Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2304(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0201/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0201/2017

Rasprave :

PV 12/06/2017 - 15
CRE 12/06/2017 - 15

Glasovanja :

PV 13/06/2017 - 5.1
CRE 13/06/2017 - 5.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0245

Usvojeni tekstovi
PDF 375kWORD 59k
Utorak, 13. lipnja 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Jačanje sudjelovanja partnera i vidljivost rezultata europskih strukturnih i investicijskih fondova
P8_TA(2017)0245A8-0201/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. lipnja 2017. o jačanju sudjelovanja partnera i vidljivosti rezultata europskih strukturnih i investicijskih fondova (2016/2304(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 174., 175. i 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) („Uredba o zajedničkim odredbama”),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o kašnjenju u provedbi operativnih programa europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova – utjecaj na kohezijsku politiku i daljnji koraci(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. studenog 2016. o rezultatima i novim elementima kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Osiguravanje vidljivosti kohezijske politike: Pravila o informacijama i komunikaciji za razdoblje 2014. – 2020.”(8),

–  uzimajući u obzir istraživanje Flash Eurobarometra br. 423 iz rujna 2015. koje je naručila Komisija naslovljeno: „Svijest građana o regionalnoj politici EU-a i percepcija te politike”(9),

–  uzimajući u obzir izvješće Van den Brandea iz listopada 2014. naslovljeno „Višerazinsko upravljanje i partnerstvo” koje je naručio povjerenik za regionalnu i urbanu politiku Johannes Hahn(10),

–  uzimajući u obzir Komunikacijski plan Europskog odbora regija za 2016. naslovljen „Povezivanje regija i gradova za snažniju Europu”(11),

–  uzimajući u obzir studiju iz lipnja 2016. koju je naručila Komisija naslovljenu „Provedba načela partnerstva i višerazinsko upravljanje u okviru fondova ESI za razdoblje 2014. – 2020.”(12),

–  uzimajući u obzir prezentaciju tajništva programa Interreg Europe naslovljenu „Oblikovanje komunikacijske strategije projekta”(13),

–  uzimajući u obzir izvješće pripremljeno u okviru ex post evaluacije i procjenu koristi za države EU-15 kao rezultata provedbe kohezijske politike u državama skupine V4 koje je naručilo poljsko Ministarstvo gospodarskog razvoja pod naslovom „Koja je korist kohezijske politike u državama skupine V4 za države EU-15?”(14),

–  uzimajući u obzir priručnik iz 2014. Europske mreže za borbu protiv siromaštva (EAPN), „Dajmo glas građanima: Razvoj sudjelovanja dionika za učinkovito donošenje odluka – smjernice za donositelje odluka na nacionalnoj i europskoj razini”(15),

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku (Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika) iz studenoga 2014. naslovljenu „Ponovno pokretanje Direktive o mirenju: trenutačno stanje i izgledi za budućnost”,

–  uzimajući u obzir kratko izvješće Glavne uprave za unutarnju politiku (Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika) iz travnja 2016. naslovljeno „Istraživanje za Odbor REGI: preispitivanje VFO-a i kohezijske politike sredinom provedbenog razdoblja”,

–  uzimajući u obzir Radni dokument Europske komisije od 19. rujna 2016. naslovljeno „Ex post evaluacija Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda 2007. – 2013.” (SWD(2016)0318),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0201/2017),

A.  budući da je kohezijska politika znatno doprinijela poticanju rasta i otvaranja radnih mjesta te smanjenju razlika između regija EU-a;

B.  budući da je nekoliko izvješća i neovisnih procjena pokazalo da financiranje kohezijske politike EU-a ima pozitivan utjecaj na gospodarstvo i živote građana, ali o rezultatima se nije uvijek dovoljno dobro komuniciralo, a razina osviještenosti o njezinim pozitivnim učincima i dalje je niska; budući da dodana vrijednost kohezijske politike EU-a nadilazi samo njezin dokazani pozitivan gospodarski, socijalni i teritorijalni učinak s obzirom na to da ona pokazuje i predanost država članica i regija jačanju europske integracije;

C.  budući da je osviještenost o lokalnim programima koje financira EU među krajnjim korisnicima i u društvu od ključne važnosti, bez obzira na razine financiranja u pojedinim regijama;

D.  budući da načelo partnerstva i model višerazinskog upravljanja, koji se temelje na poboljšanoj koordinaciji između javnih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera i civilnog društva mogu na efektivan način doprinijeti boljem komuniciranju o ciljevima i rezultatima politika EU-a;

E.  budući da su stalni dijalog i angažman civilnog društva ključni za jamčenje preuzimanja odgovornosti i legitimiteta u pogledu javnih politika jer stvaraju osjećaj zajedničke odgovornosti i transparentnosti u postupku donošenja odluka;

F.  budući da povećana vidljivost europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) može doprinijeti poboljšanju predodžbe o djelotvornosti kohezijske politike i ponovnom dobivanju povjerenja građana u europski projekt te njihova interesa za isti;

G.  budući da je ključna dosljedna komunikacija, ne samo prema nižim instancama u pogledu konkretnih rezultata fondova ESI, nego i prema višima, kako bi se začetnici projekata bili upoznati s mogućnostima financiranja, u cilju povećanja sudjelovanja javnosti u postupku provedbe;

H.  budući da je potrebno povećati i poboljšati izradu metodologija za pružanje informacija i diversifikaciju komunikacijskih kanala;

Opća razmatranja

1.  ističe da je kohezijska politika jedan od glavnih javnih pokretača rasta koja putem svojih pet fondova ESI jamči ulaganja u sve regije EU-a i pomaže u smanjenju razlika, podržavanju konkurentnosti i pametnog, održivog i uključivog rasta te povećanju kvalitete života europskih građana;

2.  sa zabrinutošću prima na znanje da se opća javna osviještenost i percepcija o djelotvornosti regionalne politike EU-a posljednjih godina pogoršava; upućuje na istraživanje Eurobarometra br. 423 iz rujna 2015. u kojem je samo nešto više od trećine Europljana (34 %) potvrdilo da je upoznato s projektima koje sufinancira EU i kojima se poboljšava kvaliteta života u području u kojem stanuju; napominje da je većina ispitanika kao važna područja navela obrazovanje, zdravlje, socijalnu infrastrukturu i politiku okoliša; smatra da preduvjet za pozitivnu komunikaciju nije samo količina, nego i kvaliteta projekata koji se financiraju u okviru fondova ESI, kao i njihova dodana vrijednost u smislu konkretnih rezultata; stoga ističe da ocjena, odabir, provedba i dovršetak projekata moraju biti usredotočeni na postizanje očekivanih rezultata kako bi se izbjegla nedjelotvorna potrošnja koja bi dovela do negativnog publiciteta za kohezijsku politiku; skreće pozornost na činjenicu da se pri odabiru mjera komunikacije mora posebno voditi računa o njihovu sadržaju i području primjene te istovremeno podsjeća da je ilustracija važnosti i korisnosti provedenih projekata najbolji oblik oglašavanja;

3.  napominje da bi za osiguravanje vidljivosti ulaganja u okviru kohezijske politike i dalje trebali biti zajednički odgovorni Komisija i države članice, u cilju izrade djelotvornih europskih strategija komunikacije osmišljenih za osiguravanje vidljivosti spomenutih ulaganja; u tom kontekstu napominje ulogu upravljačkih tijela, a posebno nadležnih lokalnih i regionalnih tijela, u okviru institucijske komunikacije te ulogu korisnika, koji predstavljaju najdjelotvorniju komunikacijsku poveznicu s građanima jer im pružaju informacije in situ te im približavaju Europu; nadalje podsjeća da ta tijela najbolje poznaju lokalne i regionalne okolnosti i potrebe te da je za poboljšanje vidljivosti potrebno uložiti veće napore u bolje informiranje i transparentnost na lokalnoj razini;

4.  ističe da pružanje vidljivosti politici uključuje bilateralni proces komunikacije i interakcije s partnerima; međutim, naglašava da u kontekstu složenih izazova i kako bi se osigurali legitimitet i učinkovita dugoročna rješenja, javna tijela moraju uključiti relevantne dionike u sve faze pregovora o sporazumima o partnerstvu i operativnim programima, kao i u sve faze njihove provedbe, u skladu s načelom partnerstva; osim toga naglašava potrebu za jačanjem institucijskih kapaciteta javnih tijela i partnera te ponovno naglašava ulogu koju Europski socijalni fond (ESF) može imati u tom pogledu;

5.  u tom kontekstu naglašava nejednak napredak država članica prema pojednostavljenju administrativnih postupaka u pogledu veće mobilizacije i uključenosti lokalnih partnera, uključujući gospodarske i socijalne partnere i tijela koja predstavljaju civilno društvo; podsjeća na važnost socijalnog dijaloga u tom pogledu;

Izazovi koje treba riješiti

6.  ukazuje na povećanje euroskepticizma i protueuropske populističke propagande, kojima se iskrivljuju informacije o politikama Unije te poziva Komisiju i Vijeće da analiziraju njihove temeljne uzroke i prionu na njihovo rješavanje; stoga naglašava da je hitno potrebno razviti djelotvornije strategije komunikacije, zajamčiti jezik prilagođen građanima i nastojati premostiti jaz između EU-a i njegovih građana, uključujući nezaposlene osobe i osobe kojima prijeti opasnost od socijalne isključenosti, putem raznih medijskih platformi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kojima se građanima može prenijeti točna i dosljedna poruka o dodanoj vrijednosti europskog projekta za kvalitetu njihova života i njihovo blagostanje;

7.  poziva Komisiju i Vijeće da za postojeći okvir i za reformu kohezijske politike u razdoblju nakon 2020. analiziraju utjecaj koji na percepciju politika EU-a imaju mjere usmjerene na jačanje poveznica s europskim semestrom, kao i one usmjerene na provedbu strukturnih reformi u okviru programa koji se financiraju s pomoću fondova ESI;

8.  svjestan je ograničenja pravnog okvira kada je riječ o osiguranju odgovarajuće vidljivosti kohezijske politike; ističe da zbog toga komunikacija o konkretnim postignućima različitim dionicima nije uvijek bila prioritet; smatra da bi se preporučene komunikacijske aktivnosti o konkretnim postignućima trebale stalno ažurirati; u tom kontekstu napominje da tehnička pomoć u okviru fondova ESI ne uključuje financijsku omotnicu namijenjenu za komunikaciju, ni na razini Unije ni na razini država članica; ipak naglašava odgovornost upravljačkih tijela i korisnika da redovito prate usklađenost s informacijskim i komunikacijskim aktivnostima, kako je predviđeno u članku 115. i Prilogu XII. Uredbe o zajedničkim odredbama;

9.  ponavlja da je ključno pronaći pravu ravnotežu između potrebe za pojednostavnjenjem pravila o provedbi kohezijske politike i potrebe za očuvanjem dobrog i transparentnog financijskog upravljanja, uz istovremeno propisno obavještavanje javnosti o tome; u tom kontekstu podsjeća da je potrebno jasno razlikovati nepravilnosti i prijevaru kako ne bi došlo do stvaranja nepovjerenja javnosti u upravljačka tijela i lokalne uprave; osim toga, ustraje u tome da je potrebno pojednostaviti i smanjiti administrativno opterećenje za korisnike, a da se pritom ne utječe na potrebne kontrole i revizije;

10.  naglašava da je od temeljne važnosti povećati odgovornost za politiku u praksi, i na regionalnoj i lokalnoj razini, da bi se osigurala njezina učinkovita provedba i informiranje o njezinim rezultatima; cijeni što načelo partnerstva, prema nedavnoj studiji koju je provela Komisija, stvara dodanu vrijednost provedbe europskih javnih politika; međutim, ističe da je mobilizacija partnera u nekim slučajevima i dalje prilično teška, s obzirom na to da se načelo partnerstva provodi formalno, ali se ne omogućuje stvarno sudjelovanje u procesu upravljanja; podsjeća na to da je potrebno uložiti veće napore i resurse u uključivanje partnera i razmjenu iskustva među partnerima s pomoću platformi za njihov dijalog kako bi oni ujedno imali multiplikacijski učinak na mogućnosti i uspjehe financiranja sredstvima EU-a;

11.  nadalje, podsjeća da dugoročna strateška narav ulaganja u okviru kohezijske politike znači da rezultati ponekad nisu vidljivi odmah, što šteti vidljivosti instrumenta kohezijske politike, posebno u usporedbi s drugim alatima Unije kao što je Europski fond za strateška ulaganja (EFSI); stoga poziva na to da se komunikacijske aktivnosti po potrebi nastave do isteka četiri godine nakon završetka projekta; naglašava da su rezultati određenih ulaganja (posebno onih u ljudski kapital) manje vidljivi i teže ih je kvantificirati u usporedbi s „fizičkim” ulaganjima te poziva na temeljitiju i diferenciraniju ocjenu dugoročnih učinaka kohezijske politike na život građana; osim toga smatra da posebnu pozornost treba posvetiti aktivnostima ex post evaluacije i komunikacije o doprinosu fondova ESI strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast, kao dugoročnoj europskoj razvojnoj strategiji;

12.  ističe važnu ulogu medija u informiranju građana o različitim politikama EU-a i pitanjima EU-a općenito; ipak, žali zbog prilično ograničene medijske popraćenosti ulaganja u okviru kohezijske politike EU-a; naglašava potrebu za razvijanjem informacijskih kampanja i komunikacijskih strategija usmjerenih na medije, koje su prilagođene trenutačnim informacijskim izazovima te dostavljaju informacije u pristupačnom i privlačnom obliku; naglašava potrebu za iskorištavanjem sve većeg utjecaja društvenih medija, prednosti koje nudi digitalni napredak i kombinacija različitih vrsta dostupnih komunikacijskih kanala kako bi ih se bolje iskoristilo pri promicanju prilika koje pružaju fondovi ESI i uspjeha koje oni ostvaruju;

Poboljšanje komunikacije i angažiranosti partnera u drugoj polovici razdoblja 2014. – 2020.

13.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama poboljša koordinaciju i mogućnost pristupa postojećim komunikacijskim sredstvima i instrumentima na razini EU-a s ciljem rješavanja pitanja koja utječu na program EU-a; u tom kontekstu naglašava da je važno pružiti smjernice kojima se utvrđuju tehnike i metode djelotvorne komunikacije o konkretnim rezultatima kohezijske politike u svakodnevnom životu građana EU-a; poziva upravljačka tijela i korisnike da aktivno i sustavno priopćuju rezultate, koristi i dugoročni učinak politike, imajući na umu različite faze razvoja projekata;

14.  ističe da, s obzirom na količinu i kvalitetu informacija koje se šire u tradicionalnim i modernim medijima, više nije dovoljno samo prikazati logotip Europske komisije na panelima o opisu radova; poziva Komisiju da izradi djelotvornije instrumente za identifikaciju;

15.  pozdravlja trenutačne posebne komunikacijske aktivnosti, kao što su kampanja „Europa u mojoj regiji”, internetska aplikacija Komisije „Proračunom EU-a do rezultata”, suradnja s regionalnom televizijom CIRCOM(16), program Europa za građane i mogućnosti koje pružaju novoosnovane Europske snage solidarnosti; osim toga naglašava ključnu ulogu informacijskih centara Europe Direct u decentraliziranoj komunikaciji, u cilju povećanja prepoznatljivosti učinka kohezijske politike na terenu, i na lokalnoj i na regionalnoj razini; također ističe potrebu da se napori usmjere na studente i novinare kao potencijalne prijenosnike komunikacije i na važnost osiguravanja geografske ravnoteže u komunikacijskim kampanjama;

16.  ističe da je potrebno prilagoditi komunikacijske mehanizme u Uredbi o zajedničkim odredbama; poziva Komisiju da razmotri dodanu vrijednost koja bi se ostvarila osiguranjem posebne financijske omotnice za komunikaciju u okviru tehničke pomoći, kao i, po potrebi, povećanjem broja obvezujućih zahtjeva u pogledu informiranja i promidžbe za projekte kohezijske politike; poziva Komisiju da 2017. godine pruži jasne smjernice o tome kako bi se točno tehnička pomoć za komunikaciju mogla upotrebljavati u tekućem razdoblju financiranja u cilju jamčenja pravne sigurnosti za lokalna i regionalna tijela i druge korisnike; nadalje, ponavlja da uobičajeni standardi komunikacije i oglašavanja, iako su dobro osmišljeni u pogledu strukturnih i tehnoloških ulaganja, nisu toliko djelotvorni u pogledu nematerijalnih ulaganja u ljudski kapital;

17.  naglašava potrebu da se komunikaciji prida veća važnost u hijerarhiji prioriteta kohezijske politike EU-a, posebno u kontekstu rada rukovodećeg osoblja koje nije izravno odgovorno za komunikaciju te da se komunikacija uključi u uobičajeni postupak fondova ESI; poziva na dodatnu profesionalnost u komunikaciji, posebno u djelovanju na lokalnoj razini i izbjegavanju žargona EU-a;

18.  pozdravlja ex post evaluaciju programa kohezijske politike za razdoblje 2007. – 2013. koju je provela Komisija, koja pruža izvrsne izvore za komunikaciju o postignutim rezultatima i ostvarenim učincima; prima na znanje inicijativu država skupine V4 o vanjskim učincima kohezijske politike u EU-15(17) i poziva Komisiju da izradi nacrt šire studije na razini EU-28; nadalje poziva Komisiju da razlikuje svoje komunikacijske strategije prema državama članicama neto uplatiteljicama i neto korisnicama te da istovremeno istakne specifične prednosti koje kohezijska politika donosi u pogledu jačanja realnog gospodarstva, poticanja poduzetništva i inovacija, stvaranja rasta i otvaranja radnih mjesta u svim regijama EU-a te poboljšanja gospodarske infrastrukture te infrastrukture zajednica, i putem izravnih ulaganja i s pomoću izravnog i neizravnog izvoza (vanjski učinci ili eksternalije);

19.  poziva Komisiju da utvrdi načine za olakšavanje i standardizaciju pristupa informacijama te da promiče razmjenu znanja i dobrih praksi u pogledu komunikacijskih strategija kako bi se bolje iskoristilo postojeće iskustvo te povećala transparentnost i vidljivost mogućnosti financiranja;

20.  pozdravlja uvođenje e-kohezije u tekućem programskom razdoblju, kojoj je cilj pojednostaviti i racionalizirati provedbu fondova ESI; ističe njezinu sposobnost da na djelotvoran način doprinese pristupu informacijama, praćenju razvoja programa i stvaranju korisnih poveznica među dionicima;

21.  smatra da postoji potreba za unaprjeđenjem komunikacije putem novih medijskih kanala za koje će biti potrebno razviti strategiju za digitalne i društvene medijske platforme, koja bi bila namijenjena informiranju građana i koja bi im omogućila da izraze svoje potrebe, uz usmjeravanje na krajnje korisnike s pomoću različitih skupina alata kao što su interaktivna internetska sredstva, razvoj pristupačnijih sadržaja i aplikacija za mobilne uređaje, kao i jamčenje informacija koje su prilagođene različitim dobnim skupinama i dostupne, po potrebi, na različitim jezicima; poziva upravljačka tijela da relevantnim glavnim upravama dostave ažurirane informacije o financijskim podacima, postignućima i ulaganjima, kako bi se u korist novinara u okviru platforme otvorenih podataka fondova ESI objavili lako čitljivi podaci i tablice; poziva na pokretanje inicijativa za dodjelu regionalnih nagrada za najbolje projekte, po uzoru na nagrade RegioStars;

22.  predlaže, nadalje, da se poboljša praćenje i ocjenjivanje postojećih komunikacijskih aktivnosti i predlaže uspostavu regionalnih radnih skupina za komunikaciju koje uključuju dionike s više razina;

23.  ističe važnost europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo i ulogu načela partnerstva u poboljšanju zajedničke predanosti kohezijskoj politici i odgovornosti za nju; poziva na to da se povezanost između javnih tijela, potencijalnih korisnika, privatnog sektora, civilnog društva i građana ojača putem otvorenog dijaloga te da se tijekom provedbe sastav partnerstava prilagodi prema potrebi, s ciljem osiguravanja odgovarajućeg omjera partnera koji bi zastupali interese zajednice u svim fazama postupka;

24.  pozdravlja inovativni model višerazinske suradnje koja uključuje više dionika, koji je predložen u okviru Plana EU-a za gradove i preporučuje preslikavanje tog modela, gdje je to moguće, u provedbi kohezijske politike;

25.  ističe potrebu za poboljšanjem komunikacijske dimenzije prekogranične i međuregionalne suradnje, među ostalim i na razini postojećih makroregionalnih strategija koje bi se trebale učiniti vidljivijima za građane EU-a, širenjem dobrih praksi i iskustava o uspjesima i mogućnostima u pogledu ulaganja;

Poticanje komunikacije o kohezijskoj politici u razdoblju nakon 2020.

26.  poziva Komisiju i države članice da povećaju privlačnost financiranja u okviru kohezijske politike EU-a dodatnim pojednostavnjenjem i ograničavanjem prekomjernog reguliranja te da razmotre mogućnost smanjenja složenosti i, po potrebi, broja propisa i smjernica, u svjetlu nedavne preporuke Skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje pojednostavnjivanja europskih strukturnih i investicijskih fondova za korisnike;

27.  s obzirom na to da se kohezijskom politikom EU-a doprinosi pozitivnom poistovjećivanju s projektom europskih integracija, poziva Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja obveznog polja za komunikaciju u obrascima za prijavu projekata, kao dio većeg korištenja tehničke pomoći u sklopu omotnice izdvojene za komunikaciju, na razini programa, uz istovremenu zaštitu od povećanja broja ograničenja i jamčenje potrebne fleksibilnosti; osim toga, poziva upravljačka tijela te lokalna i regionalna tijela da povećaju kvalitetu komunikacije o konačnim rezultatima projekata;

28.  naglašava da je prijeko potrebno povećati dijalog Unije s građanima, ponovno razmotriti komunikacijske kanale i strategije te, s obzirom na mogućnosti koje se nude u sklopu društvenih mreža i novih digitalnih tehnologija, prilagoditi poruke lokalnom i regionalnom kontekstu; nadalje ističe potencijalnu ulogu dionika iz civilnog društva kao prijenosnika komunikacije; međutim, ponavlja da je obrazovni sadržaj jednako važan kao i medijske strategije i promidžba putem različitih platformi;

29.  u kontekstu komunikacije i vidljivosti naglašava potrebu za daljnjim pojednostavnjenjem politike nakon 2020., između ostaloga u pogledu sustava podijeljenog upravljanja i revizije, kako bi se pronašla odgovarajuća ravnoteža između politike usmjerene na rezultate, primjerenog broja provjera i kontrola te pojednostavnjenih postupaka;

30.  poziva na dodatno jačanje načela partnerstva u okviru programskog razdoblja nakon 2020.; uvjeren je da aktivno uključivanje dionika, među njima i organizacija koje predstavljaju civilno društvo, u postupke pregovaranja o sporazumima o partnerstvu i operativnim programima i postupke njihove provedbe može doprinijeti jačanju osjećaja odgovornosti za provedbu politike i njezine transparentnosti te bi moglo dovesti do bolje provedbe politike u pogledu proračuna EU-a; stoga poziva države članice da razmotre provedbu postojećih modela participativnog upravljanja, okupljanje svih relevantnih društvenih partnera i uključivanje dionika u participativan proces planiranja proračuna radi utvrđivanja sredstava dodijeljenih za nacionalno, regionalno i lokalno sufinanciranje kad je to potrebno, u cilju povećanja međusobnog povjerenja i uključivanja građana u odluke o javnoj potrošnji; osim toga, poziva na to da se zajedno s korisnicima i raznim dionicima provedu ocjene sudjelovanja kako bi se prikupili relevantni podaci koji bi mogli pridonijeti poticanju aktivnog sudjelovanja i vidljivosti u pogledu budućih mjera;

31.  nadalje ustraje u jačanju suradnje između gradskih i ruralnih područja za razvoj teritorijalnih partnerstava među gradovima i ruralnim područjima putem potpunog iskorištavanja potencijala sinergija među fondovima EU-a i oslanjanjem na stručno znanje iz gradskih područja i njihov veći kapacitet u upravljanju fondovima;

32.  potiče Komisiju i države članice da se u svojim akcijskim planovima u području komunikacije usredotoče na jačanje suradnje među različitim glavnim upravama, ministarstvima i komunikatorima na različitim razinama, kao i na uspostavu pregleda ciljnih skupina kako bi se razvile i prenijele poruke prilagođene posebnim ciljnim skupinama te kako bi se na izravniji način doprlo do građana na terenu i bolje ih se informiralo;

33.  u tom kontekstu naglašava važnost kulturne promjene, u smislu da je komunikacija odgovornost svih uključenih sudionika, a da sami korisnici postaju glavni komunikatori;

34.  nadalje, traži od Komisije i država članica da ojačaju ulogu i položaj postojećih komunikacijskih i informacijskih mreža te da koriste interaktivnu platformu EU-a za e-komunikaciju u pogledu provedbe kohezijske politike kako bi se prikupili svi relevantni podaci o projektima financiranima u okviru fondova ESI, što bi omogućilo krajnjim korisnicima da daju povratne informacije o postupku provedbe i postignutim rezultatima, a ne samo štur opis projekta i nastalih troškova; mišljenja je da bi takva platforma također olakšala ocjenu djelotvornosti komunikacije u sklopu kohezijske politike;

o
o   o

35.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija i nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 74, 14.3.2014., str. 1.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0053.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0055.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0211.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419.
(7) http://www.consilium.europa.eu/press-releases-pdf/2016/11/47244650399_hr.pdf.
(8) http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/information/publications/brochures/2014/ensuring-the-visibility-of-cohesion-policy-information-and-communication-rules-2014-2020.
(9) http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/publicopinion/index.cfm/ResultDoc/download/DocumentKy/67400.
(10) http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/informing/dialog/2014/5_vandenbrande_report.pdf.
(11) http://cor.europa.eu/en/about/Documents/CoR-communication-plan-2016.pdf.
(12) http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/how/studies_integration/impl_partner_report_en.pdf.
(13) http://www.interregeurope.eu/fileadmin/user_upload/events/Rotterdam/pdf/Designing_communication_strategy.pdf.
(14) https://www.strukturalni-fondy.cz/getmedia/fdc8a04e-590d-47ac-9213-760d4ac76f75/V4_EU15_manazerske-shrnuti.pdf?ext=.pdf.
(15) http://www.eapn.eu/images/stories/docs/EAPN-position-papers-and-reports/2014-eapn-handbook-Give-a-voice-to-citizens-Guidelines-for-Stakeholder-Engagement.pdf.
(16) Profesionalno udruženje regionalnih javnih televizijskih službi u Europi.
(17) Izvješće pripremljeno u okviru ex post evaluacije i procjena koristi za države EU-15 kao rezultata provedbe kohezijske politike u državama skupine V4 koje je naručilo poljsko Ministarstvo gospodarskog razvoja pod naslovom „Koja je korist kohezijske politike u državama skupine V4 za države EU-15?”.

Pravna napomena