Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2740(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0495/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0495/2017

Rasprave :

PV 13/09/2017 - 21
CRE 13/09/2017 - 21

Glasovanja :

PV 14/09/2017 - 8.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0359

Usvojeni tekstovi
PDF 335kWORD 52k
Četvrtak, 14. rujna 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Budućnost programa Erasmus+
P8_TA(2017)0359B8-0495/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o budućnosti programa Erasmus+ (2017/2740(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanje izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 2. veljače 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanje izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(4),

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o budućnosti programa Erasmus + (O-000062/2017 – B8-0326/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je u trenutačnom kontekstu 30. godišnjica programa Erasmus+ ne bi trebala biti samo prilika za proslavu, već i za promišljanje o načinu na koji taj program može postati pristupačniji i uključiviji te o tome kako poboljšati razvoj europskih građana i organizacija aktivnih u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta;

B.  budući da je obrazovanje temeljno ljudsko pravo i javno dobro koje bi trebalo biti dostupno svim podnositeljima zahtjeva, posebice kada je riječ o studentima s nižim primanjima;

1.  ističe da je Erasmus jedan od najuspješnijih programa EU-a i ključni instrument za podupiranje aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te u približavanju Europe građanima; prima na znanje izrazito pozitivan učinak koji je tijekom posljednjih 30 godina taj program imao na osobni i profesionalni život više od 9 000 000 sudionika u Europi i izvan nje, između ostalog, u susjednim zemljama i zemljama kandidatkinjama;

2.  ističe ulogu programa Erasmus+, koji je u vidu mobilnosti i strateške suradnje pridonio poboljšanju kvalitete ustanova za obrazovanje i osposobljavanje u EU-u, povećanju konkurentnosti europskog sektora obrazovanja, stvaranju snažne europske ekonomije znanja te ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.;

3.  vjeruje da bi program Erasmus+ i program koji će ga naslijediti u prvom redu trebali biti usmjereni na cjeloživotno učenje i mobilnost, obuhvaćati formalno, neformalno i informalno obrazovanje, pri čemu mogu podupirati razvoj vještina i ključnih kompetencija za ispunjenje na osobnom, društvenom i profesionalnom planu, što ide ruku pod ruku s promicanjem demokratskih vrijednosti, socijalne kohezije, aktivnog građanstva, integracije migranata i izbjeglica te omogućavanjem šireg međukulturnog dijaloga;

4.  naglašava potrebu za dosljednim pristupom politikama obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta u svim sektorima učenja, a posebno osiguravanjem prilika za transverzalna djelovanja te sinergijama s drugim fondovima i programima EU-a; u tom pogledu napominje da je predstojeća obnova okvira za europsku suradnju u području mladih idealna prilika za usklađivanje prioriteta programa koji će naslijediti Erasmus+ s novom strategijom EU-a za mlade i drugim programima koje financira EU;

5.  smatra da bi program Erasmus+ također trebao biti smatran ključnim instrumentom strategije EU-a za promicanje ciljeva održivog razvoja diljem svijeta;

6.  napominje da bi, s obzirom na visoku stopu i važnost mobilnosti među obrazovnim ustanovama i organizacijama na kontinentu i u Ujedinjenoj Kraljevini, pregovori o Brexitu trebali dovesti do obostrano zadovoljavajućeg dogovora o statusu studenata i nastavnika iz EU-a koji sudjeluju u programima mobilnosti u okviru programa Erasmus+ u Ujedinjenoj Kraljevini i obrnuto;

Nezaposlenost među mladima te ispunjenje na osobnom i društvenom planu

7.  smatra da je postignut velik napredak u pogledu programa Erasmus+ jer se sada više sudionika može koristiti programom te im se tako pomaže da unaprijede svoje znanje i smanje nedostatke u području vještina i kompetencija, što je u prvom redu postignuto proširenjem programa Erasmus+ na volontiranje, informalno i neformalno obrazovanje i osposobljavanje te proširenjem njegova zemljopisnog opsega na zemlje izvan EU-a;

8.  potvrđuje da mobilni studenti u sustavu visokog obrazovanja u imaju dvostruko veće izglede za zaposlenje unutar jedne godine nakon što diplomiraju od svojih kolega koji nisu mobilni kao i to da gotovo 90 %(5) korisnika programa mobilnosti u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kaže da je zahvaljujući tom iskustvu njihova zapošljivost porasla; ipak, sa žaljenjem napominje da su mladi izloženi najvećem riziku od nezaposlenosti; stoga priznaje da se programom Erasmus+ treba pružiti snažna potpora aktivnostima usmjerenima prema postizanju boljih mogućnosti zapošljavanja;

9.  ističe da volontiranje potiče razvoj građanskog sudjelovanja i aktivnog građanstva te da se njime istovremeno doprinosi povećanju izgleda sudionika za pronalaženje posla; naglašava, stoga, da bi financiranje u okviru programa Erasmus+ trebalo biti dio šire političke strategije čiji bi cilj bio u Europi stvoriti okruženje pogodno za volontiranje, i to ne podvostručavanjem inicijativa, već jačanjem postojećih koje su se pokazale kao uspješne; ipak podsjeća na to da se potencijalno kvalitetna radna mjesta nikad ne mogu zamijeniti neplaćenim volonterskim aktivnostima;

10.  ističe činjenicu da bi program Erasmus+ trebao biti usredotočen na inovacije i razvoj te da bi se njime trebao staviti veći naglasak na unapređivanje ključnih vještina i kompetencija, kao što su samopouzdanje, kreativnost, poduzetništvo, sposobnost prilagodbe, kritičko razmišljanje, komunikacijske vještine, timski rad te sposobnost života i rada u multikulturnom okruženju; naglašava činjenicu da se te kompetencije mogu intenzivnije razviti uravnoteženom kombinacijom formalnog, neformalnog i informalnog učenja te da je stjecanje ključnih vještina od presudne važnosti već od vrlo rane dobi zbog čega bi ga trebalo poduprijeti većim ulaganjem u aktivnosti usmjerene na mobilnost u ranim fazama obrazovanja i osposobljavanja;

11.  napominje da bi se programom Erasmus+ trebale poticati snažnije veze između ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i poslovne zajednice kako bi se unaprijedile vještine te povećala zapošljivost sudionika programa i konkurentnost europskog gospodarstva;

12.  ističe ulogu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ u pomaganju sudionicima da razviju vještine i steknu iskustvo traženo na tržištu rada, doprinoseći na taj način većoj zapošljivosti i socijalnoj integraciji; potiče poboljšanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ kako bi taj program bio moderniji, pristupačniji, jednostavniji i prilagođen digitalnom dobu;

13.  prepoznaje velik potencijal za širenje mobilnosti korisnika programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na kratkoročne i dugoročne boravke (Erasmus Pro) kako bi se povećao doprinos EU-a borbi protiv nezaposlenosti mladih; potiče Komisiju i države članice da povećaju broj prilika za mobilnost korisnika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te dimenziju programa za profesionalno naukovanje, kako u smislu priznavanja vrijednosti naukovanja tako i u smislu poticanja nacionalnih reformi s ciljem daljnjeg razvoja stručne izobrazbe i kvalifikacija te poticanja njihova priznavanja; istodobno opet potvrđuje da je stažiranje obrazovna prilika koja nije zamjena za plaćeno zaposlenje;

Socijalna uključenost i dostupnost

14.  izražava žaljenje zbog toga što manje od 5 % mladih Europljana ima koristi od programa, što je posljedica društveno-gospodarskih čimbenika, ograničenih sredstava, sve većih nejednakosti među državama članicama i unutar njih te složenosti postupaka podnošenja zahtjeva i administrativnog upravljanja; poziva Komisiju i države članice da povećaju otvorenost i dostupnost programa, osiguraju veću korist za krajnje korisnike te da maksimalno povećanju potporu, posebno za osobe u nepovoljnom položaju i osobe s posebnim potrebama;

15.  apelira na Komisiju i države članice da dodatno povećaju uključivost programa Erasmus+ kako bi djelovanjem različitih instrumenata, posebice digitalnih, i organizacija, uključujući sve razine institucija formalnog i neformalnog obrazovanja, organizacije mladih, umjetničke i lokalne sportske organizacija, volonterske organizacije i druge dionike civilnog društva, doprli do većeg broja mladih, što će postići integracijom strategije za uključenost i raznovrsnost u sve dijelove programa te usmjeravanjem na osobe s posebnim potrebama i manjim mogućnostima;

16.  podsjeća na to da nedostatak koordinacije i prenosivosti prava među socijalnim sustavima EU-a predstavlja ozbiljnu prepreku mobilnosti ljudi s invaliditetom, unatoč trudu uloženom u veću uključivost programa Erasmus+ i drugih inicijativa u području mobilnosti; poziva Komisiju i države članice da ojačaju suradnju i na taj način povećaju mobilnost ugroženih osoba;

17.  potvrđuje da je jedna od glavnih prepreka za uključivanje većeg broja studenata u programe mobilnosti unutar visokog obrazovanja nedostatak jasnoće i dosljednosti u priznavanju bodova Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) prikupljenih tijekom razdoblja mobilnosti; poziva države članice i nadležna tijela, a posebno ustanove visokog obrazovanja, da u potpunosti provedu sporazume kao obvezni dio procesa mobilnosti kako bi se osigurao neometan proces priznavanja ECTS bodova stečenih tijekom razdoblja visokoškolske mobilnosti u okviru programa Erasmus+;

18.  vjeruje da bi mlađe generacije trebale bi imati više mogućnosti za oblikovanje budućeg programa, s obzirom na to da su one u najboljem položaju da poboljšaju viziju programa te ga dovedu na novu razinu u skladu s trenutačnim i budućim potrebama i izazovima s kojima se suočavaju pri radu, volontiranju i studiranju;

19.  potiče određeni stupanj fleksibilnosti pri osmišljavanju novog programa kako bi se osiguralo da on može pružiti brz odgovor na nove izazove i strateške prioritete na europskoj i međunarodnoj razini; ističe da bi sve nove inicijative trebale nadopunjavati postojeće i da bi im trebala biti dodijeljena dostatna sredstva za osiguranje učinkovitog funkcioniranja;

Europski identitet i aktivno građanstvo

20.  čvrsto vjeruje da se u okviru programa Erasmus+ treba i dalje poticati aktivno građanstvo, građansko obrazovanje i međukulturno razumijevanje te razvijati osjećaj europskog identiteta; stoga ustraje na tome da sve aktivnosti povezane s mobilnošću u sklopu obrazovanja i osposobljavanja te formalnog i neformalnog učenja koje se financiraju u okviru programa Erasmus+ također podižu razinu osviještenosti među mladima o dodanoj vrijednosti europske suradnje u području obrazovanja te ih potiču na angažman u europskim pitanjima;

21.  vjeruje da bi, kada je to primjereno, uključivanje obrazovne mobilnosti u programe visokog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja moglo biti korisno i za osobni i profesionalni razvoj studenata kao i za promicanje međukulturalnog razumijevanja;

22.  poziva Komisiju da uvede europsku elektroničku iskaznicu za studente koja bi im omogućila pristup uslugama u cijeloj Europi;

Financiranje programa

23.  izražava žaljenje zbog činjenice da niske stope uspješnosti projekata pokrenutih u okviru nekih aktivnosti programa Erasmus+, ograničene stipendije i velika potražnja za sudjelovanjem u programu mogu ugroziti uspjeh Erasmusa+ kao vodećeg programa EU-a; čvrsto vjeruje da bi program Erasmus+ trebao u konačnici biti usmjeren na sve mlade te da za te više postavljene ciljeve sljedećeg programa Erasmus+ treba izdvojiti velika dodatna financijska sredstva, i to osiguravanjem većeg proračuna, kako bi se iskoristio njegov puni potencijal; stoga poziva države članice, Komisiju i relevantne dionike da se u očekivanju pregovora o budućem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) pobrinu za veću i vidljiviju potporu programu Erasmus;

24.  naglašava važnost nesmetanog uvođenja novog programa Erasmus+ sa strateški planiranim proračunom od samog početka; potiče primjenu regionalnih i socijalnih fondova kako bi se povećao financijski doprinos država članica stipendijama za mobilnost iz programa Erasmus+; podsjeća na to da je dosljedna primjena pravila programa u svim nacionalnim agencijama, uključujući sukladnost sa zajedničkim standardima kvalitete te ocjenjivanja projekata i administrativnih postupaka, ključna za jamčenje dosljedne provedbe programa Erasmus+;

o
o   o

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 50.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0018.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.
(5) Erasmus+ dashboard, podaci od dana 28. ožujka 2017.; vidi: http://www.ecvet-secretariat.eu/en/system/files/documents/3727/eu-vet-policy-context.pdf, str. 29.

Pravna napomena