Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2242(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0296/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0296/2017

Rasprave :

PV 23/10/2017 - 21
CRE 23/10/2017 - 21

Glasovanja :

PV 24/10/2017 - 5.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0390

Usvojeni tekstovi
PDF 384kWORD 65k
Utorak, 24. listopada 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Nadzor nad potrošnjom i praćenje isplativosti programa Garancija za mlade EU-a
P8_TA(2017)0390A8-0296/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o nadzoru nad potrošnjom i praćenju isplativosti programa Garancija za mlade EU-a (2016/2242(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 145., 147., 165. i članak 310. stavak 5. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(2) i Uredbu (EU) 2015/779 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 u pogledu dodatnog iznosa početnog pretfinanciranja koji se isplaćuje za operativne programe koji dobivaju potporu u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih(3),

–  uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda br. 3/2015 „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”, br. 17/2015 „Potpora Komisije akcijskim timovima za mlade: ostvareno je preusmjeravanje sredstava ESF-a, ali uz nedovoljnu usredotočenost na rezultate” i br. 5/2017 „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene?”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646) i (SWD(2016)0324),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za proračun, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0296/2017),

A.  budući da nezaposlenost mladih i dalje predstavlja ozbiljan problem u više država članica, pri čemu je u EU-u 2016. više od 4 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine bilo nezaposleno; budući da se situacija unutar Unije izuzetno razlikuje;

B.  budući da borbu protiv nezaposlenosti mladih kao politički prioritet dijele i Parlament i Komisija i države članice te da se njome doprinosi postizanju ciljeva Unije, rastu i otvaranju radnih mjesta;

C.  budući da je visoka stopa nezaposlenosti mladih u EU-u koja je 2016. iznosila 18,8 % štetna za društvo i pojedince s obzirom na to da trajno negativno utječe na njihovu zapošljivost, stabilnost prihoda i razvoj karijere; budući da je gospodarska kriza nerazmjerno pogodila mlade, a u nekim je državama članicama više od četvrtine mladih ljudi nezaposleno;

D.  budući da je proveden niz aktivnih politika zapošljavanja kako bi se riješio problem nezaposlenosti mladih, a njihovi su rezultati različiti;

E.  budući da postoji još jedna skupina mladih, čiji se broj i profil uvelike razlikuje od jedne države članice do druge, koji nisu uključeni ni u jednu vrstu školovanja ili stručnog usavršavanja niti rade (en. NEET), a mogu se podijeliti u dvije kategorije: nezaposleni pripadnici skupine NEET, koji mogu odmah početi raditi i aktivno traže posao, i neaktivni pripadnici skupine NEET, mladi koji ne studiraju, ne pohađaju stručno usavršavanje niti proaktivno traže posao;

F.  budući da u prosjeku na razini EU-a samo 41,9 % mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju ima pristup Garanciji za mlade;

G.  budući da je Komisija od uspostave europske strategije zapošljavanja 1997. poduprla niz mjera osmišljenih za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja mladih(4), te da su od krize nastojanja EU-a posebno usmjerena na Garanciju za mlade koju je Vijeće uspostavilo u travnju 2013. i na Inicijativu za zapošljavanje mladih koja je pokrenuta krajem 2013.;

H.  budući da su se Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih već potvrdili kao najučinkovitije aktivnosti s najvećom vidljivošću na razini Unije kada je riječ o borbi protiv nezaposlenosti mladih;

I.  budući da su Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih značajno doprinijeli smanjenju stope nezaposlenosti mladih u EU-u pružanjem prilika mladima za obrazovanje i povećanjem potražnje za mladima na tržištu rada te potporom mjerama za otvaranje radnih mjesta; budući da je neprihvatljivo visok postotak (17,2 %) mladih u državama skupine EU-28 i dalje nezaposleno(5);

J.  budući da Garancija za mlade od država članica iziskuje da se pobrinu da se svima mlađima od 25 godina (ili osobama u dobi od 30 godina i manje u nekim državama članicama) omogući kvalitetna mogućnost zaposlenja, nastavak školovanja, naukovanja ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja;

K.  budući da vanjski čimbenici poput određenog gospodarskog stanja ili modela proizvodnje svojstvenog svakoj regiji utječu na postizanje ciljeva utvrđenih u Garanciji za mlade;

L.  budući da je Inicijativa za zapošljavanje mladih inicijativa za pružanje potpore mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, dugoročno nezaposlenim mladim osobama i onima koji nisu registrirani kao osobe koje traže posao, a žive u regijama u kojima je nezaposlenost mladih 2012. bila veća od 25 %;

M.  budući da ukupni odobreni proračun za Inicijativu za zapošljavanje mladih za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznosi 6,4 milijarde EUR, uključujući 3,2 milijarde EUR iz nove posebne proračunske linije EU-a, koje će se nadopuniti s najmanje 3,2 milijarde EUR iz nacionalnih sredstava dodijeljenih u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF); budući da će se taj iznos nadopuniti jednom milijardom eura za posebna proročanska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih za razdoblje 2017. – 2020., kojima će se dodati i jedna milijarda EUR iz ESF-a kako bi se potaknulo zapošljavanje mladih u regijama koje su najteže pogođene nezaposlenošću; budući da će se 500 milijuna EUR tih dodatnih sredstava unijeti u proračun za 2017. u sklopu nacrta izmjene proračuna br. 3/2017; budući da će se konačna odobrena sredstva za taj program odrediti tijekom predstojećeg godišnjeg proračunskog postupka;

N.  budući da se godišnja ulaganja potrebna za provedbu programa Garancije za mlade u Europi procjenjuju na 50,4 milijarde EUR(6), što je znatno manje od godišnjih gospodarskih gubitaka zbog nesudjelovanja mladih na tržištu rada u Europi, za koje se očekuje da dosegnu najmanje 153 milijarde EUR(7);

O.  budući da je 2015. donesena odluka o povećanju sredstava dostupnih za pretfinanciranje Inicijative u iznosu 1 milijarde EUR radi ubrzanja mobilizacije aktivnosti Inicijative za zapošljavanje mladih, što je predstavljalo povećanje od prvotnih 1 – 1,5 % na 30 % za države članice koje ispunjavaju uvjete;

P.  budući da su sva sredstva prvotno namijenjena za Inicijativu za zapošljavanje mladih isplaćena unaprijed u 2014. i 2015. te da za tu svrhu u proračunu za 2016. nisu uvedena nova sredstva; budući da diskontinuiteti u financiranju Inicijative za zapošljavanje mladih umanjuju uspješnost tog programa;

Q.  budući da je trenutačna razina financiranja, uzimajući u obzir i sredstva iz proračuna EU-a i sredstva iz država članica, nedostatna za pokrivanje potreba;

R.  budući da Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih obuhvaćaju različite aktivnosti jer je Garancija za mlade namijenjena poticanju strukturnih reformi u obrazovanju i služi kao kratkoročna mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih, dok je Inicijativa za zapošljavanje mladih instrument financiranja; budući da se Garancija za mlade financira iz ESF-a, nacionalnih proračuna i Inicijative za zapošljavanje mladih, dok Inicijativa za zapošljavanje mladih može financirati izravno otvaranje ranih mjesta, naukovanje, pripravnički staž i daljnje obrazovanje za ciljane skupine Inicijative za zapošljavanje mladih u regijama koje za to ispunjavaju uvjete; budući da se Garancija za mlade primjenjuje u svih 28 država članica, a samo 20 država članica ispunjava uvjete za primanje pomoći u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; budući da, konačno, intervencija Inicijative za zapošljavanje mladih nema unaprijed definirani rok trajanja, dok u okviru Garancije za mlade nezaposlena osoba mora u roku od četiri mjeseca dobiti ponudu za zaposlenje;

S.  budući da je s kvantitativnog gledišta razina korištenja Garancije za mlade neujednačena te se znatno razlikuje od zemlje do zemlje;

T.  budući da je realizacija Garancije za mlade do sada nije imala ujednačene rezultate, uz situacije koje utvrđivanje ili vrednovanje njegova doprinosa čine problematičnim;

U.  budući da postoje bitne razlike među europskim regijama; budući da u nekim slučajevima područja s visokom nezaposlenošću neće biti dio prihvatljivih regija kada je riječ o dodjeljivanju sredstava EU-a na razini NUTS-a;

V.  budući da je provedba integracije usluga navedenih u okviru Garancije za mlade često samo djelomična, ima preuzak raspon prihvatljivih sudionika, ovisi o postojećim kapacitetima i učinkovitosti javnih službi za zapošljavanje te o brzini postupka na razini EU-a; budući da bi države članice trebale nastaviti ulagati napore u jačanje i reforme svojih javnih službi za zapošljavanje;

W.  budući da je potrebno istaknuti potencijal Inicijative za zapošljavanje mladih, osobito u onim državama članicama koje su od 2007. u mnogo većoj mjeri pogođene gospodarskom, financijskom i socijalnom krizom; budući da valja istaknuti potrebu da se tom programu dodijeli više sredstava i da se razviju dodatne komplementarne mjere, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kojima bi se potaknula integracija i kohezija, uz istovremeno jačanje rodne jednakosti i omogućavanje pristupa programima za osposobljavanje koji su namijenjeni suočavanju s novim tehnološkim izazovima u području rada;

X.  budući da je Garancija za mlade, kao ulaganje u mlade, primjer izrade proračuna usmjerenog na rezultate;

Y.  budući da Komisija u Bijeloj knjizi o budućnosti Europe priznaje da doista postoji „neusklađenost između očekivanja i sposobnosti EU-a za suočavanje s njima”(8);

Z.  budući da bi EU u pogledu svojih sociopolitičkih mjera trebao snažnije promidžbeno djelovati prema ciljanoj populaciji kako bi se postigla njihova bolja vidljivost među građanima EU-a;

AA.  budući da je revizija koju je proveo Revizorski sud bila preuranjena jer je razdoblje koje je predmet istrage bilo preblizu početku provedbe nacionalnih programa jamstava te je bila ograničena samo na određene države članice; budući da bi u tu svrhu bilo korisnije da se najprije provela početna procjena njihove provedbe, a potom revizija;

Opće napomene

1.  prima na znanje da je, u četiri godine provedbe Garancije za mlade, od 2013. do 2017., stopa nezaposlenosti mladih u EU-u pala za više od sedam postotnih bodova, od 23,8 % u travnju 2013. na 16,6 %u travnju 2017. što znači da gotovo dva milijuna mladih osoba više nije nezaposleno; prima na znanje da je od početka provedbe Garancije za mlade više od 14 milijuna mladih sudjelovalo u nekoj vrsti programa; žali zbog toga što je ovo smanjenje često posljedica toga što su brojni mladi prisiljeni tražiti posao izvan EU-a, što je gubitak koji će se osjetiti tek u narednim desetljećima; nadalje, žali zbog toga što je u EU-u sredinom 2016. 4,2 milijuna mladih i dalje bilo nezaposleno (18,8 % te demografske skupine); potiče države članice da iskoriste raspoloživu potporu EU-a kako bi se uhvatile u koštac s tim dugotrajnim problemom; poziva EU i države članice da provedu strategije kojima se ispunjavaju zahtjevi i potrebe tržišta rada u svakoj pojedinoj državi članici kako bi se pružile kvalitetne mogućnosti osposobljavanja i trajno zaposlenje;

2.  naglašava da Garancija za mlade ima važnu ulogu u podupiranju mjera kojima se nezaposlenim mladim osobama omogućuje stjecanje potrebnih vještina, iskustva i znanja kako bi se, dugoročno gledajući, zaposlili ili postali poduzetnici, a ujedno pruža i mogućnost rješavanja problema neusklađenosti postojećih i potrebnih vještina;

3.  ističe da obrazovanje i profesionalno usmjeravanje imaju važnu ulogu u omogućavanju mladima da steknu radnu etiku i vještine koje su potrebne na tržištu rada; međutim, ističe da obrazovanje ne bi trebalo biti usmjereno samo na razvoj vještina i kompetencija traženih na tržištu rada, već također treba doprinositi osobnom razvoju i rastu mladih kako bi oni postali proaktivni i odgovorni građani; stoga ističe potrebu za građanskim obrazovanjem u sklopu čitavog obrazovnog sustava, uključujući i formalne i neformalne obrazovne metode;

4.  napominje da je, što su osobe mlađe i s nižim stupnjem obrazovanja, stopa nezaposlenosti mladih veća, a ta je tendencija naglašena krizom koja je pogodila i mlade osobe starije od 25 godina bez kvalifikacija, koji predstavljaju skupinu koja bi se mogla naći u položaju izuzetne ekonomske osjetljivosti ako se ne uloži u njezino osposobljavanje;

5.  napominje da, usprkos ostvarenom napretku, najosjetljiviji nezaposleni mladi još uvijek nemaju odgovarajući pristup javnim službama za zapošljavanje, te je ta skupina, zajedno s osobama koje su nedavno diplomirale, skupina koja se najrjeđe registrira kao tražitelj zaposlenja;

6.  vrlo je zabrinut zbog toga što su mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju isključeni iz obrazovnog sustava i tržišta rada i to često ne vlastitom krivnjom; uviđa da je do te demografske skupine najteže doprijeti preko postojećih operativnih programa u okviru kojih se primjenjuju financijski mehanizmi za rješavanje problema nezaposlenosti mladih, od kojih brojni ne nude pristojnu i trajnu plaću ili dobre uvjete rada; smatra da u razdoblju od 2017. do 2020. treba staviti poseban naglasak na tu populaciju kako bi se zajamčilo ostvarenje glavnih ciljeva programa Garancija za mlade;

7.  ističe da mjere koje se podupiru s pomoću Garancije za mlade trebaju biti usmjerene i na strukturne izazove s kojima se suočavaju mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, kako bi se zajamčio dugoročan učinak tih mjera; izražava zabrinutost da programima Garancije za mlade još nisu obuhvaćeni svi mladi koji su napustili školovanje ili ostali bez posla; potiče države članice da u nacionalnim proračunima osiguraju ciljane financijske obveze za rješavanje tih strukturnih izazova; potiče regije koje ne ispunjavaju uvjete za sufinanciranje EU-a da sudjeluju u Garanciji za mlade;

8.  naglašava da integracija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju iziskuje poboljšanje djelotvornosti dostupnih resursa i njihovo povećanje, kao i veće sudjelovanje država članica i njihovu mobilizaciju;

9.  poziva na diversifikaciju kanala financiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se bolje doprlo do svih mladih; nadalje napominje da su lokalna i regionalna tijela već vrlo aktivna i da bi ih trebalo poduprijeti u djelovanju usmjerenom na mlade integracijom različitih političkih linija;

10.  naglašava da program Garancija za mlade od 2012. pozitivno doprinosi rješavanju problema nezaposlenosti mladih, no da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje neprihvatljivo visoka; stoga pozdravlja dogovor koji su suzakonodavci postigli oko produženja trajanja Inicijative za zapošljavanje mladih do 2020.; napominje, međutim, da bi problem nezaposlenosti mladih mogao potrajati i da bi se stoga trebao uzeti o obzir u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) kako bi se osigurali kontinuitet i troškovna učinkovitost;

11.  naglašava da Inicijativa za zapošljavanje mladih nije osmišljena samo kako bi se potaknulo otvaranje radnih mjesta za mlade, već i kako bi se pomoglo državama članicama da uspostave vlastite sustave za utvrđivanje potreba mladih i pružanje odgovarajuće potpore; naglašava, stoga, da se učinkovitost Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih u buduće treba ocjenjivati na temelju dostignuća povezanih s uspostavom i poboljšavanjem sustava država članica kojima se pruža potpora mladima;

12.  podsjeća na to da Garancija za mlade ostvaruje korist od financijskih potpora EU-a koje se dodjeljuju iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih i koje se dodaju nacionalnim doprinosima; podupire programiranje koje se u Zajedničkom strateškom okviru Unije provodi kroz uzajamno učenje, aktivnosti umrežavanja i tehničku pomoć;

13.  pozdravlja činjenicu da je za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2014. i 2015. izvršeno pojačano financiranje kao i povećanje prvotnog pretfinanciranja kako bi se osigurala brza mobilizacija sredstava;

14.  pozdravlja činjenicu da je mjerama Inicijative za zapošljavanje mladih pružena potpora više od 1,4 milijuna mladih te je došlo do konsolidacije aktivnosti među državama članica u iznosu od više od 4 milijarde EUR;

15.  podsjeća na to da je uspješnost Inicijative za zapošljavanje mladih povezana s dobrim gospodarskim upravljanjem u državama članicama jer bez povoljnog poslovnog okruženja u kojem se potiču mala i srednja poduzeća te obrazovnog i znanstvenog sustava prilagođenog potrebama gospodarstva nije moguće stvarati radna mjesta, a niti iznaći dugoročno rješenje za problem visoke nezaposlenosti mladih;

16.  prima na znanje tematsko izvješće Revizorskog suda o utjecaju Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih na njihovo zapošljavanje te napominje da tri godine nakon usvajanja preporuke Vijeća Garancija za mlade još uvijek nije ispunila očekivanja; prima na znanje primjedbu Revizorskog suda da nije moguće doprijeti do svih mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju koristeći samo sredstva iz proračuna EU-a; napominje da trenutačno stanje ne odražava očekivanja nastala uvođenjem Garancije za mlade, to jest da svi mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju u roku od četiri mjeseca dobiju kvalitetnu ponudu za osposobljavanje ili zaposlenje;

17.  podsjeća na izazove i prilike kojima bi se mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju mogli privući na tržište rada; preporučuje da Komisija, države članice i nacionalne javne službe za zapošljavanje ulože dodatne napore kako bi se što više neaktivnih mladih osoba uključilo u programe Garancije za mlade i kako bi ih se zadržalo na tržištu rada nakon što relevantne mjere potpore isteknu;

18.  prima na znanje da je Inicijativa za zapošljavanje mladih namijenjena kao potpora mladima u dobi do 25 godina koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju i kojima se u pravilu ne pruža nikakva potpora za traženje posla ili obrazovanje; žali zbog činjenice da Inicijativa za zapošljavanje mladih utječe na dodjelu odobrenih sredstava ESF-a za druge programe i ističe da se posebna sredstva iz Inicijative za zapošljavanje trebaju barem dopuniti istim iznosom iz ESF-a;

19.  poziva države članice da osiguraju da dostupna sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda ne zamijene javne izdatke država članica u skladu s člankom 95. i uvodnom izjavom 87. Uredbe o zajedničkim odredbama (Uredba (EU) br. 1303/2013) i u skladu s načelom dodatnosti; a ističe da programi poput Garancije za mlade ne bi smjeli biti nadomjestak za napore koje države članice same ulažu u borbu protiv nezaposlenosti mladih i njihovu održivu integraciju na tržište rada;

20.  naglašava važnost jačanja suradnje među svim relevantnim dionicima, uključujući i na regionalnoj i lokalnoj razini, kao što su javne i, prema potrebi, privatne službe za zapošljavanje, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, organizacije poslodavaca, organizacije mladih i nevladine organizacije koje rade s mladima, kako bi se doprlo do svih mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju; potiče jače uključivanje dionika kroz partnerski pristup u pogledu osmišljavanja, provedbe i evaluacije Garancije za mlade; poziva na poboljšanje suradnje obrazovnih institucija i poduzetnika kako bi se riješila neusklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada; ponovno naglašava ideju da je cilj partnerskog pristupa bolje dopiranje do ciljne populacije i pružanje kvalitetnih ponuda;

21.  podsjeća da su, prema Međunarodnoj organizaciji rada (MOR), za učinkovito funkcioniranje programa Garancija za mlade na razini 28 država članica EU-a potrebna godišnja sredstva u visini od približno 45 milijardi EUR; smatra da bi ta sredstva trebalo smatrati ulaganjem, s obzirom na to da će se njima, ako se budu djelotvorno koristila, znatno smanjiti troškovi povezani sa zapošljavanjem mladih;

22.  poziva Komisiju da osigura raščlambu nacionalnih doprinosa za Inicijativu za zapošljavanje mladih koji su potrebni kako bi svaka država članica mogla učinkovito provoditi Garanciju za mlade, uzimajući u obzir procjenu Međunarodne organizacije rada (ILO);

23.  prima na znanje kašnjenje u provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih kojoj je uzrok kasno imenovanje nadležnih upravljačkih tijela i smatra da je to je to posljedica nedostatka pravne osnove Inicijative za zapošljavanje mladih kojom su potkopana početna nastojanja za brzom provedbom uz pojačano financiranje;

24.  smatra da je nužno poboljšati raznolikost i dostupnost izvora financiranja i usmjeriti se na djelotvornije trošenje sredstava provedbom daljnjih političkih reformi i poboljšanim uslugama;

25.  podsjeća na potrebu da se mjere prilagode lokalnim potrebama kako bi se povećao njihov učinak, primjerice pojačanim sudjelovanjem predstavnika lokalnih poslodavaca, lokalnih pružatelja osposobljavanja i lokalnih vlasti; poziva na diversifikaciju kanala financiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se bolje doprlo do svih mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju;

26.  podsjeća da bi Inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru trenutačnog VFO-a trebalo financirati novim odobrenim sredstvima, a ne preraspodjelom postojećih proračunskih odobrenih sredstava; očekuje da će se u sljedećem VFO-u postaviti ambiciozni politički ciljevi;

27.  stajališta je da je za ispravno funkcioniranje Garancije za mlade potrebno ispravno funkcioniranje lokalnih javnih službi za zapošljavanje;

28.  poziva da se u javnim službama za zapošljavanje u državama članicama razviju posebna stručna služba i kapaciteti kako bi se pružila potpora osobama koje u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja ne uspiju naći posao; potiče veću uključenost poduzeća i industrijskih udruženja u provedbu programa;

29.  žali zbog toga što većina mladih iz EU-a koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju za sada nema pristup nijednom programu Garancije za mlade, među ostalim zato što se u pravilu nisu prijavili kod javnih službi za zapošljavanje; traži od Vijeća da razmotri nastavak razmjene za učenje u okviru postojećih mreža javnih službi zapošljavanje radi razvijanja strategija temeljenih na najboljim praksama kako bi se doprlo do mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju i kako bi im se pružila podrška;

30.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 5/2017 i poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu njegove preporuke kako bi se povećala pokrivenost i učinkovitost programa u okviru Garancije za mlade;

31.  naglašava da bi trebalo podržati razvoj jedinstvenih kontaktnih točaka kako bi se potaknuo pozitivan utjecaj Garancije za mlade, osiguranjem toga da su sve usluge i smjernice za mlade dostupne na jednom mjestu;

32.  napominje činjenicu da zbog svoje nedovoljne vidljivosti Garancija za mlade teško dopire do svih mladih osoba; preporučuje da se povećaju mogućnosti financiranja lokalnih kampanja organiziranih u suradnji sa svim lokalnim partnerima, uključujući organizacije mladih, i da se podrži razvoj platformi s pomoću kojih se mladi mogu prijaviti za taj program; preporučuje da informacije povezane s Garancijom za mlade budu svima pristupačne i razumljive;

33.  preporučuje državama članicama da pripreme ponude koje se mogu smatrati kvalitativno valjanima; naglašava da bi se, primjerice, trebali primjenjivati prijedlozi koji odgovaraju profilu sudionika i potražnji prema profilu radnih mjesta kako bi se omogućila održiva i po mogućnosti dugotrajna integracija u to tržište rada;

34.  sa žaljenjem prima na znanje da većina država članica još nije utvrdila definiciju „kvalitetne ponude”; poziva države članice i Komisiju da se, u okviru Odbora za zapošljavanje Europske unije (EMCO), služe postojećim mrežama kako bi surađivali na razvoju zajednički utvrđenih obilježja tog koncepta, uzimajući u obzir europski kvalitativni okvir za pripravništvo, zajedničku izjavu europskih socijalnih partnera naslovljenu „Prema zajedničkoj viziji za pripravništvo” i sudsku praksu Suda Europske unije o nesigurnim radnim mjestima; poziva države članice i Komisiju da se osim toga pobrinu da se ta obilježja temelje na ponudi usklađenoj sa stupnjem kvalifikacija sudionika, njihovim profilom i potrebama tržišta rada, nudeći prilike za zaposlenje kojima će im se omogućiti pristojna zarada, socijalna zaštita i mogućnost razvoja što će dovesti do održivog, usklađenog uključivanja na tržište rada; pozdravlja preporuku Revizorskog suda u njegovu tematskom izvješću br. 5/2017 da se više pozornosti posveti poboljšanju kvalitete ponuda;

35.  poziva Komisiju da predloži, u suradnji s Odborom za zapošljavanje (EMCO), standarde za kriterije kvalitete potencijalnih ponuda Garancije za mlade; ističe potrebu za definiranjem okvira kvalitete sa standardima kvalitete za takve ponude;

36.  napominje da je za postizanje cilja koji podrazumijeva jamstvo kvalitetne i kontinuirane ponude poslova za sve mlađe od 24 godine potrebno znatno više ljudskih, tehničkih i financijskih resursa; pozdravlja činjenicu da je nekoliko država članica dobnu granicu mladih koji mogu primati potporu u okviru Garancije za mlade podiglo na 30 godina;

37.  zalaže se za to da se mladim ljudima obuhvaćenim Garancijom za mlade osigura daljnji pristup i pridonošenje sustavima socijalne i radne zaštite koji su na snazi u njihovoj državi članici, osnažujući pritom zajedničku odgovornost svih uključenih strana, a ponajprije mladih i poslodavaca;

38.  naglašava da će mjere u okviru Garancije za mlade vjerojatno biti učinkovitije i isplativije u slučajevima u kojima se mladima pomaže da se uključe na tržište rada na način da im se pruže mogućnosti održivog zaposlenja i povećanja plaće;

39.  naglašava da mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju čine heterogenu i raznoliku skupinu ljudi i da su programi učinkovitiji i isplativiji ako su usmjereni na rješavanje utvrđenih problema; u tom pogledu ističe da je potrebno uspostaviti sveobuhvatne strategije s jasnim ciljevima, usmjerene na sve kategorije mladih osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju; ističe da je potrebno osigurati prilagođena rješenja, vodeći pritom računa o lokalnom i regionalnom kontekstu, primjerice osiguranjem većeg sudjelovanja lokalnih predstavnika poslodavaca, lokalnih pružatelja usluga osposobljavanja i lokalnih vlasti; poziva države članice da osmisle pojedinačni plan za svakog kandidata te da se pri tome nacionalnim javnim službama za zapošljavanje omogući fleksibilnost koja im je potrebna za prilagodbu modela profiliranja;

40.  poziva države članice da uspostave odgovarajuće strategije informiranja javnosti i da pojačaju napore za utvrđivanje stanovništva koje pripada skupini mladih osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, posebno neaktivnih pripadnika te skupine koji nisu obuhvaćeni postojećim sustavima, u cilju njihove registracije i praćenja situacije mladih koji napuštaju sustav Garancije za mlade u određenim vremenskim razmacima (nakon 6, 12 i 18 mjeseci) kako bi se promicala održiva integracija na tržište rada; ističe potrebu da se raznolikoj skupini mladih ljudi pruže prilagođena rješenja i da neregistrirani mladi budu ključna ciljna skupina; poziva države članice da zajamče da dostupna sredstva ESF-a ne zamijene javnu potrošnju i napominje da je dovoljan gospodarski rast preduvjet za učinkovitu integraciju mladih osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju na tržište rada;

41.  poziva države članice i Komisiju da ocijene nedostatke i provedu analizu tržišta prije uvođenja sustava predviđenih u okviru Garancije za mlade, čime se izbjegava beskorisno osposobljavanje i privremeno izrabljivanje te bez ikakvog budućeg izlaska pripravnika na tržište;

42.  poziva Komisiju i Vijeće da razmotre mogućnost proaktivnih prijelaznih inicijativa, kao što su strukovna orijentacija, profesionalno usmjeravanje i informiranje o tržištu rada, kao i službe podrške u školama i službe za profesionalno usmjeravanje na sveučilištima kako bi se, uz vještine za prelazak u svijet rada i upravljanje karijerom, mladima olakšao taj prelazak;

43.  napominje činjenicu da zbog svoje nedovoljne vidljivosti Garancija za mlade teško dopire do svih mladih osoba; preporučuje da se poduzmu mjere za poboljšanje financiranja lokalnih kampanja organiziranih u suradnji sa svim relevantnim lokalnim partnerima, uključujući organizacije mladih, i da se podrži razvoj platformi s pomoću kojih se mladi mogu prijaviti za taj program; preporučuje da informacije povezane s Garancijom za mlade budu svima pristupačne i razumljive;

44.  napominje da postoji trajni problem zbog neusklađenosti dostupnih vještina sa zahtjevima tržišta rada; poziva Komisiju da u okviru Odbora EMCO promiče razmjenu najboljih praksi između država članica kako bi se riješio taj problem;

45.  mišljenja je da bi se problemi povezani s neusklađenosti vještina mogli riješiti boljim utvrđivanjem kompetencija pojedinaca i ispravljanjem nedostataka u nacionalnim sustavima za osposobljavanje; ističe da bi povećana mobilnost mladih ljudi mogla poboljšati njihove vještine i, zajedno s priznavanjem kvalifikacija, pomoći u rješavanju postojeće geografske neusklađenosti između ponude i potražnje vještina; potiče države članice da u tom pogledu u većoj mjeri koriste EURES;

46.  naglašava da bi vještine u području IKT-a mogle imati veliki potencijal za otvaranje održivih radnih mjesta i stoga poziva države članice da u svoje planove provedbe programa Garancija za mlade uključe djelotvorne mjere za unaprjeđenje vještina u području IKT-a i digitalnih vještina.

47.  napominje da je potreban raznovrsniji i prilagođeniji pristup u pružanju usluga različitim skupinama mladih kako bi se izbjeglo da se odabiru najpogodnije skupine i da dolazi do diskriminacije; poziva na pojačane i usredotočene napore s manje ograničenja u pokušaju dopiranja do mladih ljudi koji su suočeni s višestrukim preprekama i onih koji su najudaljeniji od tržišta rada; ističe, u tom pogledu, važnost učinkovitog usklađivanja Garancije za mlade s drugim politikama, kao što je politika za borbu protiv diskriminacije, i proširenja raspona intervencija koje se predlažu u okviru Garancije za mlade;

48.  stajališta je da bi u budućim operativnim programima Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) problem nezaposlenosti mladih od početka trebalo smatrati prioritetom;

Provedba i praćenje

49.  prima na znanje da se provedba Garancije za mlade prati preko Europskog semestra, revizija odbora EMCO i posebnog okvira pokazatelja koji su razvili odbor EMCO i Komisija; poziva Vijeće da podrži države članice u poboljšanju izvješćivanja o podacima;

50.  napominje da nedostatak informacija o potencijalnim troškovima provedbe programa u pojedinim državama članicama može rezultirati razinom financiranja koja nije dovoljna da bi se program proveo i da bi ispunio svoje ciljeve; poziva države članice da uspostave pregled troškova provedbe Garancije za mlade, u skladu s preporukom iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 5/2017;

51.  naglašava da su dodjeljivanje potrebnih sredstava i procjena ukupnog financiranja važni za uspješnu provedbu programâ Garancije za mlade, uzimajući u obzir da na procjenu ukupnog financiranja mogu utjecati teškoće pri razlikovanju vrsta mjera koje su na nacionalnoj razini usmjerene na mlade osobe;

52.  poziva Komisiju da pruži preciznije informacije o isplativosti Garancije za mlade i načinu nadziranja programa u državama članicama, kao i da osigura sveobuhvatno godišnje izvješćivanje o tome;

53.  ističe da su potrebni učinkoviti mehanizmi za raspravu o poteškoćama u primjeni programâ Garancije za mlade, kao i mehanizmi za njihovo rješavanje, naglašava potrebu za snažnim, ali ipak realističnim i ostvarivim političkim i financijskim angažmanom država članica u cilju provedbe punog opsega Garancije za mlade, uključujući mehanizme za ranu intervenciju, osiguravanje kvalitete radnih mjesta, dodatno obrazovanje i osposobljavanje, jasne kriterije prihvatljivosti i izgradnju partnerstva s relevantnim dionicima; naglašava da bi to trebalo učiniti jamčenjem učinkovitih strategija informiranja, po potrebi jačanjem administrativnih kapaciteta, uzimanjem u obzir lokalnih uvjeta, olakšavanjem unapređenja vještina i uspostavom odgovarajućih struktura za praćenje i evaluaciju tijekom i nakon provedbe tih mjera;

54.  poziva na učinkovit multilateralni nadzor usklađenosti s preporukom Vijeća o uspostavi Garancije za mlade u okviru europskog semestra i na razmatranje preporuka za pojedine zemlje po potrebi;

55.  ponovno naglašava svoju predanost pomnom praćenju aktivnosti svih država članica kako bi se Garancija za mlade u potpunosti realizirala te poziva organizacije za mlade da obavještavaju Parlament o najnovijim podacima povezanim s njihovom analizom mjera država članica; snažno potiče države članice i Komisiju da u donošenje politika uključe mlade dionike; podsjeća na to da je uključivanje organizacija mladih u komunikaciju, provedbu i praćenje Garancije za mlade ključno za njezin uspjeh;

56.  prima na znanje da postoje kašnjenja u provedbi Garancije za mlade u državama članicama, prije svega zbog proceduralnih i strukturnih razloga; izražava zabrinutost zbog stupnja u kojem države članice koriste pretfinanciranje namijenjeno za provedbu Garancije za mlade; ustraje stoga u tome da nadležna tijela država članica poduzmu hitne mjere kako bi se u potpunosti i na vrijeme iskoristila sredstva namijenjena borbi protiv nezaposlenosti mladih; smatra da države članice u nacionalnim proračunima trebaju osigurati dodatna financijska sredstva za rješavanje tih strukturnih izazova;

57.  pozdravlja suradnju Komisije s državama članicama u utvrđivanju i širenju primjera dobre prakse u pogledu praćenja i izvješćivanja na temelju postojećih sustava u državama članicama; podsjeća Komisiju da je usporedivost podataka i dalje ključna za te svrhe;

58.  preporučuje Komisiji da nastavi utvrđivati i širiti dobru praksu u pogledu praćenja i izvješćivanja kako bi se rezultati država članica mogli priopćivati dosljedno i pouzdano te kako bi se mogli usklađeno vrednovati i s kvalitativnoga gledišta; preporučuje, prije svega, da je potrebno staviti na raspolaganje kvalitetne statističke podatke kojima bi se državama članicama omogućilo da ostvaruju konkretnije i učinkovitije političke mjere za mlade i posredstvom praćenja sudionika koji napuštaju sustav Garancije za mlade radi što većeg smanjenja prekidanja i neproduktivnog napuštanja;

59.  poziva Komisiju da postroži način na koji države članice provode programe odobrene u okviru Garancije za mlade i da uspostavi transparentan i sveobuhvatan sustav za praćenje utemeljen na otvorenim podacima, koji obuhvaća isplativost, strukturne reforme i mjere usmjerene na pojedince;

60.  predlaže da se ex-ante analizom u svakoj državi članici utvrde konkretni ciljevi i raspored za očekivani ishod programa Garancije za mlade i predlaže da se izbjegava dvostruko financiranje;

61.  potiče dijeljenje najboljih praksi preko odbora EMCO i Programa uzajamnog učenja Europske strategije zapošljavanja; u tom kontekstu ističe važnost uzajamnog učenja usmjerenog na uključivanje najranjivijih skupina;

62.  zabrinut je zbog toga što su podaci o korisnicima, uspjehu i rezultatima Inicijative za zapošljavanje mladih često oskudni i neusklađeni; poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere radi uspostave ažurnijeg sustava praćenja preostalog financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih, s manjim administrativnim opterećenjem;

63.  poziva da se pozornost usmjeri na rezultate ostvarene u sklopu programa Inicijative za zapošljavanje mladih i to utvrđivanjem konkretnih pokazatelja u obliku reformi provedenih u državama članicama, znanja i vještina stečenih u okviru programa te broja ponuđenih ugovora na neodređeno; predlaže nadalje da iskustvo mentora u odabranoj struci bude u skladu s vještinama koje su potrebne sudionicima;

64.  poziva države članice da poboljšaju učinkovitost svojih sustava za praćenje i izvješćivanje kako bi ciljevi Garancije za mlada bili mjerljiviji te kako bi se olakšao razvoj politika za mlade koje su u većoj mjeri utemeljene na dokazima, a posebno kako bi se poboljšali kapaciteti za praćenje sudionika koji izađu iz programa Garancije za mlade kako bi se broj izlazaka u nepoznat status sveo na najmanju moguću razinu te kako bi bili dostupni podaci o trenutačnim situacijama svih sudionika; poziva Komisiju da revidira svoje smjernice o prikupljanju podataka i države članice da revidiraju svoje polazišne točke i ciljeve kako bi se smanjio rizik od precjenjivanja rezultata;

65.  potvrđuje da je za neke države članice Garancija za mlade postala pokretač političkih reformi i poboljšanja koordinacije u područjima zapošljavanja i obrazovanja; ističe važnost: postavljanja realističnih i mjerljivih ciljeva u promicanju politika i okvira kao što je Garancija za mlade, utvrđivanja glavnih izazova i odgovarajućih mjera koje treba poduzeti za njihovo rješavanje te procjene tih izazova, vodeći pritom računa o poboljšanju zapošljivosti; napominje da je dosad u određenim okolnostima bilo teško odrediti i ocijeniti doprinos Garancije za mlade te da bi kvalitetni statistički podaci trebali pomoći državama članicama da oblikuju realnije i učinkovite politike za mlade bez izazivanja lažnih očekivanja;

66.  prepoznaje veliki napor koji su mnoge države članice uložile u provedbu Garancije za mlade; međutim, primjećuje da većina reformi još nije u potpunosti provedena, posebno kada je riječ o sklapanju partnerstva sa socijalnim partnerima i mladima u vezi s osmišljavanjem, provedbom i ocjenjivanjem mjera u okviru Garancije za mlade i o potpori onima koji se suočavaju s višestrukim preprekama; zaključuje kako su za ostvarenje ciljeva Garancije za mlade dugoročno potrebni veliki napori i financijska sredstva;

67.  smatra da se opetovano korištenje Garancije za mlade ne kosi s namjerom aktivacije tržišta rada i ciljem prelaska mladih u trajni radni odnos; poziva Vijeće da iskoristi reviziju VFO-a kako bi se dodijelila odgovarajuća sredstva za Garanciju za mlade; poziva države članice da zajamče da mladi ljudi, uključujući one u dobi do 30 godina, dobiju kvalitetne ponude koje odgovaraju njihovim profilima i stupnju kvalifikacije, kao i potražnji na tržištu rada, u cilju stvaranja održivih radnih mjesta i sprječavanja opetovanog korištenja Garancijom za mlade;

68.  vjeruje da bi se radi ocjenjivanja uspješnosti programa trebali ocijeniti svi aspekti, uključujući financijsku isplativost programa; prima na znanje ranije procjene MOR-a i Eurofounda i traži od Komisije da potvrdi ili ažurira te procjene;

69.  poziva na ocjenu učinkovitosti Jamstva za mlade u svakoj državi članici kako bi se spriječilo izrabljivanje mladih od strane nekih poduzeća koja se koriste lažnim mehanizmima za osposobljavanje i iskorištavaju radnu snagu koja se financira iz javnog sektora; u tu svrhu predlaže da se prate izgledi za zapošljavanje mladih ljudi koji su korisnici programa i da se uspostave mehanizmi koji bi od uključenih poslodavaca, bez obzira na to jesu li javni ili privatni, iziskivali da kao uvjet za daljnje ostvarivanje koristi od programa postignu minimalnu stopu prelaska sa stažiranja na ugovore o radu;

70.  napominje da Komisija treba dovršiti ocjenu Inicijative za zapošljavanje mladih do kraja 2017. te očekuje brzo uvođenje nužnih prilagodbi kako bi se osigurala uspješna provedba; naglašava da je važno da svi relevantni dionici, uključujući organizacije mladih, kontinuirano provode ocjene uspješnosti Inicijative za zapošljavanje mladih;

71.  naglašava potrebu za utvrđivanjem niza pokazatelja i mjera kojima će se ocijeniti i pratiti uspješnost javnih programa za zapošljavanje i Garancije za mlade s obzirom na to još uvijek postoje nedostaci usprkos tome što su od početka stvoreni uvjeti za takav sustav;

72.  zahtijeva da se sudionike programa propisno obavijesti o postupcima koji će se poduzeti u slučaju zlouporabe instrumenta i da se poduzmu mjere kojima će se jamčiti pružanje potrebne zaštite, kao što je i planirano;

73.  poziva na učinkovitu kontrolu i praćenje potrošnje dodijeljenih sredstava na europskoj i nacionalnoj razini te izvještavanje o njoj, kako bi se spriječila zlouporaba i rasipanje resursa;

Potrebna poboljšanja

74.  naglašava da je nužno zajamčiti dugoročan angažman pripremom ambicioznog programa i pružanjem stabilnih izvora financiranja, i iz proračuna EU-a i iz nacionalnih proračuna, kako bi se svim mladim ljudima u EU-u koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju omogućio potpun pristup;

75.  podsjeća na važnost suradnje među svim razinama vlasti (EU-a, država članica i lokalnih tijela) i tehničke pomoći Europske komisije u cilju učinkovite provedbe Garancije za mlade;

76.  naglašava da je potrebno uspostaviti i razviti visokokvalitetno cjeloživotno profesionalno usmjeravanje uz aktivno sudjelovanje obitelji, kako bi se mladima pomoglo da donesu bolje odluke o svojem obrazovanju i profesionalnoj karijeri;

77.  napominje da je Komisija u svojoj komunikaciji objavljenoj u listopadu 2016. zaključila da je nužno da Inicijativa za zapošljavanje mladih poboljša svoju djelotvornost; vjeruje da bi se to trebalo postići osiguranjem održive integracije mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju na tržište rada i utvrđivanjem ciljeva koji odražavaju raznolike profile mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, uz specifične, logične intervencije za svaku od ciljanih podskupina; napominje da bi se učinkovitost mogla povećati dodatnim korištenjem drugih programa ESF-a kojima će se zajamčiti održiva integracija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju;

78.  poziva Komisiju i države članice da očekivanja oblikuju utvrđivanjem realnih i dostižnih ciljeva, ispitaju nejednakosti, analiziraju tržište prije provedbe programa, poboljšaju sustave nadzora i obavješćivanja i poboljšaju kvalitetu podataka kako bi se rezultati mogli uspješno izmjeriti;

79.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da budu dostupna dostatna sredstva za uspješnu integraciju svih mladih radnika koji su nezaposleni ili nemaju pristup odgovarajućem osposobljavanju ili ponudama poslova; naglašava da se, kako bi se osigurali održivi rezultati, Garancija za mlade treba temeljiti na postojećim dokazima i iskustvima te se nastaviti u dugoročnom razdoblju; ističe činjenicu da to zahtijeva povećanje javnih sredstava raspoloživih za aktivne politike u vezi s tržištem rada na razini EU-a i država članica;

80.  poziva države članice da pravilno procijene troškove svojih programa u okviru Garancije za mlade, da upravljaju očekivanjima postavljanjem realističnih i ostvarivih ciljeva i indikatora, da mobiliziraju dodatna sredstva iz nacionalnih proračuna i da svojim javnim službama za zapošljavanje pruže dodatna financijska sredstva kako bi im omogućili da ispune dodatne zadaće povezane s provedbom Inicijative za zapošljavanje mladih;

81.  poziva države članice da zajamče pružanje dodatnih podataka za procjenu dugoročne održivosti rezultata u pogledu kakvoće i količine te da olakšaju razvoj politike za mlade koja se u većoj mjeri temelji na dokazima; poziva na više transparentnosti i dosljednosti u prikupljanju podataka u svim državama članicama, uključujući prikupljanje podataka razvrstanih po spolu; sa zabrinutošću napominje da se održivost pozitivnih izlazaka u okviru Garancije za mlade pogoršava(9);

82.  poziva Komisiju da provede detaljnu analizu učinaka mjera koje su provedene u državama članicama, da izdvoji najučinkovitija rješenja te da na temelju toga pruži preporuke državama članicama u pogledu postizanja boljih rezultata uz višu razinu učinkovitosti;

o
o   o

83.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL C 120, 26.4.2013., str. 1.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(3) SL L 126, 21.5.2015., str. 1.
(4) Ostale mjere uključuju inicijativu Mladi u pokretu pokrenutu u rujnu 2010., inicijativu o mogućnostima za mlade pokrenutu u prosincu 2011. i akcijske timove mladih započete u siječnju 2012.
(5) Podaci iz ožujka 2017.: http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8002525/3-02052017-AP-EN.pdf/94b69232-83a9-4011-8c85-1d4311215619
(6) Socijalna uključenost mladih. (Eurofound 2015.).
(7) Mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju: značajke, troškovi i politička rješenja u Europi. (Eurofound 2012.).
(8) Bijela knjiga o budućnosti Europe, str. 13.
(9) Stavak 164., tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 5/2017.

Pravna napomena