Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2147(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0209/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0209/2017

Rasprave :

PV 12/06/2017 - 14
CRE 12/06/2017 - 14

Glasovanja :

PV 13/06/2017 - 5.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0253

Usvojeni tekstovi
PDF 308kWORD 68k
Utorak, 13. lipnja 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Procjena provedbe programa Obzor 2020.
P8_TA(2017)0253A8-0209/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. lipnja 2017. o ocjeni provedbe programa Obzor 2020. u svjetlu njegove privremene evaluacije i o prijedlogu Devetog okvirnog programa (2016/2147(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu vijeća (Euratom) br. 1314/2013 od 16. prosinca 2013. o programu za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju (2014. – 2018.) koji nadopunjuje Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1292/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 294/2008 o osnivanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju(5),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1312/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT): doprinos EIT-a inovativnijoj Europi(6),

–  uzimajući u obzir uredbe Vijeća (EU) br. 557/2014, 558/2014, 559/2014, 560/2014 i 561/2014 od 6. svibnja 2014.(7) i uredbe Vijeća (EU) br. 642/2014(8) i 721/2014(9) od 16. lipnja 2014. o osnivanju zajedničkih poduzeća financiranih u okviru Obzora 2020.,

–  uzimajući u obzir odluke br. 553/2014/EU, 554/2014/EU, 555/2014/EU i 556/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014.(10)o osnivanju ravnopravnih partnerstava iz članka 185. financiranih u okviru Obzora 2020,

–  uzimajući u obzir dokumente od 3. veljače 2017. Skupine na visokoj razini o ostvarivanju najvećeg mogućeg učinka programa EU-a za istraživanja i inovacije(11),

–  uzimajući u obzir izvješća Komisije o praćenju programa Obzor 2020. za 2014. i 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu naslovljeno „Europski istraživački prostor: vrijeme za provedbu i praćenje napretka” (COM(2017)0035),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Europski obrambeni akcijski plan” (COM(2016)0950),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljeno „Provedba strategije za međunarodnu suradnju u području istraživanja i inovacija” (COM(2016)0657),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178) i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0106),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „O odgovoru na Izvješće Stručne skupine na visokoj razini o ex post ocjenjivanju Sedmog okvirnog programa” (COM(2016)0005),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljeno „Godišnje izvješće o aktivnostima istraživanja i tehnološkog razvoja u Europskoj uniji 2014.” (COM(2015)0401),

–  uzimajući u obzir izvješća Europske komisije iz 2014. i 2015. naslovljena „Uključivanje društvenih i humanističkih znanosti u Obzor 2020.: sudionici, proračuni i discipline”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Bolji propisi za ulaganja potaknuta inovacijama na razini EU-a” (SWD(2015)0298),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu naslovljenu „Europski istraživački prostor: Izvješće o napretku 2014.” (COM(2014)0575),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta” (COM(2014)0339),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Drugo izvješće o stanju obrazovanja i obuke u području nuklearne energije u Europskoj uniji” (SWD(2014)0299),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Vodeće buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju: novi partnerski pristup razmatranju velikih znanstvenih izazova i poticanju inovacija u Europi” (SWD(2014)0283),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljeno „Druga privremena procjena zajedničkih poduzeća za zajedničke tehnološke inicijative ,Clean Sky’, Gorive ćelije i vodik i Inicijativa za inovativne lijekove” (COM(2014)0252),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Uloga i učinci zajedničkih tehnoloških inicijativa i javno-privatnih partnerstava u provedbi programa Obzor 2020. za održivu promjenu u industriji”(12),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o inicijativi Europski oblak(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o sredstvima EU-a za ravnopravnost spolova(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o sinergijama u svrhu inovacija: europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3)(16),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za proračune, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0209/2017),

A.  budući da je Obzor 2020. najveći program EU-a za istraživanja i inovacije kojim se centralno upravlja te najveći svjetski program za istraživanja i inovacije koji se javno financira;

B.  budući da je tijekom pregovora o Obzoru 2020. i trenutačnom višegodišnjem financijskom okviru Parlament tražio 100 milijardi EUR, a ne 77 milijardi, kako je u početku bilo dogovoreno; budući da se taj proračun čini vrlo ograničenim želi li se Obzorom 2020. u potpunosti iskoristiti potencijal izvrsnosti i prikladno odgovoriti na društvene izazove s kojima se trenutačno suočavaju europsko i globalno društvo;

C.  budući da će se izvješćem Skupine na visokoj razini o ostvarivanju najvećeg mogućeg učinka programa EU-a za istraživanja i inovacije te evaluacijom na sredini provedbenog razdoblja, koja je zakazana za treće tromjesečje 2017., uspostaviti temelji strukture i sadržaja Devetog okvirnog programa, za koji će prijedlog biti objavljen u prvoj polovini 2018.;

D.  budući da je gospodarska i financijska kriza bila odlučujući faktor pri oblikovanju Obzora 2020.; budući da će novi izazovi, nove političke i gospodarske paradigme te i dalje prisutni vodeći trendovi najvjerojatnije imati ulogu u oblikovanju sljedećeg istraživačkog programa;

E.  budući da se Okvirni program mora temeljiti na europskim vrijednostima, znanstvenoj neovisnosti, otvorenosti, raznolikosti, visokim europskim etičkim standardima, socijalnoj koheziji i jednakom pristupu građana rješenjima i odgovorima koje on pruža;

F.  budući da su ulaganja u istraživanja i razvoj ključna za europski gospodarski i društveni razvoj, kao i za globalnu konkurentnost ; budući da se važnost izvrsne znanosti za poticanje inovacija i dugoročnih konkurentnih prednosti treba odraziti u financiranju Devetog okvirnog programa;

Struktura, filozofija i provedba programa Obzor 2020.

1.  smatra da je nakon više od tri godine od pokretanja Obzora 2020. vrijeme da Parlament donese svoje stajalište o privremenoj evaluaciji tog programa i razradi viziju za budući Deveti okvirni program;

2.  podsjeća da je cilj Obzora 2020. doprinijeti izgradnji društva i gospodarstva koji se temelje na znanju i inovacijama te ojačati znanstvenu i tehnološku bazu te naposljetku europsku konkurentnost i to upotrebom dodatnih nacionalnih i javnih i privatnih financijskih sredstava za istraživanje i razvoj, kao i doprinošenjem postizanju cilja da se do 2020. u istraživanje i razvoj ulaže 3 % BDP-a; žali što je EU 2015. u istraživanje i razvoj uložio samo 2,03 % BDP-a, s različitim postotcima u različitim zemljama, koji su se kretali od 0,46 % do 3,26 %(17), dok glavni globalni konkurenti bilježe veće rashode za istraživanje i razvoj nego EU;

3.  podsjeća da se Europski istraživački prostor (ERA) izravno natječe s najuspješnijim svjetskim istraživačkim regijama te da je jačanje ERA-e stoga zajednička odgovornost Europe; potiče relevantne države članice da na odgovarajući način doprinesu ostvarivanju cilja EU-a o ulaganju 3 % BDP-a u istraživanje i razvoj; napominje da bi ukupno povećanje od 3 % donijelo više od 100 dodatnih milijardi EUR godišnje za istraživanje i inovacije u Europi;

4.  ističe da su evaluacija Sedmog okvirnog programa i praćenje Obzora 2020. pokazali da je okvirni program EU-a za istraživanja i razvoj ostvario uspjeh te da ima jasnu dodanu vrijednost za EU(18); naglašava da i dalje postoje mogućnosti za poboljšanje okvirnog programa i budućih programa;

5.  smatra da program svoj uspjeh duguje okruženju u kojem se potiče multidisciplinarnost i suradnja te zahtjevima u pogledu izvrsnosti i utjecaja;

6.  uviđa da se Okvirnim programom želi potaknuti sudjelovanje industrije kako bi ona izdvajala više sredstava za istraživanje i razvoj(19); napominje da je sudjelovanje industrije, uključujući MSP-ove, znatno više nego u Sedmom okvirnom programu; međutim, podsjeća na činjenicu da u prosjeku industrija nije dovoljno povećala svoje ulaganje u istraživanje i razvoj, kako je bilo dogovoreno u zaključcima sa sjednice Vijeća u Barceloni(20); poziva Komisiju da procijeni europsku dodanu vrijednost financiranja instrumenata koji poteknu iz industrije, kao što su zajedničke tehnološke inicijative(21), njihovu važnost za javnost, kao i usklađenost i transparentnost svih zajedničkih inicijativa(22);

7.  napominje da je za proračun programa, upravljanje njime te njegovu provedbu zaduženo više od 20 različitih tijela EU-a; pita se rezultira li to prevelikim naporima pri usklađivanju, administrativnom složenosti i dupliciranjem rada; poziva Komisiju da radi na pojednostavljenju i racionalizaciji tog pitanja;

8.  napominje da su drugi i treći stup uglavnom usredotočeni na više razine tehnološke spremnosti, što bi moglo ograničiti buduću apsorpciju pionirskih inovacija koje su još uvijek temelj istraživačkih projekata niže razine tehnološke spremnosti; poziva na pažljivo uravnoteživanje razina tehnološke spremnosti kako bi se promicao cijeli vrijednosni lanac; smatra da razine tehnološke spremnosti možda isključuju netehnološke oblike inovacija koji poteknu iz temeljnih ili primijenjenih istraživanja, naročito u području društvenih i humanističkih znanosti;

9.  poziva Komisiju da ponudi uravnoteženu kombinaciju malih, srednjih i velikih projekata; napominje da se prosječni proračun za projekte povećao u okviru Obzora 2020. te da su veliki projekti skuplji u pogledu pripreme projekta i upravljanja projektom, u okviru kojega se prednost daje sudionicima s većim iskustvom s okvirnim programima, stvaraju prepreke za nove sudionike, a financijska sredstva koncentriraju u rukama ograničenog broja institucija;

Proračun

10.  ističe da trenutačna alarmantno niska stopa uspjeha koja je manja od 14 %(23) predstavlja negativan trend u usporedbi sa Sedmim okvirnim programom; ističe da zbog se prevelikog broja prijava velikom broju visokokvalitetnih projekata onemogućuje pristup financiranju i žali zbog toga što su rezovi koje je nametnuo Europski fond za strateška ulaganja pogoršao taj problem; traži od Komisije da izbjegava daljnje rezove u proračunu za Obzor 2020.;

11.  ističe proračunske pritiske s kojima se suočavaju okvirni programi Unije za istraživanja i inovacije; izražava žaljenje zbog nepovoljnog učinka koji je kriza plaćanja u proračunu EU-a imala na provedbu programa tijekom prvih godina aktualnog VFO-a; napominje, među ostalim, umjetno kašnjenje u iznosu od milijarde EUR za pozive na podnošenje prijedloga tijekom 2014. godine i znatno smanjenje razine pretfinanciranja za nove programe; naglašava u tom kontekstu da je u skladu s člankom 15. Uredbe o VFO-u provedeno pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za Obzor 2020. tijekom 2014. i 2015.; ističe da je to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja u potpunosti apsorbirano u programu, što je dokaz njegove uspješnosti i sposobnosti apsorpcije još više sredstava; naglašava da to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja ne mijenja ukupnu financijsku omotnicu programa, što znači da je u drugoj polovici VFO-a na raspolaganju manje odobrenih sredstava; poziva obje grane proračunskog tijela i Komisiju da osiguraju adekvatne razine odobrenih sredstava za plaćanja u narednim godinama te da učine sve što je potrebno kako bi se spriječila nova kriza plaćanja uoči posljednjih godina aktualnog VFO-a;

12.  ističe da se program Obzor 2020. prvenstveno mora temeljiti na bespovratnim sredstvima te da mora biti posebno usmjeren na financiranje temeljnog i suradničkog istraživanja; ustraje u mišljenju da za investitore može biti riskantno ulagati u istraživanja te da je financiranje istraživanja bespovratnim sredstvima nužno; u tom kontekstu naglašava da mnoga javna tijela ionako nemaju pravnu mogućnost uzimanja zajmova; žali što se u nekim slučajevima pokazuje tendencija prelaska s bespovratnih sredstava na zajmove; smatra da bi financijski instrumenti trebali biti dostupni visokim razinama tehnološke spremnosti, bliskima tržišnim aktivnostima, u okviru financijskih instrumenata InnovFina i izvan Okvirnog programa (npr. programi EIB-a i EIF-a);

13.  naglašava da nekoliko država članica ne poštuje razine nacionalnih ulaganja u istraživanje i razvoj na koje su se obvezale; traži da se postigne cilj od 3 % BDP-a te se nada da se on čim prije može povećati na razinu najvećih globalnih konkurenata EU-a; poziva Komisiju i države članice da se stoga zalažu da se nacionalnim strategijama postigne taj cilj te traži da se dijelovi strukturnih fondova izdvoje za aktivnosti i programe istraživanja i razvoja, a posebice za ulaganja u izgradnju kapaciteta, infrastrukturu za istraživanja i plaće te za podržavanje aktivnosti za pripremu prijedloga za okvirni program i upravljanje projektima;

Evaluacija

14.  potvrđuje da bi „izvrsnost” trebala ostati ključni kriterij u svim trima stupovima okvirnog programa i skreće pozornost na postojeće kriterije „utjecaja” i „kvalitete i učinkovitosti provedbe”, pomoću kojih bi se mogla ocijeniti dodana vrijednost za EU; stoga poziva Komisiju da razmotri načine na koji bi se u obzir mogli uzeti kriteriji „utjecaja” i „kvalitete i učinkovitosti provedbe”: nedovoljno sudjelovanje premalo zastupljenih regija EU-a, uključivanje premalo zastupljenih područja znanosti, poput društvenih i humanističkih znanosti, te iskorištavanje istraživačke infrastrukture koje financiraju europski strukturni i investicijski fondovi, što je važno za uspješnu provedbu Europskog istraživačkog prostora i za ostvarenje sinergija između okvirnih programa i europskih strukturnih i investicijskih fondova;

15.  poziva evaluatore na bolju i transparentniju evaluaciju i jamstvo kvalitete; naglašava da je potrebno poboljšati davanje povratnih informacija sudionicima tijekom cijelog evaluacijskog postupka i uzeti u obzir žalbe koje su podnijeli neuspješni kandidati i u kojima navode da u sažetim evaluacijskim izvješćima nije jasno niti dovoljno opširno objašnjeno što bi se trebalo promijeniti u njihovoj prijavi kako bi se uzela obzir; stoga poziva Komisiju da, u vezi s pozivima na podnošenje prijedloga, objavi detaljne evaluacijske kriterije kako bi se sudionicima pružila detaljnija i informativnija sažeta evaluacijska izvješća te kako bi se pozivi na podnošenje prijedloga organizirali na način da se izbjegne prevelik broj prijava, koji negativno utječe na motiviranost istraživača i ugled programa;

16.  poziva Komisiju da pruži širu definiciju kriterija „učinak”, uzimajući u obzir i gospodarske i društvene učinke; naglašava da bi procjena utjecaja projekata u okviru kojih se provode temeljna istraživanja trebala ostati fleksibilna; poziva Komisiju da očuva ravnotežu između poziva na podnošenje prijava s pristupom „odozdo prema gore” i onih s pristupom „odozgo prema dolje” te da ispita je li bolji evaluacijski postupak s jednom ili dvije faze kako bi se izbjegao prevelik broj prijava i kako bi se očuvala kvaliteta istraživanja;

17.  poziva Komisiju da ocijeni primjerenost snažnije tematske usmjerenosti, uzimajući u obzir učinke na održivost;

18.  poziva Komisiju da u najvećoj mogućoj mjeri olakša uporabu portala za sudionike i proširi mrežu nacionalnih kontaktnih točaka te joj osigura više sredstava kako bi se zajamčila učinkovita usluga potpore u fazi podnošenja i evaluacije prijedloga projekta, osobito mikropoduzećima i malim poduzećima;

19.  smatra da bi Europsko istraživačko vijeće trebalo sudjelovati u većem broju projekata suradnje diljem Europe te posebno surađivati s regijama i institucijama s niskim kapacitetom radi širenja politike i znanja EU-a u pogledu istraživanja i razvoja diljem EU-a;

Međusektorska pitanja

20.  napominje da dionici uvelike pozdravljaju strukturu Obzora 2020. i posebice pristup temeljen na društvenim izazovima; poziva Komisiju da nastavi poboljšavati pristup koji se temelji na društvenim izazovima te ističe važnost suradničkih istraživanja koja uključuju sveučilišta, istraživačke organizacije, industriju (osobito mala i srednja poduzeća) i ostale dionike; traži od Komisije da razmotri mogućnost procjene primjerenosti pojedinačnih proračuna i društvenih izazova na temelju postojećeg gospodarskog, socijalnog i političkog konteksta tijekom provedbe okvirnog programa te u bliskoj suradnji s Europskim parlamentom;

21.  prepoznaje napor Komisije u cilju pojednostavljenja administracije i smanjenja vremena od objave poziva do dodjele bespovratnih sredstava; poziva Komisiju da nastavi raditi na smanjenju birokracije i pojednostavljenju administracije; pozdravlja prijedlog Komisije o uvođenju paušalnih plaćanja kako bi se pojednostavila administracija i revizija;

22.  poziva Komisiju da ocijeni je li novi pojednostavljeni program financiranja uveden u okviru Obzora 2020. doveo do planiranog pojačanog sudjelovanja industrije; u tom kontekstu poziva da se ispita učinkovitost programa financiranja;

23.  poziva Komisiju da ispita u kojoj mjeri upotreba nacionalnih, odnosno vlastitih računovodstvenih sustava umjesto sustava utvrđenog pravilima za sudjelovanje u programu može dovesti do znatno pojednostavljenog računovodstvenog postupka, a time i do smanjenja stope pogreške u reviziji europskih programa financiranja; u tom kontekstu poziva na veću suradnju s Europskim revizorskim sudom i moguću uspostavu sustava „revizije na jednom mjestu”;

24.  napominje da su sinergije među fondovima ključne kako bi ulaganja bila učinkovitija; ističe da su strategije pametne specijalizacije (RIS3) važno sredstvo za poticanje sinergija kojima se utvrđuju nacionalni i regionalni okviri za ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije te ih je kao takve potrebno promicati i osnažiti; žali zbog činjenice da postoje znatne prepreke koje sprječavaju potpunu operativnost sinergija(24); traži, stoga, usklađivanje pravila i postupaka za projekte istraživanja, razvoja i inovacija u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i u okvirnom programu, te napominje da će učinkovito korištenje programa pečata izvrsnosti biti moguće samo ako su ispunjeni navedeni uvjeti; poziva Komisiju da izdvoji dio sredstava iz ESIF-a za sinergije strategija RIS3 s Obzorom 2020.; poziva Komisiju da izmijeni pravila o državnim potporama te da omogući opravdanost projekata iz strukturnih fondova za istraživanja i razvoj u poslovniku Okvirnog programa, uz istovremeno jamčenje njihove transparentnosti; poziva Komisiju i države članice da osiguraju ispravnu primjenu načela dodatnosti, što u praksi znači da doprinosi europskih fondova ne bi trebali zamijeniti nacionalne ili istovrsne rashode države članice u regijama u kojima se to načelo primjenjuje;

25.  napominje da je za uspješnu provedbu Europskog istraživačkog prostora potrebna potpuna iskorištenost potencijala istraživanja, razvoja i inovacija svih država članica; uviđa problem jaza u sudjelovanju u programu Obzor 2020., koji je potrebno razmotriti i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, među ostalim i putem europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju i države članice da prilagode postojeće alate ili da donesu mjere za prevladavanje ovog jaza, primjerice razvojem alata za umrežavanje namijenjenih istraživačima; pozdravlja politiku širenja izvrsnosti i sudjelovanja; poziva Komisiju da ocijeni jesu li tri instrumenta za proširenje postigla svoje zadane ciljeve: pružanje odgovarajućeg proračuna i uravnoteženog skupa instrumenata kojima se pruža odgovor na postojeće razlike u EU-u u području istraživanja i inovacija; poziva Komisiju i države članice da donesu jasna pravila kojima se omogućuje potpuna provedba programa pečata izvrsnosti i da iskoriste financiranje sinergija; poziva Komisiju da uspostavi mehanizme kojima se omogućuje uključivanje projekata u sklopu okvirnog programa koji se odnose na istraživačke infrastrukture financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva na preispitivanje pokazatelja za određivanje „premale zastupljenosti” zemalja i regija te na redovitu provjeru popisa tih zemalja i regija tijekom provedbe okvirnog programa;

26.  napominje da su prema godišnjim izvješćima Komisije o provedbi Obzora 2020. za 2014. i 2015. zemlje EU-15 primile 88,6 % sredstava, dok je EU primio tek 4,5 %, što je manje od financiranja za pridružene zemlje koje je iznosilo 6,4 %;

27.  pozdravlja napore za osiguranje boljih poveznica između Europskog istraživačkog prostora i Europskog prostora visokog obrazovanja, čime bi se olakšalo osposobljavanje novih generacija istraživača; uviđa važnost ranog uključivanja vještina u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike kao i istraživačkih i poduzetničkih vještina u obrazovne sustave država članica kako bi se mlade potaknulo da razviju te vještine, s obzirom na to da bi se na istraživanje i razvoj trebalo gledati u strukturnom smislu, a ne cikličkom ili vremenskom; poziva države članice i Komisiju da povećaju stabilnost i privlačnost zaposlenja za mlade istraživače;

28.  naglašava važnost bolje suradnje industrija i sveučilišnih te znanstvenih ustanova kako bi se u okviru sveučilišta i znanstvenih centara potaknulo stvaranje struktura namijenjenih poboljšanju povezanosti s proizvodnim sektorom;

29.  naglašava da je globalna suradnja važno sredstvo za osnaživanje europskog istraživanja; potvrđuje da je stopa međunarodnog sudjelovanja pala s 5 % u Sedmom okvirnom programu na 2,8 % u Obzoru 2020.; podsjeća da bi se okvirnim programom trebalo osigurati da Europa ostane ključni globalni igrač, dok bi se istovremeno trebala naglasiti važnost znanstvene diplomacije; poziva Komisiju da preispita odredbe o međunarodnoj suradnji u okvirnom programu i uspostavi konkretne i neposredne mjere te dugoročnu stratešku viziju i strukturu kako bi se poduprlo ostvarenje tog cilja; u tom smislu pozdravlja inicijative BONUS i PRIMA;

30.  naglašava potrebu za jačanjem međunarodne suradnje u sklopu Devetog okvirnog programa i širenja znanstvene diplomacije;

31.  podsjeća da integracija društvenih i humanističkih znanosti podrazumijeva društvena i humanistička istraživanja u interdisciplinarnim projektima, a ne ex-post dodatak projektima koji su inače tehnološke prirode, te da gorući problemi s kojima se EU suočava zahtijevaju metodološka istraživanja koja se konceptualno više usredotočuju na društvene i humanističke znanosti; napominje da su društvene i humanističke znanosti nedovoljno zastupljene u postojećem Okvirnom programu; poziva Komisiju da ojača mogućnosti zahvaljujući kojima bi istraživači u području društvenih i humanističkih znanosti sudjelovali u interdisciplinarnim projektima Okvirnog programa i da omogući dostatno financiranje tema u području društvenih i humanističkih znanosti;

32.  ističe ravnotežu između istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor 2020. i poziva na primjenu istog pristupa u pogledu sljedećeg okvirnog programa; pozdravlja osnivanje Europskog vijeća za inovacije(25), no ustraje u mišljenju da njegovo osnivanje ne bi smjelo ponovno dovesti do razdvajanja istraživanja i inovacija ili do daljnje fragmentacije financiranja; naglašava činjenicu Obzor 2020. nije dovoljno usredotočen na rješavanje problema „doline smrti”, koja predstavlja glavnu prepreku pri pretvorbi prototipa u proizvode;

33.  poziva Komisiju da razjasni ciljeve, instrumente i funkcioniranje Europskog vijeća za inovacije te ističe potrebu za evaluacijom rezultata pilot-programa Europskog vijeća za inovacije; poziva Komisiju da ponudi uravnoteženu kombinaciju instrumenata za portfelj Europskog vijeća za inovacije; naglašava da Europsko vijeće za inovacije ni u kojem slučaju ne bi trebalo zamijeniti drugi stup te da se taj stup ne bi trebao razviti u pojedinačan instrument potpore, već bi i dalje trebao biti usmjeren na suradnička istraživanja; naglašava da je potrebno zadržati i ojačati instrument za mala i srednja poduzeća te „Brzi program za inovacije”; poziva Komisiju da osmisli mehanizme za bolje uključivanje malih i srednjih poduzeća u velikim interdisciplinarnim projektima u okviru Devetog okvirnog programa kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal; poziva Komisiju da zadrži zajednice znanja i inovacija (ZZI) u trenutačnoj strukturi Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), naglašavajući važnost transparentnosti i opsežnog sudjelovanja dionika, te da analizira kako EIT i ZZI-ovi mogu komunicirati s Europskim vijećem za inovacije; poziva Komisiju da osmisli okvir za privatna ulaganja u poduzetnički kapital u suradnji s Europskim vijeće za inovacije kako bi se potaknula ulaganja u poduzetnički kapital u Europi;

34.  pozdravlja inicijative koje udružuju privatni i javni sektor s ciljem poticanja istraživanja i inovacija; ističe potrebu za poboljšanim vodstvom EU-a u području utvrđivanja prioriteta u pogledu potreba javnih istraživanja te za većom transparentnosti, sljedivosti i pravednom koristi za javnost u pogledu povrata ulaganja u Obzor 2020. EU-a u smislu pristupačnosti, dostupnosti i prikladnosti krajnjih proizvoda te posebno u određenim osjetljivim područjima kao što su zdravstvo, zaštita javnog interesa i ujednačen socijalni učinak; poziva Komisiju da dodatno istraži mehanizme, posebno u cilju dugoročnog iskorištavanja svih projekata koji se financiraju javnim bespovratnim sredstvima iz Okvirnog programa, a u kojima se kombiniraju poštena razina povrata i inicijative za sudjelovanje industrije;

35.  pozdravlja činjenicu da je otvoreni pristup sada postao opće načelo u sklopu Obzora 2020.; skreće pozornost na činjenicu da velik broj publikacija povezanih s projektima u okviru Obzora 2020. do prosinca 2016.(26) pokazuje da su potrebne nove politike za primjenu dijeljenja podataka i znanja kako bi bili dostupni rezultati istraživanja i što veća količina znanstvenih podataka; poziva Komisiju da preispita kriterij fleksibilnosti koji bi mogao biti prepreka tom cilju te da poveća znanje i razvoj;

36.  pozdravlja financiranje pilot-projekta za otvorene podatke na temelju istraživanja kao prvi korak prema Oblaku za otvorenu znanost; uviđa važnost i potencijal e-infrastrukture i superračunalstva, potrebu za uključivanjem dionika iz javnog i privatnog sektora i civilnog društva te važnost građanske znanosti kako bi društvo imalo aktivniju ulogu u definiranju i razmatranju problema te zajedničkom pronalaženju rješenja; poziva Komisiju i zajednicu javnih i privatnih istraživača da istraže nove modele koji objedinjavaju privatne resurse u pogledu oblaka i resurse koji se odnose na umrežavanje i javnu e-infrastrukturu te pokretanje građanskih inicijativa za znanost i inovacije;

37.  pozdravlja novi koncept centara inovacija koji je uvela Komisija i kojim se dodatno jača europski inovacijski krajobraz pružanjem potpore poduzećima, a osobito MSP-ovima, u poboljšanju njihovih poslovnih modela i proizvodnih procesa;

38.  potiče nacionalne kontaktne točke da se više uključe u promicanje projekata kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti te da pružaju pomoć u potrazi za ostalim nacionalnim ili međunarodnim javnim ili privatnim izvorima financiranja spomenutih projekata i to jačanjem suradnje u tom području unutar mreže nacionalnih kontaktnih točaka;

Preporuke za Deveti okvirni program

39.  smatra da EU ima potencijal postati vodeći globalni centar za istraživanje i znanost; smatra, nadalje, da Deveti okvirni program mora postati europski prioritet kako bi se promicali rast, otvaranje radnih mjesta i inovacije u tom smislu;

40.  pozdravlja uspjeh Obzora 2020. i faktor financijske poluge od 1:11; poziva Komisiju da predloži povećanje ukupnog proračuna za Deveti okvirni program na 120 milijarda EUR; smatra da je, osim povećanja proračuna, potrebno donošenje okvira koji uključuje inovacije te stoga poziva Komisiju da pojasni koncept inovacija i njihove različite vrste;

41.  napominje da se EU suočava s brojnim znatnim i dinamičnim izazovima te poziva Komisiju da u trećem stupu pruži uravnotežen i fleksibilan skup instrumenata koji odgovaraju dinamičnoj naravi problema u nastajanju; naglašava potrebu za pružanjem proračuna koji je dostatan za suočavanje s konkretnim izazovima u trećem stupu te za redovnom revizijom prikladnosti tih izazova;

42.  poziva Komisiju da održava ravnotežu između temeljnih istraživanja i inovacija u sklopu Devetog okvirnog programa; napominje da postoji potreba za jačanjem suradničkog istraživanja; naglašava važnost boljeg uključivanja malih i srednjih poduzeća u zajedničke projekte i inovacije;

43.  potiče Komisiju da unaprijedi sinergije između Devetog okvirnog programa i drugih namjenskih europskih fondova za istraživanje i inovacije, te da donese usklađene instrumente i usklađena pravila za te fondove kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini, i to u bliskoj suradnji s državama članicama; poziva Komisiju da u budućim okvirnim programima nastavi uzimati u obzir važnu ulogu standardizacije u kontekstu inovacija;

44.  napominje da bi se Devetim okvirnim programom trebao riješiti mogući problem prevelikog broja prijava i malih stopa uspjeha koji se pojavio u Obzoru 2020.; predlaže da se razmotri ponovno uvođenje postupka evaluacije u dvije faze, s ujednačenom prvom fazom i utvrđenom drugom fazom namijenjenoj odabranim podnositeljima zahtjeva; poziva Komisiju da zajamči dovoljno opsežne sažetke evaluacijskih izvješća s navedenim poboljšanjima prijedloga;

45.  naglašava da europska dodana vrijednost mora ostati neosporni ključni sastavni dio okvirnog istraživačkog programa;

46.  poziva Komisiju da u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru odvoji istraživanja u području obrane od civilnih istraživanja te da predvidi dva različita programa s dvama različitim proračunima koji neće utjecati na proračunske ambicije civilnih istraživanja u sklopu Devetog okvirnog programa; stoga poziva Komisiju da Parlamentu predloži moguće načine financiranja budućeg programa u području obrane u skladu s Ugovorima, i to s posebno namijenjenim proračunom koji sadržava nove resurse i konkretna pravila; naglašava da je u tom pogledu važan parlamentarni nadzor;

47.  smatra da program Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju ima velik potencijal za budućnost te da predstavlja dobar alat za širenje inovativnih ideja i znanja na nacionalnoj i regionalnoj razini;

48.  U kontekstu Pariškog sporazuma i klimatskih ciljeva EU-a, naglašava potrebu za davanjem prednosti financiranju istraživanja klimatskih promjena i infrastrukture za prikupljanje informacija o klimi, posebice s obzirom na to da Sjedinjene Američke Države razmatraju znatne proračunske rezove za institucije koje se bave istraživanjem u području okoliša;

49.  ističe da bi glavni ciljevi Devetog okvirnog programa trebali biti jačanje društvenog napretka i konkurentnosti EU-a, rast i otvaranje radnih mjesta, dovođenje novih znanja i inovacija kako bi se riješili ključni izazovi s kojima se Europa suočava te daljnji napredak prema razvijanju održivog Europskog istraživačkog prostora; u tom pogledu pozdravlja trenutačnu strukturu po stupovima Okvirnog programa te poziva Komisiju da zadrži tu strukturu radi kontinuiteta i predvidljivosti; poziva stoga Komisiju da nastavi raditi na koherenciji, pojednostavljivanju, transparentnosti i jasnoći programa, poboljšanju postupka evaluacije, smanjenju fragmentacije, udvostručavanja i izbjegavanju nepotrebnog administrativnog opterećenja;

50.  prepoznaje da se administrativne zadaće i istraživanje uvelike međusobno poništavaju; stoga naglašava da je važno obveze izvješćivanja svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se spriječilo da birokracija stane na put inovacijama i kako bi se zajamčila učinkovita uporaba financijskih sredstava Devetog okvirnog programa, jamčeći istovremeno neovisnost istraživanja; u tom cilju potiče Komisiju da pojača napore u pogledu pojednostavljivanja;

51.  napominje da se Komisija sve češće poziva na potporu temeljenu na rezultatima; poziva Komisiju da jasnije definira pojam „rezultat”;

52.  poziva Komisiju i države članice da povećaju sinergije između Okvirnog programa i drugih fondova kako bi se riješio problem manjka istraživanja s kojim se suočavaju konvergentne regije u nekim državama članicama, primjenjujući načelo dodatnosti; žali zbog činjenice da dodjela financijskih sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova može dovesti do smanjenja nacionalne potrošnje za istraživanje i razvoj u regijama gdje se ti fondovi primjenjuju, no inzistira da oni trebaju služiti kao dopuna nacionalnoj javnoj potrošnji; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se javna ulaganja u istraživanje i razvoj ne smatraju troškom, već ulaganjem u budućnost;

53.  napominje da je učinkovito ulaganje u istraživanje i inovacije u okviru strukturnih fondova moguće samo ako je temelj u državama članicama postavljen na odgovarajući način; stoga poziva na čvršću povezanost preporuka za pojedinu zemlju u području strukturnih reformi s ulaganjima u istraživanje i inovacije;

54.  ističe potrebu za novim centrima i regijama više razine izvrsnosti te važnost nastavka razvijanja Europskog istraživačkog prostora; ističe da postizanje tog cilja iziskuje jače sinergije između okvirnog programa, EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva na donošenje politika kojima bi se uklonile prepreke poput nižih plaća s kojima se suočavaju istočne i južne zemlje kako bi se izbjegao odljev mozgova; poziva na davanje veće važnosti izvrsnosti projekta u odnosu na izvrsnost „elitnih” ustanova;

55.  smatra da su potrebni jači poticaji kako bi se sredstva europskih investicijskih fondova iskoristila za ulaganja u istraživanje i inovacije ako to proizlazi iz specifičnih preporuka za pojedinu zemlju, odnosno u slučajevima kad su utvrđene slabosti; zaključuje da sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova za ulaganja u istraživanje i inovacije iznose 65 milijardi EUR za razdoblje 2014.– 2020.; zbog toga preporučuje da se pričuva za uspješnost uspostavljena u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u državama članicama koristi na način da se znatan dio prihoda iz strukturnih fondova ulaže u istraživanje i inovacije;

56.  pozdravlja načelo i potencijal pečata izvrsnosti kao oznake kvalitete za sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova i Obzora 2020., ali konstatira da se on u praksi nedovoljno koristi zbog manjka financijskih sredstava u državama članicama; smatra da bi projekti za koje je podnesen zahtjev za financiranje u okviru Obzora 2020. i koji su zadovoljili stroge kriterije odabira i dodjele sredstava uz pozitivan rezultat, ali koji ih nisu mogli dobiti zbog proračunskih ograničenja, trebali biti financirani sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ako postoje raspoloživa sredstva za tu namjenu; ističe da bi sličan mehanizam trebalo osmisliti i za suradničke istraživačke projekte;

57.  poziva Komisiju da u sklopu Devetog okvirnog programa poveća razinu potpore mladim istraživačima, poput paneuropskih alata za umrežavanje i da pojača i sustav dodjele financijskih sredstava novim istraživačima s manje od dvije godine iskustva nakon završetka doktorata;

58.  primjećuje da su aktivnosti Marie Skłodowska-Curie izvor financiranja koji je nadaleko poznat među istraživačima i da se njima promiče mobilnost istraživača i razvoj mladih istraživača; smatra da bi u interesu kontinuiteta bilo poželjno nastaviti s financiranjem aktivnosti Marie Skłodowska-Curie u sklopu Devetog okvirnog programa;

59.  poziva Komisiju i države članice da i dalje potiču privatna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te naglašava da bi ona trebala biti dodatak javnom ulaganju, a ne ga zamijeniti; podsjeća da bi dvije trećine od cilja da se 3 % BDP-a ulaže u istraživanje i razvoj trebale potjecati iz privatnog sektora(27); cijeni napore koje je odsad poduzela industrija i, imajući u vidu općenito oskudna sredstva za javno ulaganje u istraživanje i razvoj, poziva privatni sektor da se aktivnije uključi u ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i u otvoreni pristup i otvorenu znanost; poziva Komisiju da utvrdi stupanj sudjelovanja velike industrije (bilo da je riječ o zajmovima, bespovratnim sredstvima ili na vlastiti trošak), ovisno o opsegu europske dodane vrijednosti projekta i njegovom potencijalu da budu pokretačka sila za mala i srednja poduzeća, istovremeno uzimajući u obzir posebnosti i potrebe svakog sektora; poziva Komisiju da prati doprinose u naravi kako bi osigurala da su ulaganja stvarna i nova;

60.  poziva Komisiju da poboljša transparentnost i jasnoću pravila za javno-privatnu suradnju u sklopu projekata Devetog okvirnog programa nakon donošenja rezultata i preporuka na temelju evaluacije; poziva Komisiju da provjeri i ocijeni postojeće instrumente za javno-privatna partnerstva;

61.  naglašava činjenicu da je, neovisno o instrumentu za MSP-ove, potrebno nastaviti s poticanjem uključenosti industrije jer ona posjeduje potrebno stručno znanje o mnogim područjima i pruža znatan financijski doprinos;

62.  žali zbog činjenice da su se usmjerenošću na rodnu jednakost u Obzoru 2020. postigli podijeljeni rezultati, a jedini ostvareni cilj jest udio žena u savjetodavnim skupinama, dok udio žena u povjerenstvima za evaluaciju projekata te među koordinatorima projekata, kao i rodna dimenzija u istraživanjima i inovacijama, ostaju ispod ciljnih razina; naglašava da je potrebno poboljšati sudjelovanje i uključivanje načela jednakosti spolova u Deveti okvirni program i doseći ciljane razine utvrđene u uredbi o Obzoru 2020. te poziva Komisiju da provede studiju u kojoj bi se istražile prepreke ili poteškoće za koje postoji mogućnost da dovode do podzastupljenosti žena u programu; potiče države članice da u skladu s Europskim istraživačkim prostorom osiguraju pravno i političko okruženje u kojem se potiče rodna jednakost i da pruže poticaje za promjenu; pozdravlja smjernice Komisije u pogledu jednakosti spolova u programu Obzor 2020.(28); podsjeća da je, skladu s tim smjernicama, ravnoteža spolova jedan od čimbenika koji utječe na davanje prednosti prijedlozima koji zadovolje prag i ostvare isti broj bodova;

63.  napominje da će sljedeći okvirni program morati uzeti u obzir izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i posljedice tog izlaska; napominje da su za istraživanja i razvoj korisni jasni i stabilni dugoročni okviri te da Ujedinjena Kraljevina prednjači u području znanosti; izražava želju da se mreže i suradnja između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije nastave u području istraživanja, te da se, pod određenim uvjetima, brzo pronađe stabilno i zadovoljavajuće rješenje, kako bi se osiguralo da EU ne ostane uskraćena za znanstvene rezultate dobivene u sklopu programa Obzor 2020. i Devetog okvirnog programa;

o
o   o

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 948.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 81.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 965.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 174.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 892.
(7) SL L 169, 7.6.2014., str. 54 – 178.
(8) SL L 177, 17.6.2014., str. 9.
(9) SL L 192, 1.7.2014., str. 1.
(10) SL L 169, 7.6.2014., str. 1 – 53.
(11) http://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/hlg_issue_papers.pdf.
(12) SL C 34, 2.2.2017., str. 24
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0052.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0075.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0311.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0320.
(17) Studija EPRS-a iz veljače 2017.: „Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020. Europska evaluacija provedbe.”
(18) S više od 130 000 primljenih prijedloga, 9 000 potpisanih dodjela bespovratnih sredstava, 50 000 sudionika i financijskih sredstava EU-a u iznosu od 15,9 milijardi EUR.
(19) Dvije trećine od 3 % BDP-a za istraživanja i razvoj trebale bi poteći iz industrije. Vidi podatke Eurostata koji se odnose na ulaganje privatnog sektora u istraživanje i razvoj: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tsc00031&plugin=1
(20) http://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/download_en/barcelona_european_council.pdf
(21) Za sedam zajedničkih tehnoloških inicijativa iz financijskih se sredstava Obzora 2020. izdvaja više od 7 milijardi EUR, što je otprilike 10 % cijelog proračuna Obzora 2020. i više od 13 % dostupnih financijskih sredstava za programe u sklopu Obzora 2020. (otprilike 8 milijardi EUR na godinu tijekom sedam godina).
(22) Vidi zaključke Vijeća od 29. svibnja 2015.
(23) Studija EPRS-a iz veljače 2017.: „Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020. – Europska evaluacija provedbe.”
(24) Velika istraživačka infrastruktura uklapa se u opseg i ciljeve Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), no za sufinanciranje se ne mogu koristiti financijska sredstva iz EFRR-a dodijeljena na državnoj razini; građevinski troškovi povezani s novom istraživačkom infrastrukturom ispunjavaju kriterije za financiranje u sklopu EFRR-a, no operativni troškovi i troškovi osoblja ne ispunjavaju te kriterije.
(25) Komunikacija Komisije naslovljena „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća” (COM(2016)0733).
(26) Izvješće o projektu OpenAIRE: U sklopu Obzora 2020., 2017 (19 %) od ukupno 10 684 projekta je završeno, dok ih je 8 667 još u tijeku. U sklopu projekta OpenAIRE utvrđeno je da su 6 133 publikacije povezane s 1 375 projekata u sklopu Obzora 2020.
(27) Vidi zaključke Vijeća od 29. svibnja 2015.
(28) Vidi smjernice Komisije u pogledu jednakosti spolova u programu Obzor 2020. http://eige.europa.eu/sites/default/files/h2020-hi-guide-gender_en.pdf

Pravna napomena