Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2057(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0267/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0267/2017

Rasprave :

PV 13/09/2017 - 22
CRE 13/09/2017 - 22

Glasovanja :

PV 14/09/2017 - 8.8

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0354

Usvojeni tekstovi
PDF 358kWORD 62k
Četvrtak, 14. rujna 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Modernizacija trgovinskoga stupa Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea
P8_TA(2017)0354A8-0267/2017

Preporuka Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o pregovorima oko modernizacije trgovinskoga stupa Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea (2017/2057(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, sklopljen 2002., i njegov trgovinski stup koji je stupio na snagu 1. veljače 2003.(1) (u daljnjem tekstu Sporazum),

–  uzimajući u obzir ishod šeste sjednice Vijeća za pridruživanje EU-a i Čilea održane u travnju 2015.(2),

–  uzimajući u obzir završnu izjavu Zajedničkog savjetodavnog odbora od 5. listopada 2016.(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497) i dokumente za razmatranje Komisije iz svibnja 2017. naslovljene „Svladavanje globalizacije”(4) i iz travnja 2017. naslovljene „Socijalna dimenzija Europe”(5),

–  uzimajući u obzir presude i mišljenja Suda Europske unije (C-350/12 P, 2/13, 1/09) i odluku Europskog ombudsmana od 6. siječnja 2015. o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/10/2014/RA o postupanju s informacijama i pristupu dokumentima(6), i uzimajući u obzir mišljenje 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(7),

–  uzimajući u obzir amandmane koje je usvojio 4. srpnja 2017.(8) o prijedlogu direktive u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o provedbi preporuka Europskog parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti(9) i Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(10),

–  uzimajući u obzir studiju EPRS-a o učincima klauzuli o ljudskim pravima u Globalnom sporazumu između EU-a i Meksika te u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Čilea(11),

–  uzimajući u obzir Smjernice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalna poduzeća, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, Tripartitnu deklaraciju MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku i program MOR-a o dostojanstvenom radu,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum) iz 2015., koja je stupila na snagu 4. studenoga 2016.(12) i koju je također ratificirao Čile,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a i Čilea od 3. studenoga 2016.(13),

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članak 8., članak 207. stavak 3. i članak 217. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir nacrt smjernica za pregovore koje je donijela Komisija 24. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak o Čileu u godišnjaku Međunarodne radne skupine za pitanja autohtonih naroda (IWGIA) pod nazivom „Autohtoni svijet 2016.”(14)

–  uzimajući u obzir članak 108. stavak 4. i članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0267/2017),

A.  budući da se u strategiji „Trgovina za sve” navodi da „Komisija mora provoditi politiku koja koristi društvu u cjelini i kojom se promiču europske i univerzalne norme i vrijednosti zajedno s ključnim gospodarskim interesima stavljajući veći naglasak na održivi razvoj, ljudska prava, utaju poreza, zaštitu potrošača i odgovornu i poštenu trgovinu”;

B.   budući da su EU i Čile bliski partneri koji dijele zajedničke vrijednosti i predani su promicanju učinkovitog multilateralnog upravljanja trgovinom i poštovanju ljudskih prava, kao i promicanju blagostanja i sigurnosti za obje strane u okviru globalnog sustava utemeljenog na pravilima; budući da je EU treći najveći trgovinski partner Čilea; budući da je Čile pak važan regionalni akter i jedno od najbrže rastućih južnoameričkih gospodarstava u proteklim desetljećima, te da su reformska nastojanja u toj zemlji još u tijeku;

C.  budući da je aktualni Sporazum, uključujući njegov trgovinski stup, sklopljen 2002. te od svoje provedbe 2003. donosi korist objema stranama, udvostručujući trgovinu robom i povećavajući trgovinu uslugama i ulaganja(15); budući da su EU i Čile pak u međuvremenu sklopili modernije i ambicioznije trgovinske sporazume;

D.  budući da je EU 2016. u Čile izvezao robu u vrijednosti višoj od 8,6 milijardi EUR, dok je Čile u EU izvezao robu u vrijednosti od 7,4 milijarde EUR; budući da je vrijednost trgovine uslugama EU-a s Čileom 2015. iznosila 3,8 milijardi EUR, a vrijednost čileanskih usluga iznosila 2 milijarde EUR; budući da je udio izravnog stranog ulaganja EU-a u Čile iznosio 42,8 milijardi EUR(16);

E.  budući da aktualni Sporazum ne sadrži, među ostalim, posebna poglavlja o ulaganjima, MSP-ovima, pravima intelektualnog vlasništva, energiji i rodnim pitanjima, niti sadrži poglavlje o trgovini i održivom razvoju, uključujući obveze provođenja radnih i ekoloških standarda i promicanje najboljih praksi u područjima kao što su društveno odgovorno poslovanje i osiguravanje održivosti;

F.  budući da se u svim trgovinskim pregovorima EU-a mora očuvati pravo i sposobnost vlada da donose propise od javnog interesa, kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalne usluge, socijalna zaštita i zaštita potrošača, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, dobrobit životinja, javni moral, privatnost i zaštita podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti;

G.  budući da se u svim trgovinskim pregovorima EU-a mora jamčiti najviša razina socijalne zaštite, zaštite radnika i zaštite okoliša koju će stranke ostvarivati te da oni mogu poslužiti kao instrument za promicanje društvene pravde i održivog razvoja, kako u EU-u, tako i širom svijeta; budući da bi se modernizacija Sporazuma trebala shvatiti kao prilika da EU i njegove države članice i dalje promiču zajedničke visoke standarde i obveze u trgovinskim sporazumima, pogotovo u područjima prava radnika, zaštite okoliša, prava potrošača i dobrobiti građana; budući da je Komisija najavila da će proučiti na koje se načine mogu ispuniti te obveze, uzimajući u obzir i mogućnost mehanizma koji se temelji na sankcijama;

H.  budući da je Zajednički savjetodavni odbor EU-a i Čilea, koji čine organizacije civilnog društva obiju stranaka, održao prvu sjednicu 4. i 5. listopada 2016. radi praćenja provedbe postojećeg Sporazuma kao i pregovora o njegovu ažuriranju, koristeći doprinose civilnog društva te promičući dijalog i suradnju EU-a i Čilea izvan vladinih kanala; budući da se znatni zastoj koji se dogodio pri osnivanju Zajedničkog savjetodavnog odbora ne smije ponoviti pri moderniziranju sporazuma; budući da se nakon stupanja na snagu moderniziranog sporazuma, sudjelovanje civilnog društva mora temeljiti na jasnim strukturama, ravnoteži članstva i mandatima za izvješćivanje;

I.  budući da su EU i Čile sudjelovali u plurilateralnim pregovorima o daljnjoj liberalizaciji trgovine uslugama;

J.  budući da Čile nije stranka, već promatrač Sporazuma o javnoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije i da ne sudjeluje u plurilateralnim pregovorima o Sporazumu o ekološkim proizvodima;

K.  budući da članak 45. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea u poglavlju o suradnji sadrži odredbe kojima se utvrđuje da bi se njime „trebalo doprinijeti jačanju politika i programa kojima se unaprjeđuje, jamči i proširuje ravnopravno sudjelovanje muškaraca i žena u svim sektorima političkog, gospodarskog i kulturnog života”;

L.  budući da je Čile potpisnik Transpacifičkog partnerstva, čija je budućnost trenutačno neizvjesna, i da je potpisao sporazume o slobodnoj trgovini sa svim potpisnicima Transpacifičkog partnerstva te ga se uvelike smatra stabilnim i pouzdanim partnerom;

M.  budući da je Čile 2010. postao prva južnoamerička zemlja članica OECD-a i da ima dobar makroekonomski okvir;

N.  budući da je važno u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mogućnosti koje pruža modernizacija trgovinskog stupa Sporazuma na način kojim se omogućuje veća uključivost za poduzeća, posebno MSP-ove, te za građane i EU-a i Čilea; budući da bi se u tom pogledu moglo učiniti više, između ostalog pružanjem pristupačnih informacija, koje bi mogle potaknuti važan učinak umnožavanja koristi za stranke Sporazuma;

O.  budući da Čile ima bilateralne ugovore o ulaganju sa 17 država članica EU-a, čiji sadržaji ne odražavaju ni najnoviji razvoj događaja ni najbolje prakse u području ulagačke politike, a koji bi bili zamijenjeni i prestali važiti u trenutku stupanja na snagu sporazuma između Unije i Čilea koji sadrži poglavlje o ulaganju;

P.  budući da nerazmjerno strogi uvjeti u čileanskom zakonodavstvu, kojih se ribarska plovila EU-a moraju pridržavati, priječe tim plovilima da se koriste lučkim objektima u Čileu za iskrcaj, prekrcaj, opskrbu gorivom ili nabavu ribolovnog alata;

Q.  budući da su postojeći izvozni obrasci Čilea u oštroj suprotnosti s europskim izvoznim obrascima s obzirom na to da se čileanski izvoz uvelike sastoji od izvoza sirovina, kao što su bakar, voće i povrće;

1.  predlaže sljedeće Vijeću, Komisiji i ESVD-u:

   (a) da se pobrinu da Europski parlament prima potpune, neposredne i točne informacije tijekom cijelog razdoblja pregovora u svjetlu njegove uloge u donošenju odluke o tome hoće li dati suglasnost za sklapanje moderniziranog Sporazuma s Čileom, uključujući trgovinski stup Sporazuma; da imaju na umu da, iako su sporazumi o pridruživanju sklopljeni u skladu s člankom 217. UFEU-a tradicionalno mješovite prirode i obuhvaćaju područja izvan zajedničke trgovinske politike, nakon odluke Suda Europske unije o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura potrebno je duboko promišljanje o putu prema modernizaciji Sporazuma između EU-a i Čilea kako bi se razdvojilo i očuvalo područja isključive i podijeljene nadležnosti u trgovini te kako bi se potpuno poštovala podjela nadležnosti između Unije i njezinih država članica tijekom pregovaračkog procesa i u cilju potpisivanja i sklapanja sporazuma; da stoga zaključe dva odvojena sporazuma, jasno razlikujući sporazum o trgovini i ulaganju koji sadrži samo pitanja u isključivoj nadležnosti Unije od sporazuma koji pokriva područja čija je nadležnost podijeljena s državama članicama;
   (b) da prime na znanje da su i EU i Čile sklopili modernije, ambicioznije i opsežnije trgovinske sporazume od vremena stupanja na snagu njihova bilateralnog Sporazuma, kao i da njime nije obuhvaćen niz područja koja su važna kako bi se zajamčilo da se Sporazumom doprinosi zajedničkom rastu, jednakim mogućnostima, dostojnim radnim mjestima i održivom razvoju, uključujući poštovanje i promicanje radnih i ekoloških standarda, dobrobiti životinja i rodne ravnopravnosti na korist građana obiju strana;
   (c) da nastojanja za modernizaciju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea smatraju važnim i nužnim kako bi se njime uzelo u obzir gospodarski i politički razvoj u posljednjih 15 godina, a posebno njegov trgovinski aspekt, u duhu reciprociteta, obostrane koristi i ravnoteže, i da prime na znanje trajnu potporu modernizaciji koju je izrazio Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Čilea, kao i činjenicu da je Zajednički savjetodavni odbor pohvalio korake poduzete u cilju modernizacije;
   (d) da podsjete da su globalizacija i trgovinska politika nedavno bile tema žustre rasprave u Europi i drugdje zbog potencijalno nejednake raspodjele dobiti; da smatraju da je nužno predvidjeti trendove i moguće posljedice, zajamčiti uključiviju raspodjelu trgovinske dobiti i pružiti odgovarajuću zaštitu onima koji ne budu imali koristi od tog sporazuma i koji bi se u procesu koji će uslijediti mogli naći u nepovoljnom položaju; da stoga donesu političke mjere, ponajprije na nacionalnoj razini, ali i na razini Unije, u drugim područjima koja nadilaze odredbe trgovinskih sporazuma, od industrijskih preko poreznih do socijalnih politika;
   (e) da podsjete na važnost multilateralnog programa i da se bilateralnim pregovorima nikada ne smije potkopati težnja za ostvarenjem multilateralnog napretka; da uzmu u obzir da bi se boljim bilateralnim odnosima i zajedničkom suradnjom između EU-a i Čilea također trebala omogućiti bolja suradnja i sinergija između stranaka u multilateralnim i plurilateralnim okruženjima; da u tom smislu potakne potpuno sudjelovanje Čilea u pregovorima o Sporazumu o ekološkim proizvodima Svjetske trgovinske organizacije i o revidiranom Sporazumu o javnoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije;
   (f) da u središte procesa modernizacije postave zajedničke vrijednosti i da nastave s uvrštavanjem klauzule o ljudskim pravima, kao što je praksa u svim sporazumima o pridruživanju;
   (g) da se pobrinu da se u čitavom tekstu ažuriranog Sporazuma jamči i utvrđuje, izričito i nedvosmisleno, pravo i mogućnost stranaka da donose i primjenjuju vlastite zakone i propise u javnom interesu radi ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike, kao što su zaštita i promicanje ljudskih prava, uključujući pristup vodi, javno zdravlje, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalnu zaštitu ili zaštitu potrošača, privatnost i zaštitu podataka te promicanje i zaštitu kulturne raznolikosti; da osiguraju da se nikakvim potraživanjima ulagatelja ne može uspješno podrivati te ciljeve; da u tom pogledu naglase da sporazumi o slobodnoj trgovini EU-a nemaju za cilj ograničiti legitimne interese Unije, njezinih država članica ili podsaveznih entiteta kada je riječ o donošenju propisa u interesu javnosti;
   (h) da u pregovorima o trgovini robom teže ambicioznim poboljšanjima u pristupu tržištu kada je riječ o svim tarifnim stavkama, ukidajući nepotrebne prepreke, uključujući u pogledu pristupa lučkim objektima za plovila EU-a, poštujući istovremeno činjenicu da postoji niz osjetljivih poljoprivrednih i industrijskih proizvoda s kojima treba postupati na odgovarajući način, na primjer dodjelom carinskih kvota, određivanjem odgovarajućeg prijelaznog razdoblja ili po potrebi, izravnim izuzimanjem; da uključe primjenjivu i učinkovitu bilateralnu zaštitnu klauzulu kojom će se omogućiti privremeno ukidanje povlastica ako, kao posljedica stupanja na snagu moderniziranog Sporazuma, povećanje uvoza nanese štetu odnosno može nanijeti ozbiljnu štetu ugroženim sektorima;
   (i) da u pregovaračke smjernice uključe cilj pojednostavnjenja pravila o podrijetlu i carinskih postupaka radi njihova usklađivanja sa sve složenijim globalnim lancima vrijednosti; da osiguraju da modernizirani Sporazum sadrži odredbe i mjere za borbu protiv prijevara te obveze standardizacije carinskih pravila i praksi u cilju povećanja transparentnosti, djelotvornosti, pravne sigurnosti i suradnje između carinskih tijela, uz modernizaciju i pojednostavnjenje postupaka, kako je utvrđeno Sporazumom WTO-a o olakšavanju trgovine i revidiranom Konvencijom iz Kyota;
   (j) da, kada je riječ o trgovini uslugama, uzmu u obzir činjenicu da potencijal uslužnog sektora nije u potpunosti ostvaren u sadašnjem Sporazumu, a da se u moderniziranom Sporazumu treba riješiti pitanje nepotrebnih prepreka u svrhe pristupa tržištu i nacionalnog tretmana; da uzmu u obzir da obveze treba preuzimati na temelju Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) i da pravila treba ažurirati prema potrebi kako bi se vodilo računa o razvoju događaja; da isključe audiovizualne usluge iz područja primjene Sporazuma; da osiguraju i izričito predvide da se moderniziranim Sporazumom ne sprečava sposobnost stranaka da definiraju, reguliraju, pružaju i podupiru javne usluge od interesa javnosti, da se njime ni u kojem slučaju neće od vlada zahtijevati da privatiziraju bilo koju uslugu, niti spriječiti vlade da pružaju javne usluge koje su ranije pružali privatni pružatelji usluga ili da pod javni nadzor vrate usluge koje je vlada prethodno odlučila privatizirati, niti sprečavati vlade u širenju raspona javnih usluga koje pružaju javnosti tako što će se isključivati sve klauzule, odredbe ili obveze koje bi podrivale potrebnu fleksibilnost da se trenutačne i buduće usluge od općeg gospodarskog interesa vrate pod javni nadzor;
   (k) da zajamče da se svakim moderniziranim sporazumom uspostave potrebni koraci prema većoj regulatornoj transparentnosti i uzajamnom priznavanju, uključujući odredbe kojima se jamče nepristranost i pridržavanje najviših standarda zaštite u pogledu zahtjeva, kvalifikacija i dozvola, i da predvide, u tom kontekstu, institucijske mehanizme za savjetovanje koji uključuju razne dionike, kao što su MSP-ovi i organizacije civilnog društva;
   (l) da osiguraju da se, uz obveze koje se preuzimaju radi lakšeg ulaska i boravka fizičkih osoba u poslovne svrhe, strani pružatelji usluga moraju pridržavati socijalnog i radnog zakonodavstva EU-a i država članica te primjenjivih kolektivnih ugovora ako radnici imaju koristi od obveza iz 4. modaliteta;
   (m) da osiguraju da ambiciozna suradnja u regulatornim pitanjima i usklađivanje standarda ostanu dobrovoljni, da poštuju autonomiju regulatornih tijela, da se isključivo temelje na poboljšanoj razmjeni informacija i administrativnoj suradnji u cilju utvrđivanja nepotrebnih prepreka i administrativnih opterećenja i pridržavaju se načela predostrožnosti; da vode računa o tome da regulatorna suradnja mora težiti donošenju koristi za upravljanje globalnim gospodarstvom s pomoću intenzivnije konvergencije i suradnje oko međunarodnih standarda, osiguravajući najvišu razinu zaštite potrošača, okoliša, socijalne zaštite i zaštite radnika;
   (n) da u okviru financijskih usluga razmotre mogućnost da se u modernizirani Sporazum uvrsti bonitetno izuzeće na tragu onoga sadržanog u Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu EU-a i Kanade (CETA) ne bi li se strankama zajamčio politički prostor za regulaciju financijskog i bankovnog sektora u cilju osiguranja stabilnosti i integriteta financijskog sustava; da uključe zaštitne mjere i opće iznimke u pogledu kretanja kapitala i plaćanja koje bi se primjenjivale u slučajevima kada bi se njima mogle prouzročiti ozbiljne poteškoće za neometano funkcioniranje ekonomske i monetarne unije ili bilance plaćanja EU-a;
   (o) da uključe odredbe o dobrom poreznom upravljanju i standarde transparentnosti kojima se potvrđuje predanost stranaka provedbi međunarodnih standarda u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, posebno relevantne preporuke OECD-a o eroziji porezne osnovice i premještanja dobiti, a koje sadrže zahtjeve u pogledu automatske razmjene informacija i uspostave javnih registara o stvarnom vlasništvu za poslovne trustove te konkretne odredbe iz poglavlja o financijskim uslugama, kretanju kapitala i poslovnom nastanu, težeći krajnjem isključenju skrivenog poreznog planiranja korporacija;
   (p) da upozore na to da korupcija ugrožava ljudska prava, ravnopravnost, socijalnu pravdu, trgovinu i pravedno tržišno natjecanje, sprečavajući gospodarski rast; da izričito obvežu stranke, s pomoću uključivanja posebnog dijela u kojemu se navode jasne i stroge obveze i mjere, na borbu protiv korupcije u svim njezinim oblicima, kao i na provedbu međunarodnih standarda i multilateralnih konvencija za borbu protiv korupcije;
   (q) da smatraju da stroge odredbe o otvaranju javne nabave, promicanju načela najpovoljnijih ponuda koje podrazumijeva društvene, okolišne i inovativne kriterije, pojednostavnjenje postupaka i transparentnost za ponuditelje, uključujući učinkovit pristup za robu iz drugih zemalja, također mogu biti učinkoviti alati za borbu protiv korupcije i poticanje integriteta u javnoj upravi, istodobno pružajući vrijednost za uloženi novac za porezne obveznike; da u moderniziranom Sporazumu osiguraju poboljšani pristup tržištima javne nabave, pa i na nižoj razini od središnje, te transparentne postupke na temelju nacionalnog tretmana, nepristranosti i pravednosti;
   (r) da osiguraju da investicijska politika obuhvaća dobro upravljanje i olakšavanje ulaganja, te da razviju i jamče obveze ulagača poboljšavajući pritom njihovu zaštitu;
   (s) da se pobrinu za to da se u pregovaračkim smjernicama Komisiji naloži da u okviru pregovara omogući uvrštenje modernog poglavlja o ulaganjima, uzimajući u obzir najbolje prakse na međunarodnoj razini, kao što su Okvir za politiku ulaganja za održivi razvoj Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i najnovije mišljenje Suda Europske unije o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura;
   (t) da postignu napredak u ostvarivanju potrebnih međunarodnih reformi sustava rješavanja sporova; da od svih stranaka zahtijevaju da daju prednost obraćanju nadležnim sudovima te rješavanje sporova između ulagača i države zamijene sustavom javnih sudova za ulaganja sa žalbenim mehanizmom, strogim pravilima o sukobu interesa i provedivim kodeksom ponašanja; da uzmu u obzir obveze ulagača i očuvaju pravo na regulaciju u svrhe ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike, kao što su oni povezani sa zdravljem i opskrbom vodom, te sa zaštitom radnika i okoliša; da nastoje spriječiti neozbiljne sporove i uključe sva demokratska postupovna jamstva, kao što su pravo na nediskriminirajući pristup pravosuđu (posebno vodeći računa o MSP-ovima), neovisnost pravosuđa, transparentnost i odgovornost, istovremeno radeći na uspostavi multilateralnog suda za ulaganja;
   (u) da osiguraju da modernizirani Sporazum sadrži snažno i ambiciozno poglavlje o trgovini i održivom razvoju koje obuhvaća obvezujuće i provedive odredbe koje podliježu odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima rješavanja sporova, koje među ostalim provedbenim metodama uzimaju u obzir i konkretan mehanizam koji se temelji na sankcijama, te koje omogućuju socijalnim partnerima i civilnom društvu da sudjeluju na odgovarajući način; da imaju na umu da poglavlje o trgovini i održivom razvoju treba obuhvatiti, među ostalim, obveze stranaka da usvoje i zadrže u svojim nacionalnim zakonima i propisima načela sadržana u temeljnim konvencijama MOR-a te da učinkovito provedu ažurirane instrumente MOR-a, a posebno upravljačke konvencije, Program za dostojanstven rad, Konvenciju MOR-a br. 169. o pravima autohtonih naroda, Konvenciju o jednakim mogućnostima i jednakom tretmanu radnika i radnica, Konvenciju o radnicima u kućanstvu i Konvenciju o radnicima s obiteljskim obvezama, kao i radne standarde za radnike migrante, te društveno odgovorno poslovanje, uključujući prihvaćanje sektorskih smjernica OECD-a i Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i postupak kojim se socijalnim partnerima i civilnom društvu u Zajedničkom savjetodavnom odboru omogućuje da pokrenu savjetovanja na razini vlade;
   (v) da osiguraju, s obzirom na napredak koji je Čile postigao u bilateralnim trgovinskim pregovorima s Urugvajem i Kanadom, da stranke, povrh svojeg pridržavanja i poštovanja međunarodnih ljudskih prava, standarda rada i socijalnih standarda, uključe posebno poglavlje o trgovini i rodnoj ravnopravnosti te osnaživanju žena, te da predvide aktivne mjere kako bi žene mogle bolje iskoristiti mogućnosti koje pruža Sporazum; da donesu mjere čiji je cilj, među ostalim, poboljšana ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života i pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama; da osiguraju, među ostalim, da se stranke obvežu na prikupljanje raščlanjenih podataka kojima se omogućuje temeljita ex ante i ex post analiza učinka moderniziranog Sporazuma na rodnu ravnopravnost; da teže većem sudjelovanju poduzeća na čijem su čelu žene (posebice mikropoduzeća i MSP-ova) u javnoj nabavi, oslanjajući se na iskustva čileanskog Ministarstva za rodnu ravnopravnost koje je 2015. uspostavilo program potpore „Chile Compras” usmjeren na jačanje sudjelovanja poduzetnica u svojstvu dobavljača na tržištu javne nabave; da podupre internacionalizaciju poduzeća na čijem su čelu žene i sudjelovanje žena u mogućnostima u okviru 4. modaliteta; da zajamči uključivanje stručnog znanja u pogledu rodne ravnopravnosti u pregovaračke timove i redovite rasprave o provedbi tog poglavlja u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora, koji bi trebao obuhvaćati i organizacije koje promiču rodnu jednakost;
   (w) da uvrste, osim toga, sveobuhvatno poglavlje o mikropoduzećima i MSP-ovima kojim se predviđa znatan napredak u pogledu olakšavanja trgovine, uklanjanja prepreka trgovini i nepotrebnih administrativnih opterećenja, kao i aktivne mjere čiji je cilj osigurati da se prilike koje iz toga nastanu mogu iskoristiti i da su o njima obaviješteni svi glavni i potencijalni sudionici (tj. uspostavom jedinstvenih prozora, posebnih internetskih stranica i objavom sektorskih vodiča s informacijama o postupcima i novim prilikama za trgovinu i ulaganja);
   (x) da uključi poglavlje o energiji koje bi obuhvatilo, između ostalog, energiju iz obnovljivih izvora i sirovine; da uvide važnost provedbe multilateralnih sporazuma o okolišu, ponajprije Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, da uvrste odredbe povezane s trgovinom i obveze o uključenju u međunarodne instrumente, pregovore i trgovinske i okolišne politike koje se uzajamno podupiru kako bi se odgovorilo na ciljeve kružnog gospodarstva, uključujući obveze u pogledu zelenog rasta, te da podrže i dodatno promiču trgovinu i ulaganja u ekološke proizvode i usluge te obnovljive izvore energije, kao i u klimatski prihvatljive tehnologije;
   (y) da donesu pregovaračke smjernice kojima se jačaju odredbe o dobrobiti životinja uključene u trenutačni Sporazum s pomoću uspostave učinkovite bilateralne suradnje o tom pitanju i uvjetovane liberalizacije za situacije kada je ugrožena dobrobit životinja u proizvodnji određenog proizvoda;
   (z) da usvoje pregovaračke smjernice u kojima su navedeni zahtjevi za izvršenje prava tržišnog natjecanja i odredbi o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama u cilju odražavanja načela transparentnosti, pravičnosti postupka i nediskriminacije te pravila u vezi sa subvencijama;
   (aa) da imaju na umu da jedan od općih ciljeva svakog trgovinskog sporazuma mora biti dobrobit potrošača te da osiguraju da se Sporazumom stranke obvezuju na visoku razinu sigurnosti i zaštite potrošača, poštovanje najviših međunarodnih standarda i razvoj koherentne najbolje prakse, posebno u pogledu zaštite potrošača u području financijskih usluga, označivanja proizvoda i e-trgovine;
   (ab) da prihvate da ishod pregovora moraju biti čvrsti i izvršivi propisi kojima se obuhvaća priznavanje i zaštita svih oblika prava intelektualnog vlasništva, uključujući ambiciozne odredbe o oznakama zemljopisnog podrijetla, oslanjajući se na već postojeće odredbe u sadašnjem Sporazumu, ali proširujući ih i osiguravajući pritom bolji pristup tržištu, njihovu bolju provedbu i mogućnost dodavanja novih oznaka zemljopisnog podrijetla; da osiguraju da se u revidirani Sporazum uključi poglavlje o pravima intelektualnog vlasništva kojim se jamči potrebna fleksibilnost i da odredbe povezane s pravom intelektualnog vlasništva ne ugrožavaju pristup cjenovno pristupačnim osnovnim lijekovima i liječenju u okviru nacionalnih programa javnoga zdravlja; da osiguraju da to poglavlje nadilazi odredbe Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva;
   (ac) da se pobrinu za to da stranke zajamče najveću moguću razinu transparentnosti i sudjelovanja, osiguravajući postizanje ciljeva pregovora, što podrazumijeva postojan i propisno informiran dijalog sa svim zainteresiranim stranama, koji uključuje i dionike kao što su poduzeća i sindikati te civilno društvo, uključujući predstavnike autohtonih naroda; da u tom pogledu sustavno tijekom cijelog životnog ciklusa Sporazuma, od pregovora do provedbe i evaluacije, uključuju i nadležna parlamentarna tijela, osobito Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Čilea i Zajednički savjetodavni odbor, te da podupru, kada je riječ o fazi provedbe, osnivanje službenog čileanskog tijela za sudjelovanje civilnog društva koje bi odražavalo pluralizam čileanskog društva, pridajući posebnu pozornost tamošnjim autohtonim narodima; da u tu svrhu, i bez dovođenja u pitanje pregovaračke strategije EU-a, zajedno s Čileom osiguraju da se sve relevantne informacije objavljuju na javnosti najdostupniji mogući način, uključujući prijevod informativnih članaka na španjolski, kao zajednički službeni jezik;
   (ad) da imaju na umu da Parlament poziva na to da mandati za trgovinske pregovore budu otvoreni javnosti te da se pregovaračke smjernice za modernizaciju Sporazuma objave odmah po njihovu usvajanju;
   (ae) da osiguraju da Sporazum pruža potrebne mehanizme radi njegova poštovanja u praksi tijekom provedbe, uključujući moderan i djelotvoran mehanizam za rješavanje sporova između država;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Čilea.

(1) SL L 352, 30.12.2002., str. 3.
(2) Priopćenje za medije Vijeća 197/15, 21.4.2015.
(3) http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-eu-chile-jcc-01-declaration
(4) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_en.pdf
(5) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-social-dimension-europe_en.pdf
(6) https://www.ombudsman.europa.eu/en/cases/decision.faces/en/58668/html.bookmark
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0041.
(8)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0284.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0298.
(10) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 94.
(11)http://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_STU%282017%29558764
(12)http://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf
(13)http://www.europarl.europa.eu/cmsdata/113103/1107500EN.pdf
(14)http://www.iwgia.org/publications/search-pubs?publication_id=740
(15)http://ec.europa.eu/trade/policy/countries-and-regions/countries/chile/
(16)http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2006/september/tradoc_113364.pdf

Pravna napomena