Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2036(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0233/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0233/2017

Rasprave :

PV 04/07/2017 - 18
CRE 04/07/2017 - 18

Glasovanja :

PV 05/07/2017 - 8.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0297

Usvojeni tekstovi
PDF 296kWORD 60k
Srijeda, 5. srpnja 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Sklapanje Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube (rezolucija)
P8_TA(2017)0297A8-0233/2017

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 5. srpnja 2017. koja sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane (12502/2016 – C8-0517/2016 – 2016/0298(NLE)2017/2036(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir uspostavu diplomatskih odnosa između EU-a i Kube 1988. godine,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12502/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane (12504/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člancima 207. i 209., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (C8-0517/2016),

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovu glavu V. o vanjskom djelovanju Unije,

–  uzimajući u obzir UFEU, a posebno njegov dio peti, glave I. – III. i V.,

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište 96/697/ZVSP o Kubi od 2. prosinca 1996. koje je Vijeće donijelo na temelju članka J.2 UEU-a(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/2233 od 6. prosinca 2016. o stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 96/697/ZVSP o Kubi(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. listopada 2016. o Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2009. naslovljenu „Europska unija i Latinska Amerika: globalni akteri u partnerstvu” (COM(2009)0495),

–  uzimajući u obzir izjave s dosad održanih sastanaka na vrhu čelnika država i vlada zemalja Latinske Amerike i Kariba te Europske unije, a posebno izjavu s drugog sastanka na vrhu između EU-a i Zajednice latinskoameričkih i karipskih zemalja (CELAC), održanog u Bruxellesu 10. i 11. lipnja 2015. na temu „Oblikovanje zajedničke budućnosti: zajedničkim snagama za prosperitetna, kohezivna i održiva društva u korist naših građana”, na kojoj je usvojena politička izjava pod nazivom „Partnerstvo za budući naraštaj”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Zajedničkoj strategiji EU-a i Kariba od 19. studenoga 2012.,

–  uzimajući u obzir da je posebni predstavnik za ljudska prava prisustvovao zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava Europskog parlamenta održanoj 12. listopada 2016. kako bi obrazložio rezultate dijaloga o ljudskim pravima između Kube i EU-a,

–  uzimajući u obzir izvješća kubanskih organizacija civilnog društva,

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu Rezoluciju od 5. srpnja 2017.(3) o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kubi, osobito onu od 17. studenoga 2004. o Kubi(4), od 2. veljače 2006. o politici EU-a prema kubanskoj vladi(5), od 21. lipnja 2007. o Kubi(6) i od 11. ožujka 2010. o zatvorenicima savjesti na Kubi(7),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i ostale međunarodne sporazume i instrumente u vezi s ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0233/2017),

A.  budući da između Europe i Kube postoje duboke povijesne, gospodarske i kulturne veze;

B.  budući da je spektar odnosa između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba raznolik i širok;

C.  budući da EU održava odnose sa Zajednicom latinskoameričkih i karipskih država (CELAC); budući da CELAC pozdravlja mogućnost proširenja odnosa između EU-a i Kube;

D.  budući da je Kuba jedina zemlja Latinske Amerike i Kariba s kojom EU nije bio potpisao nikakvu vrstu sporazuma; budući da je 20 njegovih država članica potpisalo razne vrste bilateralnih sporazuma i održava dobre odnose s tim otokom;

E.  budući da je Zajedničko stajalište 96/697/ZVSP stavljeno izvan snage Odlukom Vijeća (ZVSP) 2016/2233 od 6. prosinca 2016.;

F.  budući da je 2008. ponovno započet dijalog na visokoj razini između EU-a i Kube te je nastavljena bilateralna razvojna suradnja; budući da je Vijeće 2010. pokrenulo raspravu o budućnosti odnosa između EU-a i Kube te u veljači 2014. usvojilo smjernice za pregovore, nakon čega su službeni pregovori oko Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji započeli u travnju 2014., a zaključeni 11. ožujka 2016.;

G.  budući da se Sporazumom definiraju opća načela i ciljevi odnosa između EU-a i Kube, uključujući tri glavna dijela: o političkom dijalogu, o suradnji i dijalogu u području sektorskih politika te o trgovini i trgovinskoj suradnji;

H.  budući da se ljudska prava spominju i u dijelu o političkom dijalogu i u dijelu o suradnji; budući da Sporazumom obje stranke potvrđuju svoje poštovanje univerzalnih ljudskih prava utvrđenih Općom deklaracijom o ljudskim pravima i ostalim relevantnim međunarodnim instrumentima za ljudska prava; budući da Sporazumom obje stranke potvrđuju svoju predanost osnaživanju uloge Ujedinjenih naroda te svim načelima i ciljevima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda; budući da bi se, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji, vanjsko djelovanje Unije trebalo voditi načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, uključujući građanska, politička, gospodarska, socijalna i kulturna prava, kao i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, načelima jednakosti i solidarnosti te poštovanjem načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava; budući da, u tom smislu, poštovanje ljudskih prava te zaštita demokracije i vladavine prava trebaju biti osnovna težnja Sporazuma;

I.  budući da Sporazum sadrži tzv. klauzulu o ljudskim pravima, standardni ključni element međunarodnih sporazuma EU-a koji omogućava obustavu Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima;

J.  budući da su se obje stranke složile oko općih modaliteta i područja suradnje u dijelu o suradnji, među kojima su i pitanja poput ljudskih prava, upravljanja, pravosuđa i civilnog društva;

K.  budući da je Kuba spremna prihvatiti suradnju s EU-om u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR); budući da su ključni ciljevi EIDHR-a potpora demokraciji u trećim zemljama i njezin razvoj i jačanje, te veće poštovanje i pridržavanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da Sporazumom obje stranke uviđaju da se demokracija temelji na slobodno izraženoj volji naroda da odlučuje o svojem političkom, gospodarskom, društvenom i kulturnom sustavu te na njegovu potpunom sudjelovanju u svim aspektima života;

L.  budući da je dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kube, pod vodstvom posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava, uspostavljen 2015.; budući da je stanje ljudskih prava i dalje razlog za zabrinutost;

M.  budući da su pitanja o kojima se raspravljalo na drugom sastanku u okviru dijaloga o ljudskim pravima, održanom na Kubi u lipnju 2016. uz sudjelovanje resornih ministara i agencija, obuhvaćala slobodu udruživanja i ljudska prava u multilateralnom kontekstu, primjerice smrtnu kaznu; budući da je treći sastanak u okviru dijaloga o ljudskim pravima održan 22. svibnja 2017. u Bruxellesu;

N.  budući da je Parlament u tri navrata dodijelio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja kubanskim aktivistima, tj. Oswaldu Payái 2002., Damama u bijelom 2005. i Guillermu Fariñasu 2010.;

O.  budući da je EU postao najveći vanjski ulagač u Kubu te njezin vodeći izvozni i sveukupni trgovinski partner, pri čemu su se između 2009. i 2015. ukupna trgovina i izvoz EU-a prema Kubi udvostručili;

P.  budući da je jedan dio Sporazuma posvećen načelima međunarodne trgovine i odnosi se na suradnju u području carinske kontrole, olakšavanje i diversifikaciju trgovine, norme i tehnička pravila, održivu trgovinu te promicanje stabilnog, transparentnog i nediskriminirajućeg poslovnog i investicijskog sustava; budući da bi trgovinska liberalizacija, gospodarska i financijska ulaganja, tehnološke inovacije i opće tržišne slobode omogućile tom otoku da modernizira svoje gospodarstvo;

Q.  budući da su 2011. nakon postupka javne rasprave usvojeni prijedlozi reforme, obnove i modernizacije u okviru Smjernica za gospodarsku i socijalnu politiku Kube;

R.  budući da su 2016. na Kubi započele dvije nove javne rasprave, o razradi koncepta gospodarskog i socijalnog modela te o nacionalnom planu gospodarskog i socijalnog razvoja do 2030.: vizija države, njezinih prioriteta i strateških sektora;

S.  budući da su EU i Kuba odlučili integrirati rodnu perspektivu u sva područje suradnje i posebnu pozornost posvetiti prevenciji i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama;

T.  budući da je Kuba potpisnica 11 od ukupno 18 konvencija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima te da je ratificirala osam od njih; budući da Kuba nije ratificirala Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima ni Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;

U.  budući da je Kuba ratificirala svih osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR);

V.  budući da je Nacionalna skupština Kube od 1977. član svjetske Međuparlamentarne unije;

W.  budući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila 26 uzastopnih rezolucija u cilju ukidanja embarga koji je SAD nametnuo Kubi te da je u listopadu 2016. takva rezolucija prvi put jednoglasno donesena;

X.  budući da se i dalje protivi izvanteritorijalnim zakonima, što je stav koji je istaknuo u brojnim prigodama i s kojim se slažu europske institucije, jer se tim zakonima izravno šteti kubanskom stanovništvu i utječe na aktivnosti europskih poduzeća;

1.  pozdravlja činjenicu da je 12. prosinca 2016. u Bruxellesu potpisan Sporazum između EU-a i Kube te izjavljuje da je riječ o instrumentu koji pruža novi okvir za odnose između EU-a i Kube te kojim se i dalje podupiru interesi EU-a i zamjenjuje Zajedničko stajalište iz 1996.; ističe da uspjeh Sporazuma ovisi o njegovoj provedbi i mjeri u kojoj ga se strane pridržavaju;

2.  smatra da su odnosi između EU-a i Kube od velike strateške vrijednosti;

3.  smatra da struktura, sadržaj i dinamika Sporazuma odražavaju načela i vrijednosti koje su institucije EU-a utvrdile u području vanjskih odnosa;

4.  ističe činjenicu da je Vijeće EU-a pristalo uspostaviti novi okvir za odnose s Kubom te odlučilo započeti pregovore i uspješno ih privesti kraju u izrazito kratkom roku;

5.  ističe obvezu koju je Kuba preuzela u odnosu s EU-om te odgovornost obiju stranaka kad je riječ o ispunjenju odredbi Sporazuma, među ostalim i putem političkog dijaloga;

6.  podsjeća da će Sporazum o političkom dijalogu i suradnji, kao prvi sporazum između EU-a i Kube, biti prekretnica u bilateralnim odnosima dviju stranaka; pozdravlja činjenicu da su obje stranke odlučile strukturirano razvijati taj odnos te su pristale na zajednički plan i obveze koji su obvezujući za obje potpisnice;

7.  ističe relevantnost uvrštenja dijela o političkom dijalogu i uspostave institucionaliziranog dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kube; poziva EU da tijekom cijelog dijaloga podržava stajališta Parlamenta o demokraciji, univerzalnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao što su sloboda izražavanja, okupljanja i političkog udruživanja, slobodan pristup informacijama u svim oblicima te njegovu „globalnu politiku potpore braniteljima ljudskih prava”; potiče obje stranke da uspostave jamstva za rad branitelja ljudskih prava te za aktivno sudjelovanje svih aktera civilnog društva i političke oporbe, bez ograničenja, u spomenutome dijalogu; međutim, napominje da se dijalogom o ljudskim pravima dosad nije stalo na kraj proizvoljnim politički motiviranim pritvaranjima na Kubi; naprotiv, prema Kubanskom odboru za ljudska prava i nacionalno pomirenje, posljednjih godina represivnih mjera ima sve više;

8.  naglašava važnost dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kube i pozdravlja činjenicu da je započeo prije zaključenja pregovora o Sporazumu; ponavlja da ciljevi politike EU-a prema Kubi obuhvaćaju poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te olakšanje gospodarske i socijalne modernizacije u svrhu poboljšanja životnog standarda stanovnika Kube;

9.  prima na znanje trud koji je Kuba uložila kako bi u svoje nacionalno zakonodavstvo uvrstila temeljna načela ljudskih i radničkih prava Ujedinjenih naroda te apelira na Kubu da ratificira preostale konvencije Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava, točnije Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te Fakultativni protokol Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; prima na znanje rad kubanskog Nacionalnog centra za spolni odgoj; poziva kubansku vladu da nastavi ulagati trud u cilju okončanja svih vrsta diskriminacije i marginalizacije usmjerenih protiv zajednice LGBTI;

10.  apelira na kubansku vladu da uskladi svoju politiku u području ljudskih prava s međunarodnim normama utvrđenim u poveljama, deklaracijama i međunarodnim instrumentima kojih je Kuba potpisnica; ustraje u tome da se progonom i zatvaranjem bilo koje osobe zbog njezinih ideala i mirne političke aktivnosti krše odredbe utvrđene u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima te stoga poziva na oslobađanje svih osoba zatvorenih pod takvim okolnostima;

11.  podsjeća da Sporazum sadrži odredbu o obustavi Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da se pobrinu za uspostavu redovite razmjene informacija s Parlamentom o provedbi Sporazuma, o ispunjenju zajedničkih obveza utvrđenih Sporazumom, a osobito o poštovanju svih odredbi spomenutih u ovoj rezoluciji i povezanih s ljudskim i radničkim pravima te pravima povezanim s okolišem; poziva ESVD, osobito putem Delegacije EU-a, da čini sve što je u njegovoj moći da pomno prati stanje u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda na Kubi tijekom provedbe Sporazuma te do o tome izvješćuje Parlament;

12.  ističe da bi Sporazum trebao doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta i socijalnih prava kubanskih građana, potvrđujući važnost sustavnog rada na promicanju vrijednosti demokracije i ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja;

13.  pozdravlja činjenicu da se u Sporazumu civilno društvo izričito navodi kao jedan od aktera suradnje; izražava duboku solidarnost sa stanovništvom Kube i potporu napretku prema demokraciji i poštovanju i promicanju temeljnih sloboda; potiče obje stranke Sporazuma da promiču aktivnu ulogu kubanskog civilnog društva tijekom provedbene faze Sporazuma;

14.  podsjeća na važnu ulogu kubanskog civilnog društva u gospodarskom i demokratskom razvoju zemlje; naglašava da civilno društvo treba imati vodeću ulogu u svim područjima Sporazuma, uključujući u dijelu povezanom s razvojnom pomoći; podsjeća na potporu koju je Parlament preko Nagrade Saharov pružio kubanskom civilnom društvu u njegovoj ulozi promicanja ljudskih prava i demokracije na Kubi;

15.  podsjeća na to da je razina internetske povezivosti na Kubi među najnižima u svijetu te da je pristup internetu vrlo skup, a sadržaj i dalje ograničen; pozdravlja činjenicu da sve više Kubanaca dobiva pristup internetu, no smatra da bi vlada trebala poduzeti daljnje korake za poticanje necenzuriranog pristupa i poboljšanje digitalnih prava stanovništva;

16.  poziva ESVD da u odgovarajućim intervalima i u skladu sa sustavom koordinacije predviđenim Sporazumom obavještava Parlament o tijeku provedbe Sporazuma i o njegovoj primjeni;

17.  prima na znanje normalizaciju odnosa između Kube i Sjedinjenih Američkih Država, postignutu ponovnom uspostavom diplomatskih odnosa 2015. godine i potiče daljnja nastojanja u tom pogledu;

18.  ponavlja svoje tradicionalno načelo protivljenja zakonima i mjerama s izvanteritorijalnim učinkom, koje dijele ostale europske institucije i koje je potvrđeno u brojnim prigodama, jer se njima šteti kubanskom stanovništvu i normalnom poslovanju europskih poduzeća;

19.  uviđa da Sporazum može doprinijeti procesima reforme, prilagodbe i modernizacije koji su na Kubi već predloženi, osobito u pogledu diversifikacije međunarodnih partnera Kube i uspostave općeg okvira za politički i gospodarski razvoj; ističe da bi jače političke i gospodarske veze s Kubom mogle pomoći u napretku političkih reformi u toj zemlji u skladu s težnjama kubanskog naroda; poziva europske institucije i države članice da pomognu ekonomskoj i političkoj tranziciji na Kubi i da pritom potiču razvoj prema demokratskim i izbornim standardima kojima se poštuju temeljna prava svih njezinih građana; podržava korištenje različitih instrumenata vanjske politike EU-a, a posebno EIDHR-a, u cilju jačanja dijaloga EU-a s kubanskim civilnim društvom i onima koji podržavaju mirnu tranziciju na Kubi;

20.  napominje da je Sporazum o političkom dijalogu i suradnji prvi sporazum između EU-a i Kube, zbog čega predstavlja novi pravni okvir za njihove odnose te sadržava poglavlje o trgovini i trgovinskoj suradnji u cilju stvaranja predvidljivijeg i transparentnijeg okruženja za lokalne i europske gospodarske subjekte;

21.  ističe da stupom trgovine i trgovinske suradnje Sporazuma nisu predviđene trgovinske povlastice za Kubu; podsjeća da su tim stupom pokriveni carinska suradnja, olakšavanje trgovine, intelektualno vlasništvo, sanitarne i fitosanitarne mjere, tehničke prepreke u trgovini, tradicionalni i obrtnički proizvodi, trgovina i održivi razvoj, suradnja u zaštiti trgovine, pravila o podrijetlu i ulaganja;

22.  napominje da se Sporazumom pruža platforma za širenje bilateralnih trgovinskih i investicijskih odnosa te uspostavu konvencionalnih temelja za trgovinske i gospodarske odnose između EU-a i Kube;

23.  podržava dugotrajnu praksu koja podrazumijeva da se odredbe politički važnih sporazuma koje se odnose na trgovinu i ulaganja privremeno ne primjenjuju sve dok Parlament ne da svoju suglasnost, što je potvrdila i povjerenica Cecilia Malmström na svojem saslušanju 29. rujna 2014.; poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da nastave i prošire tu praksu na sve međunarodne sporazume koji se odnose na vanjsko djelovanje EU-a u području trgovine, kao što je riječ kod Sporazuma;

24.  smatra da će Sporazum služiti promicanju dijaloga i gospodarske suradnje, lakšoj uspostavi predvidljive i transparentne poduzetničke klime te razvoju snažnijeg i stabilnijeg okvira u budućnosti, čime će se osigurati da Kubanci mogu sudjelovati u ulaganjima zajedno s poduzećima i pojedincima iz EU-a;

25.  osim toga, poziva i europska poduzeća koja posluju na Kubi, posebice ona koja imaju kredite ili primaju bilo kakvu javnu financijsku pomoć, da primjenjuju iste radne i etičke standarde koje su dužna primjenjivati u svojim zemljama podrijetla;

26.  pozdravlja činjenicu da je Kuba ratificirala svih osam temeljnih konvencija MOR-a i traži preuzimanje obveze njihove brze provedbe; odlučno poziva Kubu i sve zemlje s kojima Kuba ima sporazume ili o njima pregovara da ratificiraju i poštuju propise MOR-a i Program za dostojanstven rad te da zabrane sve oblike iskorištavanja radnika; napominje da postoje područja u kojima su socijalna i radnička prava dovedena u pitanje, primjerice praksa zapošljavanja u kubanskim poduzećima koja su u državnom vlasništvu i praksa zapljene plaća u sektoru turizma; u tom kontekstu ističe da svi radnici moraju imati temeljna radnička prava i odgovarajuću socijalnu zaštitu u skladu s konvencijama MOR-a te poziva obje stranke da na tome rade u skladu s člankom 38. Sporazuma;

27.  napominje da je EU glavni izvozni i drugi najveći trgovinski partner Kube te njezin najveći strani ulagač; ističe da vanjskotrgovinska politika EU-a ne predviđa trgovinske povlastice za Kubu te da se carinske stope EU-a primjenjuju u skladu s objavom Svjetske trgovinske organizacije (WTO); podsjeća da je Kuba od siječnja 2014. izgubila svoje trgovinske povlastice za izvoz u EU zbog reforme Općeg sustava povlastica EU-a (OSP), s obzirom na to da je dosegla kategoriju zemlje s višim srednjim dohotkom te stoga više ne zadovoljava kriterije prihvatljivosti; nadalje, ističe da trgovina i dalje čini umjeren udio gospodarstva Kube te da izvoz i uvoz zajedno iznose 26,4 % BDP-a;

28.  predlaže da se istraži mogućnost da se Kuba u budućnosti uključi u Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i CARIFORUM-a, koji sadržava mnoga specifična i korisna poglavlja o trgovinskoj suradnji te koji bi Kubi pružio mogućnost za daljnju regionalnu integraciju;

29.  napominje da je Kuba član WTO-a te stoga naglašava da je potrebno da poštuje temeljna načela WTO-a, kao što su olakšavanje trgovine, sporazumi u pogledu prepreka trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere i instrumenti za zaštitu trgovine;

30.  poziva Kubu da ratificira Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine koji je stupio na snagu u veljači 2017.; pozdravlja osnivanje Odbora za olakšavanje trgovine u toj zemlji te u tom kontekstu traži od Komisije i ESVD-a da pružaju tehničku podršku;

31.  ističe da je carinska suradnja ključno područje u kojemu je potreban razvoj radi rješavanja važnih izazova kao što su, među ostalim, sigurnost granica, javno zdravstvo, zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, borba protiv krivotvorene robe i borba protiv terorizma; poziva Komisiju i ESVD da pruže tehničku i financijsku pomoć te da zajedničkim sporazumom uspostave bilateralne instrumente koji će pomoći Kubi u provedbi mjera za olakšavanje trgovine i informacijskih usluga;

32.  naglašava da je potrebno da izvoz iz Kube bude raznovrsniji, izvan okvira tradicionalnih proizvoda, i traži od Komisije da uspostavi ad hoc službe za trgovinu u cilju razmjene najboljih praksi i pružanja potrebnog znanja kubanskim izvoznicima o tome kako unaprijediti pristup robe na tržištu EU-a;

33.  pozdravlja ulogu Svjetske carinske organizacije u pružanju strateške podrške Carinskoj upravi Republike Kube (Aduanas General de la República) u okviru programa Mercator kako bi se procijenila spremnost za provedbu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine; ističe da je važno da Carinska uprava Republike Kube aktivno provodi Sporazum o olakšavanju trgovine i traži od Komisije da pomogne Kubi u tom procesu;

34.  prima na znanje mjere koje su kubanske vlasti poduzele u cilju poticanja slobodnog poduzetništva i ekonomske liberalizacije; ističe važnost postupnog osnaživanja privatnog sektora; ističe činjenicu da će razvoj snažnih inozemnih ulaganja u cilju poboljšanja fizičke i tehnološke infrastrukture zemlje te izgradnje konkurentnog sustava proizvodnje na Kubi iziskivati dodatne ekonomske i financijske mjere s propisima kojima se zemlji pružaju pravna sigurnost, među ostalim putem neovisnih, transparentnih i nepristranih institucija, te gospodarska stabilnost; ističe da bi se Kuba mogla osloniti na iskustvo država članica EU-a u tom pogledu;

35.  traži da se Kuba uvrsti među zemlje obuhvaćene mandatom EIB-a za vanjsko kreditiranje u mjeri u kojoj ispunjava zahtjeve koje postavlja EIB;

36.  sa zadovoljstvom dočekuje odredbe Sporazuma koje se odnose na održivi gospodarski i društveni razvoj te razvoj u području okoliša na Kubi, osobito preuzete obveze u pogledu rada na ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030. i s njime povezanih ciljeva održivog razvoja, imajući u vidu Program djelovanja iz Addis Abebe o financiranju za razvoj; poziva obje stranke da nakon ratifikacije Sporazuma što prije uspostave dijalog posvećen provedbi Programa održivog razvoja do 2030.;

37.  podsjeća da su diplomatski odnosi između EU-a i Kube uspostavljeni 1988., da je Kuba primatelj razvojne i humanitarne pomoći EU-a od 1984. i da trenutačno u okviru Uredbe o Instrumentu razvojne suradnje za razdoblje od 2014. – 2020. prima pomoć od EU-a u visini od 50 milijuna EUR;

38.  podsjeća da će se Sporazumom olakšati sudjelovanje Kube u programima EU-a te poboljšati provedba višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje od 2014. – 2020. kako bi se pružila potpora provedbi strategije za gospodarsku i socijalnu modernizaciju koju je donijela kubanska vlada;

39.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je Kuba, kao zemlja koju Odbor za razvojnu pomoć OECD-a klasificira kao zemlju s višim srednjim dohotkom, izložena riziku postupnog ukidanja razvojne pomoći koju prima u okviru Instrumenta razvojne suradnje; smatra da činjenica da je riječ o otočnoj zemlji u razvoju, uz gospodarsko stanje s kojim je suočena, pogoršano negativnim utjecajem jednostranih prisilnih mjera, opravdava donošenje mjera kojima bi se omogućio nastavak pružanja pomoći Unije Kubi te da bi to trebalo posebno uzeti u obzir u okviru sljedeće evaluacije na sredini razdoblja Uredbe o Instrumentu razvojne suradnje;

40.  podržava činjenicu da su obje stranke potvrdile da sve razvijene zemlje trebaju izdvajati 0,7 % svojeg bruto nacionalnog dohotka za službenu razvojnu pomoć te da sva gospodarstva u usponu i zemlje s višim srednjim dohotkom trebaju postaviti za cilj povećanje doprinosa za međunarodno javno financiranje;

41.  pozdravlja promicanje rodne perspektive u svim relevantnim područjima suradnje, uključujući održivi razvoj;

42.  uviđa i pozdravlja važnu ulogu koju Kuba ima u okvirima suradnje jug – jug, obveze koje je preuzela i njezinu međunarodnu solidarnost koju pokazuje slanjem humanitarne pomoći, ponajprije u području zdravstva i obrazovanja;

43.  napominje da Sporazum pruža priliku Kubi da bude uključenija u programe EU-a i da ima veći pristup njima, uključujući Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. i Erasmus+, program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, kojima bi se potaknule akademske i međuljudske razmjene;

44.  napominje da će Sporazum postati i instrument kojim se na multilateralnim forumima promiču zajednička rješenja za globalne izazove kao što su migracije, borba protiv terorizma i klimatske promjene;

45.  potvrđuje svoju odluku o slanju službenog izaslanstva Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta na Kubu; poziva kubanske vlasti da izaslanstvima EP-a omoguće ulazak i pristup sugovornicima;

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Kube.

(1) SL L 322, 12.12.1996., str. 1.
(2) SL L 337 I, 13.12.2016., str. 41.
(3) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0296.
(4) SL C 201 E, 18.8.2005., str. 83.
(5) SL C 288 E, 25.11.2006., str. 81.
(6) SL C 146 E, 12.6.2008., str. 377.
(7) SL C 349 E, 22.12.2010., str. 82.

Pravna napomena