Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2142(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0252/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0252/2017

Rasprave :

PV 11/09/2017 - 26
CRE 11/09/2017 - 26

Glasovanja :

PV 12/09/2017 - 7.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0324

Usvojeni tekstovi
PDF 384kWORD 64k
Utorak, 12. rujna 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu kao dio europske strategije cjeloživotnog učenja
P8_TA(2017)0324A8-0252/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2017. o daljnjem akademskom obrazovanju i obrazovanju na daljinu kao dijelu europske strategije cjeloživotnog učenja (2016/2142(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 8., 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–   uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezin članak 14.,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju iz Kopenhagena od 30. studenoga 2002. o pojačanoj suradnji u pogledu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na europskoj razini,

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”)(1),

–   uzimajući u obzir Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2012. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno „Obrazovanje i osposobljavanje u pametnoj, održivoj i uključivoj Europi”(2),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika,

–   uzimajući u obzir Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.): „Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja”(3),

–   uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 20. prosinca 2011. o obnovljenom Europskom programu za obrazovanje odraslih(4),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. studenoga 2012. naslovljenu „Promišljanje obrazovnih aktivnosti: Ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” (COM(2012)0669),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. veljače 2014. o ulaganju u obrazovanje i osposobljavanje, kao odgovor na „Promišljanje obrazovnih aktivnosti: ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” te na „Godišnju analizu rasta 2013.”(5),

–   uzimajući u obzir Odluku br. 1720/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o uspostavljanju programa djelovanja u području cjeloživotnog učenja(6),

–   uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je EU ratificirao 2010.,

–   uzimajući u obzir Preporuku 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje(7),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2010. o obrazovanju za održivi razvoj(8),

–   uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja(9),

–   uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje(10) (EQF-LLL),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o osiguranju kvalitete za potporu obrazovanju i osposobljavanju(11),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju(12),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2016. o daljnjem postupanju u vezi sa strateškim okvirom za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.)(13),

–   uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija – „Otvaranje obrazovanja” od 31. siječnja 2014.(14),

–  uzimajući u obzir istraživanje Komisije na temu „Obrazovanje i osposobljavanje 2020.: poboljšanje politike povezane s obrazovanjem odraslih u Europi i pružanja takvog obrazovanja(15),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize(16),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Europskom paktu za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020.(17),

–   uzimajući u obzir nacrt zaključaka Vijeća o unapređenju vještina žena i muškaraca na tržištu rada EU-a od 20. veljače 2017.(18),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. studenoga 2011. o obnovljenom Europskom programu za obrazovanje odraslih,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i stajalište u obliku amandmana Odbora za ženska prava i jednakost spolova (A8-0252/2017),

A.  budući da se naši obrazovni sustavi zbog digitalne preobrazbe suočavaju s ozbiljnim izazovima koji utječu na procese podučavanja i učenja te na potrebu da se potakne sposobnost za socijalnu uključenost i građansko sudjelovanje kao i osobni razvoj te da se ojačaju europske demokratske vrijednosti i tolerancija u cilju poticanja slobodoumnog razmišljanja i sprečavanja svih vrsta netolerancije; budući da su digitalno osnaživanje i samopouzdanje ključan preduvjet za izgradnju snažnih društava i za podupiranje jedinstva i procesa integracija unutar EU-a;

B.  budući da treba ojačati europsku strategiju cjeloživotnog učenja; budući da bi svaka osoba u svakoj fazi života trebala imati na raspolaganju mogućnost cjeloživotnog učenja kako bi mogla steći znanje i vještine koji su joj potrebni za osobni razvoj i profesionalni napredak; budući da je cjeloživotno učenje u formalnom, neformalnom i informalnom kontekstu, kojim se promiču aktivno građanstvo i zapošljivost, ključan aspekt obrazovanja na koji te promjene utječu;

C.  budući da je potrebno uložiti dodatne napore u poboljšanje sinergija između obrazovanja i zapošljavanja, kako olakšavanjem ulaska na tržište rada tako i omogućujući pojedincima da tijekom karijera stalno unaprjeđuju svoje vještine ili uče nove vještine; budući da države članice moraju pronaći načine za zaštitu ili promicanje dugoročnijeg ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije;

D.  budući da daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu u velikoj mjeri doprinose osobnom razvoju pojedinca i stvaranju ljudskog kapitala te bi ih trebalo obuhvatiti europskom strategijom cjeloživotnog učenja;

E.  budući da daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu imaju sve važniju ulogu u olakšavanju prilagodbe radnika da gospodarske i tehnološke promjene tijekom profesionalnog života; budući da će do 2025. godine za 49 % svih slobodnih radnih mjesta u EU-u (uključujući i nova radna mjesta i zamjene) biti potrebna visoka razina kvalifikacije, za 40 % srednja razina kvalifikacije, a za samo 11 % niska razina ili nikakve kvalifikacije;

F.  budući da su daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu važni alati za pružanje fleksibilnih i personaliziranih mogućnosti obrazovanja za sve bez diskriminacije(19); u tom pogledu naglašava da je važno zajamčiti strategije za olakšavanje pristupa;

G.  budući da daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu te upotreba novih tehnologija mogu pomoći da se djevojčice, djevojke i žene upoznaju s novim profesionalnim mogućnostima, prije svega u područjima u kojima su nedovoljno zastupljene; budući da, unatoč tome što više žena završava srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, treba povećati zastupljenost žena i u strukovnom obrazovanju i u sektorima povezanim sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom;

H.  budući da je u kontekstu daljnjeg akademskog obrazovanja obrazovanje na daljinu jedan od mogućih pristupa jer zahvaljujući svojoj fleksibilnosti pruža posebnu mogućnost za ostvarivanje ravnoteže između studija te poslovnog i privatnog života;

I.  budući da se obrazovanje na daljinu(20) odnosi na organizacijski oblik podučavanja koji pruža visoku razinu fleksibilnosti u učenju s pomoću digitalnih tehnologija, koji ne predstavlja zamjenu za obrazovanje u obrazovnim ustanovama, već alternativu za osobe koje nisu u mogućnosti sudjelovati u takvoj vrsti obrazovanja;

J.  budući da se obrazovanje na daljinu odnosi na metodu podučavanja koja nudi fleksibilnost u učenju s pomoću novih tehnologija, ne kao zamjena za obrazovanje u obrazovnim ustanovama, već kao alternativa za osobe koje nisu u mogućnosti sudjelovati u takvoj vrsti obrazovanja i za radnike koji se žele obrazovati uz rad; budući da bi se, stoga, digitalizacija mogla koristiti kao sredstvo za pružanje novih načina pristupa visokom obrazovanju;

K.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo EU-a sadržano u Ugovorima te jedan od ciljeva i zadataka Unije; budući da ravnopravnost u obrazovanju ženama pruža nove mogućnosti te doprinosi socijalnom, kulturnom i gospodarskom razvoju društva; budući da je obrazovanje ključan alat za suzbijanje rodnih stereotipa;

L.  budući da je prosječna stopa zaposlenosti žena izravno povezana s njihovom razinom obrazovanja, tako da je kod visokoobrazovanih žena u dobi od 25 do 49 godina stopa zaposlenosti za više od 20% viša nego kod žena koje imaju samo predškolsko, osnovnoškolsko ili niže srednje obrazovanje;

M.  budući da obrazovanje na daljinu može pozitivno utjecati na digitalne vještine; budući da bi se ulaskom većeg broja žena u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija potaklo tržište na kojem se očekuje manjak radne snage i na kojem bi jednako sudjelovanje žena dovelo do godišnje dobiti od oko 9 milijardi EUR u BDP-u EU-a; budući da su žene u programima studija informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dalje veoma podzastupljene te čine samo oko 20 % osoba s diplomom u tom području, dok samo 3 % sveučilišno obrazovanih žena ima diplomu iz tog područja;

N.  budući da programi na daljinu dopiru do znatnog broja žena u društvima u kojima žene nemaju jednake mogućnosti za sudjelovanje u konvencionalnim oblicima obrazovanja i osposobljavanja jer još uvijek troše više vremena od muškaraca na neplaćene kućanske poslove i obiteljsku skrb; budući da im takvi tečajevi omogućavaju fleksibilnost zahvaljujući kojoj mogu ostvariti ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života te da je obrazovanje na daljinu namijenjeno prije svega netradicionalnim kategorijama studenata;

O.  budući da je daljnje akademsko obrazovanje jedan od prioritetnih zadataka javnih službi visokog obrazovanja i da se odnosi na kolegije u akademskim ustanovama koje se može stjecati usporedno s radom na puno radno vrijeme, kojima se obično nadograđuje profesionalno iskustvo i za koje je najčešće potrebna sveučilišna diploma;

P.  budući da je prilagodba na sve brže gospodarske i tehnološke promjene velik izazov za sve stariju radnu snagu i da će odgovor na taj izazov biti jedan od ključnih načina za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva EU-a;

Q.  budući da bi se priznavanjem prethodnog obrazovanja moglo unaprijediti cjeloživotno učenje i politike u području razvoja karijera;

R.  budući da omogućavanje slobodnog vremena za osobni razvoj i osposobljavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja koristi dobrobiti osoba, ali je pozitivno i za njihov doprinos društvu jer stječu preciznije definirane osobne i profesionalne vještine; budući da se akademskim obrazovanjem na daljinu pruža mogućnost fleksibilnih oblika učenja koji pomažu pri ostvarivanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života; budući da bi cjeloživotno sveučilišno učenje trebalo biti obuhvaćeno europskom strategijom digitalizacije;

S.  budući da digitalizacija omogućuje fleksibilnost i interaktivnost obrazovnog procesa te da je ključan čimbenik za razvoj daljnjeg akademskog obrazovanja i obrazovanja na daljinu;

T.  budući da tehnološke promjene zahtijevaju snažniju i kontinuiraniju povezanost između obrazovanja i zapošljavanja;

U.  budući da uobičajena sklonost akademskih ustanova da zadržavaju stare modele otežava reformu kurikuluma, pravila kojima se uređuju predavanja i ispiti te uvjeti za upis;

V.  budući da se daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu brzo razvijaju te da imaju velik potencijal u smislu gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta;

W.  budući da su još uvijek prisutne mnoge prepreke za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu(21);

Daljnje obrazovanje i obrazovanje na daljinu koje prati društvene i gospodarske promjene

1.  potvrđuje da internetsko i otvoreno obrazovanje mijenjaju način na koji se opskrbljuje sredstvima za obrazovanje i na koji se ono pruža i prima; u tom smislu ističe važnost otvorenih obrazovnih sadržaja kojima se svima jamči pristup obrazovanju i povećava zapošljivost tako što se podupire proces cjeloživotnog učenja;

2.  napominje da je mnogim obrazovnim ustanovama i ustanovama za osposobljavanje teško na odgovarajući način reagirati na duboke i složene promjene koje se odvijaju u našim društvima i gospodarstvima te da za to moraju uvesti promjene u pogledu upravljanja, organizacijskih struktura i načina rada; ističe da se da novim, fleksibilnim i pristupačnim oblicima cjeloživotnog učenja, prikladnim za pojedince svih dobi, mogu uspješno riješiti neki od tih izazova kao što su socijalna isključenost, rano napuštanje školovanja i neusklađenost vještina;

3.  uviđa da su digitalizacija i uspostava obrazovnih platformi za suradnju i razmjenu najboljih praksi ključne za hvatanje u koštac s tim izazovima;

4.  poziva Komisiju i države članice da u okviru nacionalnih strategija za stjecanje digitalnih vještina poduzmu više napora u cilju rješavanja problema postojećeg tehnološkog jaza između dobro i slabo opremljenih obrazovnih ustanova;

5.  ističe da su cjeloživotne mjere učenja ključne da bi žene stekle vještine koje im mogu omogućiti da se vrate u radni odnos ili da poboljšaju svoje zaposlenje, prihode i uvjete rada; ističe potrebu za daljnjim poboljšanjima u pogledu zastupljenosti žena na visokim znanstvenim razinama i mogućnosti njihova pristupa tim razinama;

6.  ističe važnost obrazovanja u suzbijanju rodnih stereotipa; stoga poziva Komisiju da potiče inicijative kojima se podupiru provedba stručnih programa obrazovanja na daljinu za žene, uključivanje višeg obrazovanja u područja znanosti, tehnologije i informacijskih tehnologija, razvijanje programa osposobljavanja povezanih s ravnopravnošću spolova za obrazovne stručnjake i sprečavanje da se stereotipi prenose u okviru nastavnog programa i pedagoških materijala;

7.  ističe da akademske ustanove moraju pripremati građane za društvo znanja i gospodarstva koja se stalno mijenjaju, pružiti im sposobnost za samostalno učenje i poduzetnički duh te transverzalne vještine, kao što su sposobnost rješavanja problema i prilagodljivost, kako bi mogli pronaći vlastiti put i doseći svoj puni potencijal;

8.  ističe i da akademske institucije imaju važnu ulogu u jačanju aktivnog građanstva te moraju pružati studentima transverzalne vještine kao što su građanske i socijalne kompetencije i građanski odgoj;

9.  uviđa da se pristupom obrazovanju usmjerenim na učenike smanjuje stopa napuštanja školovanja i omogućuje učenicima da ostvare svoj puni potencijal(22); u tom pogledu ističe važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja za sve;

10.  prepoznaje potencijal razmjene znanja kad je riječ o poboljšanju aktivnog sudjelovanja i međunarodnog razumijevanja građana u društvima koja se stalno mijenjaju;

11.  uviđa potrebu da se poboljša bliska suradnja obrazovnih ustanova i ustanova za osposobljavanje s lokalnim zajednicama i gospodarstvima; dodatno ističe potrebu za jačom sinergijom među ustanovama za formalno, neformalno i informalno obrazovanje kako bi se poboljšale mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve;

12.  smatra da pristup prilikama za učenje i osposobljavanje treba biti pravo svih ljudi u svim životnim fazama kako bi stekli transverzalne vještine kao što su matematičke vještine, digitalna i medijska pismenost, kritičko razmišljanje, socijalne vještine i odgovarajuće životne vještine u cilju bolje prilagodbe budućnosti;

13.  ističe potrebu da se provede prilagođena potpora za osobe koje uče na radnom mjestu, naučnike i zaposlenike kako bi se zajamčila uključenost svih pojedinaca na tržište rada; smatra da je od ključne važnosti da se u proces poučavanja i učenja uvedu nove tehnologije kako bi ljudi stekli odgovarajuće vještine, kompetencije i znanje zahvaljujući kojima će se moći koristiti digitalnim tehnologijama na inovativan i kreativan način;

14.  poziva na bolje uključivanje građana na tržište rada i zadržavanje radnika uz poboljšanje njihovih vještina daljnjim akademskim obrazovanjem i obrazovanjem na daljinu te strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem; ističe da je potrebno strukovno obrazovanje i osposobljavanje učiniti privlačnijim te mladima i njihovim obiteljima osigurati pristup informacijama o mogućnostima u tom području; s time u vezi podsjeća da cilj mobilnosti u učenju u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u programu Erasmus+ nije ni izbliza ostvaren te da mu treba posvetiti dodatnu pažnju;

15.  naglašava važnost programa Erasmus+ i Obzor 2020. za unaprjeđenje cjeloživotnog učenja; stoga poziva države članice da u potpunosti istraže potencijal tih programa i naglašava da bi trebali postojati programi prilagođeni daljnjem akademskom obrazovanju usmjereni na stvarne potrebe na tržištu rada;

16.  uviđa da je pristup uključivom kvalitetnom obrazovanju od vitalne važnosti i da je stoga potrebno poduprijeti otvoreno učenje i učenje na daljinu kako bi se odgovorilo na posebne potrebe osoba do kojih tradicionalni obrazovni sustavi ne dopiru, prije svega kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju; poziva države članice da usmjere ulaganja u tu svrhu;

Važnost kvalitete i fleksibilnosti u obrazovanju

17.  smatra da je stalno poboljšavanje kvalitete i formalnog i neformalnog obrazovanja ključno za rad EU-a na osiguravanju socijalne kohezije, konkurentnosti i održivog rasta;

18.  naglašava da poduzeća, kako bi ostala konkurentna i pružila i niskokvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima najbolje šanse za uspjeh, trebaju u suradnji s obrazovnim ustanovama i ustanovama za osposobljavanje nuditi osposobljavanje i obrazovanje usmjereno na karijeru tijekom cijelog razdoblja profesionalnog života radnika;

19.  naglašava posebnu važnost kvalitetnih metoda prenošenja znanja i vještina za rezultate obrazovanja; naglašava da je potrebno podupirati profesionalni razvoj i kontinuirano unapređivanje vještina nastavnog osoblja i ulagati u njih; u tom kontekstu ističe potrebu da se zajamče visoki standardi u obrazovanju na daljinu i važnost razvoja novih modela učenja i podučavanja u okviru inovacijskog procesa i postupne digitalizacije obrazovanja; u tom smislu uviđa i da su odgovarajuća infrastruktura i resursi ključni elementi za poboljšanje kvalitete podučavanja;

20.  napominje da je za to potrebno vrednovati i cijeniti učitelje i omogućiti im atraktivne plaće i radne uvjete te bolji pristup daljnjem osposobljavanju u radnom vremenu, osobito u području digitalne didaktike;

21.  poziva sveučilišta da se sve više usmjeravaju na obrazovanje na daljinu te da ga prošire i na besplatne kratkoročne stručne tečajeve;

22.  ističe da bi polaznicima obrazovnih tečajeva na daljinu trebalo zajamčiti komunikaciju s nastavnicima kao i mogućnost da nastavnici ocijene njihov napredak kako bi se osiguralo da tijekom obrazovanja primaju odgovarajuću potporu, usmjeravanje i poticaje;

23.  uviđa da fleksibilni formati učenja kao što su učenje na daljinu i kombinirano učenje zaposlenim osobama omogućavaju da postignu ravnotežu između poslovnog života i/ili obrazovanja i privatnog života;

24.  prepoznaje ključnu ulogu obrazovanja na daljinu za osobe koje zbog fizičkih poteškoća nisu u mogućnosti prisustvovati nastavi u obrazovnim ustanovama;

25.  promiče ideju prilagođenog učenja i tečajeva namijenjenih osobama koje žele započeti sveučilišno obrazovanje, a potrebne su im daljnje kvalifikacije da bi zadovoljile uvjete za upis;

26.  podsjeća da je potrebno težiti fleksibilnijem i personaliziranom pristupu razvoju karijere i cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju tijekom osobnih karijera pojedinaca; prepoznaje ulogu koju u tome mogu primarno imati javni, ali i privatni dionici, pri čemu shvaća da usmjeravanje i savjetovanje kojima se uzimaju u obzir potrebe i sklonosti pojedinaca i stavlja naglasak na vrednovanje i proširenje njihovih vještina već u ranoj fazi moraju biti osnovni elementi politika obrazovanja i stjecanja vještina;

27.  naglašava važnost interaktivnosti u poboljšanju kvalitete obrazovanja na daljinu uporabom modernih komunikacijskih metoda koje omogućuju praktične vježbe, sudjelovanje učenika u nastavnom procesu i razvoj komunikacijskih vještina;

28.  promiče ideju da se zajamči pristup cjeloživotnom učenju, prije svega u cilju olakšavanja ponovnog ulaska na tržište rada, među ostalim i za žene i njegovateljice;

29.  ističe potrebu za stalnim praćenjem obrazovanja na daljinu u okviru trenutačne modernizacije nastavnih metoda i alata;

30.  ističe potrebu da mladi razviju vještine samostalnog učenja (uključujući organizaciju rada, obradu informacija, kritičko razmišljanje i motivaciju) tako da se u budućnosti mogu učinkovito koristiti naprednim tehnologijama za razvijanje vještina putem obrazovanja na daljinu;

Daljnje obrazovanje i obrazovanje na daljinu kao sredstvo za razvoj za sveučilišta

31.  uviđa da se daljnjim akademskim obrazovanjem i obrazovanjem na daljinu stvaraju prilike za razvoj visokoškolskih ustanova u smislu proširenja područja kompetencija i diversifikacije programa koje nude, čime se usmjeravaju na nove ciljane skupine i diversificiraju prihode, pri čemu treba imati na umu da su troškovi obrazovanja na daljinu niži od troškova obrazovanja u obrazovnim ustanovama;

32.  uviđa da se obrazovanjem na daljinu potiče razvoj interdisciplinarnih područja i pohađanje međunarodnih studija;

33.  poziva sveučilišta da se više posvete pružanju obrazovanja na daljinu;

34.  prepoznaje ulogu strategije pametne specijalizacije (RIS3) u razvoju ključnih regionalnih potencijala koji se temelje na potrebama tržišta rada;

Tehnološki izazovi

35.  prepoznaje potrebu da se održi korak s brzim tehnološkim promjenama, posebno kad je riječ o obrazovanju na daljinu, te smatra da se ne smije podcijeniti značaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao ni ovisnost o njima; smatra da su informacijske i komunikacijske tehnologije sredstvo s pomoću kojeg bi se glavni obrazovni i razvojni izazovi mogli riješiti na optimalan i ekonomičan način; mišljenja je da bi napore u tom području trebalo popratiti velikim ulaganjima u obrazovanje, među ostalim uporabom Europskog socijalnog fonda, u cilju razvoja digitalnih vještina i medijske pismenosti na svim razinama;

36.  sa žaljenjem primjećuje da je nedostatna informatička pismenost danas velik problem i među nastavnicima i među učenicima; ponovno ističe važnost tehnološke osposobljenosti za iskorištavanje potencijala učenja na daljinu i olakšavanje provedbe novih metoda podučavanja i učenja;

37.  ističe da je potrebno riješiti problem digitalnog jaza i osigurati jednake mogućnosti da bi se omogućio pristup digitalnim tehnologijama, kao i problem kompetencija, stavova i motivacija koji su potrebni za značajnu digitalnu uključenost;

38.  ističe činjenicu da samo jednu četvrtinu učenika u Europi podučavaju nastavnici koji se suvereno služe digitalnim tehnologijama, što predstavlja veliku prepreku za širenje novih metoda podučavanja; stoga poziva države članice da pružaju veću potporu za školovanje i mogućnosti unaprjeđivanja vještina, među ostalim putem osposobljavanja u području informatičke i medijske pismenosti te cjeloživotnim prilikama u pogledu razvoja karijere za nastavnike;

39.  naglašava potrebu za ulaganjem u profesionalni razvoj nastavnika u svim obrazovnim sektorima i podupiranjem tog razvoja te za uspostavom službi za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje;

40.  priznaje važnost novih digitalnih platformi u obrazovanju, ali istodobno ističe pitanja sigurnosti i privatnosti s kojima se suočavaju i akademske ustanove i studenti;

41.  ističe važnost vještina u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike i ponovno izražava žaljenje zbog rodne neravnopravnosti u tom području;

Financijski izazovi

42.  uviđa potrebu za prikladnim financiranjem kvalitetnog obrazovanja i učenja prilagođenog potrebama; ističe da se obrazovanjem na daljinu može pružiti visokokvalitetno obrazovanje usmjereno na polaznike uz niže troškove; naglašava važnost veće financijske i praktične uključenosti industrije i poduzeća u strukovno osposobljavanje;

43.  naglašava potrebu da se troškovi u području obrazovanja prepoznaju kao dugoročno ulaganje koje donosi trajnu korist;

44.  smatra da troškovi ne smiju predstavljati prepreku za upis i sudjelovanje u obrazovanju, ali istodobno uviđa probleme koji vode do visokih troškova kao i nemogućnost građana da plaćaju školarine u nekim državama članicama; stoga potiče Komisiju i države članice da pružaju veću podršku učenju na daljinu kao kvalitetnoj, pristupačnoj, fleksibilnoj i personaliziranoj mogućnosti obrazovanja te da ga s obzirom na te prednosti više promiču;

Izazovi u vezi s regulatornim okvirom

45.  uzima u obzir razlike u regulatornim okvirima za tradicionalno strukovno osposobljavanje, daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu; ističe da bi se obrazovanje na daljinu trebalo priznavati u skladu s istim pravilima kao obrazovanje u obrazovnim institucijama, uz odgovarajuću prilagodbu relevantnih pokazatelja i kriterija;

46.  uviđa važnost aktivnog upravljanja i sudjelovanja dionika;

47.  prepoznaje važnost osiguravanja kvalitete učenja na daljinu i priznavanja rezultata takvog učenja;

48.  podsjeća na to da su mnogi postojeći europski instrumenti za transparentnost, kao što su Europski kvalifikacijski okvir i Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju razvijeni odvojeno; uviđa da je, kako bi se pojedincima omogućilo da bolje mjere svoj napredak i ocijene prilike koje im stoje na raspolaganju te da na najbolji mogući način iskoriste obrazovanje stečeno u različitim kontekstima, potrebno to obrazovanje bolje koordinirati i podržati sustavima za osiguranje kvalitete i ugraditi u okvir nacionalnih kvalifikacija kako bi se izgradilo povjerenje diljem sektora te među akterima, uključujući poslodavce;

49.  uviđa stalnu važnost i kombiniranog i internetskog učenja, posebno u okviru obrazovanja i strukovnog osposobljavanja; ističe da kombiniranjem visokokvalitetnih digitalnih tehnologija i nastave u učionici polaznici ostvaruju bolje rezultate te stoga potiče Komisiju i države članice da u većoj mjeri podupiru i promiču kombinirano učenje;

50.  poziva Komisiju da ojača europsku strategiju cjeloživotnog učenja i da u nju uključi daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu u cilju promicanja prilagodbe sve starije radne snage na gospodarske i tehnološke promjene; nadalje, poziva Komisiju da razmotri mogućnost da se u okviru postojećih i budućih programa izdvoji više financijskih sredstava za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu;

51.  uviđa potrebu za sveobuhvatnim multisektorskim i multidisciplinarnim pristupom obrazovanju i osposobljavanju, uključujući cjeloživotno učenje, kao i potrebu za transsektorskom suradnjom u području oblikovanja i provedbe obrazovne politike;

Preporuke na europskoj razini

52.  ističe da je potrebno poticati suradnju i razmjenu dobre prakse među obrazovnim sustavima; nadalje, potiče nacionalne agencije za osiguranje kvalitete na razmjenjivanje dobrih praksi kad je riječ o razvoju kriterija za priznavanje novih načina podučavanja i učenja;

53.  poziva na reviziju Europskog kvalifikacijskog okvira u cilju promicanja usporedivosti kvalifikacija među državama koje u njemu sudjeluju i drugih država, posebice susjednih država i država s dobrim kvalifikacijskim okvirima te u cilju boljeg razumijevanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu i usmjeravanja osoba migrantskog porijekla i izbjeglica na cjeloživotno učenje i zapošljavanje;

54.  poziva Komisiju da znatno pojača podršku za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu preko programa Erasmus + promicanjem razvoja europskih mreža i olakšavanjem razmjene dobrih praksi, pokretanjem projekata koji uključuju institucije sa sjedištima u nekoliko država članica te većom pristupačnošću za studente iz drugih europskih i trećih zemalja;

55.  preporučuje izradu jedinstvene internetske platforme prilagođene korisnicima na kojoj obrazovni stručnjaci i učenici mogu doprinositi razmjeni najboljih praksi;

56.  poziva Komisiju da uspostavi sigurnu platformu za integrirano učenje koja bi bila osmišljena za europske obrazovne ustanove i koja bi im se ponudila besplatno, potičući tako upotrebu e-učenja diljem EU-a;

57.  priznaje potrebu da se dodatno razviju elektroničke platforme eTwinning i School Education Gateway u svrhu potpore konstruktivnim razmjenama između nastavnika i ostalih stručnjaka;

58.  potiče uspostavu snažnijih veza između kontinuiranog daljnjeg akademskog obrazovanja (koje nije usmjereno isključivo na istraživanje) i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za stjecanje vještina kao i mjere kojima će se zajamčiti da se u svakom trenutku može prijaviti za obje vrste obrazovanja odnosno da se one mogu u svakom trenutku pohađat;

59.  preporučuje da se napori u području cjeloživotnog učenja potvrde europskom strategijom digitalizacije i pripremom procjene učinka predloženih mjera s obzirom na spol;

60.  pozdravlja ambiciozan plan za uvođenje ultrabrzog interneta u osnovne i srednje škole te knjižnice do 2025. jer brža i bolja veza pruža velike mogućnosti za poboljšanje metoda podučavanja, promicanje istraživanja i razvoj kvalitetnih obrazovnih usluga na internetu; naglašava da uvođenje tih tehnologija stvara bolje prilike za učenje na daljinu, osobito u ruralnim područjima i najudaljenijim regijama; ističe činjenicu da će takve mogućnosti unaprijediti digitalne vještine i medijsku pismenost djece i učenika;

61.  naglašava da je prilagodba obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja ključna kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za stručnjacima s digitalnim vještinama u EU-u; naglašava da su potrebni daljnji napori za poboljšanje medijske pismenosti građana, posebno maloljetnika, kako bi se postiglo istinsko jedinstveno digitalno tržište u Europi;

62.  ističe da je važno ulagati više napora na europskoj razini kako bi se strategija cjeloživotnog učenja mogla primijeniti na sve te istovremeno ostvariti cilj pružanja niza mogućnosti za učenje u cilju osobnog razvoja i ispunjenja; potiče Komisiju i države članice da promiču cjeloživotno učenje i ulažu u njega, posebice u državama u kojima je stopa sudjelovanja ispod referentne vrijednosti od 15 %;

63.  poziva države članice da potiču suradnju i jačaju sinergiju među ustanovama za formalno, neformalno i informalno obrazovanje kako bi se doprlo do šire skupine osoba i kako bi se njihove specifične potrebe bolje uzele u obzir;

64.  preporučuje da nastavnici koji drže tečajeve učenja na daljinu prođu certificirano osposobljavanje;

Preporuke na razini država članica

65.  poziva države članice da osiguraju holistički pristup obrazovanju i studentima pruže autentične, raznolike i ravnopravne mogućnosti učenja s pomoću kojih bi se razvijale njihove težnje i vještine potrebne za napredovanje u globalnoj ekonomiji koja se stalno mijenja te u demokratskom društvu;

66.  potiče države članice da nadograde postojeće mehanizme vrednovanja radi ocjene i potvrde vještina stečenih raznim oblicima usavršavanja te da osiguraju njihovo priznavanje kako bi se kvalifikacije stekle u skladu s nacionalnim kvalifikacijskim okvirom i sustavima;

67.  naglašava da se daljnjim razvojem digitalne infrastrukture, posebno u slabo naseljenim područjima, potiču socijalna i kulturna integracija, moderni obrazovni i informacijski procesi i regionalno kulturno gospodarstvo;

68.  poziva države članice da pružaju prilike za osposobljavanje u području informacijske i komunikacijske tehnologije te za razvoj digitalnih vještina i medijske pismenosti na svim razinama obrazovanja;

69.  ponovno ističe važnost brze prilagodbe ustanova za osposobljavanje i akademskih ustanova promjenama u društvu i na tržištu rada, kao i prilagodbe i osuvremenjivanja njihova načina rada kojima bi se studentima omogućilo razvijanje vještina; naglašava da je obrazovanje cjeloživotni proces osnaživanja, koji građanima pomaže pri ostvarivanju osobnog razvoja, kreativnosti i dobrobiti;

70.  poziva akademske ustanove da predvide promjene u društvu i na tržištu rada te da u skladu s njima prilagode svoj način rada; napominje da razvoj sektora usmjerenih na budućnost, posebno zelenog i kružnog gospodarstva, ima odlučujuću ulogu kad je riječ o vrstama potrebnih vještina;

71.  nadalje, poziva akademske ustanove da ponude višejezične tečajeve usmjerene na vještine migranata kojima će se olakšati njihovo uključivanje u obrazovne programe;

72.  ističe potrebu za većom fleksibilnošću u obrazovnim sustavima država članica kako bi se omogućilo učinkovitije korištenje otvorenih i internetskih metoda podučavanja;

73.  potiče države članice da poboljšaju dostupnost podataka o zapošljavanju i socijalnoj situaciji diplomiranih studenata (praćenje diplomiranih studenata), uključujući podatke o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;

74.  poziva EU i države članice da razviju i uvedu „obrazovne koridoreˮ na način da podrže sklapanje sporazuma s europskim sveučilištima, npr. s Udrugom mediteranskih sveučilišta (UNIMED) i s mrežama sveučilišta za učenje na daljinu, zahvaljujući kojima se prihvaćaju studenti izbjeglice iz područja sukoba, uključujući putem akademskih programa obuke na daljinu;

75.  naglašava važnost specijaliziranog osposobljavanja školskih i sveučilišnih nastavnika za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu kako bi se zadovoljile potrebe njihovih učenika;

76.  naglašava potrebu da se kompetencije i vještine stečene izvan formalnog obrazovnog sustava priznaju u okviru sustava osiguranja kvalitete i priznavanja rezultata, posebno s ciljem osnaživanja osoba u osjetljivom ili nepovoljnom položaju, kao što su niskokvalificirane odrasle osobe ili izbjeglice; ustraje u važnosti potvrđivanja neformalnog i informalnog učenja kako bi se doprlo do učenika i osnažio njihov položaj;

o
o   o

77.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 119, 28.5.2009., str. 2.
(2) SL C 70, 8.3.2012., str. 9.
(3) SL C 417, 15.12.2015., str. 25.
(4) SL C 372, 20.12.2011., str. 1.
(5) SL C 64, 5.3.2013., str. 5.
(6) SL L 327, 24.11.2006., str. 45.
(7) SL L 394, 30.12.2006., str. 10.
(8) SL C 327, 4.12.2010., str. 11.
(9) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.
(10) SL C 111, 6.5.2008., str. 1.
(11) SL C 183, 14.6.2014., str. 30.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0291.
(14) SL C 126, 26.4.2014., str. 20.
(15) http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/reports/policy-provision-adult-learning_en.pdf
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.
(17) https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/lsa/119628.pdf
(18) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6268-2017-INIT/en/pdf
(19) Kako je utvrđeno u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
(20) U zemljama njemačkog govornog područja, primjerice, obrazovanje na daljinu dijeli se na obrazovanje u akademskim i u neakademskim područjima.
(21) Nastavni plan učenja na daljinu o prožimajućem računalstvu (pervasive computing): https://www.researchgate.net/publication/312312226_A_distance_learning_curriculum_on_pervasive_computing
(22) Economics of Education Editors: Dominic J. Brewer, Patrick J. McEwan Equity and Quality in Education Supporting disadvantaged students and schools https://www.oecd.org/education/school/50293148.pdf

Pravna napomena