evaluacija upravljanja jedinstvenim tržištem uz pomoć sustavnih provjera nacionalnog zakonodavstva i alata za analizu podataka za otkrivanje neusklađenosti, što bi poboljšalo praćenje zakonodavstva o jedinstvenom tržištu, a institucijama s potrebnim informacijama omogućilo da preoblikuju, provode, primjenjuju i zakonskom prisilom provode regulatorni okvir jedinstvenog tržišta, dok bi građanima to donijelo konkretne rezultate;

6.  pozdravlja napore Komisije da zajamči da se koristi od globalizacije i tehnoloških promjena pravedno rasporede po raznim skupinama društva, posebno među mladima; poziva da se na svim razinama provodi senzibilizacija u vezi s politikama i reformama raspodjele dohotka, uz jamstvo jednakosti, pravednosti i uključivosti;

7.  smatra da bi u pogledu nacionalnih mjera ili primjene rano djelovanje moglo biti učinkovitije i dati bolje rezultate nego što bi to bio slučaj kada bi se pokrenuo postupak zbog povrede prava; ističe, međutim, da u slučaju da postupci ranog djelovanja ne poluče uspjeh Komisija mora primijeniti sve raspoložive mjere, uključujući postupke zbog povrede prava, kako bi zajamčila provedbu zakonodavstva u području jedinstvenog tržišta;

8.  ponovno poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir glavna područja rasta i otvaranja radnih mjesta za izgradnju jedinstvenog tržišta EU-a spremnog za 21. stoljeće koja je Komisija unaprijed odredila i dodatno precizirala u svojoj studiji iz rujna 2014. naslovljenoj „Cijena neujedinjene Europe na jedinstvenom tržištu”, uključujući usluge, jedinstveno digitalno tržište, a posebno e-trgovinu, pravnu stečevinu u području zaštite potrošača, javnu nabavu i koncesije, slobodno kretanje robe;

9.  apelira na Komisiju da u okviru preporuka po državama članicama sustavno prati primjenu i provedbu pravila jedinstvenog tržišta, osobito ondje gdje ta pravila znatno doprinose strukturnim reformama te podsjeća u tom kontekstu na važnost novog pristupa Komisije kojim se naglašava socijalna pravednost; poziva Komisiju da izvještava Parlament o napretku koji su države članice postigle u provedbi preporuka po državama članicama koje se odnose na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i integraciju tržišta proizvoda, robe i usluga kao dijela paketa Godišnjeg pregleda rasta;

10.  podsjeća da je sveukupna provedba ključnih reformi koje su navedene u preporukama po državama članicama i dalje razočaravajuća u nekim područjima i da se razlikuje po državama; poziva države članice da u skladu s preporukama po državama članicama ubrzaju postupak donošenja reformi te da osiguraju odgovarajući redoslijed i provedbu reformi kako bi se povećao potencijal rasta i potaknula ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;

11.  vjeruje da je potrebno pojačati odgovornosti nacionalnih parlamenata s obzirom na preporuke po državama članicama; potiče države članice da predvide mogućnost da Komisija predstavi preporuke po državama članicama u nacionalnim parlamentima; nadalje, poziva države članice da provedu preporuke po državama članicama; ponovno traži da Komisija podnosi izvješće nadležnom odboru Parlamenta o mjerama poduzetima kako bi se osigurao napredak u provedbi preporuka po državama članicama i o napretku koji je do sada postignut;

12.  poziva Vijeće za konkurentnost da preuzme aktivnu ulogu u praćenju provedbe tih preporuka u državama članicama, kao i u njihovom postupku formuliranja;

13.  ističe da su među ciljevima Plana ulaganja za Europu uklanjanje nepotrebnih prepreka, povećanje inovacija i produbljivanje jedinstvenog tržišta uz istodobno poticanje ulaganja u ljudski kapital i socijalnu infrastrukturu;

14.  naglašava da poboljšanje ulagačkog okruženja podrazumijeva jačanje jedinstvenog tržišta omogućavanjem veće regulatorne predvidljivosti, jačanjem jednakih pravila za sve u EU-u i uklanjanjem nepotrebnih prepreka ulaganju koje dolaze iz samog EU-a i izvan njega; podsjeća da je za održiva ulaganja potrebno solidno i predvidljivo poslovno okruženje; uviđa da je pokrenuto nekoliko radnih segmenata na razini EU-a, kako je utvrđeno strategijom jedinstvenog tržišta, energetskom unijom i jedinstvenim digitalnim tržištem, te smatra da ti napori na razini EU-a moraju biti popraćeni naporima na nacionalnoj razini;

15.  podsjeća da novi skup preporuka za europodručje također obuhvaća reforme čiji je cilj jamčenje otvorenih i konkurentnih tržišta proizvoda i usluga; podsjeća također da su nacionalne i transancionalne inovacije i konkurentnost ključne za funkcioniranje jedinstvenog tržišta te vjeruje da bi se europskim zakonodavstvom trebalo to osigurati;

16.  podupire poziv koji je Komisija uputila državama članicama u kojem traži da udvostruče napore na trima točkama trokuta ekonomske politike te da pritom stave naglasak na socijalnu pravednost kako bi se postigao uključiviji rast;

17.  slaže se sa stajalištem Komisije da se napori za postizanje konvergencije koji su kompatibilni s jedinstvenim tržištem moraju temeljiti na dobroj praksi u području strategija za cjeloživotno učenje, na učinkovitim politikama kojima se nezaposlenima pomaže da se ponovno uključe u tržište rada te na modernim i uključivim sustavima socijalne zaštite i obrazovanja;

Iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta u ključnim područjima rasta

18.  naglašava da, usprkos ukidanju carinskih prepreka na jedinstvenom tržištu, i dalje postoji velik broj raznih nepotrebnih necarinskih prepreka; ističe da su za jačanje jedinstvenog tržišta potrebne hitne mjere i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se pristupilo rješavanju pitanja necarinskih prepreka na način kompatibilan s promicanjem socijalnih, potrošačkih i ekoloških standarda u cilju stvaranja veće konkurencije i rasta te otvaranja radnih mjesta; naglašava da se protekcionističke i diskriminacijske mjere država članica ne bi smjele tolerirati; podsjeća na zahtjev da Komisija 2016. predstavi sveobuhvatan pregled necarinskih prepreka na jedinstvenom tržištu i analizu načina na koje se tom problemu može pristupiti, pri čemu treba jasno razlikovati necarinske prepreke i propise kojima se na razmjeran način provode legitimni ciljevi javne politike država članica, te da uključi ambiciozan prijedlog za uklanjanje tih necarinskih prepreka što je prije moguće kako bi potencijal jedinstvenog tržišta koji još nije iskorišten postao dostupan;

19.  ističe da su prepreke povezane sa slobodnim pružanjem usluga posebno zabrinjavajuće jer iznad svega onemogućuju prekograničnu aktivnost malih i srednjih poduzeća, koja su pokretač razvoja ekonomije EU-a; podsjeća da nerazmjerni administrativni zahtjevi, inspekcije i sankcije mogu dovesti do poništenja postignuća jedinstvenog tržišta;

20.  ističe strategiju jedinstvenog tržišta i njezine mjere koje bi trebale biti usmjerene na stvaranje prilika za potrošače, stručnjake i poduzeća, posebice za MSP-ove, kojima se potiču i omogućavaju modernizacija i inovacije koje su potrebne Europi te jamče praktični rezultati od kojih će profitirati potrošači i poduzeća u svakodnevnom životu; apelira na Komisiju i države članice da zajamče najbolje moguće uvjete kako bi se ekonomija suradnje mogla razvijati i uspjeti; ističe da ekonomija suradnje ima golemi potencijal u smislu rasta i izbora potrošača;

21.  poziva države članice da uvedu reforme i politike za olakšavanje širenja novih tehnologija kako bi se omogućilo da što veći broj poduzeća profitira od prednosti koje one donose; poziva Komisiju da odmah iznese konkretne prijedloge, iz Godišnjeg pregleda rasta za 2017., koji su povezani s provedbom pravila jedinstvenog tržišta, kao i mjerama u području poslovnih usluga, uključujući olakšavanje njihova prekograničnog pružanja i stvaranje jednostavnog i modernog sustava PDV-a otpornoga za prijevare;

22.  pozdravlja najavu Komisije u Godišnjem pregledu rasta za 2017. u vezi s tekućim radom na jedinstvenom okviru EU-a za izdavanje odobrenja koji bi se izravno primjenjivao na velike projekte s prekograničnom dimenzijom ili velike investicijske platforme koje uključuju nacionalno sufinanciranje;

23.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se pravila EU-a o javnoj nabavi pravovremeno provedu, posebice razvoj e-nabave i nove odredbe kojima se potiče podjela ugovora na grupe, što je nužno za poticanje inovacija i konkurentnosti te za podupiranje malih i srednjih poduzeća na tržištima nabave;

24.  ističe da je u pogledu jedinstvenog tržišta usluga očito potrebno poboljšati prekogranično pružanje usluga zadržavajući pritom visoku kvalitetu tih usluga; prima na znanje prijedlog Komisije o europskoj kartici usluga i usklađenom obrascu za obavijesti; potiče Komisiju da preispita kretanja na tržištu i, po potrebi, poduzme mjere povezane sa zahtjevima u vezi s osiguranjem za poduzeća i pružatelje građevinskih usluga;

25.   uviđa da su za više od 5500 profesija diljem Europe potrebne specifične kvalifikacije ili specifična titula te u tom kontekstu pozdravlja uzajamnu evaluaciju reguliranih profesija koju provodi Komisija s državama članicama;

26.  poziva Komisiju da djeluje odlučno protiv protekcionizma država članica; smatra da se države članice moraju suzdržavati od diskriminirajućih mjera kao što su trgovinski i porezni propisi koji se odnose samo na određene sektore ili poslovne modele i kojima se narušava tržišno natjecanje, zbog čega je stranim poduzećima u tim državama članicama otežan poslovni nastan, čime se jasno krše načela unutarnjeg tržišta;

27.  kad je riječ o jedinstvenom tržištu robe, očekuje prijedlog Komisije za reviziju Uredbe o uzajamnom priznavanju kojom bi se trebalo zajamčiti da trgovačka društva doista ostvaruju pravo na slobodno kretanje proizvoda unutar EU-a koji se zakonito stavljaju na tržište u državi članici; ističe da države članice ne primjenjuju ispravno i ne poštuju načelo međusobnog priznavanja, zbog čega se poduzeća umjesto na poslovanje često fokusiraju na prevladavanje poteškoća povezanih s nedostatkom provedbe;

28.   poziva Komisiju da nastavi razvijati svoju viziju jedinstvenog i usklađenog europskog sustava standardizacije koji se prilagođava promjenjivom okruženju, podupire višestruke politike i donosi korist potrošačima i poduzećima; naglašava da se europski standardi često prihvaćaju u cijelom svijetu i ne donose samo prednosti interoperabilnosti i sigurnosti, smanjenja troškova i olakšavanja integracije trgovačkih društava u lanac vrijednosti i trgovinu, nego i jačaju industriju internacionalizacijom;

29.  smatra da je unapređenje jedinstvenog digitalnog tržišta ključno za stimuliranje rasta, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, promicanje potrebnih inovacija na tržištu EU-a, održavanje europskog gospodarstva globalno konkurentnim te za ostvarenje koristi i za poduzeća i za potrošače; poziva države članice da u potpunosti surađuju u provedbi jedinstvenog digitalnog tržišta ;

Jačanje upravljanja jedinstvenim tržištem

30.  ponavlja poziv Komisiji da razvojem analitičkih instrumenata, uključujući socijalne pokazatelje, za preciznije mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; vjeruje da bi se takvim analitičkim instrumentom mogle pružiti korisne informacije za preporuke po državama članicama, godišnji pregled rasta, smjernice Europskog vijeća upućene državama članicama i nacionalne akcijske planove čiji je cilj primjena smjernica u području jedinstvenog tržišta;

31.  traži provedbu okvira za upravljanje jedinstvenim tržištem te jačanje nadzora i procjene pravilne, pravovremene i učinkovite provedbe i primjene pravila jedinstvenog tržišta; poziva države članice da uspješnije upotrebljavaju instrumente za upravljanje jedinstvenim tržištem i da bolje koriste podatke pregleda stanja jedinstvenog tržišta koji su dostupni za svaku državu članicu, te njihov razvoj u smislu uspješnosti politike;

32.  i dalje smatra da je potrebno definirati cjelovit sustav mjerenja kombinirajući različite metode kao što su složeni pokazatelji, sustavni skup pokazatelja i sektorski alati za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta, kako bi ga uklopili u Europski semestar; poziva Komisiju da, u cilju mjerenja i pružanja poticaja za jačanje jedinstvenog tržišta u ključnim područjima, razmisli o osnovnom pokazatelju i cilju za taj pokazatelj s obzirom na integraciju jedinstvenog tržišta;

33.  ponovno poziva Komisiju da, kad je to opravdano, uvede kvantitativne ciljeve u svrhu smanjenja nepotrebnog administrativnog opterećenja na europskoj razini; traži da se ti kvantitativni ciljevi uvaže u novoj inicijativi Komisije o smanjenju administrativnog opterećenja;

34.  smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave pružanjem brojnijih i dostupnijih digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte te kako bi omogućile jednostavniju prekograničnu suradnju i interoperabilnost javnih uprava;

35.  poziva Komisiju da prije svake zakonodavne inicijative provede temeljitu procjenu utjecaja u kojoj će uzeti u obzir posljedice akta na poslovno okruženje u svim državama članicama te da pažljivo procijeni pravu ravnotežu između troškova i ciljeva projekta za EU kao cjelinu;

36.  poziva Komisiju da energično nastavi ulagati napore u pametno provođenje i kulturu poštovanja propisa kako bi se ispravila situacija u kojoj nisu sve prilike koje jedinstveno tržište nudi na papiru danas ostvarive jer se pravo EU-a ne primjenjuje ili provodi u potpunosti;

37.  poziva Komisiju da ojača mehanizam za nadzor tržišta kako bi se uočili nesigurni ili neusklađeni proizvodi i kako bi ih se uklonilo s jedinstvenog tržišta; ponovo poziva Vijeće da brzo usvoji pakete mjera o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta;

38.  pozdravlja i željno iščekuje inicijativu Komisije za stvaranje jedinstvenog digitalnog pristupnika za nadogradnju i poboljšanje postojećih alata i usluga, kao što su jedinstvene kontaktne točke, kontaktne točke za proizvode, kontaktne točke za građevne proizvode, portal Vaša Europa i SOLVIT, na pristupačan način u korist i građana i poduzeća;

39.  potvrđuje pozitivnu ulogu opsežnih provjera na razini EU-a koje je pokrenula Komisija kako bi se koordiniranim mjerama kontrole poboljšala provedba pravila u cilju utvrđivanja kršenja potrošačkog prava u internetskom okruženju;

40.  prepoznaje važnost načela bolje regulacije i inicijative REFIT jer osiguravaju veću usklađenost sadašnjeg i budućeg zakonodavstva uz istovremeno očuvanje regulatornog suvereniteta, te potrebe za regulatornom sigurnošću i predvidljivošću;

41.  naglašava važnost pomoći koju pruža Komisija i suradnje s državama članicama u području boljeg prenošenja, provedbe i primjene zakonodavstva o jedinstvenom tržištu; u tom kontekstu ističe da je potrebno poduzeti dodatne mjere na nacionalnoj razini, pa i u cilju smanjenja administrativnog opterećenja i izbjegavanja nametanja dodatnih zahtjeva pri prenošenju direktiva u nacionalno pravo (prekomjerna regulacija), poput poreznih prepreka prekograničnom ulaganju;

42.  naglašava da bi jedinstveno tržište trebalo i dalje funkcionirati za sve aktere u svim državama članicama (građane EU-a te posebno studente, stručnjake, poduzetnike i za MSP-ove), a oni bi trebali biti u stalnom dijalogu te bi se trebali angažirati na procjenjivanju onoga što funkcionira i onoga što ne funkcionira i načina na koji bi se politika jedinstvenog tržišta trebala razvijati u budućnosti; u tom kontekstu ističe ulogu Foruma o jedinstvenom tržištu koji Komisija organizira jednom godišnje u suradnji s lokalnim partnerima poput nacionalnih tijela, dionika civilnog društva, socijalnih partnera, gospodarskih komora i poslovnih udruženja;

o
o   o

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom vijeću, vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0060.
(2) SL C 316, 30.8.2016., str. 98.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130.
(4) SL C 24, 22.1.2016., str. 75.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0237.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0236.


Bankovna unija – godišnje izvješće za 2016.
PDF 400kWORD 68k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2016. (2016/2247(INI))
P8_TA(2017)0041A8-0019/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir akcijski plan Komisije o uniji tržišta kapitala od 30. rujna 2015. (COM(2015)0468),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj(1),

–  uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu članica europodručja od 29. lipnja 2012., u kojoj je izražena namjera da se „prekine začarani krug između banaka i država”(2),

–  uzimajući u obzir prvo priopćenje Europskog odbora za sistemske rizike o usporednom bankarskom sustavu u EU-u iz srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o globalnoj financijskoj stabilnosti iz 2016.,

–  uzimajući u obzir rezultate testova otpornosti na stres koje je provelo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i objavilo 29. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir rezultate praćenja Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD IV) i Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR) / Basel III koje je provelo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) na temelju podataka iz prosinca 2015. i objavilo u rujnu 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća ECOFIN od 17. lipnja 2016. o programu dovršetka bankovne unije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. studenoga 2015. naslovljenu „Ususret dovršetku bankovne unije” (COM(2015)0587),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu)(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM-u)(4),

–  uzimajući u obzir obrazloženje Jedinstvenog nadzornog mehanizma o prioritetima nadzora za 2016.,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke o nadzornim aktivnostima 2015. iz ožujka 2016.(5),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće 29/2016 Europskog revizorskog suda o jedinstvenom nadzornom mehanizmu(6);

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e iz srpnja 2016. o dinamici i pokretačima neprihodujuće izloženosti u bankovnom sektoru EU-a,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike o regulatornom postupanju s izloženošću javnom dugu iz ožujka 2015.

–  uzimajući u obzir odobrenje Upravnog vijeća ESB-a od 4. listopada 2016. u pogledu načela za povećanje transparentnosti prilikom izrade uredbi ESB-a o europskoj statistici i uzimajući u obzir prakse Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije povezane s transparentnošću,

–  uzimajući u obzir savjetovanje ESB-a iz rujna 2016. o nacrtu smjernica za banke u vezi s lošim kreditima,

–  uzimajući u obzir Vodič ESB-a o mogućnostima i diskrecijskim pravima dostupnima prema pravu Unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/445 Europske središnje banke od 14. ožujka 2016. o uporabi mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije(7),

–  uzimajući u obzir aktualne rasprave u okviru Bazelskog odbora, a posebno savjetodavni dokument o smanjenju razlike u kreditiranju rizikom ponderirane imovine – prepreke za korištenje pristupa internog modela (Reducing variation in credit risk-weighted assets – constraints on the use of internal model approaches) iz ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće EBA-e od 3. kolovoza 2016. o zahtjevima u pogledu omjera financijske poluge u skladu s člankom 511. Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR) (EBA-Op-2016-13),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća ECOFIN od 12. srpnja 2016. o završetku bazelskih reformi nakon krize,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o finalizaciji sporazuma Basel III(9),

–  uzimajući u obzir trenutni rad Komisije na preispitivanju Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012(10) (Uredba o kapitalnim zahtjevima), posebno u pogledu preispitivanja 2. stupa i tretmanu nacionalnih mogućnosti i diskrecijskih prava,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(11) (Direktiva o oporavku i sanaciji banaka),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010(12) (Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Jedinstvenog odbora za sanaciju za 2015. iz srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. („Komunikacija o bankarstvu”)(13),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2016/1450 od 23. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji povezani s metodologijom za određivanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze(14),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o procjeni pravila o primitcima u skladu s Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013 od 28. srpnja 2016. (COM(2016)0510),

–  uzimajući u obzir dokument Odbora za financijsku stabilnost (FSB) s uvjetima za ukupan kapacitet pokrića gubitaka (standard TLAC) iz studenoga 2015.,

–  uzimajući u obzir radni dokument Banke za međunarodne namire (BIS) br. 558. iz travnja 2016. o tome zašto je bankovni kapital važan za monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir privremeno izvješće EBA-e o provedbi i izvedbi okvira za MREL od 19. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir dopunsko analitičko izvješće Komisije iz listopada 2016. o učincima prijedloga za Europski sustav osiguranja depozita (EDIS),

–  uzimajući u obzir konačno izvješće EBA-e od 14. prosinca 2016. provedbi i izvedbi okvira za MREL,

–  uzimajući u obzir Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni fond za sanaciju, a posebno njegov članak 16.,

–  uzimajući u obzir memorandum o razumijevanju između Jedinstvenog odbora za sanaciju i Europske središnje banke u pogledu suradnje i razmjene informacija od 22. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita(15),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 radi uspostave Europskog sustava osiguranja depozita (COM(2015)0586) koji je podnijela Komisija,

–  uzimajući u obzir različite smjernice EBA-e u okviru Direktive o sustavima osiguranja depozita, posebno konačna izvješća o smjernicama za sporazume o suradnji između sustava osiguranja depozita iz veljače 2016. i smjernicama za testove otpornosti na stres sustava osiguranja depozita iz svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu Euroskupine i ministara ECOFIN-a od 18. prosinca 2013. o zaštitnom mehanizmu za jedinstveni sanacijski mehanizam,

–  uzimajući u obzir izjavu Vijeća o bankovnoj uniji i prijelaznim financijskim aranžmanima za jedinstveni fond za sanaciju od 8. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1. o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0019/2017),

A.  budući da je uspostava bankovne unije neophodna komponenta monetarne unije i temeljni sastavni element prave ekonomske i monetarne unije; budući da su potrebni dodatni napori jer će bankovna unija ostati necjelovita sve dok joj nedostaju fiskalni zaštitni mehanizam i treći stup, a takav je europski pristup sustavu osiguranja i reosiguranja depozita o kojem se trenutno raspravlja na razini odbora; budući da će dovršena bankovna unija biti važan doprinos prekidanju veze između država i rizika;

B.  budući da bi Europska središnja banka (ESB) u određenim prilikama mogla biti u sukobu interesa zbog svoje dvostruke odgovornosti koju ima kao tijelo nadležno za monetarnu politiku i tijelo koje nadzire bankovni sustav;

C.  budući da su se tijekom proteklih godina omjeri kapitala i likvidnosti banaka u EU-u općenito stalno poboljšavali; budući da unatoč tome rizik za financijsku stabilnost i dalje postoji; budući da trenutna situacija zahtijeva oprez pri uvođenju opsežnih regulatornih promjena, posebno s obzirom na financijsko okružje realnog gospodarstva;

D.  budući da odgovarajuće čišćenje bilanci banaka nakon krize kasni, a to i dalje ometa gospodarski rast;

E.  budući da jamčenje profitabilnosti bankovnog sektora nije uloga europskih institucija;

F.  budući da je cilj novog sustava sanacije koji je stupio na snagu u siječnju 2016. donijeti promjenu paradigme tako da se sanacija javnim sredstvima (bail-out) zamijeni sanacijom vlastitim sredstvima (bail-in); budući da sudionici na tržištu tek moraju prilagoditi novom sustavu;

G.  budući da je sudjelovanje u bankovnoj uniji otvoreno za države članice koje još nisu uvele euro;

H.  budući da sve države članice koje su uvele euro čine bankovnu uniju; budući da je euro valuta Europske unije; budući da su se sve države članice, osim onih koje imaju izuzeće, obvezale uvesti euro i stoga pridružiti se bankovnoj uniji;

I.  budući da su transparentnost i odgovornost Komisije u odnosu na Europski parlament ključna načela; budući da se time od Komisije podrazumijeva ispravna provedba preporuka Parlamenta, a od Parlamenta ispravna procjena i praćenje te provedbe;

J.  budući da se našim radom na uniji tržišta kapitala ne bi trebao smanjiti pritisak u pogledu dovršenja rada na bankovnoj uniji koja je još uvijek preduvjet za financijsku stabilnost u okružju Europske unije koje se oslanja na banke;

K.  budući da noviji podaci pokazuju da procijenjeni loši krediti u europodručju iznose 1132 milijarde EUR(16);

Nadzor

1.  napominje da su, prema podacima ESB-a, banke u europodručju do travnja 2016. imale 1014 milijardi EUR vrijednosti u takvim kreditima; smatra da je ključno smanjiti tu razinu; pozdravlja napore koji su već učinjeni u nekim državama članicama kako bi se smanjila količina loših kredita; primjećuje, međutim, da se dosad to pitanje uglavnom rješavalo na nacionalnoj razini; smatra da taj problem treba riješiti što prije, no priznaje da za konačno rješenje treba vremena; smatra da bi se u bilo kojem predloženom rješenju trebao uzeti u obzir izvor loših kredita, utjecaj na kapacitet banaka za pozajmljivanje realnom gospodarstvu i potreba za razvojem primarnog i sekundarnog tržišta za loše kredite, po mogućnosti u obliku sigurne i transparentne sekuritizacije, na razini Unije i na nacionalnoj razini; preporučuje da Komisija pomaže državama članicama, između ostalog, u uspostavi namjenskih poduzeća za upravljanje sredstvima („loše banke”) i povećanom nadzoru; u tom kontekstu ponovno ističe važnost mogućnosti prodaje loših kredita radi oslobađanja kapitala, što je posebno bitno za pozajmljivanje banaka malim i srednjim poduzećima; pozdravlja savjetovanje ESB-a o nacrtu smjernica za banke u vezi s lošim kreditima kao prvi korak, no smatra da je potreban znatniji napredak; pozdravlja prijedlog Komisije o poslovnoj nesolventnosti i restrukturiranju, uključujući rano restrukturiranje i drugu priliku, u okviru unije tržišta kapitala; poziva države članice da, u iščekivanju njegova donošenja i u vidu njegove nadopune, poboljšaju svoje relevantno zakonodavstvo, posebno kad je riječ o duljini postupaka oporavaka, funkcioniranje pravosudnih sustava i općenito svoj zakonski okvir u pogledu restrukturiranja duga, te da provedu potrebne strukturne reforme usmjerene na gospodarski oporavak radi rješavanja loših kredita; uviđa da su neke banke u europodručju, prema navodima Banke za međunarodne namire, oslabile svoje kapitalne osnovice isplaćivanjem znatnih dividendi koje su ponekad premašivale razinu zadržane dobiti u kriznim godinama; smatra da se kapitalni položaj banaka može ojačati smanjenjem isplata dividendi i povećanjem svježeg vlasničkog kapitala;

2.  potiče države članice koje još nisu uvele euro da poduzmu sve potrebne korake kako bi to učinile ili da se pridruže bankovnoj uniji kako bi se bankovna unija progresivno uskladila s cijelim unutarnjim tržištem;

3.  izražava zabrinutost zbog dugotrajne nestabilnosti bankarskog okružja u Europi, što je, među ostalim, istaknuto u izvješću MMF-a o globalnoj financijskoj stabilnosti iz 2016. u kojem se navodi da bi Europa zadržala visok udio slabih banaka i banaka u poteškoćama čak i u uvjetima cikličkog oporavka; primjećuje nisku razinu profitabilnosti brojnih institucija u europodručju; ističe da su među objašnjenjima za takvu situaciju između ostalog količina loših kredita, kontekst kamatnih stopa i mogući problemi na strani potražnje; podržava poziv MMF-a da se provedu temeljne promjene kako u poslovnim modelima banaka tako i u sistemskoj strukturi kako bi se zajamčio zdrav europski bankovni sustav;

4.  smatra da postoje rizici povezani s državnim dugom; napominje da su financijske institucije u nekim državama članicama prekomjerno uložile u obveznice koje je izdala njihova vlastita vlada što dovodi do prekomjerne domaće pristranosti, dok je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekid veze između banaka i državnog rizika; napominje da se odgovarajućim bonitetnim tretmanom državnog duga banke mogu potaknuti da bolje upravljaju svojom izloženošću državnom dugu; ipak primjećuje da državne obveznice imaju ključnu ulogu kao izvor visokokvalitetnog likvidnog kolaterala i u provođenju monetarne politike, te da bi promjena njihova bonitetnog tretmana, posebno ako nije predviđeno postupno uvođenje, mogla znatno utjecati i na financijski i na javni sektor, a to zahtijeva da se pomno razmotre pozitivne i negativne strane revizije aktualnog okvira prije nego što se iznese bilo kakav prijedlog; prima na znanje razne političke opcije iznesene u izvješću radne skupine na visokoj razini o bonitetnom tretmanu izloženosti državnom dugu o kojima se raspravljalo na neslužbenom sastanku Vijeća ECOFIN 22. travnja 2016.; smatra da bi regulatorni okvir EU-a trebao biti usklađen s međunarodnim standardima; stoga s velikim zanimanjem iščekuje rezultate rada Odbora za financijsku stabilnost o državnom dugu na kojima bi se temeljile buduće odluke; smatra da bi se europskim okvirom trebala omogućiti tržišna disciplina pružanjem održivih politika i osiguravanjem visokokvalitetne i likvidne imovine za financijski sektor i sigurnih obveza za vlade; naglašava da se, usporedno s razmišljanjima o državnom dugu, treba razmisliti o konvergenciji u širem nizu ekonomskih pitanja, o pravilima o državnoj potpori i rizicima poput kršenja dužnosti, uključujući financijski kriminal;

5.  smatra da je za deponente, ulagače i nadzornike ključno da se riješi pitanje prevelike varijabilnosti pondera rizika koji se primjenjuju na ponderirane imovine istog razreda u institucijama; podsjeća na to da postojeća pravila kojima se uređuje upotreba internih modela pružaju znatnu razinu fleksibilnosti za banke i dodatni sloj modeliranja rizika iz perspektive nadzora; u tom pogledu pozdravlja rad EBA-e na usklađivanju ključnih pretpostavki i parametara jer su razlike među njima prepoznate kao glavni pokretači varijabilnosti, te rad sustava nadzora banaka ESB-a u okviru njegova projekta ciljane provjere internih modela (TRIM), kao bi se ocijenila i potvrdila prikladnost i primjerenost internih modela; potiče daljnji napredak na tim područjima djelovanja: iščekuje rezultate rada ostvarenog na međunarodnoj razini kako bi se pojednostavila upotreba internih modela u slučaju operativnih rizika i pozajmica za korporativna poduzeća, druge financijske institucije te banke za specijalizirano financiranje i vlasnički kapital kako bi se ponovno utvrdila vjerodostojnost internih modela i osiguralo da su usmjereni na područja u kojima donose dodanu vrijednosti; također pozdravlja uvođenje omjera financijske poluge kao solidnog zaštitnog mehanizma, posebno za globalno sistemski važne institucije (G-SII-ove); ističe da je potreban standardni pristup osjetljiviji na rizik kako bi se zajamčilo da se poštuje načelo „isti rizici, ista pravila”; poziva financijska nadzorna tijela da dozvole nove interne modele samo ako oni ne dovode do neopravdano znatno nižih pondera rizika; ponavlja zaključke iz svoje Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o finalizaciji sporazuma Basel III, posebno podsjeća na to da planirane regulatorne promjene ne bi smjele dovesti do sveukupnih povećanja kapitalnih zahtjeva niti narušiti mogućnost banaka da financiraju realno gospodarstvo, posebno mala i srednja poduzeća; ističe da bi u okviru međunarodnog rada trebalo poštovati načelo proporcionalnosti; podsjeća na važnost neprovođenja neopravdanog sankcioniranja bankovnog modela EU-a te izbjegavanja pravljenja razlika između banaka EU-a i međunarodnih banaka; poziva Komisiju da pri izradi novih međunarodnih standarda u tom području zajamči da se europske specifičnosti uzimaju u obzir te da vodi računa o načelu proporcionalnosti i postojanju različitih bankovnih modela pri procjene učinka budućeg zakonodavstva o provedbi međunarodno dogovorenih standarda;

6.  ističe da pouzdan pristup financijama i dobra raspodjela kapitala u europskom modelu bankovnog financiranja uvelike ovise o stabilnim bilancama i odgovarajućoj kapitalizaciji, čija obnova nakon financijske krize nije bila niti jest ujednačeno osigurana diljem Unije što ometa gospodarski rast;

7.  ističe da europski bankovni sektor ima ključnu ulogu u financiranju europskog gospodarstva, a to se podupire snažnim sustavom nadzora; stoga pozdravlja namjeru Komisije da zadrži pomoćni faktor za MSP-ove u nadolazećoj reviziji Direktive o kapitalnim zahtjevima/Uredbe o kapitalnim zahtjevima te da ga proširi izvan njegova postojećega praga;

8.  ističe da bi trebalo slijediti smjernice koje nude međunarodni forumi u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se izbjegao rizik regulatorne rascjepkanosti s obzirom na regulaciju i nadzor velikih, međunarodno aktivnih banaka, a da se time ne sprječava kritički pristup ako je potreban ili ne onemoguće ciljana odmicanja od međunarodnih standarda kad se karakteristike europskog sustava ne uzimaju dovoljno u obzir; podsjeća na zaključke svoje Rezolucije od 12. travnja 2016. o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela, posebno ističe važnost uloge Komisije, ESB-a i EBA-e u uključivanju u rad Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) i pružanju transparentnih i sveobuhvatnih ažuriranih informacija o statusu razvoja rasprava u BCBS-u Europskom parlamentu i Vijeću; smatra da bi EU trebao poraditi na tome da ima odgovarajuće predstavnike u BCBS-u, a posebice za europodručje; poziva na veću vidljivost te uloge tijekom sastanaka ECOFIN-a, kao i na veću odgovornost prema Odboru Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku; ističe da bi BCBS i drugi forumi trebali pomoći u promicanju jednakih uvjeta na globalnoj razini ublažavanjem, a ne pogoršavanjem razlika među jurisdikcijama;

9.  upućuje na rizike, uključujući sistemske rizike, od brzo rastućeg usporednog bankovnog sektora, kako je navedeno u priopćenju o usporednom bankarskom sustavu u EU-u iz 2016., ustraje u tome da svaka mjera u cilju regulacije bankovnog sektora mora biti popraćena odgovarajućom regulacijom usporednog bankovnog sektora; stoga poziva na koordinirane mjere u cilju jamčenja pravednog tržišnog natjecanja i financijske stabilnosti;

10.  ističe da je potrebno sveobuhvatno stajalište o kumulativnom učinku različitih promjena u regulatornom okruženju, neovisno o tome odnose li se one na standarde u području nadzora, pokrivanja gubitaka, sanacije ili računovodstva;

11.  ističe da nacionalne mogućnosti i diskrecijska prava mogu spriječiti stvaranje ravnopravnih uvjeta među državama članicama i usporedivost financijskih izvještaja banaka za javnost; zadovoljan je prilikom koja se pružila novim prijedlogom izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima da se okonča ili ograniči upotreba nekih od njih na razini Unije u cilju rješavanja problema postojećih prepreka i segmentacije i zadržavanja samo onih koji su prijeko potrebni zbog raznolikosti bankovnih modela; apelira da se ta prilika u potpunosti iskoristi; pozdravlja smjernice i propise Europske središnje banke kojima se usklađuje provedba nekih nacionalnih mogućnosti i diskrecijskih prava unutar bankovne unije; podsjeća, međutim, da će pri radu na smanjenju mogućnosti i diskrecijskih prava ESB ostati u okviru ograničenja svoga mandata; naglašava da je ključno raditi na produbljivanju jedinstvenog pravilnika i ističe da je potrebno pojednostaviti aktualno preklapanje i isprepletenost postojećeg, izmijenjenog i novog zakonodavstva; ponovno poziva ESB da u cijelosti objavi nadzorni priručnik u kojem su utvrđeni opći procesi, postupci i metode za provođenje postupka nadzorne provjere u europodručju;

12.  ističe pojavu prirodnog stjecanja znanja među svim članovima Nadzornog odbora nakon osnivanja Jedinstvenog nadzornog mehanizma s obzirom na brojne raznolike poslovne modele i subjekte različitih veličina, te naglašava da se to mora poduprijeti i ubrzati;

13.  prima na znanje objašnjenja ciljeva 2. stupa i njegova mjesta u hijerarhiji kapitalnih zahtjeva, kako je predloženo u izmjenama na Direktivu o kapitalnim zahtjevima; uviđa da bi se korištenjem smjernica u području kapitala trebala postići ravnoteža između financijske stabilnosti i potrebe da se ostavi prostor za nadzornu prosudbu i analizu svakog zasebnog slučaja; potiče ESB da razjasni kriterije za smjernice za 2. stup; podsjeća na to da se tim smjernicama ne ograničava najveći raspodjeljivi iznos i da se stoga on ne treba otkrivati; vjeruje da upotreba smjernica u području kapitala ne bi trebala rezultirati dokazivim smanjenjem zahtjeva u okviru 2. stupa; smatra da je potrebna veća konvergencija nadzora za sastav vlastitih sredstava kako bi se obuhvatili zahtjevi i smjernice u okviru 2. stupa; stoga je zadovoljan da se to pitanje uzelo u obzir u prijedlogu izmjena Direktive o kapitalnim zahtjevima;

14.  ističe rizike koji proizlaze iz držanja imovine trećeg stupnja, a posebno iz poteškoća oko njihova vrednovanja; primjećuje da bi se ti rizici trebali smanjiti te da to zahtijeva postupno smanjenje držanja takve imovine; poziva da u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma to pitanje postane jedno od nadzornih prioriteta te da zajedno s EBA-om organizira kvantitativno testiranje njegove otpornosti na stres;

15.  ponovno ističe da je potrebno zajamčiti veću transparentnost cjelovitog skupa nadzornih praksi, a posebno ciklusa SREP-a; traži od ESB-a da objavi pokazatelje i parametre uspješnosti radi dokazivanja učinkovitosti nadzora i poboljšanja svoje vanjske odgovornosti; ponovno poziva na veću transparentnost u pogledu odluka i obrazloženja za 2. stup; poziva ESB da objavi zajedničke nadzorne standarde;

16.  uviđa rizike koji proizlaze iz financijskih institucija koje su prevelike i previše međusobno povezane da bi propale te prekompleksne da bi bile sanirane; napominje da je dogovoren skup političkih mjera izrađen na međunarodnoj razini za rješavanje problema tih rizika (ponajprije TLAC, središnje poravnanje izvedenica, uvećanje za omjer kapitala i financijske poluge za globalno sistemske banke); posvećen je tome da se brzo izrade odgovarajući prijedlozi zakona za njihovu provedbu u Uniji, čime će se dodatno smanjiti rizici povezani s financijskim institucijama koje su prevelike da bi propale; podsjeća na riječi Marka Carneyja, predsjednika FSB-a, o tome da je sporazum o prijedlozima za zajednički međunarodni standard o ukupnom kapacitetu pokrića gubitaka za globalno sistemski važne banke (GSV banke) prekretnica kako bi se stalo na kraj problemu banaka koje su prevelike da bi propale; također uviđa da su učinkovit mehanizam sanacije vlastitim sredstvima (bail-in) i primjena odgovarajuće razine MREL-a važan dio regulatornih mjera za rješavanje tog pitanja i za omogućavanje sanacije globalno sistemskih banaka bez pribjegavanja javnim subvencijama i bez narušavanja šireg financijskog sustava;

17.  ističe ograničenja postojeće metodologije testiranja otpornosti na stres; stoga pozdravlja napore EBA-e i ESB-a da se poboljša okvir testiranja otpornosti na stres; smatra, međutim, da je potrebno učiniti više kako bi se mogućnost i realnost stvarnih kriznih situacija bolje odražavali, među ostalim, boljim uključivanjem dinamičnijih elemenata u metodologiju kao što su učinci širenja; smatra da nedostatak transparentnosti koji je karakterističan za ESB-ova testiranja otpornosti na stres ukazuje na nesigurnost u nadzornim praksama; poziva ESB da objavi rezultate svojeg testiranja otpornosti na stres kako bi se ojačalo tržišno povjerenje;

18.  smatra da je, kada određeno nacionalno nadležno tijelo odbije zahtjev da uzme u obzir posebne okolnosti u testiranju otpornosti na stres, o tome potrebno obavijestiti EBA-u i Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) radi jamčenja ravnopravnih uvjeta;

19.  pozdravlja napredak postignut u pripremama kako bi se ostvarila mogućnost delegiranja u području stručnih i primjerenih odluka; ipak ističe da je potrebna promjena u propisima koja bi omogućila veće i jednostavnije delegiranje donošenja odluka o nekim rutinskim pitanjima od strane nadzornog tijela relevantnim dužnosnicima; pozdravio bi takvu promjenu koja bi doprinijela učinkovitijem i efektivnijem nadzoru ESB-a nad bankama; poziva ESB da odredi zadatke i pravni okvir za delegiranje donošenja odluka;

20.  prima na znanje izvješće Europskog revizorskog suda o funkcioniranju Jedinstvenog nadzornog mehanizma; prima na znanje zaključke o nedovoljnom broju zaposlenika; poziva nacionalna nadležna tijela i države članice da dostave ESB-u cjelovite i potrebne podatke o ljudskim resursima i gospodarstvu kako bi on mogao obavljati svoj posao, posebno u pogledu izravnog nadzora; poziva ESB da izmijeni Okvirnu uredbu o jedinstvenom nadzornom mehanizmu kako bi se formalizirale obveze nacionalnih nadležnih tijela koja sudjeluju i primijenila metodologija za određivanje ciljanog broja zaposlenika i vještine koje trebaju imati zajednički nadzorni timovi; smatra da bi se većom uključenošću osoblja ESB-a te manjom ovisnošću o osoblju nacionalnih nadležnih tijela poboljšala neovisnost nadzora, zajedno s korištenjem osoblja nadležnog tijela jedne od država članica za nadzor institucije iz druge države članice, čime se također doprinosi učinkovitom rješavanju problema rizika od nedjelovanja u području nadzora; pozdravlja suradnju ESB-a s Europskim parlamentom u pogledu radnih uvjeta osoblja; poziva ESB da promiče dobro radno okruženje unutar kojeg se potiče profesionalna kohezija; podsjeća na mogući sukob interesa između nadzornih zadaća i odgovornosti za monetarnu politiku te na potrebu za jasnim razgraničenjem između te dvije vrste funkcija; poziva ESB da provede analizu rizika s obzirom na moguće sukobe interesa te da predvidi odvojene načine izvješćivanja kada su u pitanju određeni nadzorni resursi; vjeruje da je odvajanje monetarne i nadzorne politike središnje načelo, ali ono ne bi smjelo isključivati uštedu troškova koju omogućuje podjela usluga, pod uvjetom da su takve usluge nekritičke u smislu donošenja politika i da su uspostavljena odgovarajuća jamstva; poziva ESB da pri izradi kvazizakonodavnih mjera održi javna savjetovanja kako bi se povećala njegova odgovornost;

21.  ističe da je uspostava Jedinstvenog nadzornog mehanizma bila popraćena jačanjem utjecaja Europske unije na međunarodnoj sceni u usporedbi s prijašnjim stanjem;

22.  ističe da bi odvajanje nadzornih zadaća od funkcija monetarne politike trebalo omogućiti neovisan položaj Jedinstvenog nadzornog mehanizma u svim bitnim pitanjima, uključujući u vezi s mogućim učincima ciljeva ESB-a u pogledu kamatnih stopa na financijski položaj banaka pod nadzorom;

23.  dijeli mišljenje Europskog revizorskog suda o tome da su se od uspostave Jedinstvenog nadzornog mehanizma pojavila područja koja nisu obuhvaćena revizijom; zabrinut je da su zbog ograničenja koja je ESB nametnula u pogledu pristupa Europskog revizorskog suda dokumentima, važna područja ostala nerevidirana; potiče ESB da u potpunosti surađuje s Europskim revizorskim sudom kako bi mu omogućio da izvršava svoje ovlasti i time poboljša odgovornost;

24.  podsjeća na to da je za regulaciju kao i za nadzor potrebna ravnoteža između potrebe za proporcionalnošću i potrebe za dosljednim pristupom; u tom pogledu primjećuje predložene promjene o zahtjevima u pogledu izvješćivanja i primitaka istaknute u prijedlogu Komisije o izmjeni Direktive 2013/36/EU; poziva Komisiju da svoj rad na „malom bankovnom okviru” odredi kao prioritet te da ga proširi na procjenu izvedivosti budućeg regulatornog okvira koji će se sastojati od manje složenih te prikladnijih i proporcionalnijih bonitetnih pravila specifičnih za različite vrste bankovnih modela; upućuje na to da bi sve banke trebale podlijegati odgovarajućoj razini nadzora; podsjeća na to da je odgovarajući nadzor ključan za praćenje svih rizika, neovisno o veličini banaka; poštuje podjelu uloga i nadležnosti između Jedinstvenog odbora za sanaciju, EBA-e i drugih tijela u okviru Europskog sustava financijskog nadzora, istodobno ističući važnost učinkovite suradnje; uviđa da je potrebno prevladati problem sve većeg preklapanja zahtjeva u pogledu izvješćivanja i nacionalnih tumačenja europskih zakona na zajedničkom tržištu; podupire dosadašnje napore, poput ideje koja je u pozadini Europskog okvira za izvješćivanje, te potiče daljnje napore u tom smjeru kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje i nepotrebni dodatni troškovi reguliranja; poziva Komisiju da se pozabavi tim pitanjem u dogledno vrijeme u skladu sa zaključcima iz poziva na očitovanje, primjerice prijedlogom za zajednički jedinstveni i konsolidirani postupak nadzornog izvješćivanja; poziva također na pravodobnu objavu ad hoc i trajnih zahtjeva u pogledu izvješćivanja kako bi se zajamčila visoka kvaliteta podataka i sigurnost u planiranju;

25.  ističe da sigurnost i dobro poslovanje određene banke ne mogu biti vidljivi samo na temelju procjene njezine bilance u određenom trenutku jer se oni osiguravaju u okviru dinamične interakcije između banke i tržišta uz utjecaj raznih elemenata u čitavom gospodarstvu; stoga ističe da bi dobar okvir za financijsku stabilnost i rast trebao biti sveobuhvatan i uravnotežen kako bi obuhvatio dinamične prakse nadzora, a ne samo usmjeren na statičnu regulaciju s uglavnom kvantitativnim aspektima;

26.  podsjeća na podjelu odgovornosti između ESB-a i EBA-e; naglašava da ESB ne bi smio postati tijelo koje će de facto postavljati standarde za banke koje ne podliježu jedinstvenom nadzornom mehanizmu;

27.  prima na znanje da je Upravno vijeće ESB-a 18. svibnja 2016. usvojilo Uredbu o provedbi prikupljanja granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku (AnaCredit); poziva ESB da središnjim nacionalnim bankama ostavi što više prostora za djelovanje prilikom provedbe AnaCredita;

28.  zahtijeva od ESB-a da ne započinje raditi na bilo kakvim daljnjim fazama AnaCredita prije nego što provede javno savjetovanje, uz potpuno sudjelovanje Europskog parlamenta i posebno uvažavanje načela proporcionalnosti;

29.  ponovno ističe važnost snažnih IT-sustava koji dobro funkcioniraju i odgovaraju potrebama nadzornih funkcija Jedinstvenog nadzornog mehanizma i sigurnosnih pitanja; žali zbog nedavnih izvješća o kontinuiranim slabostima u IT-sustavu;

30.  pozdravlja uspostavu nacionalnih odbora za sistemske rizike, ali ističe da uspostavom bankovne unije jača potreba za poboljšanjem makro-bonitetne politike na europskoj razini kako bi se na ispravan način riješio problem mogućeg prekograničnog prelijevanja sistemskog rizika; potiče Komisiju da predloži usklađen i učinkovit makro-bonitetni nadzor u svojem ukupnom preispitivanju makrobonitetnog okvira 2017.; poziva Komisiju da pokaže odlučnost u cilju jačanja institucionalnih i analitičkih kapaciteta ESRB-a za procjenu rizika i osjetljivosti unutar i izvan okvira bankovnog sektora te da intervenira po potrebi; smatra da bi instrumenti koji se temelje na uzajmljivanju (kao što su LTV-ovi i DSTI-ovi) trebali biti ugrađeni u europsko zakonodavstvo kako bi se zajamčila usklađenost u uporabi takvih dodatnih vrsta makro-bonitetnih instrumenata; ističe da je potrebno smanjiti institucionalnu složenost i dugotrajan proces u interakciji između ESRB-a, ESB-a/SSM-a i nacionalnih nadležnih tijela, te između nadležnih i imenovanih nacionalnih tijela, u području makro-bonitetnog nadzora; u tom pogledu pozdravlja već postignut napredak na prekograničnoj koordinaciji na preporuku ESRB-a o dobrovoljnoj uzajamnosti; ponavlja poziv da se razjasne veze između makrobonitetnog okvira i postojećih mikrobonitetnih alata kako bi se osigurala efektivna interakcija instrumenata makrobonitetne i mikrobonitetne politike; izražava zabrinutost zbog osjetljivosti u sektoru nekretnina koje je utvrdio ESRB; primjećuje da EBA tek treba donijeti regulatorne tehničke standarde (RTS) o stanju kapitalnih zahtjeva za izloženost osiguranu stambenim nekretninama u skladu s člankom 124. stavkom 4. točkom (b) i člankom 164. stavkom 6. Uredbe o kapitalnim zahtjevima; primjećuje da je dosad samo mali broj članova Jedinstvenog nadzornog mehanizma aktivirao ili planira aktivirati opće sustave zaštite od sistemskog rizika i protuciklički zaštitni sloj kapitala; napominje da ESB dosad nije u potpunosti iskoristio svoje makroekonomske nadzorne ovlasti da potakne nacionalna tijela da usvoje instrumente za makro-bonitetni nadzor;

31.  napominje da rezultat referenduma o članstvu Ujedinjene Kraljevini u EU-u upućuje na to da je nužno provesti ocjenjivanje cijelog Europskog sustava financijskog nadzora, uključujući načine glasovanja u okviru europskih nadzornih tijela, a posebno mehanizma dvostruke većine predviđenog člankom 44. stavkom 1. Uredbe o EBA-i; naglašava da mogući pregovori koji će uslijediti nakon referenduma ne bi smjeli dovesti do nejednakih uvjeta za financijske institucije iz EU-a i izvan njega, te se ne bi smjeli koristiti za promicanje deregulacije u financijskom sektoru;

32.  pozdravlja izvrstan rad zajedničkih nadzornih timova koji su dobar primjer europske suradnje i izgradnje znanja; ističe da bi se predloženom budućom upotrebom rotacijskih sustava u organizaciji zajedničkih nadzornih timova trebao zajamčiti objektivan nadzor, uzimajući pritom u obzir dugotrajnost procesa izgradnje znanja u tom vrlo složenom području stručnosti;

33.  pozdravlja to što je bankovna unija uglavnom riješila problem sporova između matične države i države domaćina u nadzoru uspostavom jedinstvenog nadzornog tijela te vrlo poboljšanom razmjenom bitnih informacija između nadzornih tijela, što je omogućilo sveobuhvatniji nadzor prekograničnih bankarskih grupacija; ističe da je, zbog trenutačne necjelovitosti bankovne unije, pri preispitivanju Uredbe o kapitalnim zahtjevima u pogledu izuzeća za zahtjeve likvidnosti i kapitala potrebno na odgovarajući način uzeti u obzir pitanje zaštite potrošača u zemljama domaćinima;

34.  pozdravlja inicijativu ESB-a da banke pod nadzorom budu obvezne prijavljivati značajne kibernetičke napade u okviru usluge za uzbunjivanje u realnom vremenu, kao i inspekcije SSM-a na licu mjesta radi nadziranja kibersigurnosti; poziva na uspostavu pravnog okvira koji bi olakšao razmjenu osjetljivih informacija bitnih za sprečavanje kibernetičkih napada među bankama;

35.  ističe ključnu ulogu kibersigurnosti u bankovnim uslugama i potrebu da se financijske institucije potakne da budu vrlo odlučne u zaštiti podataka potrošača i jamčenju kibersigurnosti;

36.  napominje da je SSM-u dodijeljen zadatak nadzora europskog bankovnog sustava u svrhu jamčenja usklađenosti s bonitetnim pravilima EU-a i financijske stabilnosti, dok su druge nadzorne zadaće u okviru kojih jasno postoje prelijevanja na europskoj razini ostale u rukama domaćih nadzornih tijela; u tom pogledu ističe da bi SSM trebao imati ovlasti za praćenje aktivnosti sprečavanja pranja novca nacionalnih nadzornih tijela za bankarstvo; naglašava da bi EBA-i također trebalo dodijeliti dodatne ovlasti u području aktivnosti sprečavanja pranja novca, uključujući ovlasti da provodi procjene na licu mjesta u nadležnim tijelima država članica, zahtijeva davanje svih informacija relevantnih za procjenu usklađenosti, izdaje preporuke za korektivne mjere, javno objavljuje te preporuke i poduzima mjere potrebne za osiguranje učinkovitog provođenja tih preporuka;

37.  ponovno poziva EBA-u da osnaži i poboljša okvir za zaštitu potrošača za bankovne usluge u skladu sa svojim ovlastima, nadopunjujući bonitetni nadzor SSM-a;

Sanacija

38.  podsjeća da je u kontekstu budućih bankovnih kriza potrebno poštovati propise o državnoj potpori te da je izuzeće izvanredne javne potpore preventivne i privremene naravi i ne može se koristiti u svrhu nadoknade gubitaka koje je institucija pretrpjela ili za koje postoji mogućnosti da će ih uskoro pretrpjeti; poziva da se definiraju učinkoviti postupci između Jedinstvenog odbora za sanaciju i Komisije za donošenje odluka u slučaju sanacije, osobito s obzirom na vremenski okvir; smatra da bi fleksibilnost koja je sastavni dio trenutačnog okvira trebalo razjasniti te podsjeća da bi je trebalo bolje iskoristiti za rješavanje specifičnih situacija, bez ometanja stvarne sanacije insolventnih banaka, posebno u slučaju preventivnih i alternativnih mjera koje podrazumijevaju korištenje sredstava iz sustava osiguranja depozita, kako je utvrđeno u članku 11. stavcima 3. i 6. Direktive o sustavima osiguranja depozita; stoga poziva Komisiju da preispita svoje tumačenje relevantnih pravila o državnoj potpori kako bi zajamčila da se preventivne i alternativne mjere europskih zakonodavaca predviđene Direktivom o sustavima osiguranja depozita zaista i provode; primjećuje da su specifične situacije rješavane na različite načine bez jasnog obrazloženja; podsjeća Komisiju da je rok za izvješće o procjeni stalne potrebe za dopuštanje preventivne rekapitalizacije i uvjetima povezanima s takvim mjerama bio 31. prosinca 2015.; poziva Komisiju da što prije podnese to izvješće;

39.  poziva Komisiju da, s obzirom na iskustvo te u okviru preispitivanja Uredbe (EU) br. 806/2014, ocijeni raspolažu li Jedinstveni odbor za sanaciju i nacionalna tijela za sanaciju dovoljnim ovlastim i instrumentima za rano interveniranje kako bi spriječili destabilizirajuća istjecanja kapitala i kapacitete pokrića gubitaka banaka tijekom krize;

40.  naglašava važnost objašnjenja praktičnih pitanja koja izravno utječu na sanaciju, kao što su oslanjanje na pružatelje usluga koji pružaju ključne usluge, primjerice u slučaju eksternalizacije IT usluga;

41.  prima na znanje prijedlog Komisije da se u stup 1.a uvede minimalni ukupni kapacitet pokrića gubitaka (TLAC) za globalne sistemski važne banke, u skladu s međunarodnim standardima; uviđa razlike između TLAC-a i MREL-a; ističe, međutim, da oba standarda imaju isti cilj, a taj je zajamčiti da banke imaju dovoljno regulatornog kapitala i imovine za pokrivanje gubitaka kako bi bail-in instrument bio djelotvoran u sanaciji bez izazivanja financijske nestabilnosti i bez potrebe za javnim novcem, čime se izbjegava socijalizacija privatnih rizika; stoga zaključuje da se holistički pristup pokrivanju gubitaka može postići kombinacijom obaju standarda, počevši od standarda TLAC kao minimalnog standarda, kako je prenesen u aktualnom prijedlogu Komisije, o čemu suzakonodavci moraju postići dogovor; naglašava da treba pomno razmisliti o zadržavanju dvaju kriterija veličine i rizikom ponderirane imovine te uviđa međusobnu povezanost kriterija rizikom ponderirane imovine na kojem se temelji standard TLAC i tekućeg rada u EU-u i BCBS-u na internim modelima i finalizaciji okvira Basel III; ističe da pri kalibriranju ili postupnom uvođenju minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) posebnu pozornost potrebno dati uspostavljanju tržišta za obveze koje podliježu minimalnim zahtjevima za regulatorni kapital; naglašava da je važno da se pri utvrđivanju MREL-a zadrži diskrecijsko pravo sanacijskih tijela i da banke imaju dovoljno podređenog duga i duga podložnog sanaciji; ističe da tržišno objavljivanje treba provoditi na primjeren način kako bi se izbjeglo da ulagači pogrešno protumače minimalne zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze;

42.  skreće pozornost na važnost razjašnjenja hijerarhije u zakonodavstvu između redovnog osnovnog kapitala koji zadovoljava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze te zaštitnih slojeva kapitala; ističe potrebu za donošenjem zakonodavstva u svrhu razjašnjenja odgovornosti i ovlasti tijela za sanaciju i nadležnih tijela za mjere rane intervencije koje valja poduzeti u slučaju povrede minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze; prima na znanje prijedlog Komisije o uvođenju smjernica za MREL; ponavlja da bi kalibriranje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze u svakom slučaju trebalo biti usko povezano sa strategijom sanacije predmetne banke i opravdano tom strategijom;

43.  skreće pozornost da je u zakonodavstvu važno razjasniti činjenicu da se redovni osnovni kapital koji zadovoljava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze nalazi na vrhu hijerarhije zaštitnih slojeva kapitala kako bi se spriječilo dvostruko obračunavanje kapitala;

44.  ističe da je ključno uskladiti hijerarhiju zahtjeva u slučaju nesolventnosti banaka u svim državama članicama kako bi provedba Direktive o oporavku i sanaciji banaka bila dosljednija i učinkovitija te kako bi se pružila sigurnost prekograničnim ulagačima; stoga pozdravlja prijedlog Komisije da poduzme daljnje napore u usklađivanju hijerarhije zahtjeva; primjećuje da će također bolje usklađivanje programa za nesolventnost i njegove hijerarhije zahtjeva biti ključno, kako u slučaju banaka, radi izbjegavanja nesukladnosti sa sustavom sanacije banke, tako i, u slučaju trgovačkih društava, radi dodatnog razjašnjenja i povećanja sigurnosti za prekogranične ulagače te pridonošenja rješavanju pitanja loših kredita; pozdravlja činjenicu da su Direktivom o oporavku i sanaciji banaka uvedene važne promjene u hijerarhiji nesolventnosti, pri čemu je prednost dana osiguranim depozitima, zbog čega imaju viši rang od svih kapitalnih instrumenata, kapaciteta pokrića gubitaka, drugih nadređenih dugova i neosiguranih depozita; poziva Jedinstveni odbor za sanaciju da predstavi rezultate procjena sanacije za globalne sistemski važne banke i ostale banke, uključujući predložene mjere za savladavanje prepreka sanaciji;

45.  primjećuje raspon dostupnih pravnih opcija kako bi se zajamčila subordinacija duga koji zadovoljava kriterije ukupnog kapaciteta pokrića gubitaka (TLAC); ističe da Odbor za financijsku stabilnost ne preferira niti jedan; smatra da bi se zauzetim pristupom prije svega trebala uspostaviti ravnoteža između fleksibilnosti, učinkovitosti, pravne sigurnosti i sposobnosti tržišta da apsorbira svaku novu vrstu duga;

46.  poziva da se razmisli o mogućem negativnom učinku revizije bazelskih pravila, uvođenja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) i uvođenja kriterija o ukupnom kapacitetu pokrića gubitaka (TLAC) i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja 9 na realno gospodarstvo; poziva da se pronađe bilo kakvo rješenje usmjereno na ublažavanje učinaka;

47.  podsjeća da je, u odnosu na prijašnji režim, novouvedeni sanacijski režim rezultirao time da neki od instrumenata ponuđeni ulagačima, posebno malim ulagačima, sa sobom nose veći rizik gubitaka; nadalje podsjeća da bi se bail-in instrumenti trebali prodavati ponajprije samo odgovarajućim ulagačima koji mogu apsorbirati potencijalne gubitke, a da pritom ne ugrožavaju vlastitu financijsku stabilnost; stoga apelira na Komisiju da potiče provođenje relevantnog postojećeg zakonodavstva te poziva europska nadzorna tijela da snažno doprinose detektiranju zloupotrebe u prodaji;

48.  upozorava da se pokazalo da je otežana provedba zahtjeva iz Direktive o oporavku i sanaciji banaka za ugovorno priznavanje ovlasti za sanaciju vlastitim sredstvima za obveze koje ne podliježu zakonodavstvu EU-a; smatra to pitanje gorućim problemom; uviđa da se predloženim izmjenama Direktive o oporavku i sanaciji banaka uvodi pravo da se nadležna tijela odreknu tog zahtjeva; smatra da je tim pristupom omogućena fleksibilnost i ocjena obuhvaćenih obveza za svaki pojedinačni slučaj; poziva Komisiju i sanacijska tijela da zajamče da se uvjetima za odobravanje izuzetaka i naknadnim konkretnim odlukama o izuzecima ne ugrožava sanacija banaka;

49.  ističe da je neophodna brza i učinkovita razmjena informacija između nadzornih i sanacijskih tijela kako bi se zajamčilo nesmetano upravljanje kriznim situacijama; pozdravlja zaključak memoranduma o razumijevanju između Europske središnje banke i jedinstvenog sanacijskog mehanizma u pogledu suradnje i razmjene informacija; poziva Europsku središnju banku da u memorandumu o razumijevanju utvrdi postupke komuniciranja između zajedničkih nadzornih timova i internih sanacijskih timova; preporučuje da se predstavniku Jedinstvenog odbora za sanaciju omogući da sudjeluje kao stalni promatrač na sjednicama Nadzornog odbora Europske središnje banke kao što Europska središnja banka sudjeluje u svojstvu stalnog promatrača na plenarnim i izvršnim sjednicama Jedinstvenog odbora za sanaciju;

50.  prima na znanje dvostruku ulogu članova Jedinstvenog odbora za sanaciju koji su istodobno članovi izvršnog tijela s ulogom odlučivanja i članovi višeg rukovodstva koji su u tom svojstvu odgovorni predsjedniku Odbora te smatra da bi prije kraja tekućeg mandata trebalo provesti evaluaciju te strukture;

51.  podsjeća da je temelj međuvladinih sporazuma za jedinstveni fond za sanaciju da u konačnici bude dio pravnog okvira Unije; poziva Komisiju da razmotri načine na koje bi se to moglo postići; ističe da bi predstojeća ugradnja fiskalnog ugovora u pravo EU-a mogla poslužiti kao koristan obrazac;

52.  poziva na izrazito transparentni obračun ex-ante doprinosa jedinstvenom fondu za sanaciju, pri čemu valja nastojati uskladiti podatke o ishodima obračuna i poboljšati razumijevanje metodologije obračuna; poziva Komisiju da s najvećom pažnjom provjeri izračun doprinosa za jedinstveni fond za sanaciju kako je predviđeno u uvodnoj izjavi 27. Delegirane uredbe (EU) 2015/63 i da pritom osobito provjeri prikladnost faktora rizika kako bi bila sigurna da se profil rizika manje kompleksnih institucija uzima u obzir na odgovarajući način;

53.  prima na znanje izjavu ministara ECOFIN-a od 8. prosinca 2015. o sustavu mehanizama prijelaznog financiranja za jedinstveni fond za sanaciju; u tom pogledu primjećuje da je 15 od 19 država članica europodručja već potpisalo usklađeni ugovor o kreditima s Jedinstvenim odborom za sanaciju; podsjeća da će te individualne kreditne linije biti dostupne samo u krajnjoj nuždi; međutim mišljenja je da to rješenje nije dovoljno da se zatvori začarani krug banka–država i stane na kraj sanacijama sredstvima poreznih obveznika; poziva Vijeće i Komisiju da ostvare brzi napredak u radu na zajedničkom zaštitnom mehanizmu za jedinstveni fond za sanaciju, za čije bi financiranje u konačnici trebao odgovarati bankarski sektor i koji bi u srednjem roku trebao biti fiskalno neutralan, kako je dogovoreno u sporazumu o jedinstvenom fondu za sanaciju i kako je potvrdilo Europsko vijeće u lipnju 2016.;

Osiguranje depozita

54.  ponavlja poziv da se uspostavi treći stup kako bi se dovršila bankovna unija; podsjeća da je zaštita depozita zajednička briga svih građana EU-a; trenutno raspravlja o prijedlogu o europskom sustavu osiguranja depozita na razini odbora;

55.  ističe da uvođenje Europskog sustava osiguranja depozita i rasprave o tom projektu ne bi trebale umanjiti napore da se poboljša provedba Direktive o sustavima osiguranja depozita; pozdravlja nedavni rad EBA-e u promicanju konvergencije u tom području; pozdravlja činjenicu da su sve države članice prenijele Direktivu o oporavku i sanaciji banaka; podsjeća sve države članice na obvezu da primjenjuju i ispravno provode Direktivu o oporavku i sanaciji banaka i Direktivu o sustavima osiguranja depozita;

56.  podsjeća da je uloga Komisije da jamči jednake uvjete za sve diljem Europske unije i da bi trebala izbjegavati svaki oblik fragmentacije na unutarnjem tržištu;

o
o   o

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, ESB; Jedinstvenom odboru za sanaciju, nacionalnim parlamentima i nadležnim tijelima, kako je definirano u točki 40. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0006.
(2) http://www.consilium.europa.eu/en/european-council/pdf/20120629-euro-area-summit-statement-en_pdf
(3) SL L 287, 29.10.2013., str. 63.
(4) SL L 141, 14.5.2014., str. 1.
(5) https://www.bankingsupervision.europa.eu/ecb/pub/pdf/ssmar2015.en.pdf
(6) Jedinstveni nadzorni mehanizam – dobar početak, no potrebna su daljnja poboljšanja, http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR16_29/SR_SSM_HR.pdf
(7) SL L 78, 24.3.2016., str. 60.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0439.
(10) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(11) SL L 173, 12.6.2014., str. 190.
(12) SL L 225, 30.7.2014., str. 1.
(13) SL C 216, 30.7.2013., str. 1.
(14) SL L 237, 3.9.2016., str. 1.
(15) SL L 173, 12.6.2014., str. 149.
(16) Peto izvješće o neovisnom istraživanju godišnjeg rasta za 2017., 23. studenoga 2016.


Biološki pesticidi niskog rizika
PDF 341kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla (2016/2903(RSP))
P8_TA(2017)0042B8-0140/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište proizvoda za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1), a posebno njezine članke 22. i 47., članak 66. stavak 2. i Prilog II. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(2), a posebno njezine članke 12. i 14.,

–  uzimajući u obzir nacrt uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište proizvoda za zaštitu bilja u pogledu kriterija za odobrenje aktivnih tvari niskog rizika (D046260/01),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2016. o tehničkim rješenjima za održivu poljoprivredu u EU-u(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2016. o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti(4),

–  uzimajući u obzir „Provedbeni plan za povećanje dostupnosti proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i ubrzanje provedbe plana integrirane zaštite bilja u državama članicama”, koji je sastavila Stručna skupina za održivu zaštitu bilja i koji je Vijeće odobrilo 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Akcijski plan protiv povećanja prijetnje od otpornosti na antimikrobna sredstva (COM(2011)0748) i nadolazeći akcijski plan protiv otpornosti na antimikrobna sredstva (AMR) koji će Komisija pokrenuti 2017.,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o biološkim pesticidima niskog rizika (O-000147/2016 – B8-1821/2016),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je upotreba konvencionalnih proizvoda za zaštitu bilja sve češća tema javne rasprave zbog potencijalnih rizika koje ti proizvodi predstavljaju za ljudsko zdravlje, životinje i okoliš;

B.  budući da se smanjuje broj aktivnih tvari dostupnih na tržištu EU-a koje se koriste za zaštitu bilja; budući da su poljoprivrednicima EU-a i dalje potrebna razna sredstva za zaštitu usjeva;

C.  budući da je važno poticati razvoj alternativnih postupaka ili tehnika kako bi se smanjila ovisnost o upotrebi konvencionalnih pesticida;

D.  budući da je sprečavanje prehrambenog otpada prioritet EU-a, a pristup primjerenim rješenjima za zaštitu bilja ključan je za sprečavanje štete koju uzrokuju nametnici i bolesti i koja dovodi do prehrambenog otpada; budući da prema podacima FAO-a 20 % proizvodnje voća i povrća u Europi propadne na poljima(5);

E.  budući da se neželjeni ostaci pesticida i dalje mogu pronaći u tlu, vodi i okolišu općenito, te da čak i određeni postotak poljoprivrednih proizvoda biljnog ili životinjskog podrijetla može sadržavati ostatke pesticida iznad maksimalnih razina ostataka utvrđenih za pesticide;

F.  budući da se Uredbom (EZ) br. 1107/2009 utvrđuju kriteriji za identifikaciju tvari niskog rizika koji se primjenjuju neovisno o podrijetlu tvari i budući da pesticidi niskog rizika mogu biti i biološkog i sintetskog podrijetla;

G.  budući da se pesticidima biološkog podrijetla općenito smatraju proizvodi za zaštitu bilja na bazi mikroorganizama, tvari biljnog podrijetla, biološki proizvedenih kemikalija ili semiokemikalija (kao što su feromoni i razna eterična ulja) i njihovi nusproizvodi; budući da se u aktualnom regulatornom okviru za proizvode za zaštitu bilja(6) ne radi pravna razlika između bioloških i sintetskih kemijskih proizvoda za zaštitu bilja;

H.  budući da su novija znanstvena istraživanja pokazala da izloženost subletalnim dozama određenih herbicida može uzrokovati negativne promjene osjetljivosti bakterija na antibiotike(7) i da kombinacija velike upotrebe herbicida i antibiotika u blizini domaćih životinja i insekata može dovesti do češće upotrebe antibiotika zbog potencijalnog smanjenja njihova terapeutskog učinka;

I.  budući da proizvodi za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla predstavljaju moguću alternativu konvencionalnim proizvodima za zaštitu bilja, za poljoprivrednike u konvencionalnoj kao i organskoj poljoprivredi, te bi mogli doprinijeti većoj održivosti poljoprivrede; budući da se neki proizvodi za zaštitu bilja koji su biološkog podrijetla odlikuju novim načinima djelovanja, što bi moglo biti korisno s obzirom na rastuću otpornost na konvencionalne proizvode za zaštitu bilja te bi moglo ograničiti utjecaj na neciljane organizme; budući da bi proizvodi za zaštitu bilja niskog rizika i biološkog podrijetla trebali biti jedna od preferiranih opcija za neprofesionalne korisnike i za kućno vrtlarenje, uz druge nekemijske metode suzbijanja ili prevencije;

J.  budući da je upotreba proizvoda za zaštitu bilja potrebna kako bi se na odgovarajući način zadovoljile potrebe za hranom i hranom za životinje te budući da se u postupku odobrenja tih proizvoda i njihovih aktivnih tvari primjenjuje načelo predostrožnosti(8);

K.  budući da dugotrajan proces odobrenja i registracije prije stavljanja na tržište niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla proizvođačima predstavlja ozbiljnu ekonomsku prepreku;

L.  budući da je u skladu s Direktivom 2009/128/EZ provedba integrirane zaštite bilja obvezna u Uniji; budući da bi države članice i lokalne vlasti trebale staviti veći naglasak na održivu upotrebu pesticida, uključujući alternativne niskorizične proizvode za zaštitu bilja;

M.  budući da se prema Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari odobravaju na razini Unije, dok je odobravanje proizvoda za zaštitu bilja koji sadrže te aktivne tvari u nadležnosti država članica;

N.  budući da se člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 dozvoljava odobravanje aktivnih tvari kao aktivnih tvari niskog rizika ako ispunjavanju opće kriterije za odobrenje i specifične kriterije za tvari niskog rizika navedene u Prilogu II. stavku 5.; budući da je člankom 47. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 određeno da se proizvodi za zaštitu bilja koji sadrže samo aktivne tvari niskog rizika, ne sadrže tvari koje izazivaju zabrinutost, ne iziskuju posebne mjere smanjenja rizika i dovoljno su učinkoviti odobravaju kao proizvodi za zaštitu bilja niskog rizika;

O.  budući da je trenutačno u Uniji odobreno samo sedam aktivnih tvari klasificiranih kao tvari „niskog rizika”, od čega je šest aktivnih tvari biološkog podrijetla; budući da Komisija u svojem programu obnove daje prednost ispitivanju tvari za koje se pretpostavlja da su tvari niskog rizika;

P.  budući da neke države članice nisu odobrile proizvode koji sadrže aktivne tvari niskog rizika biološkog podrijetla zbog toga što se doživljavaju manje učinkovitima u odnosu na sintetske kemijske pesticide, pri čemu nisu uopće uzele u obzir stalne inovacije u sektoru niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla, nisu vodile računa o prednostima za organsku poljoprivredu u pogledu učinkovitosti resursa i nisu uzele u obzir trošak određenih drugih proizvoda za zaštitu bilja za poljoprivredu, zdravstvo i okoliš;

Q.  budući da su aktualnim regulatornim okvirom predviđeni određeni poticaji za aktivne tvari niskog rizika i proizvode za zaštitu bilja niskog rizika, točnije duže razdoblje od 15 godina za prvo odobrenje za aktivne tvari niskog rizika u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i kraći rok od 120 dana za odobrenje proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika u skladu s člankom 47. Uredbe (EZ) br. 1107/2009; budući da se, međutim, ti regulatorni poticaji primjenjuju tek na kraju postupka odobrenja, nakon što je aktivna tvar klasificirana kao tvar niskog rizika;

R.  budući da je člankom 12. Direktive 2009/128/EZ određeno da se upotreba pesticida smanjuje ili zabranjuje u određenim specifičnim područjima, kao što su područja kojima se koristi šira javnost i zaštićena područja; budući da se u takvim slučajevima poduzimaju odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom te se u prvom redu razmatra upotreba proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i bioloških mjera suzbijanja; budući da je u nekim državama članicama upotreba pesticida na tim specifičnim područjima već dugo zabranjena;

S.  budući da je Komisija Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje podnijela nacrt uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u pogledu kriterija za odobrenje aktivnih tvari niskog rizika; budući da taj nacrt sadrži pretpostavku o statusu niskog rizika aktivnih tvari koje su mikroorganizmi;

Opća razmatranja

1.  naglašava da je bez daljnjeg odgađanja potrebno povećati dostupnost pesticida niskog rizika u Uniji, uključujući proizvode za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla;

2.  ističe da poljoprivrednici moraju imati na raspolaganju širi spektar sredstava za zaštitu usjeva kako bi mogli odlučiti koje su mjere najbolje za održivu zaštitu njihovih usjeva; stoga podržava širu upotrebu raznih metoda, uključujući pesticide niskog rizika biološkog podrijetla, u skladu s načelima integrirane zaštite bilja;

3.  naglašava potrebu da se poveća dostupnost širokog spektra sredstava za zaštitu bilja u organskoj poljoprivredi koje bi bile u skladu i sa zahtjevima organske poljoprivrede i sa zahtjevima u pogledu učinkovitosti resursa;

4.  naglašava da se moraju zadovoljiti zahtjevi potrošača za sigurnom hranom koja je cjenovno pristupačna i proizvedena održivim metodama;

5.  naglašava da bi se u cilju poticanja razvoja i upotrebe novih proizvoda za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla evaluacija njihove učinkovitosti i rizika te njihove sposobnosti da odgovore na ekološke, zdravstvene i ekonomske potrebe poljoprivrede trebala osmisliti tako da poljoprivrednicima pruža odgovarajuću razinu zaštite bilja;

6.  naglašava važnost javne rasprave o dostupnosti alternativnih rješenja umjesto konvencionalnih proizvoda za zaštitu bilja i o stavljanju šireg izbora tvari na raspolaganje poljoprivrednicima i uzgajivačima, uključujući proizvode za zaštitu bilja koji su niskog rizika i biološkog podrijetla te druge biološke mjere suzbijanja, kako bi se pronašla najodrživija rješenja u ekološkom, zdravstvenom i ekonomskom smislu; naglašava nužnost edukacije o potrebi da se postigne održiva zaštita usjeva; potiče daljnja istraživanja i inovacije u području niskorizičnih proizvoda za zaštitu bilja biološkog podrijetla;

7.  pozdravlja „Provedbeni plan za povećanje dostupnosti proizvoda za zaštitu bilja niskog rizika i ubrzanje provedbe plana integrirane zaštite bilja u državama članicama”, kako ga je odobrilo Vijeće; poziva države članice, Komisiju te Europsku i mediteransku organizaciju za zaštitu bilja (EPPO) da prate provedbu tog plana;

Hitne mjere

8.  poziva na brzo usvajanje nacrta uredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u pogledu kriterija za odobrenje aktivnih tvari niskog rizika koji je Komisija podnijela Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje; poziva Komisiju da neprestano ažurira kriterije u skladu s najnovijim znanstvenim saznanjima;

9.  poziva Komisiju i države članice da ubrzaju evaluaciju, odobravanje, registraciju i nadzor upotrebe niskorizičnih proizvoda za zaštitu bilja biološkog podrijetla te da pritom zadrže procjenu rizika na visokoj razini;

10.  poziva države članice da uključe upotrebu niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla u svoje nacionalne akcijske planove za zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja;

11.  potiče države članice da razmjenjuju informacije i dobre prakse proizišle iz rezultata istraživanja o suzbijanju nametnika, čime se omogućava pronalazak alternativnih rješenja koja su održiva u ekološkom, zdravstvenom i ekonomskom smislu;

12.  poziva Komisiju da sastavi popis tvari niskog rizika koje su već na tržištu;

Revizija zakonodavstva u području proizvoda za zaštitu bilja

13.  pozdravlja inicijativu Komisije iz 2016. za provedbu ocjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT); ističe da ta inicijativa u okviru programa REFIT ne smije dovesti do snižavanja zdravstvenih standarda te standarda sigurnosti hrane i zaštite okoliša; zabrinut je da bi opća revizija cijele Uredbe (EZ) br. 1107/2009 povezana s tom inicijativom u okviru REFIT-a mogla trajati nekoliko godina;

14.  ističe potrebu za revizijom Uredbe (EZ) br. 1107/2009 kako bi se potaknuo razvoj, odobravanje i stavljanje na tržište EU-a niskorizičnih pesticida biološkog podrijetla; zabrinut je da aktualni postupak odobrenja za stavljanje proizvoda za zaštitu bilja na tržište nije optimalan u slučaju pesticida niskog rizika biološkog podrijetla; ističe da postojeći postupak registracije osnovnih tvari niskog rizika ponekad u praksi djeluje kao neka vrsta patenta, što otežava upotrebu proizvoda koji se temelji na istoj tvari, a nije registriran u drugoj državi članici;

15.  poziva Komisiju da prije kraja 2018. podnese posebni zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009, izvan okvira opće revizije u vezi s inicijativom u sklopu REFIT-a, u cilju uspostave brzog postupka ispitivanja, odobravanja i registracije pesticida niskog rizika biološkog podrijetla;

16.  naglašava da je u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 potrebno dati definiciju „proizvoda za zaštitu bilja biološkog podrijetla” koja bi obuhvaćala proizvode za zaštitu bilja čija je aktivna tvar mikroorganizam ili molekula koja postoji u prirodi, dobivena prirodnim procesom ili sintetizirana tako da bude identična prirodnoj molekuli, te bi ih razlikovala od proizvoda za zaštitu bilja čija je aktivna tvar sintetska molekula koja ne postoji u prirodi, neovisno o metodi proizvodnje;

17.  poziva Komisiju da u svom izvješću o ocjeni nacionalnih akcijskih planova sastavljenom u skladu s odredbama članka 4. Direktive 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida utvrdi nedostatke u provedbi Direktive u državama članicama te da u njega uključi čvrste preporuke upućene državama članicama o provođenju hitnih mjera za smanjenje rizika od pesticida i njihova utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš i razvijanje, odnosno uvođenje alternativnih pristupa ili tehnika u cilju smanjenja ovisnosti o upotrebi pesticida;

o
o   o

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0251.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0252.
(5) FAO (2011.) Global food losses and food waste („Gubitak hrane i prehrambeni otpad u svijetu”).
(6) Pojam „pesticidi” obuhvaća i biocidne proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom rezolucijom.
(7) npr. Kurenbach, B., Marjoshi, D., Amábile-Cuevas, C.F., Ferguson, G.C., Godsoe, W., Gibson, P. i Heinemann, J.A., 2015., „Sublethal exposure to commercial formulations of the herbicides dicamba, 2,4-dichlorophenoxyacetic acid, and glyphosate cause changes in antibiotic susceptibility in Escherichia coli and Salmonella enterica serovar Typhimurium”, mBio 6(2):e00009-15. doi:10.1128/mBio.00009-15. („Izloženost subletalnim dozama komercijalnih formulacija herbicida dikambe, 2,4-diklorofenoksiacetatne kiseline i glifosata izaziva promjene u osjetljivosti na antibiotike kod bakterija Escherichia coli i Salmonella enterica serovar Typhimurium”).
(8) Članak 1. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

Pravna napomena