Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2302(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0139/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0139/2017

Rasprave :

PV 18/05/2017 - 8
CRE 18/05/2017 - 8

Glasovanja :

PV 18/05/2017 - 11.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0222

Usvojeni tekstovi
PDF 372kWORD 57k
Četvrtak, 18. svibnja 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Prava kombinacija financiranja za europske regije: uravnotežena primjena financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici EU-a
P8_TA(2017)0222A8-0139/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. svibnja 2017. o pravoj kombinaciji financiranja za europske regije: uravnotežena primjena financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici EU-a (2016/2302(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovu glavu XVIII.,

–  uzimajući u obzir članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1)(Uredba o zajedničkim odredbama, kao i delegirane i provedbene akte povezane s relevantnim člancima te Uredbe,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o europskoj teritorijalnoj suradnji – najbolje prakse i inovativne mjere(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji(8),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za regionalni razvoj iz izvješća Odbora za proračunski nadzor naslovljenom „Europska investicijska banka (EIB) – godišnje izvješće za 2014.”(A8-0050/2016),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. prosinca 2015. naslovljenu „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” (COM(2015)0639),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja”(9),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji od 23. srpnja 2014. naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast. (COM(2014)0473),

–  uzimajući u obzir objedinjeno izvješće Komisije iz kolovoza 2016. „Ex post evaluacija programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR), Europskom socijalnom fondu (ESF) i Kohezijskom fondu (KF)”,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 30. listopada 2014. o financijskim instrumentima koji na dan 31. prosinca 2013. primaju potporu iz općeg proračuna u skladu s člankom 140. stavkom 8. Financijske uredbe (COM(2014)0686),

–  uzimajući u obzir Smjernice Komisije od 26. studenog 2015. državama članicama za članak 42. stavak 1. točku (d) Uredbe o zajedničkim odredbama – prihvatljivi troškovi upravljanja i naknade za upravljanje,

–  uzimajući u obzir Smjernice Komisije od 10. kolovoza 2015. državama članicama za članak 37. stavke 7., 8. i 9. Uredbe o zajedničkim odredbama – Kombinacija potpore iz financijskog instrumenta s drugim oblicima potpore,

–  uzimajući u obzir Smjernice Komisije od 27. ožujka 2015., državama članicama za članak 37. stavak 2. Uredbe o zajedničkim odredbama – Ex ante procjena,

–  uzimajući u obzir kratki referentni priručnik Komisije za upravljačka tijela od 2. srpnja 2014. o financijskim instrumentima u programima europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020.,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Komisije iz studenog 2016. naslovljeno „Financijski instrumenti u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Sažeti podaci o napretku ostvarenom u financiranju i provedbi financijskih instrumenata za programsko razdoblje 2014. – 2020. u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća”,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Komisije iz prosinca 2015. naslovljeno „Sažeti podaci o napretku ostvarenom u financiranju i provedbi instrumenata financijskog inženjeringa za programsko razdoblje 2014. – 2020. u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća”,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Komisije iz rujna 2014. naslovljeno „Sažeti podaci o napretku ostvarenom u financiranju i provedbi instrumenata financijskog inženjeringa koji su prijavila upravljačka tijela u skladu s člankom 67. stavkom 2. točkom (j) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006”,

–  uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 13. studenog 2015. naslovljen „Aktivnosti povezane s financijskim instrumentima ( popratni dokument uz Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o financijskim instrumentima koji na dan 31. prosinca 2014. primaju potporu iz općeg proračuna u skladu s člankom 140. stavkom 8. Financijske uredbe”) (SWD(2015)0206),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 19/2016 naslovljeno „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 5/2015 naslovljeno „Jesu li financijski instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 16/2014 naslovljeno „Djelotvornost spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama EU-a”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 2/2012 naslovljeno „Financijski instrumenti za malo i srednje poduzetništvo sufinancirani sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 14. listopada 2015. naslovljeno „Financijski instrumenti za potporu teritorijalnom razvoju”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Europske investicijske banke iz ožujka 2013. naslovljeno „Financijski instrumenti: pregled u svrhu pripreme za programsko razdoblje 2014. – 2020.”,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Financijski instrumenti za programsko razdoblje 2014. – 2020.: prva iskustva država članica” iz listopada 2016., koju je naručila Glavna uprava za unutarnju politiku Europskog parlamenta, resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Preispitivanje uloge Grupe EIB-a u europskoj kohezijskoj politici” iz ožujka 2016., koju je naručila Glavna uprava za unutarnju politiku Europskog parlamenta, resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika,

–  uzimajući u obzir kratko izvješće iz svibnja 2016. naslovljeno „Izazovi za kohezijsku politiku EU-a: pitanja u predstojećoj reformi poslije 2020.”, Služba Europskog parlamenta za istraživanja,

–  uzimajući u obzir informativni članak iz rujna 2015. „Provedba kohezijske politike u 28 država članica EU-a”, Služba Europskog parlamenta za istraživanja,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0139/2017),

A.  budući da su preispitivanje/revizija Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini razdoblja i činjenica da se programsko razdoblje 2014. – 2020. približava sredini svojeg trajanja potaknuli raspravu o kombinaciji bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata koje bi trebalo ulagati u okviru proračuna EU-a tijekom razdoblja poslije 2020.;

B.  budući da je skupni prijedlog (COM(2016)0605) jedina prilika za uvođenje niza srednjoročnih poboljšanja sustava kojim se upravlja trenutačnim programskim razdobljem;

C.  budući da naziv „financijski instrumenti” obuhvaća niz različitih instrumenata i da je za njihovu procjenu te donošenje odluka o njihovoj upotrebi potrebna neprekidna i detaljna analiza svakog pojedinog slučaja, povezana s procjenom specifičnih potreba lokalnih i regionalnih gospodarstava ili određene ciljane skupine;

Razdoblje 2007. – 2013. – pouzdano ulaganje preko bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata

1.  priznaje da se postupkom izvješćivanja Komisije daju čvrsti dokazi o tome da je ulaganje europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) preko bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata pokazalo dobar učinak i vidljive rezultate pri ulaganju u regije EU-a, koje je iznosilo 347,6 milijardi eura, u što se ne ubraja nacionalno sufinanciranje i dodatna mobilizirana sredstva, unatoč tome što su financijski instrumenti osmišljeni prije financijske i gospodarske krize te nisu bili najprikladniji za gospodarski kontekst krize;

2.  pozdravlja postojeće djelovanje Europske investicijske banke (EIB) u području kohezijske politike, koje je vidljivo u godišnjim i sektorskim izvješćima u kojima se prikazuje učinak na MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, infrastrukturu, istraživanje i inovacije, okoliš, energetiku i poljoprivredu; zaključuje da se iznos zajmova EIB-a u svrhu potpore kohezijskoj politici za razdoblje 2007. – 2013. procjenjuje na 147 milijardi eura, što je otprilike 38 % svih zajmova u EU-u;

Razdoblje 2014. – 2020. – nova stranica u ulaganju preko fondova ESI

3.  pozdravlja činjenicu da bi EU u razdoblju 2014. – 2020. preko fondova ESI trebao uložiti 454 milijarde eura, a zajedno s nacionalnim sufinanciranjem za ulaganja u obliku bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata očekuje se da će se taj iznos povećati na 637 milijardi eura;

4.  prima na znanje da su se u okviru podijeljenog upravljanja u sklopu kohezijske politike povećali i opseg i kvaliteta financijskih instrumenata (u vidu mikrokredita, zajmova, jamstava te vlasničkog i poduzetničkog kapitala); ističe dva glavna razloga za taj trend – u razdoblju 2007. – 2013. steklo se dragocjeno iskustvo i izvukle su se pouke u pogledu provedbe fondova ESI preko bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, dok VFO za razdoblje 2014. – 2020. odražava potrebu za većim brojem financijskih instrumenata u razdoblju poslije krize zbog fiskalnih ograničenja;

5.  napominje da će se, prema procjenama, sredstva dodijeljena za financijske instrumente iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda gotovo udvostručiti ako usporedimo razdoblje od 2007. do 2013., kada su iznosila 11,7 milijardi EUR, i razdoblje od 2014. do 2020., kada bi trebala iznositi 20,9 milijardi EUR; napominje da bi za financijske instrumente stoga bilo namijenjeno 6 % ukupnih dodijeljenih sredstava u okviru kohezijske politike u razdoblju od 2014. do 2020. koja iznose 351,8 milijardi EUR, u usporedbi s 3,4 % od 347 milijardi EUR dodijeljenih u razdoblju od 2007. do 2013.;

6.  napominje da dodijeljena sredstva iz Kohezijskog fonda iznose otprilike 75 milijardi EUR, što je 11,8 % ukupnih dodijeljenih sredstava za financijske instrumente u razdoblju od 2014. do 2020.; pozdravlja povećanje dodijeljenih sredstava sa 70 milijardi EUR u razdoblju od 2007. do 2013. na 75 milijardi EUR u razdoblju od 2014. do 2020.; ističe činjenicu da se sredstva koja se dodjeljuju u Kohezijski fond ne bi smjela smanjiti s obzirom na to da otprilike 34 % stanovništva EU-a živi u regijama koje primaju pomoć iz Kohezijskog fonda;

7.  prima na znanje ukupni iznos doprinosa za operativne programe od 5 571,63 milijuna EUR, koje je do 31. prosinca 2015. u sklopu aktualnog VFO-a za financijske instrumente izdvojila 21 država članica, od čega je 5 005,25 milijuna EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda;

8.  pozdravlja činjenicu da presudne regulatorne promjene pri programiranju i provedbi financijskih instrumenata te upravljanju njima, kao što su izravna povezanost s 11 tematskih ciljeva, odgovarajuća obvezna ex ante procjena kojom se omogućuje utvrđivanje tržišnih nedostataka, stvaranje prilagođenih i pojednostavljenih gotovih financijskih instrumenata i mehanizama izvješćivanja, mogu imati ključan pozitivan učinak na privlačnost i brzinu provedbe kohezijske politike tako što će se rješavati slučajevi pravne nesigurnosti koji su se pojavili tijekom razdoblja od 2007. do 2013.; poziva, međutim, na ulaganje napora kako bi se osiguralo da te promjene ne utječu na privlačnost i brzinu provedbe financijskih instrumenata;

Bespovratna sredstva i financijski instrumenti – intervencijska logika određuje kombinaciju

9.  ističe da, iako se njima podržavaju isti ciljevi kohezijske politike, bespovratna sredstva i financijski instrumenti u okviru fondova ESI, koji nisu sami sebi svrha i koji podliježu podijeljenom upravljanju imaju različitu intervencijsku logiku i primjenu kojom se rješava pitanje teritorijalnih razvojnih potreba, sektorskih potreba ili tržišnih potreba;

10.  prima na znanje da, ovisno o vrsti projekta, bespovratna sredstva imaju razne prednosti u usporedbi s financijskim instrumentima: potpora za projekte kojima se nužno ne ostvaruju prihodi, osiguravanje financijskih sredstava za projekte koji zbog raznih razloga ne mogu privući sredstva iz privatnog ili javnog sektora, usmjerenost na konkretne korisnike, pitanja i regionalne prioritete te manje složena upotreba zahvaljujući postojećem iskustvu i kapacitetu; priznaje da u nekim slučajevima bespovratna sredstva imaju ograničenja: poteškoće pri ostvarivanju kvalitete i održivosti projekata, rizik od dugoročnog zamjenjivanja javnog financiranja i učinak istiskivanja za moguća privatna ulaganja čak i kad projekti mogu biti obnovljivi i kad imaju kapacitet za ostvarivanje prihoda za otplaćivanje financiranja na temelju zajmova;

11.  priznaje da financijski instrumenti nude prednosti kao što su učinak financijske poluge i obnovljivosti, privlačenje privatnog kapitala, kao i pokrivanje određenih nedostataka pri ulaganju preko visokokvalitetnih unovčivih projekata, čime se maksimalnom povećava učinkovitost i djelotvornost provedbe regionalne politike; svjestan je da financijski instrumenti imaju neke nedostatke zbog kojih bi mogli doći u sukob s privlačnijim nacionalnim ili regionalnim instrumentima, kao što su; sporija provedba u nekim regijama, veća složenost, manji učinak poluge financijskih instrumenata koji se podupiru iz ESIF-a nego što je očekivano te, u nekim slučajevima, veći troškovi provedbe i veće naknade za upravljanje; napominje da su bespovratna sredstva poželjna za ulaganja u nekim područjima politike, kao što su određene vrste javne infrastrukture, socijalne usluge, politika istraživanja i inovacija ili, općenito, projekti kojima se ne ostvaruje dobit;

12.  ističe da se intervencijskom logikom bespovratna sredstva i financijski instrumenti ne razdvajaju nego su zajedničko stjecište za uspostavu jednakih uvjeta za sve, tako da se kohezijskom politikom preko niza raznih mjera može osigurati bolja obuhvaćenost korisnika i uklanjanje nedostataka pri ulaganju; ističe da pri programiranju u okviru fondova ESI intervencijska logika čini pristup odozdo prema gore te da sve države članice i regije trebaju i dalje uzimati u obzir najprikladniju opciju pri slobodnom određivanju udjela financijskih instrumenata ili bespovratnih sredstava kao načina za osiguranje doprinosa za odabrane prioritete u sklopu svojih operativnih programa, imajući u vidu da su lokalna i regionalna tijela uključena i da imaju presudnu ulogu; podsjeća da upravljačka tijela moraju dobrovoljno odabrati vrstu financijskog instrumenta koji je najprikladniji za provedbu;

Uspješnost financijskih instrumenata i izazovi povezani s njima

13.  prepoznaje važnost upotrebe financijskih instrumenata u području kohezijske politike; pozdravlja činjenicu da izvješćivanje o provedbi financijskih instrumenata tijekom 2015. pokazuje napredak, unatoč kasnom početku trenutačnog programskog razdoblja; napominje, međutim, da se stupanj napretka u provedbi financijskih instrumenata u okviru fondova ESI veoma razlikuje i među državama članicama, ali i unutar pojedinačnih država članica; podsjeća da je pozitivno iskustvo i pozitivan učinak korištenja financijskih instrumenata u programskom razdoblju 2007. – 2013. popratio niz pitanja povezanih s uspješnošću: kasni početak operacija, neprecizna procjena tržišta, neujednačena regionalna primjena, općenito niske stope isplate, slab učinak poluge, problematično obnavljanje, veliki troškovi i naknade za upravljanje te neprimjereno velike dotacije; podsjeća da je do 2015., nakon što je Komisija produžila konkretne rokove za provedbu financijskih instrumenata, ciljanim mjerama ublažen određen broj uočenih nedostataka;

14.  napominje da bi kašnjenja pri provedbi fondova ESI mogla utjecati na stope isplate, obnavljanje i učinak financijske poluge, pri čemu bi se učinak financijske poluge trebao temeljiti na definiciji i metodologijama koje koriste međunarodne organizacije kao što je OECD, uz jasno razlikovanje između javnih i privatnih doprinosa i s naznakom o preciznom mogućem stupnju financijske poluge u okviru svakog financijskog instrumenta, predstavljenim za svaku državu i regiju posebno; podsjeća na činjenicu da su kašnjenja u razdoblju 2007. – 2013. nepovratno doprinijela tome da uspješnost financijskih instrumenata EFRR-a i ESF-a bude manja od optimalne; ističe da kašnjenja pri provedbi, koja se mogu pripisati kasnom početku programskog razdoblja, mogu naštetiti uspješnosti financijskih instrumenata u okviru fondova ESI, što bi moglo dovesti do netočnih zaključaka pri ocjenjivanju na kraju tog razdoblja; stoga poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se ublažili negativni učinci zakašnjele provedbe, posebno kad je riječ o riziku od ograničene upotrebe i učinka financijskih instrumenata;

15.  ozbiljno je zabrinut zbog velike vjerojatnosti za ponovno gomilanje nepodmirenih računa u drugoj polovici aktualnog VFO-a jer bi to moglo imati ozbiljan učinak na ostale politike koje se financiraju sredstvima EU-a;

16.  napominje da postoje znatne razlike diljem EU-a u pogledu prisutnosti financijskih instrumenata, uključujući fondove ESI i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), početnih rezultata tih fondova i očekivanog učinka financijske poluge dodatnih sredstava, kao i ostalih financijskih instrumenata koje financira EU u najuspješnijim gospodarstvima i kojima se potkopavaju ciljevi kohezijske politike; ističe da opći uspjeh tih instrumenata ovisi o tome koliko se lako koriste te o sposobnosti država članica da preko njih upravljaju ulaganjima, za što su potrebni precizni i diferencirani pokazatelji koji bi omogućili procjenu njihova stvarnog učinka na kohezijsku politiku;

Pojednostavljivanje, sinergije i tehnička pomoć – rješenja

17.  pozdravlja djelovanje Komisije u svrhu optimizacije propisa i smanjenja birokracije; ističe da je, unatoč poboljšanjima, postupak i dalje složen te da problemi kao što su dugotrajna priprema i administrativno opterećenje za korisnike odvraćaju od upotrebe financijskih instrumenata; poziva Komisiju da blisko surađuje s EIB-om, EIF-om i upravljačkim tijelima kako bi se mnogo lakše kombinirali mikrokrediti, zajmovi, jamstva te vlasnički i poduzetnički kapital u okviru fondova ESI, istodobno osiguravajući jednaku razinu transparentnosti, demokratskog nadzora, izvješćivanja i kontrole;

18.  napominje da se određenim odredbama ograničava fleksibilnost operacija s financijskim instrumentima; ističe da se čini kako su pravila o državnim potporama posebno opterećujuća, osobito kad je riječ o kombiniranju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata; poziva Komisiju da osigura prikladan okvir za državne potpore i istraži dodatne mogućnosti radi pojednostavljenja usklađivanja s pravilima o državnoj potpori na svim trima razinama, odnosno na razini upravljačkih tijela, fonda fondova i financijskih posrednika; poziva na uspostavu jednakih uvjeta za sve u pogledu pravila o državnim potporama koja se odnose na sve financijske instrumente kako bi se izbjeglo povlašteno postupanje s određenim izvorima financiranja u odnosu na ostale, posebice u području potpore MSP-ovima;

19.  ističe važnost revizije uspješnosti financijskih instrumenata, uključujući reviziju operacija Grupe EIB-a u području kohezijske politike; napominje da aktivnosti revizije obuhvaćaju cijeli ciklus fondova ESI; poziva Komisiju i nacionalna tijela da utvrde mogućnosti za pojednostavljenje i sinergije u okviru postupka revizije; stoga poziva Komisiju da se usredotoči na usporednu analizu bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, kao i na daljnju izgradnju kapaciteta, metodologiju revizije i smjernice za proces revizije, kojima ne bi trebalo povećati financijsko i administrativno opterećenje za korisnike;

20.  ističe da kombiniranje bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata ima neistražen potencijal; ističe da je osim smjernica za tijela potrebno i daljnje pojednostavnjenje i usklađivanje pravila o kombiniranju različitih fondova ESI, kao i pravila o kombiniranju fondova ESI s instrumentima kao što su Obzor 2020. i EFSU; poziva na bolje reguliranje u vidu jasnih, dosljednih i usredotočenih pravila o olakšavanju regulatornog opterećenja omogućavanjem navedenog kombiniranja sredstava iz više od jednog programa u isti financijski instrument, kao i omogućavanjem kombinacija instrumenata mikrofinanciranja u okviru operacija ESF-a te daljnjim pojednostavljivanjem javne nabave pri odabiru financijskih posrednika i za javno-privatna partnerstva; poziva na bolju usklađenost različitih strategija; ističe da zahvaljujući kombiniranju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata u okviru fondova ESI s ostalim izvorima financiranja struktura financiranja može postati privlačnija korisnicima i ulagačima iz javnog i privatnog sektora zbog bolje podjele rizika, čime bi se pomoglo da se instrumentima osigura dugoročni potencijal rasta;

21.  napominje da se iskorištavanje financijskih instrumenata može poboljšati ulagačkim partnerstvima te da se javno-privatnim partnerstvima poboljšavaju sinergije među izvorima financiranja i održava nužna ravnoteža između privatnih i javnih interesa; ističe da treba poticati i upotrebu financijskih instrumenata u kontekstu inicijativa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) i integriranog teritorijalnog ulaganja (ITI);

22.  pozdravlja postojeću tehničku pomoć koju preko platforme fi-compass pružaju Komisija i Grupa EIB-a; žali zbog toga što su usluge podrške tijelima na terenu, a posebno primateljima financijskih instrumenata, uključujući EFSU, ograničene, dok mnoga lokalna i regionalna tijela nailaze na tehničke poteškoće te na nedostatak kapaciteta i znanja za učinkovito korištenje financijskih instrumenta; poziva na pružanje tehničke pomoći, prvenstveno lokalnim ili regionalnim dionicima, kao i svim uključenim partnerima, no njome se ne bi trebalo koristiti za financiranje aktivnosti nacionalnih tijela; usto poziva Komisiju i EIB da sastave zajednički plan tehničke pomoći koji će sadržavati aktivnosti financijskog i nefinancijskog savjetovanja, posebno za glavne projekte, kao i plan izgradnje kapaciteta, osposobljavanja, potpore te razmjene znanja i iskustava; nadalje poziva da se kombinira stručno znanje (uključujući pravne savjete) o propisima iz područja kohezijske politike, financijskim proizvodima, državnoj potpori i javnoj nabavi, usmjereno na nacionalna tijela, upravitelje fondova i korisnike, te da se istodobno ističe važnost izbjegavanja dvostrukih struktura;

23.  poziva Komisiju da promiče prepoznatljivost ulaganja iz fondova ESI i da jasnije upućuje na to da je riječ o financijskoj potpori EU-a; nadalje poziva da se uspostavi adekvatna i sveobuhvatna politika informiranja i komunikacije o mogućnostima financiranja sredstvima EU-a, kojom bi se potaknulo korištenje tih mogućnosti u javnom i privatnom sektoru te koja bi posebno bila usmjerena na moguće korisnike i mlade;

Ususret pravoj kombinaciji financiranja za razdoblje poslije 2020. i budućnosti kohezijske politike

24.  svjestan je da problemi kao što su migracija i sigurnost ili trenutačni i budući politički razvoj situacije u EU-u ne bi trebali negativno utjecati na ulaganja u sklopu kohezijske politike ili na ciljeve i očekivane rezultate te politike, posebno nakon trenutačnog programskog razdoblja;

25.  svjestan je da i bespovratna sredstva i financijski instrumenti imaju svoju specifičnu ulogu u okviru kohezijske politike, ali su usredotočeni na istu svrhu koja se nastoji postići u okviru 11 tematskih ciljeva i u postupku ostvarivanja pet glavnih ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; ističe potrebu da se zajamči da financijski instrumenti neće zamijeniti bespovratna sredstva kao glavni instrument kohezijske politike te istodobno ističe potrebu za očuvanjem obnovljivosti fondova koji će se staviti na raspolaganje za ponovno ulaganje na temelju sektora i aktivnosti koji se njihovim sredstvima mogu podržati;

26.  ističe da su financijski instrumenti uspješniji u dobro razvijenim regijama i velegradskim područjima, s bolje razvijenim financijskim tržištima, a da se najudaljenije regije te regije s visokim usklađenim stopama nezaposlenosti i malom gustoćom naseljenosti suočavaju s poteškoćama pri privlačenju ulaganja, dok se bespovratnim sredstvima rješavaju regionalna strukturna pitanja i pitanja regionalnog uravnoteženog financiranja; ističe da uspjeh financijskih instrumenata ovisi o nizu čimbenika i da se na temelju jednog kriterija ne mogu donijeti opći zaključci; napominje da se obvezujući ciljevi za upotrebu financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike u razdoblju poslije 2020. ne mogu smatrati održivom opcijom; napominje da povećanje udjela financijskih instrumenata ne bi trebalo utjecati na nepovratne financijske doprinose jer bi se time onemogućila ravnoteža; ističe da bespovratna sredstva moraju biti dominantna u nizu javnih politika, dok financijski instrumenti mogu imati dodatne uloge, uz potpunu usklađenost s odgovarajućom ex ante procjenom i analizom tržišta; poziva na daljnje promicanje financijskih instrumenata u programima Interreg kako bi postali dosljedni ciljevima europske teritorijalne suradnje;

27.  podsjeća da postojeće iskustvo u ostvarenju fondova ESI upućuje na to da se financijskom kombinacijom bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata rješavaju situacije specifične za pojedinačne zemlje te propusti u području socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije; ističe da rezultat kombinacije financiranja ne može biti jedinstveno rješenje prikladno za sve zbog niza čimbenika, a to su geografska regija, područje politike, vrsta i veličina korisnika, administrativni kapacitet, tržišni uvjeti, postojanje konkurentnih instrumenata, poslovno okružje te fiskalni i ekonomski položaj;

o
o   o

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te nacionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
(5) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0321.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0384.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0308.
(9) SL C 19, 22.1.2014., str. 4.

Pravna napomena