Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2041(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0133/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0133/2017

Rasprave :

PV 11/09/2017 - 23
CRE 11/09/2017 - 23

Glasovanja :

PV 14/09/2017 - 8.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0358

Usvojeni tekstovi
PDF 454kWORD 66k
Četvrtak, 14. rujna 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Transparentnost, odgovornost i integritet u institucijama EU-a
P8_TA(2017)0358A8-0133/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a (2015/2041(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 15. travnja 2014. o izmjeni međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti(1),

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 9. i 10.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. svibnja 2008. o razvoju okvira za aktivnosti zastupnika interesa (lobista) pri europskim institucijama(2),

–  uzimajući u obzir odluku Komisije od 25. studenog 2014. da se ne sastaje s neregistriranim lobistima i da objavljuje informacije o sastancima s lobistima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o javnom pristupu dokumentima (članak 104. stavak 7. Poslovnika), od 2011. do 2013.(3),

–  uzimajući u obzir načela Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u pogledu transparentnosti i integriteta pri lobiranju,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o općoj reviziji Poslovnika Europskog parlamenta(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0133/2017),

A.  budući da „Unija poštuje načelo jednakosti svojih građana kojima njezine institucije posvećuju jednaku pozornost” (članak 9. UEU-a); budući da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije” te da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima” (članak 10. stavak 3. UEU-a, kao i slična formulacija u uvodnoj izjavi 13. preambule UEU-a te njegovu članku 1. stavku 2. i članku 9.); budući da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja” (članak 15. stavak 1. UFEU-a);

B.  budući da institucije EU-a već ostvaruju napredak u pogledu veće otvorenosti i da uglavnom već prednjače u odnosu na nacionalne i regionalne političke institucije u smislu transparentnosti, odgovornosti i integriteta;

C.  budući da je dijalog između zakonodavaca i društva, kao i zastupanje interesa, nužan dio demokracije te budući da odgovarajuće zastupanje različitih interesa u zakonodavnom postupku državama članicama pruža informacije i stručno znanje i da je ono ključno za pravilno funkcioniranje pluralističkih društava;

D.  budući da zbog sve veće udaljenosti između EU-a i njegovih građana te potrebe da se poveća zanimanje medija za poslove EU-a institucije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta; budući da su ta načela ključne i komplementarne komponente promicanja dobrog upravljanja u institucijama EU-a i osiguravanja veće otvorenosti u funkcioniranju EU-a i njegovu procesu donošenja odluka te budući da bi ona trebala biti vodeća načela kulture u institucijama EU-a;

E.  budući da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike; budući da je potrebno smanjiti nedorečenosti pri određivanju odgovornosti u EU-u i usmjeriti se na metode nadzora koje više počivaju na suradnji i pri kojima se kombinira demokratski nadzor, kontrola i revizija uz istodobno ostvarivanje veće transparentnosti;

F.  budući da netransparentno i jednostrano zastupanje interesa može dovesti do stvaranja rizika od korupcije te da može biti znatna prijetnja i ozbiljan problem za integritet tvoraca politika i povjerenje javnosti u institucije EU-a; budući da korupcija ima znatne financijske posljedice te je ozbiljna prijetnja za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja;

G.  budući da je za pravni akt kao novi temelj obveznog registra transparentnosti potrebna pravna definicija aktivnosti obuhvaćenih tim registrom, čime bi se pomoglo u pojašnjavanju postojećih dvosmislenih definicija i tumačenja transparentnosti, integriteta i odgovornosti;

H.  budući da su u nekim državama članicama nacionalni registri transparentnosti već uspostavljeni;

I.  budući da u skladu s načelom transparentnosti iz članka 15. stavka 3. UFEU-a, povezanim s člankom 42. Povelje o temeljnim pravima i stalnom sudskom praksom Suda Europske unije, svi građani Unije imaju pravo na pristup dokumentima institucija, tijela i agencija Unije(5);

Učiniti registar transparentnosti što obveznijim

1.  pozdravlja odluku svojeg Predsjedništva da od administracije zatraži da izradi predložak za sve izvjestitelje i autore nacrta mišljenja kako bi ostavili dobrovoljni zakonodavni otisak u okviru kojega će navesti s kojim su se zastupnicima interesa i organizacijama savjetovali; predložak bi također trebalo staviti na raspolaganje u vidu IT alata;

2.  podsjeća na reviziju svojeg Poslovnika od 13. prosinca 2016. u skladu s kojom bi zastupnici trebali usvojiti sustavnu praksu sastajanja isključivo s predstavnicima interesnih skupina koji su službeno registrirani u registru transparentnosti te poziva da se uvrste i sastanci između zastupnika interesa i glavnih tajnika, glavnih direktora i glavnih tajnika klubova zastupnika; traži od zastupnika i njihova osoblja da provjere jesu li zastupnici interesa s kojima se namjeravaju sastati registrirani i ako nisu, da od njih zatraže da to učine što je prije moguće prije sastanka; potiče Vijeće da uvede sličnu odredbu koja uključuje stalno zastupanje; smatra da osobe koje se registriraju u registru transparentnosti treba obvezati da dostave dokumente kako bi dokazali da su navedene informacije točne;

3.  podsjeća na definiciju onoga što čini „sastanak sa zastupnicima interesa” utvrđen u Odluci Komisije od 25. studenog 2014. o objavljivanju informacija o sastancima; podsjeća na odredbe o informacijama koje se mogu uskratiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001; smatra da odredbe o takvim sastancima ne bi trebalo ograničiti na „bilateralne” sastanke te da bi trebalo uvrstiti i sastanke s međunarodnim organizacijama;

4.  smatra da bi izvjestitelji, izvjestitelji u sjeni i predsjednici odbora u okviru zakonodavnog otiska trebali objavljivati svoje sastanke sa zastupnicima interesa obuhvaćenima područjem primjene registra transparentnosti u vezi s predmetima za koje su zaduženi te da bi svrha iznimki trebala biti zaštita života i slobode pružatelja informacija koji postupaju u dobroj vjeri;

5.  poziva Predsjedništvo da pruži potrebna sredstva kako bi se zastupnicima omogućilo da na svojim parlamentarnim profilima na internetu objavljuju informacije o sastancima sa zastupnicima interesa ako to žele;

6.  poziva Komisiju da praksu sastajanja samo s organizacijama ili samozaposlenim osobama koje su registrirane u registru transparentnosti proširi na sve relevantno osoblje Komisije (od razine načelnika odjela naviše);

7.  poziva Komisiju da objavi informacije o sastancima sveg relevantnog osoblja Komisije koje sudjeluje u procesu oblikovanja politika EU-a s vanjskim organizacijama, istodobno vodeći računa o potrebnoj zaštiti podataka; za ostalo osoblje koje prisustvuje tim sastancima treba objaviti uputu na odjel ili službu;

8.  podržava poziv Komisije institucijama EU-a i njihovu osoblju te njegovim agencijama da se suzdrže od toga da kao govornike pozivaju zastupnike interesa koji se nisu registrirali u registru transparentnosti, a pripadaju njegovu području primjene, da ne budu pokrovitelji događaja ili domaćini događaja u prostorima EU-a te da im ne omogućavaju sudjelovanje u savjetodavnim tijelima Komisije;

9.  poziva Komisiju da sve informacije o zastupanju interesa u odnosu prema institucijama EU-a, sve izjave o interesima, informacije o potvrđenim sukobima interesa i stručnim skupinama učini lako dostupnima javnosti preko jedinstvene internetske platforme;

10.  potiče Komisiju da razvije mjere za postizanje bolje ravnoteže osnaživanjem nedovoljno zastupljenih interesa;

11.  smatra da zastupnici u Europskom parlamentu koji su imenovani izvjestiteljima, izvjestiteljima u sjeni ili predsjednicima odbora imaju posebnu odgovornost postupati transparentno u pogledu svojih kontakata sa zastupnicima interesa, uzimajući u obzir njihovu ulogu u zakonodavstvu EU-a;

12.  smatra da bi subjekti registrirani u registru transparentnosti trebali imati obvezu pravodobno ažurirati podatke o troškovima za aktivnosti svojih zastupnika interesa obuhvaćene registrom kad ti troškovi premašuju razinu utvrđenu za predmetnu kategoriju;

13.  smatra da bi svi registrirani subjekti trebali imati obvezu u registru transparentnosti objavljivati popis svih donatora i donacija većih od 3 000 EUR, pri čemu bi na godišnjoj razini trebali navoditi i prirodu i vrijednost pojedinačnih donacija; pojedinačne donacije u vrijednosti većoj od 12 000 EUR moraju se odmah prijaviti;

14.  ponavlja svoj dugotrajni poziv da se registar transparentnosti EU-a podupre zakonodavnim aktom ako međuinstitucijskim sporazumom nije moguće ukloniti sve nedostatke i uspostaviti potpuno obvezan registar za sve zastupnike interesa; smatra da bi se u okviru prijedloga tog pravnog akta mogao uzeti u obzir napredak ostvaren promjenama u međuinstitucijskom sporazumu i Kodeksu ponašanja Parlamenta; podsjeća Komisiju na zahtjev sadržan u njegovoj Odluci od 15. travnja 2014. da do kraja 2016. podnese odgovarajući zakonodavni prijedlog za uvođenje obveznog registra transparentnosti na temelju članka 352. UFEU-a;

15.  ponovno poziva Vijeće, uključujući njegova tijela za pripremu, da se što prije priključi registru transparentnosti; poziva države članice da uvedu zakonodavstvo kojim se poboljšava transparentnost u zastupanju interesa; poziva države članice da uvedu propise u skladu s kojima bi zastupnici interesa trebali transparentno objaviti kad je cilj njihovih kontakata s nacionalnim političarima i javnom upravom utjecanje na europsko zakonodavstvo;

Transparentnost, odgovornost i integritet u komunikaciji sa zastupnicima interesa

16.  podsjeća na svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o ukidanju povlastica onima koji ne žele surađivati u ispitivanjima i saslušanjima te na sastancima odbora u cilju utvrđivanja činjenica; poziva Komisiju da dodatno izmijeni Kodeks ponašanja za registrirane subjekte kako bi ih se potaknulo da u krajnje dobroj vjeri ne pružaju nedovoljne ili krive informacije pri takvim saslušanjima ili u odborima; smatra da subjektima registriranima u registru transparentnosti Kodeksom ponašanja treba zabraniti zapošljavanje pojedinaca ili organizacija koje skrivaju svoje interese ili informacije o tome kojoj stranci služe;

17.  smatra da pružatelji usluga savjetovanja, odvjetnički uredi i samozaposleni savjetnici trebaju navesti točan opseg aktivnosti obuhvaćenih registrom te istodobno potvrditi da zakonodavstvo određenih država članica nekim pojedincima može onemogućiti ispunjavanje uvjeta za upis u registar transparentnosti;

18.  ustraje u tome da bi registrirani subjekti, uključujući odvjetnička društva, u registru transparentnosti trebali navoditi sve klijente u čije ime provode aktivnosti zastupanja interesa obuhvaćene registrom; pozdravlja odluke raznih odvjetničkih komora kojima se potvrđuju razlike između sudskih aktivnosti odvjetnika i drugih aktivnosti obuhvaćenih registrom transparentnosti; štoviše, poziva Vijeće odvjetničkih komora Europe da potakne svoje članove na donošenje sličnih mjera, te da istodobno potvrdi da zakonodavstvo određenih država članica nekim pojedincima može onemogućiti ispunjavanje uvjeta za upis u registar transparentnosti;

19.  prima na znanje da u nekim državama članicama postoje zakonske odredbe o pravilima kojima se uređuje obavljanje profesionalne djelatnosti, kojima se posebice odvjetnička društva objektivno sprečavaju u tome da se upišu u registar transparentnosti i da otkriju informacije o svojim klijentima potrebne za upis u registar; no također primjećuje znatan rizik da se te zakonske odredbe također mogu zloupotrebljavati kako bi se izbjeglo objavljivanje informacija potrebnih radi pravilnog upisa u registar; u tom pogledu pozdravlja vidljivu spremnost strukovnih odvjetničkih organizacija na partnersku suradnju kojom u interesu profesije žele osigurati da se takvo uskraćivanje informacija ograniči isključivo na slučajeve koji su zakonodavstvom objektivno dopušteni; poziva Komisiju i predsjednika Europskog parlamenta da na temelju te spremnosti osiguraju konkretne rezultate i da se oni što prije uvrste u izmijenjeni sporazum;

20.  poziva Predsjedništvo, u skladu s člankom 15. UFEU-a i člankom 11. UEU-a, da od neregistriranih organizacija ili pojedinaca koji provode aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti zahtijeva da se registriraju prije ulaska u prostore Parlamenta; smatra da iz toga treba izuzeti skupine posjetitelja; ističe da bi Parlament, kao tijelo u kojemu se zastupaju europski građani, trebao zadržati politiku otvorenih vrata prema građanima te da se ne bi smjele stvarati nikakve nepotrebne prepreke koje bi mogle odvratiti građane od posjećivanja prostora Europskog parlamenta;

21.  žali zbog toga što je, u skladu s izvješćem Transparency Internationala, više od polovice unosa u registar EU-a za objavljivanje aktivnosti lobiranja za 2015. bilo netočno, nepotpuno ili besmisleno;

22.  traži od svojeg Predsjedništva i glavnog tajnika da se uspostavom namjenskog mehanizma za ponovnu aktivaciju olakša postupak ponovne aktivacije potreban za izdavanje iskaznica za lobiste kako bi se izbjeglo prekomjerno vrijeme čekanja za dobivanje dopuštenja za ulazak u prostore; traži da se ukine ograničenje u skladu s kojim najviše četiri vlasnika propusnice mogu istodobno ući u prostore Parlamenta;

23.  podsjeća na svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o propusnicama za osoblje u pratnji te poziva svojeg glavnog tajnika da izmijeni pravila od 13. prosinca 2013. o propusnicama i ovlaštenjima za odobravanje pristupa prostorima Parlamenta kako bi sve osobe starije od 18 godina koje podnose zahtjev za propusnicu za osoblje u pratnji bili obvezni potpisati dokument kojim jamče da neće obavljati aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti;

24.  smatra da je nužno hitno uvesti dobar sustav praćenja predanih informacija kako bi se zajamčilo da su informacije osoba koje se registriraju smislene, točne, ažurirane i sveobuhvatne; u tom smislu poziva na znatno povećanje sredstava Odjela za transparentnost u Europskom parlamentu i Zajedničkog tajništva registra transparentnosti;

25.  smatra da bi Odjel za transparentnost i Zajedničko tajništvo registra transparentnosti trebali provjeravati izjave registriranih subjekata svake godine na temelju dovoljno velikog slučajnog uzorka kako bi se dobili smisleni, točni, ažurirani i sveobuhvatni podaci;

26.  smatra da, u skladu s člankom 4. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 2. UEU-a, demokratski izabrane i kontrolirane državne institucije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te njihova zastupništva u odnosima s institucijama EU-a, kao i njihova unutarnja tijela te formalna i neformalna udruženja i krovne organizacije sastavljene isključivo od njih, ne bi trebalo obuhvatiti registrom transparentnosti ako djeluju u javnom interesu jer su dio višerazinskog sustava upravljanja EU-a;

Obrana integriteta od sukoba interesa

27.  poziva institucije i tijela EU-a koja još nemaju kodeks ponašanja da što prije pripreme takav dokument; žali zbog toga što Vijeće i Europsko vijeće još nisu donijeli kodeks ponašanja za svoje članove; potiče Vijeće da uvede poseban etički kodeks, uključujući sankcije, kojim će se obuhvatiti rizici specifični za nacionalne predstavnike; ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno kao što su i druge institucije; poziva na donošenje kodeksa ponašanja za članove i osoblje dvaju savjetodavnih tijela EU-a, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora; poziva agencije EU-a da donesu smjernice za usklađenu politiku sprečavanja i rješavanja sukoba interesa za članove upravnih odbora i predsjednike uprava, stručnjake u znanstvenim odborima i članove žalbenih vijeća, te da donesu i provode jasnu politiku o sukobu interesa u skladu s Planom za praćenje zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a;

28.  smatra da bi se sve dužnosnike EU-a, uključujući privremene djelatnike, akreditirane parlamentarne asistente, ugovorne djelatnike i nacionalne stručnjake, trebalo potaknuti na sudjelovanje u obuci o tome kako postupati sa zastupnicima interesa i u slučaju sukoba interesa;

29.  ističe da je potrebno poboljšati integritet i etički okvir jasnim i osnaženim kodeksima ponašanja i etičkim načelima kako bi se omogućio razvoj zajedničke i učinkovite kulture integriteta u svim institucijama i agencijama EU-a;

30.  priznaje da učinak „kružnih vrata” može biti štetan za odnose između institucija i zastupnika interesa; poziva institucije EU-a da razviju sustavan i proporcionalan pristup tom problemu; smatra da se svi propisi u vezi s „kružnim vratima” trebaju primjenjivati i na predsjednika Vijeća;

31.  poziva na uvođenje strožih ograničenja za bivše povjerenike produljenjem razdoblja mirovanja na tri godine koje će biti obvezujuće barem za sve aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti;

32.  smatra da odluke o novim ulogama viših dužnosnika i povjerenika mora donositi tijelo čije je imenovanje što manje ovisno o osobama na koje se te odluke odnose;

33.  traži da sve institucije EU-a, u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka, svake godine objavljuju informacija o višim dužnosnicima koji su napustili administraciju EU-a i ulogama koje su preuzeli;

34.  smatra da bi trebalo razmotriti 18-mjesečno razdoblje mirovanja na kraju mandata vanjskih i ad hoc članova Regulatornog nadzornog odbora u kontekstu bolje izrade zakonodavstva te članova Odbora direktora Europske investicijske banke, pri čemu tijekom tog razdoblja ne smiju lobirati članove upravljačkih tijela EIB-a i osoblje Banke za svoje poduzeće, klijenta ili poslodavca;

Integritet i ujednačen sastav stručnih skupina

35.  pozdravlja namjeru Komisije da poduzme daljnje mjere u pogledu preporuka ombudsmanice protiv sukoba interesa u stručnim skupinama te izričito podupire objavljivanje dovoljno detaljnog životopisa svakog stručnjaka imenovanog u registar stručnih skupina u osobnom svojstvu i objavljivanje izjave o interesima svakog stručnjaka imenovanog u registar stručnih skupina u osobnom svojstvu;

36.  podržava zahtjev ombudsmanice da upisivanje u registar transparentnosti bude uvjet za imenovanje u stručne skupine za one zastupnike koji nisu dužnosnici vlade i koji cijeli svoj drugi prihod ili njegovu većinu ne primaju od državnih institucija kao što su sveučilišta, pretpostavljajući da njih ne financiraju zastupnici interesa te dionici s ekonomskim i poslovnim interesima;

37.  smatra da bi odredba koja sadrži opće kriterije za određivanje ekonomskih i neekonomskih interesa prema preporuci ombudsmanice i na temelju izjava stručnjaka o interesima pomogla Komisiji da na uravnoteženiji način odabere stručnjake koji predstavljaju interese;

38.  potiče Komisiju da sve zapisnike sa sastanaka stručne skupine, uključujući sva različita mišljenja koja su bila zastupljena, objavi na svojim mrežnim stranicama;

39.  potiče Komisiju da osigura da se tijekom savjetovanja, umjesto pukog nastojanja da se potvrdi odabrani politički smjer, razmatraju otvorena pitanja;

Integritet europskih izbora

40.  smatra da se, u skladu s izbornim zakonodavstvom EU-a, unutarstranačko imenovanje kandidata mora obavljati demokratski, tajno i uz odgovarajuće pravo odlučivanja zastupnika, a da bi osobe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za korupciju kojom se narušavaju financijski interesi EU-a ili korupciju u državama članicama trebale izgubiti pravo glasovanja u trajanju primjerenom težini učinjenog djela; napominje da taj postupak diskvalifikacije već postoji u nekim državama članicama; smatra da bi se novim instrumentom, kao što je direktiva, mogle uspostaviti minimalne norme za različite prakse i zakonski okviri u različitim državama članicama u pogledu diskvalifikacije zbog korupcije;

Jačanje pravne odgovornosti povjerenika

41.  poziva Komisiju da, u skladu s postupkom suodlučivanja, iskoristi dobru praksu država članica iz područja zakona o ministrima podnošenjem zakonodavnog prijedloga kojim se utvrđuju obveze i prava povjerenika u pogledu transparentnosti;

42.  traži da se utvrđivanje naknada za povjerenike, uključujući njihove plaće, koje od utemeljenja Europskih zajednica obavlja isključivo Vijeće, promijeni u postupak suodlučivanja;

43.  upućuje na to da u nekim državama članicama nema zakona o ministrima kojima se isključuje mogućnost da dužnosnici potpuno ili djelomično posjeduju poslovni subjekt;

Sukobi interesa pri podijeljenom upravljanju i u trećim zemljama pri upravljanju sredstvima EU-a

44.  vidi ozbiljan sukob interesa u mogućnosti da poslovni subjekti čiji su vlasnici dužnosnici EU-a podnesu zahtjev za sredstva EU-a ili da ih kao podugovaratelji dobiju, dok sami vlasnici i dužnosnici istodobno snose odgovornost i za pravilnu upotrebu tih sredstava i za kontrolu njihove upotrebe;

45.  traži da Komisija ubuduće u sve buduće zakonodavstvo EU-a uvrsti klauzulu o plaćanjima u skladu s kojom poslovni subjekti u državama članicama EU-a i trećim zemljama koji su u vlasništvu dužnosnika ne mogu tražiti niti primati nikakva sredstva iz EU-a;

Ostvarivanje cilja potpunog pristupa dokumentima i transparentnosti u svrhu postizanja odgovornosti u zakonodavnom procesu

46.  podsjeća na sljedeće pozive koje je uputio Komisiji i Vijeću u svojoj Rezoluciji od 28. travnja 2016. o javnom pristupu dokumentima za 2014. i 2015.(6):

   pozvao je da se područje primjene Uredbe (EZ) br. 1049/2001 proširi kako bi se obuhvatile sve europske institucije koje trenutačno nisu obuhvaćene, a to su Europsko vijeće, Europska središnja banka, Sud i sva tijela i agencije EU-a,
   pozvao je na potpuno poštovanje obveze institucija, agencija i drugih tijela da vode registre svih dokumenata, kako je predviđeno člancima 11. i 12. Uredbe (EZ) br. 1049/2001,
   smatrao je da se dokumenti koji se sastavljaju u okviru trijaloga, kao što su dnevni redovi, sažetci ishoda, zapisnici i opći stavovi Vijećam, odnose na zakonodavne postupke i da se s njima u načelu ne bi trebalo postupati drugačije nego s ostalim zakonodavnim dokumentima te da trebaju biti izravno dostupni na internetskoj stranici Parlamenta,
   pozvao je na uspostavu zajedničkog međuinstitucijskog registra, uključujući posebnu zajedničku bazu podataka o trenutačnom stanju u zakonodavnim predmetima, za koji su pripreme u tijeku kako je dogovoreno Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva,
   pozvao je Vijeće da objavi zapisnike sa sastanaka radnih skupina Vijeća i druge dokumente,
   pozvao je Komisiju da uspostavi registar koji obuhvaća sve sekundarno zakonodavstvo, posebno za delegirane akte, te je napomenuo da je u tijeku rad na njegovoj izradi kako je dogovoreno Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva,
   izrazio je uvjerenje da je potrebno uvesti neovisno nadzorno tijelo za klasifikaciju i deklasifikaciju dokumenata,
   pozvao je da se objavljivanjem na internetskoj stranici Parlamenta svi dnevni redovi i povratne bilješke sa sastanaka koordinatora parlamentarnih odbora, Predsjedništva i Konferencije predsjednika učine dostupnima, u načelu zajedno sa svim dokumentima na koje se u tim dnevnim redovima upućuje;

Transparentnost vanjskog zastupanja i pregovora EU-a

47.  pozdravlja najnoviju sudsku praksu Suda Europske unije kojom se jača pravo Parlamenta na informacije o međunarodnim sporazumima te predanost institucija poduzimanju daljnjih mjera u pogledu stavka 40. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva vođenjem pregovora o boljoj suradnji i razmjeni informacija; prima na znanje da su pregovori započeli krajem 2016. te u tom pogledu poziva Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da se istinski posvete i ulože sve potrebne napore kako bi se što prije postigao sporazum s Parlamentom o boljoj suradnji i razmjeni informacija tijekom cijelog ciklusa trajanja međunarodnih sporazuma jer bi se time pomoglo u jačanju legitimnosti i demokratske kontrole vanjskog djelovanja EU-a;

48.  napominje da, unatoč tome što postoji sporazum o međuinstitucijskoj suradnji između Parlamenta i Komisije, ne postoji jednakovrijedan mehanizam između Parlamenta i Vijeća;

49.  ističe nedavna nastojanja Komisije da se poveća transparentnost trgovinskih pregovora; ipak, smatra da bi Vijeće i Komisija trebali dodatno poboljšati svoje radne metode radi bolje suradnje s Parlamentom u pogledu pristupa dokumentima, informacijama i donošenju odluka o svim pitanjima i pregovorima u vezi sa zajedničkom trgovinskom politikom (kao što su informacije povezane s pregovorima, uključujući određivanje područja primjene, mandate i tijek pregovora, mješovita ili isključiva narav trgovinskih sporazuma i njihova privremena primjena, aktivnosti i odluke tijela uspostavljenih na temelju trgovinskih i/ili investicijskih sporazuma, sastanci stručnjaka te delegirani i provedbeni akti); u vezi s time žali što Vijeće zastupnicima u Europskom parlamentu i javnosti nije stavilo na raspolaganje pregovaračke mandate za sve sporazume koji su trenutačno u fazi pregovora, ali pozdravlja činjenicu da je konačno nakon jedne godine pregovora između Komisije i Parlamenta o pristupu dokumentima o pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) postignut operativni sporazum da se svim zastupnicima u Europskom parlamentu omogući pristup tim dokumentima, zahvaljujući čemu su pregovori o TTIP-u dostigli najveći stupanj transparentnosti do sada; pozdravlja u tom pogledu ambiciju Glavne uprave Komisije za trgovinu da trenutačnu inicijativu u pogledu transparentnosti u okviru TTIP-a iskoristi kao model za sve trgovinske pregovore, kao što je navedeno u trgovinskoj strategiji „Trgovina za sve”, i da je primijeni;

50.  ističe da, kao što je istaknuo Sud Europske unije, nužnost transparentnosti proizlazi iz demokratske prirode upravljanja unutar EU-a te da povjerljive informacije izvan dosega javnosti, primjerice u trgovinskim pregovorima, moraju biti dostupne parlamentarcima koji nadziru trgovinsku politiku u ime građana; stoga smatra da je pristup Parlamenta klasificiranim informacijama nužan za provođenje nadzora te da bi Parlament sa svoje pak strane trebao poštovati obvezu propisnog postupanja s takvim informacijama; stajališta je da bi trebali postojati jasni kriteriji za označivanje dokumenata „klasificiranima” radi izbjegavanja dvosmislenosti i proizvoljnih odluka te da bi dokumente trebalo deklasificirati čim prestane postojati potreba za klasificiranošću; poziva Komisiju da ocijeni može li se neki klasificirani dokument o pregovorima objaviti čim se on interno dovrši; napominje da je iz sudske prakse Suda Europske unije jasno da, kad je riječ o dokumentu koji potječe iz jedne od institucija EU-a, a izuzet je iz prava na pristup, institucija mora objasniti zašto bi pristup tom dokumentu mogao konkretno i stvarno ugroziti interes zaštićen tim izuzećem, te da rizik mora biti razumno, a ne samo hipotetski predvidljiv; poziva Komisiju da primijeni preporuke europske ombudsmanice iz srpnja 2014., posebno u pogledu pristupa dokumentima za sve pregovore i objavljivanja dnevnih redova sastanaka i zapisnika sa sastanaka održanih s pojedincima i organizacijama obuhvaćenima registrom transparentnosti; poziva Komisiju da Parlament i javnost prije samog početka pregovora obavijesti o nacrtima dnevnih redova za krugove pregovora, a nakon pregovora o konačnim dnevnim redovima i izvješćima;

51.  smatra da EU mora postati predvodnik u poticanju transparentnosti trgovinskih pregovora, ne samo u bilateralnim nego i u plurilateralnim i multilateralnim procesima, s jednakim stupnjem transparentnosti koji imaju pregovori u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO); međutim, ističe da Komisija također mora uvjeriti pregovaračke partnere da i oni povećaju svoju transparentnost, da osiguraju da to bude recipročan proces u kojem pregovarački položaj EU-a nije ugrožen te da u utvrđivanje područja primjene s potencijalnim pregovaračkim partnerima uključi željeni stupanj transparentnosti; ističe da je veća transparentnost u interesu svih partnera EU-a u pregovorima i dionika diljem svijeta te da se njome može povećati globalna potpora trgovini utemeljenoj na pravilima;

52.  podsjeća na to da je važno da se zakonodavni postupak u području zajedničke trgovinske politike oslanja na statističke podatke Unije sukladne s člankom 338. stavkom 2. UFEU-a te na procjene učinka i procjene učinka održivosti koje su u skladu s najvišim standardima nepristranosti i pouzdanosti, što je načelo kojim bi se trebala voditi svaka revizija u okviru politike Komisije o boljoj regulativi; smatra da bi se procjenama učinka za svaki sektor pojedinačno trgovinskim sporazumima EU-a dala viša razina pouzdanosti i legitimnosti;

53.  ponavlja svoj poziv upućen Komisiji u Rezoluciji od 12. travnja 2016.(7) da izradi nacrt Europskog kodeksa ponašanja u pogledu transparentnosti, integriteta i odgovornosti, koji bi bio osmišljen za usmjeravanje djelovanja predstavnika EU-a u međunarodnim organizacijama/tijelima; poziva na bolju usklađenost i koordinaciju politike među globalnim institucijama uvođenjem sveobuhvatnih standarda u području demokratske legitimnosti, transparentnosti, odgovornosti i integriteta; zauzima stajalište da bi EU trebao pojednostavniti i kodificirati svoju zastupljenost u multilateralnim organizacijama/tijelima u cilju poboljšanja transparentnosti, integriteta i odgovornosti za sudjelovanje Unije u tim tijelima, jačanja njezina utjecaja i promicanja zakonodavstva koje je donijela demokratskim postupkom; poziva na donošenje međuinstitucionalnog sporazuma u cilju formaliziranja dijaloga između predstavnika EU-a i Parlamenta, koji bi trebao organizirati Europski parlament u svrhu utvrđivanja smjernica povezanih s donošenjem i usklađenošću europskih stajališta uoči glavnih međunarodnih pregovora;

Transparentnost i odgovornost u domeni javne potrošnje

54.  smatra da bi podaci o proračunu i potrošnji unutar EU-a trebali biti transparentni i pouzdani tako što će se objaviti, među ostalim na razini država članica u vezi s podijeljenim upravljanjem;

Transparentno i odgovorno ekonomsko upravljanje u europodručju

55.  smatra da odluke koje se donose u okviru Euroskupine, Gospodarskog i financijskog odbora, na „neformalnim” sastancima Vijeća Ecofin i sastancima na vrhu država članica europodručja moraju po potrebi biti institucionalizirane te postati transparentne i pouzdane, među ostalim objavljivanjem dnevnih redova i zapisnika, pronalaženjem ravnoteže između željene transparentnosti i nužne zaštite financijske, monetarne ili ekonomske politike Unije ili određene države članice;

Transparentnost i odgovornost u vezi s proračunom EU-a

56.  napominje da je 2014. zaključeno ukupno 40 predmeta istrage o osoblju i članovima institucija EU-a; ističe da je ta brojka mala i pokazuje da prijevara i korupcija nisu rijetkost u institucijama EU-a(8);

57.  ističe da je 2014. najveći broj slučajeva moguće prijevare koji su prijavljeni Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) povezan s upotrebom europskih strukturnih fondova (549 od 1 417 optužbi); ističe da je OLAF predložio financijski povrat od 476,5 milijuna eura u strukturnim fondovima tijekom 2014.; napominje da su mjerodavna tijela tijekom 2014. povratila 22,7 milijuna eura slijedeći preporuke OLAFA; poziva države članice da daju prednost pravilnoj dodjeli sredstava EU-a te da povećaju napore kako bi ih povratile u slučaju nepravilne dodjele(9);

58.  poziva Komisiju da dostavi reviziju takozvanog paketa od šest mjera i paketa od dviju mjera kako bi se Europskom parlamentu pružile veće ovlasti u području nadzora nad donošenjem ključnih dokumenata u okviru Europskog semestra, a osobito učinkovita sredstva kako bi se zajamčilo poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

59.  poziva Euroskupinu da uključi Parlament u praćenje ispunjavanja ugovornih uvjeta dogovorenih s korisnicima financijske pomoći odobrene u okviru europskog stabilizacijskog mehanizma;

Zaštita zviždača i borba protiv korupcije

60.  pozdravlja istragu europske ombudsmanice o tome ispunjavaju li institucije EU-a svoju obvezu u smislu uvođenja unutarnjih pravila o zviždačima; žali zbog nalaza ombudsmanice u skladu s kojima neke institucije EU-a još propisno ne primjenjuje pravila za zaštitu zviždača; ističe da su ta pravila dosad usvojili samo Parlament, Komisija, Ured ombudsmana i Revizorski sud; poziva na izradu studije u Parlamentu u pogledu mehanizma za zaštitu akreditiranih parlamentarnih asistenata u slučaju da postanu zviždači;

61.  smatra da je učinkovita zaštita zviždača ključno oružje u borbi protiv korupcije te stoga ponavlja svoj poziv Komisiji od 25. studenoga 2015.(10) da do lipnja 2016. predloži europski zakonodavni okvir za učinkovitu zaštitu zviždača i sličnih osoba(11) uzimajući u obzir procjenu pravila na nacionalnoj razini kako bi se donijela minimalna pravila za zaštitu zviždača;

62.  poziva Komisiju da strogo primijeni mjere povezane s diskrecijom i isključenjem u pogledu javne nabave, s odgovarajućim provjerama podobnosti na svim razinama, te da primijeni razloge za isključenje kako bi se u slučaju svakog sukoba interesa isključila trgovačka društva, što je od ključne važnosti za zaštitu vjerodostojnosti institucija;

63.  smatra da zviždači mnogo češće nailaze na kazneni progon nego na potporu, čak i u institucijama EU-a; poziva Komisiju da predloži izmjenu uredbe o Uredu ombudsmana i da se prošire njegove ovlasti kako bi bio središnji ured kojemu se mogu obratiti zviždači koji se smatraju žrtvama lošeg postupanja; poziva Komisiju da predloži odgovarajuće povećanje proračuna ombudsmana kako bi se omogućilo obavljanje te nove zahtjevne zadaće;

64.  poziva EU da što prije podnese zahtjev za članstvo u Skupini država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe te da se Parlament redovno izvješćuje o napretku toga postupka; poziva Komisiju da u izvješće uvrsti pregled najvećih problema povezanih s korupcijom u državama članicama, preporuke u okviru politika za njihovo rješavanje i popratne mjere koje će poduzeti Komisija, posebno uzimajući u obzir štetan učinak korupcije na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

65.  smatra da osobama osuđenima pravomoćnom sudskom presudom za korupciju u EU-u ili trgovačkim društvima koja vode ili čiji su vlasnici osobe koje su u interesu trgovačkog društva sudjelovale u korupciji ili pronevjeri javnih sredstava i koje su zbog toga pravomoćno osuđene najmanje tri godine ne bi trebalo dopustiti da sklapaju ugovore o nabavi s Europskom unijom niti da izvlače korist iz fondova EU-a; poziva Komisiju da preispita svoj sustav isključenja; ističe da bi trgovačka društva koja je Komisija izuzela iz sudjelovanja u natječajima za fondove EU-a trebala biti automatski objavljena kako bi se bolje zaštitili financijski interesi EU-a i omogućila obuhvatnija javna kontrola;

66.  napominje da, otkako je 12. studenoga 2008. postala odobrena članica Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), Europska unija nije sudjelovala u mehanizmu revizije koji se predviđa Konvencijom niti je poduzela prvi korak za dovršavanja samoocjenjivanja o tome kako ispunjava svoje obveze u utvrđene Konvencijom; poziva Europsku uniju da ispuni svoje obveze predviđene UNCAC-om dovršavanjem samoocjenjivanja o tome na koji način ispunjava svoje obveze utvrđene Konvencijom i sudjeluje u mehanizmu stručne revizije; poziva Komisiju da što prije objavi sljedeće Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije te da njime obuhvati poglavlje o institucijama EU-a; poziva Komisiju da na razini institucija EU-a i država članica provede daljnju analizu okružja u kojem se provode politike kako bi se utvrdili svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

67.  podsjeća na svoje stajalište od 16. travnja 2014. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima(12) te u tom pogledu poziva na brzo donošenje odluke;

Integritet propisa EU-a

68.  poziva Komisiju da istraži mogućnost sustavnih zaštitnih mjera kako bi se izbjegli sukobi interesa u području reguliranja industrijskih proizvoda i provođenja politika; poziva Komisiju da se pozabavi trenutačnim strukturnim sukobom interesa koji je prisutan pri javnoj procjeni rizika reguliranih proizvoda, što se ponajviše odnosi na situaciju u kojoj se procjena tih proizvoda u velikoj mjeri ili potpuno temelji na studijama koje provode podnositelji zahtjeva ili treće strane kojima oni plate, dok se neovisna istraživanja prečesto zanemaruju ili odbacuju; inzistira na tome da proizvođači i dalje provode studije, uz dijeljenje troškova među velikim trgovačkim društvima i malim i srednjim poduzećima na temelju relativnog tržišnog udjela radi jamčenja pravednosti, no svi bi vršitelji procjene trebali biti obvezni u potpunosti uzeti u obzir neovisne stručno ocijenjene znanstvene podatke u svojim procjenama; posebno poziva Komisiju da revidira svoju Komunikaciju o općim načelima i standardima za savjetovanje sa zainteresiranim stranama iz 2002.; sugerira da bi, radi rješavanja problema koji proizlaze iz selektivnog prikrivanja nepovoljnih rezultata istraživanja, prethodna registracija znanstvenih studija i ispitivanja, pri kojoj se navodi područje ispitivanja i očekivani datum završetka, mogla biti uvjet da se oni uključe u regulatorni postupak i postupak izrade politika; ističe da je, u interesu dobivanja utemeljenih i neovisnih znanstvenih savjeta za izradu politika, važno imati odgovarajuće resurse za razvoj internog stručnog znanja unutar specijaliziranih agencija EU-a, uključujući priliku za provođenje istraživanja i ispitivanja koja se mogu objaviti, čime se povećava privlačnost javne službe u regulatornoj savjetodavnoj ulozi bez remećenja akademske karijere znanstvenika;

Jačanje parlamentarne odgovornosti Komisije i njezinih agencija

69.  poziva Komisiju da sastavi uredbu o svim agencijama EU-a u skladu s kojom će se Parlamentu dodijeliti ovlasti suodlučivanja pri imenovanju ili otpuštanju direktora tih agencija te izravno pravo da ih ispituje i saslušava;

70.  ističe potrebu da u agencijama EU-a budu prisutni neovisni stručnjaci te da se veća važnost pridaje iskorjenjivanju sukoba interesa unutar odbora agencija; napominje da u ovom trenutku nisu plaćeni stručnjaci iz niza agencija, uključujući Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA); traži da stručnjaci u regulatornim agencijama koji primjerice predstavljaju neprofitne organizacije ili akademske ustanove primaju odgovarajuću naknadu; ističe važnost odgovarajućih resursa za razvoj internog stručnog znanja u specijaliziranim agencijama EU-a;

71.  poziva Europsku agenciju za sigurnost hrane, Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za kemikalije da hitno preispitaju svoje politike neovisnosti kako bi se izričito jamčila njihova stroga neovisnost o gospodarskim sektorima koje reguliraju i izbjegli sukobi interesa među njihovim osobljem i stručnjacima;

72.  podržava praksu nacionalnih parlamenata da pozivaju povjerenike radi ispitivanja;

73.  podsjeća da je ovlast za uspostavu istražnih odbora značajka svojstvena parlamentarnim sustavima diljem svijeta i da se člankom 226. stavkom 3. UFEU-a utvrđuje poseban zakonodavni postupak za donošenje uredbe o pravu na istragu; ističe da, u skladu s načelom iskrene suradnje, Parlament, Vijeće i Komisija moraju odobriti prihvaćanje nove uredbe;

74.  poziva na brzo donošenje odluke Vijeća i Komisije o Prijedlogu Parlamenta od 23. svibnja 2012. o uredbi Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se regulira primjena prava Parlamenta na istragu(13);

o
o   o

75.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0376.
(2) SL C 271 E, 12.11.2009., str. 48.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0203.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0484.
(5) Presuda Suda Europske unije od 21. rujna 2010., Kraljevina Švedska / Association de la presse internationale ASBL (API) i Europska komisija (C-514/07 P), Association de la presse internationale ASBL (API) / Europska komisija (C-528/07 P) i Europska komisija/Association de la presse internationale ASBL (API) (C-532/07 P), spojeni predmeti C-514/07 P, C-528/07 P i C-532/07 P, ECLI:EU:C:2010:541.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0202.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.
(8) Izvješće OLAF-a za 2014., Petnaesto izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, od 1. siječnja do 31. prosinca 2014.
(9) Ibid.
(10) Vidi rezoluciju od 25. studenoga 2015.o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408).
(11) Ibid., stavak 51.
(12) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0427.
(13) SL C 264 E, 13.9.2013., str. 41.

Pravna napomena