Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 27. travnja 2017. - BruxellesZavršno izdanje
Zahtjev za ukidanje imuniteta Antóniu Marinhou e Pintou
 Žig Europske unije ***I
 Minamatska konvencija o živi ***
 Hibridna neusklađenost s trećim zemljama *
 Sporazum o operativnoj i strateškoj suradnji između Kraljevine Danske i Europola *
 Imenovanje članice Revizorskog suda
 Godišnje izvješće o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke za 2015.
 Program potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. ***I
 Europska godina kulturne baštine ***I
 Program Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije ***I
 Program Unije za jačanje sudjelovanja potrošača u donošenju politika u području financijskih usluga ***I
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europska komisija i izvršne agencije
 Razrješnica za 2015.: Tematska izvješća Revizorskoga suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a – 8., 9., 10. i 11. ERF
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski parlament
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europsko vijeće i Vijeće
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Sud
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Revizorski sud
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski gospodarski i socijalni odbor
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Odbor regija
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europska služba za vanjsko djelovanje
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski ombudsman
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski nadzornik za zaštitu podataka
 Razrješnica za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2015.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor
 Razrješnica za 2015.: Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER)
 Razrješnica za 2015.: Ured tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC)
 Razrješnica za 2015.: Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT)
 Razrješnica za 2015.: Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop)
 Razrješnica za 2015.: Europska policijska akademija (CEPOL)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)
 Razrješnica za 2015.: Europski potporni ured za azil (EASO)
 Razrješnica za 2015.: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)
 Razrješnica za 2015.: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za kemikalije (ECHA)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za okoliš (EEA)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)
 Razrješnica za 2015.: Europski institut za jednakost spolova (EIGE)
 Razrješnica za 2015.: Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)
 Razrješnica za 2015.: Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za lijekove (EMA)
 Razrješnica za 2015.: Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)
 Razrješnica za 2015.: Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za željeznice (ERA)
 Razrješnica za 2015.: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)
 Razrješnica za 2015.: Europska zaklada za osposobljavanje (ETF)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)
 Razrješnica za 2015.: Agencija za opskrbu Euratoma (ESA)
 Razrješnica za 2015.: Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound)
 Razrješnica za 2015.: Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust)
 Razrješnica za 2015.: Europski policijski ured (Europol)
 Razrješnica za 2015.: Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)
 Razrješnica za 2015.: Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Frontex)
 Razrješnica za 2015.: Agencija za europski GNSS (GSA)
 Razrješnica za 2015.: Zajedničko poduzeće za bioindustriju (BBI)
 Razrješnica za 2015.: Zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2”
 Razrješnica za 2015.: Zajedničkog poduzeća ECSEL
 Razrješnica za 2015.: Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik 2
 Razrješnica za 2015.: Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove 2 (IMI)
 Razrješnica za 2015.: Zajedničkog poduzeća za ITER
 Razrješnica za 2015.: Zajedničko poduzeće SESAR
 Upravljanje ribarskim flotama u najudaljenijim regijama
 Vodeća inicijativa EU-a za odjevnu industriju
 Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu?
 Godišnje izvješće o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke
 Provedba Direktive o otpadu iz rudarstva
 Stanje u Venezueli

Zahtjev za ukidanje imuniteta Antóniu Marinhou e Pintou
PDF 169kWORD 50k
Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Antóniu Marinhou e Pintou (2016/2294(IMM))
P8_TA(2017)0132A8-0163/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta zastupniku Antóniju Marinhu e Pintou koji je 23. rujna 2016. proslijedio Miguel Pereira da Rosa, sudac Okružnog suda zapadnog Lisabona (Oeiras) (ref. dok. 4759/15.2TDLSB) u okviru postupka kaznenog progona koji je pokrenut protiv njega, a najavljen je na sjednici od 24. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir pismo nadležnog zamjenika glavnog državnog odvjetnika od 12. prosinca 2016. koje sadrži prijepis izjave Antónija Marinha e Pintoa,

–  uzimajući u obzir da je António Marinho e Pinto saslušan 22. ožujka 2017. u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 11. stavke 1., 2., 3. i 5. Zakona br. 7/93 od 1. ožujka 1993. kojim se uređuje statut portugalskih zastupnika te okružnicu Ureda glavnog državnog odvjetnika br. 3/2011 od 10. listopada 2011.,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0163/2017),

A.  budući da je sudac Okružnog suda zapadnog Lisabona (Oeiras) zatražio da se u okviru sudskog postupka u vezi s navodnim kaznenim djelom zastupniku u Europskom parlamentu Antóniju Marinhu e Pintou ukine imunitet;

B.  budući da je Antóniju Marinhu e Pintu imunitet ukinut zbog navodnog počinjenja kaznenog djela klevete kako je predviđeno člankom 180. stavkom 1. i člankom 183. stavkom 2. portugalskog kaznenog zakona, a za koje je moguća kazna zatvora do dvije godine, kao i zbog kaznenog djela počinjenog protiv organizacije, službe ili pravne osobe kako je predviđeno člankom 187. stavkom 1. i člankom 187. stavkom 2. točkom (a) portugalskog kaznenog zakona, a za koje je moguća kazna zatvora do dvije godine;

C.  budući da je dobrotvorna organizacija Santa Casa de Misericórdia de Lisboa podnijela pritužbu protiv Antónija Marinha e Pintoa;

D.  budući da je u pritužbi riječ bila o izjavama Antónija Marinha e Pintoa tijekom emisije „A Propósito” koju je vodio António José Teixeira i koja je emitirana 30. svibnja 2015. u 21 sat na portugalskom televizijskom kanalu SIC Notícias, a tijekom koje je navodno izjavio sljedeće: „Kada je riječ o socijalnoj sigurnosti, smatram da je potrebno izdvojiti dimenziju solidarnosti, koja je u nadležnosti države; ona se ne može se isplaćivati na štetu mirovina radnika, razumijete? Potrebno je za to koristiti opći proračun države. Socijalna solidarnost mora se ostvariti porezima i za to nadležna treba biti golema institucija Misericórdia de Lisboa koja upravlja milijunima i milijunima koji se često troše na osobnu zaradu i u korist osobnih interesa (...) Smatram da bi Manuel Rebelo de Sousa bio bolji od Pedra Santane Lopesa zbog prethodnog iskustva g. Santane Lopesa u vladi, a bilo je uostalom zanimljivo vidjeti kako direktor organizacije Santa Casa da Misericórdia de Lisboa radi na svojoj kandidaturi, s kojim sredstvima i na koji način.”;

E.  budući da prema članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije članovi Europskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasanja pri obnašanju svojih dužnosti;

F.  budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi uživao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mišljenje mora iznijeti pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita(2);

G.  budući da, u skladu s člankom 9. tog Protokola, zastupnici na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države;

H.  budući da se prema članku 11. stavcima 1., 2., 3. i 5. Zakona br. 7/93 od 1. ožujka 1993. kojim se uređuje statut portugalskih zastupnika te okružnice Ureda glavnog državnog odvjetnika br. 3/2011 od 10. listopada 2011., Antónija Marinha e Pintoa ne može podvrgnuti ispitivanju ili istrazi bez prethodnog odobrenja Europskog parlamenta;

I.  budući da navodno počinjeno djelo nije izravno i jasno povezano sa zastupničkom funkcijom Antónija Marinha e Pintoa u Europskom parlamentu te da se ono prije odnosi na aktivnosti izričito nacionalnog karaktera jer je riječ o izjavi u portugalskoj emisiji o specifično portugalskoj temi u vezi s upravljanjem udrugom osnovanom u skladu s nacionalnim pravom;

J.  budući da stoga navodno počinjeno djelo nije povezano s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem dotičnog zastupnika u Europskom parlamentu pri obnašanju njegovih dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

K.  budući da navedena optužba očito nije povezana sa statusom Antónija Marinha e Pintoa kao zastupnika u Europskom parlamentu;

L.  budući da stoga nema razloga sumnjati na fumus persecutionis, odnosno da je zahtjev podnesen s namjerom da se dovoljno ozbiljnim i specifičnim indicijama našteti političkom ugledu zastupnika;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Antóniu Marinhou e Pintou;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora sucu Okružnog suda zapadnog Lisabona (Oeiras) i Antóniju Marinhu e Pintou.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
(2) Navedena presuda u spojenim predmetima T-346/11 i T-347/11, Gollnisch/Parlament.


Žig Europske unije ***I
PDF 339kWORD 54k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žigu Europske unije (kodificirani tekst) (COM(2016)0702 – C8-0439/2016 – 2016/0345(COD))
P8_TA(2017)0133A8-0054/2017

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0702),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 118. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0439/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0054/2017),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o žigu Europske unije (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/1001)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Minamatska konvencija o živi ***
PDF 237kWORD 46k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske Unije, Minamatske konvencije o živi (05925/2017 – C8-0102/2017 – 2016/0021(NLE))
P8_TA(2017)0134A8-0067/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (05925/2017),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 192. stavkom 1. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0102/2017),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0067/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje Minamatske konvencije o živi;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Ujedinjenim narodima.


Hibridna neusklađenost s trećim zemljama *
PDF 515kWORD 61k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridne neusklađenosti s trećim zemljama (COM(2016)0687 – C8-0464/2016 – 2016/0339(CNS))
P8_TA(2017)0135A8-0134/2017

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0687),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0464/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir ostale primjedbe na nacrt zakonodavnog akta koje su podnijeli češki Senat, njemačko Savezno vijeće te španjolski i portugalski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(3),

–  uzimajući u obzir odluku Komisije od 30. kolovoza 2016. o državnoj potpori SA.38373 (2014/C) (ex 2014/NN) (ex 2014/CP) koju Irska daje društvu Apple te istrage Komisije koje su u tijeku u vezi s navodnim potporama Luksemburga društvima McDonald's i Amazon,

–  uzimajući u obzir tekući rad njegova Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0134/2017),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđen je okvir za suzbijanje aranžmana hibridne neusklađenosti.
(4)  Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđen je prvi okvir za suzbijanje aranžmana hibridne neusklađenosti kojim se hibridne neusklađenosti ne uklanjaju sveobuhvatno i sustavno i čije je područje primjene ograničeno na Uniju.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)   Inicijativa protiv BEPS-a temelji se i na izjavi čelnika država skupine G20 sa sastanka u Sankt Petersburgu 5. i 6. rujna 2013., u kojoj izražavaju želju da se osigura da se dobit oporezuje tamo gdje se provodi gospodarska djelatnost koja stvara dobit i gdje se stvara vrijednost. U praksi bi to zahtijevalo uvođenje jedinstvenog oporezivanja s formularnim dodjeljivanjem poreznih prihoda državama. Taj cilj nije ostvaren.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Potrebno je uspostaviti pravila kojima se hibridne neusklađenosti neutraliziraju na sveobuhvatan način. Imajući u vidu da su Direktivom (EU) 2016/1164 obuhvaćeni samo aranžmani hibridne neusklađenosti koji nastaju u interakciji među sustavima oporezivanja dobiti u državama članicama, Vijeće za ekonomske i financijske poslove objavilo je 20. lipnja 2016. izjavu u kojoj od Komisije traži da, radi postizanja dogovora do kraja 2016., do listopada 2016. uputi prijedlog za uklanjanje hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje koji sadržava barem jednako djelotvorna pravila kao i pravila predložena u izvješću OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2., a koja su ujedno dosljedna s tim predloženim pravilima.
(5)  Od velike je važnosti uspostaviti pravila kojima se hibridne neusklađenosti i neusklađenosti podružnica neutraliziraju na sveobuhvatan način. Imajući u vidu da su Direktivom (EU) 2016/1164 obuhvaćeni samo aranžmani hibridne neusklađenosti koji nastaju u interakciji među sustavima oporezivanja dobiti u državama članicama, Vijeće za ekonomske i financijske poslove objavilo je 20. lipnja 2016. izjavu u kojoj od Komisije traži da, radi postizanja dogovora do kraja 2016., do listopada 2016. uputi prijedlog za uklanjanje hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje koji sadržava barem jednako djelotvorna pravila kao i pravila predložena u izvješću OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2., a koja su ujedno dosljedna s tim predloženim pravilima.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)   Učinke aranžmana hibridne neusklađenosti trebalo bi razmatrati i sa stanovišta zemalja u razvoju, a Unija i njezine države članice trebale bi nastojati podupirati zemlje u razvoju u suzbijanju tih učinaka.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Budući da je [među ostalim, tako je navedeno u uvodnoj izjavi (13) Direktive (EU) 2016/1164] ključno i dalje raditi na uklanjanju hibridnih neusklađenosti među državama članicama i trećim zemljama, kao i drugih hibridnih neusklađenosti poput onih koje se odnose na stalne poslovne jedinice, ključno je pitanje neusklađenosti hibridnih stalnih poslovnih jedinica urediti i u toj Direktivi.
(6)  Budući da je [među ostalim, tako je navedeno u uvodnoj izjavi (13) Direktive (EU) 2016/1164] ključno i dalje raditi na uklanjanju hibridnih neusklađenosti među državama članicama i trećim zemljama, kao i drugih hibridnih neusklađenosti poput onih koje se odnose na stalne poslovne jedinice, uključujući stalne poslovne jedinice koje nisu uzete u obzir, ključno je pitanje neusklađenosti hibridnih stalnih poslovnih jedinica urediti i u Direktivi (EU) 2016/1164. Pri rješavanju tih neusklađenosti trebalo bi uzeti u obzir preporučena pravila iz nacrta za javnu raspravu OECD-a od 22. kolovoza 2016. u pogledu mjere 2. protiv BEPS-a – neusklađenosti struktura podružnica.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)  Kako bi se osigurao sveobuhvatan okvir dosljedan s izvješćem OECD-a o BEPS-u u pogledu aranžmana hibridne neusklađenosti, ključno je da se u Direktivu (EU) 2016/1164 uključe i pravila o hibridnim transferima, uvezenim neusklađenostima i neusklađenostima dvostruke rezidentnosti, kako bi se porezne obveznike spriječilo da iskorištavaju preostale nedostatke u zakonima.
(7)  Kako bi se osigurao okvir dosljedan s izvješćem OECD-a o BEPS-u u pogledu aranžmana hibridne neusklađenosti i jednako učinkovit, ključno je da se u Direktivu (EU) 2016/1164 uključe i pravila o hibridnim transferima, uvezenim neusklađenostima i da se njome riješi cijeli niz okolnosti u kojima dolazi do dvostrukih odbitaka, kako bi se porezne obveznike spriječilo da iskorištavaju preostale nedostatke u zakonima. Ta bi pravila trebalo u najvećoj mogućoj mjeri standardizirati i koordinirati među državama članicama. Države članice trebale bi razmotriti uvođenje kazni protiv poreznih obveznika koji iskorištavaju hibridne neusklađenosti.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)   Potrebno je utvrditi pravila kojima bi se okončalo korištenje razlikama u obračunskim razdobljima u pojedinačnim jurisdikcijama, koje su uzrok neusklađenosti u poreznim ishodima. Države članice trebaju se pobrinuti za to da porezni obveznici prijavljuju plaćanja u svim uključenim jurisdikcijama u razumnom roku. Nacionalne vlasti također trebaju proučiti sve uzroke hibridne neusklađenosti i popraviti eventualne nedostatke te spriječiti agresivno porezno planiranje, umjesto da se isključivo usredotočuju na ostvarivanje poreznih prihoda.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)   Budući da Direktiva (EU) 2016/1164 sadržava pravila o hibridnim neusklađenostima među državama članicama, primjereno je u toj Direktivi uključiti pravila za hibridne neusklađenosti s trećim zemljama. Stoga bi ta pravila trebalo primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u državi članici uključujući stalne poslovne jedinice subjekata koji su rezidenti trećih zemalja. Potrebno je obuhvatiti sve aranžmane hibridne neusklađenosti u kojima je barem jedna od strana obveznik poreza na dobit u državi članici.
(8)  Budući da Direktiva (EU) 2016/1164 sadržava pravila o hibridnim neusklađenostima među državama članicama, primjereno je u toj Direktivi uključiti pravila za hibridne neusklađenosti s trećim zemljama. Stoga bi ta pravila trebalo primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u državi članici uključujući stalne poslovne jedinice subjekata koji su rezidenti trećih zemalja. Potrebno je obuhvatiti sve hibridne neusklađenosti ili povezane aranžmane u kojima je barem jedna od strana obveznik poreza na dobit u državi članici.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Pravilima za hibridne neusklađenosti trebalo bi urediti situacije neusklađenosti koje nastaju zbog proturječnih poreznih pravila u dvjema jurisdikcijama (ili više njih). No ta pravila ne bi trebala utjecati na opća obilježja poreznog sustava određene jurisdikcije.
(9)  Nužno je da se pravila za hibridne neusklađenosti primjenjuju automatski u svakom slučaju prekograničnog plaćanja gdje je porez odbijen u platnom dijelu, a nije potrebno dokazati izbjegavanje poreza kao motivaciju, te da se njima uređuju situacije neusklađenosti koje proizlaze iz dvostrukih odbitaka, razlika u pravnim kvalifikacijama financijskih instrumenata, plaćanja i subjekata ili razlika u raspodjeli plaćanjâ. Budući da hibridne neusklađenosti mogu dovesti do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja, nužno je utvrditi pravila na temelju kojih dotična država članica ili uskraćuje odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijeva od poreznog obveznika da plaćanje uključi u svoj oporeziv prihod.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)   Neusklađenosti stalnih poslovnih jedinica javljaju se kada razlike u propisima za raspodjelu prihoda i rashoda među različitim dijelovima istog subjekta u jurisdikciji stalne poslovne jedinice i jurisdikciji rezidentnosti dovode do neusklađenosti u poreznim ishodima, uključujući slučajeve u kojima do ishoda neusklađenosti dolazi zbog toga što stalna poslovna jedinica nije uzeta u obzir zbog primjene zakona jurisdikcije podružnice. Ti ishodi neusklađenosti mogu dovesti do neoporezivanja bez uključivanja, dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja te ih stoga treba ukloniti. U slučaju stalnih poslovnih jedinica koje nisu uzete u obzir, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident trebala bi tražiti od poreznog obveznika da u svoj oporezivi prihod uključi prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)   Kako bi se osiguralo načelo proporcionalnosti potrebno je urediti samo one slučajeve u kojima postoji znatan rizik izbjegavanja oporezivanja uporabom hibridne neusklađenosti. Stoga je primjereno obuhvatiti aranžmane hibridne neusklađenosti između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava te hibridne neusklađenosti nastale na temelju strukturiranih aranžmana koji uključuju poreznog obveznika.
Briše se.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)   Kako bi se utvrdila dostatna sveobuhvatna definicija „povezanih društava” u svrhu pravila za hibridne neusklađenosti, ta definicija trebala bi obuhvatiti i društvo koje pripada istoj konsolidiranoj grupi za potrebe financijskog računovodstva, društvo u kojem porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje, kao i društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznim subjektom.
Briše se.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)   Neusklađenosti koje se posebno odnose na hibridnost subjekata trebalo bi urediti samo ako jedno od povezanih društava ima barem stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim društvima. Stoga bi u tim slučajevima trebalo propisati uvjet da udio koji porezni obveznik ili drugo povezano društvo posjeduju u povezanom društvu, i obratno, udio koji povezano društvo posjeduje u poreznom obvezniku ili drugom povezanom društvu, u glasačkim pravima, vlasništvu kapitala ili pravu na prisvajanje dobiti, mora biti najmanje 50 posto ili veći.
Briše se.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)  S obzirom da se hibridnim neusklađenostima koje uključuju treće zemlje može uzrokovati dvostruki odbitak ili odbitak bez uključivanja, potrebno je utvrditi pravila na temelju kojih predmetna država mora uskratiti odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijevati od poreznog obveznika da uključi plaćanje u svoj oporezivi prihod, ovisno o slučaju.
(15)  S obzirom da je zbog hibridnih neusklađenosti koje uključuju treće zemlje u nekoliko slučajeva došlo do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja, potrebno je utvrditi pravila na temelju kojih predmetna država mora uskratiti odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke, ili zahtijevati od poreznog obveznika da uključi plaćanje u svoj oporezivi prihod, ovisno o slučaju.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)  Hibridnim transferima može nastati različit porezni tretman ako se zbog transfera financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana smatra da je odnosni prinos na taj instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu. Odnosni prinos prihod je koji se odnosi na preneseni instrument i dobiven je na temelju tog instrumenta. Zbog te razlike u poreznom tretmanu može nastati odbitak bez uključivanja ili porezna olakšica u dvije različite jurisdikcije za isti porez po odbitku. Stoga takvu neusklađenost treba ukloniti. U slučaju odbitka bez uključivanja trebala bi se primjenjivati ista pravila kao i za neutraliziranje neusklađenosti hibridnog financijskog instrumenta ili neusklađenosti hibridnog subjekta koja rezultira odbitkom bez uključivanja. U slučaju dvostruke porezne olakšice, predmetna država članica trebala bi ograničiti korist porezne olakšice razmjerno neto oporezivoj dobiti u odnosu na odnosni prinos.
(17)  Hibridnim transferima može nastati različit porezni tretman ako se zbog transfera financijskog instrumenta smatra da je odnosni prinos na taj instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu. Odnosni prinos prihod je koji se odnosi na preneseni instrument i dobiven je na temelju tog instrumenta. Zbog te razlike u poreznom tretmanu može nastati odbitak bez uključivanja ili porezna olakšica u dvije različite jurisdikcije za isti porez po odbitku. Stoga takvu neusklađenost treba ukloniti. U slučaju odbitka bez uključivanja trebala bi se primjenjivati ista pravila kao i za neutraliziranje neusklađenosti hibridnog financijskog instrumenta ili neusklađenosti hibridnog subjekta koja rezultira odbitkom bez uključivanja. U slučaju dvostruke porezne olakšice, predmetna država članica trebala bi ograničiti korist porezne olakšice razmjerno neto oporezivoj dobiti u odnosu na odnosni prinos.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 19.
(19)  Uvezenim se neusklađenostima učinak hibridne neusklađenosti među stranama u trećim zemljama prenosi u jurisdikciju države članice uporabom nehibridnog instrumenta, čime se potkopava djelotvornost pravila za neutraliziranje hibridne neusklađenosti. Plaćanje za koje je odobren odbitak može se upotrijebiti za financiranje rashoda na temelju strukturiranog aranžmana koji uključuje hibridnu neusklađenost među trećim zemljama. Radi suzbijanja takve uvezene neusklađenosti nužno je uključiti pravila kojima se uskraćuje odbitak plaćanja ako je za prihod iz takvih plaćanja izravno ili neizravno izvršen prijeboj s odbitkom koji je nastao na temelju aranžmana hibridne neusklađenosti i koji rezultira dvostrukim odbitkom ili odbitkom bez uključivanja među trećim zemljama.
(19)  Uvezenim se neusklađenostima učinak hibridne neusklađenosti među stranama u trećim zemljama prenosi u jurisdikciju države članice uporabom nehibridnog instrumenta, čime se potkopava djelotvornost pravila za neutraliziranje hibridne neusklađenosti. Plaćanje za koje je odobren odbitak može se upotrijebiti za financiranje rashoda na temelju strukturiranog aranžmana koji uključuje hibridnu neusklađenost među trećim zemljama. Radi suzbijanja takve uvezene neusklađenosti nužno je uključiti pravila kojima se uskraćuje odbitak plaćanja ako je za prihod iz takvih plaćanja izravno ili neizravno izvršen prijeboj s odbitkom koji je nastao na temelju aranžmana hibridne neusklađenosti ili povezanog aranžmana i koji rezultira dvostrukim odbitkom ili odbitkom bez uključivanja među trećim zemljama.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
(21)  Cilj je ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta, kao cjeline, na učinke aranžmana hibridne neusklađenosti. Pojedinačnim djelovanjem država članica to nije moguće ostvariti u dostatnoj mjeri zbog razlika u nacionalnim sustavima poreza na dobit, a neovisnim bi se djelovanjem država članica samo preslikala postojeća rascjepkanost unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. To bi rezultiralo nedostatkom koordiniranja. Uzimajući u obzir prekograničnu prirodu aranžmana hibridne neusklađenosti i potrebu za donošenjem rješenja koja djeluju na unutarnjem tržištu kao cjelini, taj se cilj može uspješnije ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Utvrđivanjem potrebne razine zaštite unutarnjeg tržišta ovom se Direktivom nastoji postići samo osnovni stupanj usklađivanja unutar Unije koji je nužan za ostvarenje njezinih ciljeva.
(21)  Cilj je ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta, kao cjeline, na učinke hibridnih neusklađenosti. Pojedinačnim djelovanjem država članica to nije moguće ostvariti u dostatnoj mjeri zbog razlika u nacionalnim sustavima poreza na dobit, a neovisnim bi se djelovanjem država članica samo preslikala postojeća rascjepkanost unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. To bi rezultiralo nedostatkom koordiniranja. Uzimajući u obzir prekograničnu prirodu hibridnih neusklađenosti i potrebu za donošenjem rješenja koja djeluju na unutarnjem tržištu kao cjelini, taj se cilj može uspješnije ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji, uključujući napuštanje pristupa oporezivanja multinacionalnih poduzeća kao zasebnih subjekata i prelazak na unitarni pristup. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Utvrđivanjem potrebne razine zaštite unutarnjeg tržišta ovom se Direktivom nastoji postići samo osnovni stupanj usklađivanja unutar Unije koji je nužan za ostvarenje njezinih ciljeva.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21a)   Kako bi se osigurala jasna i učinkovita provedba, potrebno je istaknuti usklađenost s preporukama iz publikacije OECD-a naslovljene „Neutraliziranje učinaka aranžmana hibridne neusklađenosti, mjera 2. – završno izvješće za 2015.”.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)  Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive četiri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje,
(23)  Komisija bi trebala ocjenjivati provedbu ove Direktive svake tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje,
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23a)   Države članice trebale bi imati obvezu dijeliti sve relevantne povjerljive informacije i najbolje prakse u cilju suzbijanja porezne neusklađenosti i osiguravanja ujednačene provedbe Direktive (EU) 2016/1164.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
(-1.) U članku 1. dodaje se sljedeći stavak:
„Članak -9.a primjenjuje se i na sve subjekte koje država članica smatra transparentnima u porezne svrhe.”
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. − podtočka a
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 4. – podstavak 3.
(a)   u točki 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Briše se.
„Za potrebe članka 9. povezano društvo znači i subjekt koji pripada istoj konsolidiranoj grupi za potrebe financijskog računovodstva kojoj pripada i porezni obveznik, društvo u kojemu porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje ili društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznim subjektom. Ako neusklađenost uključuje hibridni subjekt, definicija povezanog društva mijenja se tako da se zahtjev za udjelom od 25 posto zamjenjuje zahtjevom za udjelom od 50 posto.”;
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka aa (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 4. – podstavak 3.
(aa)   u točki 4. briše se treći podstavak;
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 1. – uvodni dio
„9. „hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i povezanog društva u različitim poreznim jurisdikcijama ili strukturirani aranžman između stranaka u različitim poreznim jurisdikcijama ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili subjekta ili u tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:
„9. „hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i drugog subjekta ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili plaćanja u okviru njega ili je rezultat razlika u priznavanju plaćanja u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice ili plaćanja, troškova ili gubitaka koje snose hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica, ili rezultat razlika u priznavanju pretpostavljenog plaćanja ostvarenog između dva dijela istog poreznog obveznika ili u priznavanju poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – stavak 9. – podstavak 1. – točka b
(b)  odbitak plaćanja iz porezne osnovice u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje pri čemu se to plaćanje ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („odbitak bez uključivanja”);
(b)  odbitak plaćanja iz porezne osnovice u bilo kojoj jurisdikciji u kojoj se smatra da je plaćanje izvršeno („jurisdikcija platitelja”) pri čemu se to plaćanje ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u bilo kojoj drugoj jurisdikciji u kojoj se plaćanje smatra zaprimljenim („jurisdikcija primatelja”) („odbitak bez uključivanja”);
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 1. – točka c.
(c)  u slučaju razlika u tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice, neoporezivanje prihoda koji potječe iz te jurisdikcije pri čemu se isti prihod ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).
(c)  u slučaju razlika u priznavanju poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice, neoporezivanje prihoda koji potječe iz te jurisdikcije pri čemu se isti prihod ne uključuje na odgovarajući način radi oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – stavak 9. – podstavak 1. – točka ca (nova)
(ca)   plaćanje u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koje dovodi do odbitka bez uključivanja ako se neusklađenost može pripisati razlikama u priznavanju plaćanja u korist stalne poslovne jedinice ili hibridnog subjekta;
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 1. – točka cb (nova)
(cb)   plaćanje koje dovodi do odbitka bez uključivanja kao rezultat plaćanja u korist stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir;
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 2.
Hibridna neusklađenost nastaje samo u mjeri u kojoj iznos istih odbijenih plaćanja, nastalih troškova ili pretrpljenih gubitaka u dvije jurisdikcije premašuje iznos prihoda koji je uključen u objema jurisdikcijama i koji se može pripisati istom izvoru.
Hibridna neusklađenost koja je rezultat razlika u priznavanju plaćanja, troškova ili gubitaka koje snose hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica ili rezultat razlika u priznavanju pretpostavljenog plaćanja između dva dijela istog poreznog obveznika nastaje samo u mjeri u kojoj se za nastali odbitak u izvornoj jurisdikciji izvršava prijeboj sa stavkom koja nije uključena u obje jurisdikcije u kojima je nastala neusklađenost. Međutim, u slučaju da plaćanje koje dovodi do te hibridne neusklađenosti također dovodi do hibridne neusklađenosti koja se može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili plaćanja u okviru njega, ili je rezultat razlika u priznavanju plaćanja u korist hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice, hibridna neusklađenost nastaje samo u mjeri u kojoj to plaćanje dovodi do odbitka bez uključivanja.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9. – podstavak 3. – uvodni dio
Osim toga, hibridna neusklađenost uključuje i transfer financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana u kojem sudjeluje porezni obveznik kad se za svrhe oporezivanja smatra da je odnosni prinos na taj preneseni financijski instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu, a koje su u porezne svrhe rezidentne u različitim jurisdikcijama, što rezultira jednim od sljedećih ishoda:
Osim toga, hibridna neusklađenost uključuje i transfer financijskog instrumenta u kojem sudjeluje porezni obveznik kad se za svrhe oporezivanja smatra da je odnosni prinos na taj preneseni financijski instrument istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu, a koje su u porezne svrhe rezidentne u različitim jurisdikcijama, što rezultira jednim od sljedećih ishoda:
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ba (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9.a (nova)
(ba)   dodaje se sljedeća točka:
„9.a „hibridni subjekt” znači svaki subjekt ili aranžman koji se za porezne svrhe smatra osobom u skladu sa zakonima jedne jurisdikcije i čiji se prihod ili rashod smatra prihodom ili rashodom jedne osobe ili više njih u skladu sa zakonima druge jurisdikcije;”
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1 – podtočka bb (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 9.b (nova)
(bb)   dodaje se sljedeća točka:
„9.b „stalna poslovna jedinica koja nije uzeta u obzir” znači svaki aranžman za koji se smatra da dovodi do stalne poslovne jedinice u skladu sa zakonima jurisdikcije sjedišta te za koji se ne smatra da dovodi do stalne poslovne jedinice u skladu sa zakonima jurisdikcije u kojoj je stalna poslovna jedinica smještena;”
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 11.
11.   „strukturirani aranžman” znači aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost u kojem je vrijednost te neusklađenosti uvrštena u uvjete aranžmana ili je aranžman osmišljen kako bi njime nastala neusklađenost, osim ako se od poreznog obveznika ili povezanog društva nije moglo u razumnoj mjeri očekivati da su upoznati s nastankom hibridne neusklađenosti i nisu imali udjela u vrijednosti porezne olakšice nastale iz hibridne neusklađenosti.”;
Briše se.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ca (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 2. – točka 11.a (nova)
(ca)   dodaje se sljedeća točka:
„11.a „jurisdikcija platitelja” znači jurisdikcija u kojoj hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica imaju poslovni nastan ili u kojoj se smatra da je obavljeno plaćanje.”
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 1.
1.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti među državama članicama nastane dvostruki odbitak za isto plaćanje, trošak ili gubitak, odbitak se odobrava samo u državi članici iz koje potječe takvo plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj su pretrpljeni gubici.
1.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti nastane dvostruki odbitak za isto plaćanje, trošak ili gubitak, odbitak se uskraćuje u državi članici koja je jurisdikcija ulagatelja.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti između države članice i treće zemlje nastane dvostruki odbitak za isto plaćanje, trošak ili gubitak, predmetna država članica uskraćuje odbitak takvog plaćanja, troška ili gubitka, osim ako je to već učinila treća zemlja.
U slučaju da se odbitak ne uskrati u jurisdikciji ulagatelja, odbitak se uskraćuje u jurisdikciji platitelja. U mjeri u kojoj je uključena treća zemlja, teret dokazivanja da je odbitak uskratila ta treća zemlja na poreznom je obvezniku.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 2.
2.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti među državama članicama nastane odbitak bez uključivanja, država članica platitelja uskraćuje odbitak za takvo plaćanje.
2.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti nastane odbitak bez uključivanja, odbitak za takvo plaćanje uskraćuje se u državi članici koja je jurisdikcija platitelja. Ako se odbitak ne uskrati u jurisdikciji platitelja, dotična država članica od poreznog obveznika zahtijeva da iznos plaćanja koji bi inače doveo do neusklađenosti uključi u prihod u jurisdikciji primatelja.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti koja uključuje treću zemlju nastane odbitak bez uključivanja:
i.   u slučaju da plaćanje potječe iz države članice, ta država članica uskraćuje odbitak, ili
ii.   u slučaju da plaćanje potječe iz treće zemlje, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi takvo plaćanje u oporezivu osnovicu, osim ako je treća zemlja već uskratila odbitak ili je zahtijevala uključivanje tog plaćanja.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 3.
3.  U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti među državama članicama koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu nastane neoporezivanje bez uključivanja, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident za porezne svrhe zahtijeva od poreznog obveznika da uključi u poreznu osnovicu prihod pripisan toj stalnoj poslovnoj jedinici.
3.  U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost uključuje prihod stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir koji ne podliježe oporezivanju u državi članici u kojoj je porezni obveznik rezident za porezne svrhe, ta država članica zahtijeva od poreznog obveznika da u svoj oporezivi prihod uključi prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir.
U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu u trećoj zemlji nastane neoporezivanje bez uključivanja, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi u poreznu osnovicu prihod pripisan toj stalnoj poslovnoj jedinici u trećoj zemlji.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 3.a (novi)
3.a   Države članice uskraćuju odbitak za svako plaćanje koje izvršava porezni obveznik u mjeri u kojoj se tim plaćanjem izravno ili neizravno financiraju rashodi koje je moguće odbiti, što preko transakcije ili niza transakcija dovodi do hibridne neusklađenosti.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 4.
4.  U mjeri u kojoj je za plaćanje poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima, troškovima ili gubicima koje je zbog hibridne neusklađenosti moguće odbiti u dvije jurisdikcije izvan Unije, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za plaćanja, troškove ili gubitke za koje je moguće odobriti odbitak u dvije različite jurisdikcije.
4.  U mjeri u kojoj je za plaćanje poreznog obveznika u korist subjekta u trećoj zemlji izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima, troškovima ili gubicima koje je zbog hibridne neusklađenosti moguće odbiti u dvije jurisdikcije izvan Unije, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za plaćanja, troškove ili gubitke za koje je moguće odobriti odbitak u dvije različite jurisdikcije.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9. – stavak 5.
5.  U mjeri u kojoj je za odgovarajuće uključivanje plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, a koje je moguće odbiti iz porezne osnovice, izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima koje zbog hibridne neusklađenosti primatelj nije uključio u svoju poreznu osnovicu, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za neuključeno plaćanje.
5.  U mjeri u kojoj je za odgovarajuće uključivanje plaćanja poreznog obveznika u trećoj zemlji, a koje je moguće odbiti iz porezne osnovice, izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima koje zbog hibridne neusklađenosti primatelj nije uključio u svoju poreznu osnovicu, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u trećoj zemlji, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za neuključeno plaćanje.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9.a (novi)
(3.a)   umeće se sljedeći članak:
„Članak -9.a
Reverzna hibridna neusklađenost
Ako se jedan ili više povezanih nerezidentnih subjekata koji imaju udio u dobiti u hibridnom subjektu koji je osnovan ili ima poslovni nastan u državi članici nalaze u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima se hibridni subjekt smatra poreznim obveznikom, hibridni subjekt smatra se rezidentom te države članice i njegov se prihod oporezuje u onoj mjeri u kojoj se taj prihod ne oporezuje na drugi način u okviru zakona te države članice ili bilo koje druge jurisdikcije.”
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Direktiva (EU) 2016/1164
Članak 9.a – stavak 1.
U mjeri u kojoj se plaćanja, troškovi ili gubici poreznog obveznika koji je za porezne svrhe rezident u državi članici i trećoj zemlji u skladu sa zakonima te države članice i te treće zemlje mogu odbiti iz porezne osnovice u obje jurisdikcije te ako se za ta plaćanja, te troškove ili te gubitke u državi članici poreznog obveznika može izvršiti prijeboj s oporezivim prihodom koji nije uključen u trećoj zemlji, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja, troškove ili gubitke, osim ako je to već učinila treća zemlja.
U mjeri u kojoj se plaćanja, troškovi ili gubici poreznog obveznika koji je za porezne svrhe rezident u državi članici i trećoj zemlji u skladu sa zakonima te države članice i te treće zemlje mogu odbiti iz porezne osnovice u obje jurisdikcije te ako se za ta plaćanja, te troškove ili te gubitke u državi članici poreznog obveznika može izvršiti prijeboj s oporezivim prihodom koji nije uključen u trećoj zemlji, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak iz porezne osnovice za plaćanja, troškove ili gubitke, osim ako je to već učinila treća zemlja. Takvo uskraćivanje odbitka primjenjuje se i na situacije u kojima je porezni obveznik „bezdržavan” u poreznom smislu. Teret dokazivanja da je treća zemlja uskratila odbitak plaćanja, troška ili gubitka na poreznom je obvezniku.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.


Sporazum o operativnoj i strateškoj suradnji između Kraljevine Danske i Europola *
PDF 247kWORD 50k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća kojom se Europskom policijskom uredu (Europol) odobrava sklapanje Sporazuma o operativnoj i strateškoj suradnji između Kraljevine Danske i Europola (07281/2017 – C8-0120/2017 – 2017/0803(CNS))
P8_TA(2017)0136A8-0164/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (07281/2017),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0120/2017),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol)(1), a posebno njezin članak 23. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/935/PUP od 30. studenoga 2009. o određivanju popisa trećih država i organizacija s kojima Europol sklapa sporazume(2), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (EU) 2017/290(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/934/PUP od 30. studenoga 2009. o donošenju provedbenih pravila kojima se uređuju odnosi Europola s partnerima, uključujući razmjenu osobnih podataka i klasificiranih informacija(4), a posebno njezine članke 5. i 6.,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Komisije i premijera Danske od 15. prosinca 2016., u kojoj se ističu operativne potrebe, ali i iznimna i prijelazna narav planiranog sporazuma između Europola i Danske,

–  uzimajući u obzir spomenutu izjavu, u kojoj se navodi da je planirani sporazum uvjetovan nastavkom danskog članstva u Uniji i u Schengenskom području, obvezom Danske da u svoje zakonodavstvo do 1. svibnja 2017. u potpunosti prenese Direktivu (EU) 2016/680(5) o zaštiti podataka u policijskim postupcima, kao i danskim pristankom da prihvati nadležnost Suda Europske unije i nadležnost Europskog nadzornika za zaštitu podataka,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 22 Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir ishod referenduma u Danskoj od 3. prosinca 2015. u vezi s Protokolom br. 22 Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 14. veljače 2017. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o izmjeni Odluke 2009/935/PUP u vezi s popisom trećih zemalja i organizacija s kojima Europol sklapa sporazume(6), a posebno zahtjev iz stavka 4. u kojemu se poziva da se za budući sporazum između Europola i Danske predvidi primjena u trajanju od pet godina kako bi se zajamčila njegova prijelazna narav imajući u vidu trajniji dogovor,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0164/2017),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće i Komisiju da osiguraju da se kao dio procjene koja se provodi u skladu s člankom 25. Sporazuma o operativnoj i strateškoj suradnji između Kraljevine Danske i Europola Europski parlament redovito obavještava te da se s njime redovito savjetuje, posebno preko Europolove zajedničke skupine za parlamentarni nadzor koju treba osnovati prema članku 51. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/794(7);

5.  poziva sve uključene strane da iscrpe sve mogućnosti prema primarnom i sekundarnom pravu kako bi još jednom Danskoj ponudili punopravno članstvo u Europolu;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i Europolu.

(1) SL L 121, 15.5.2009., str. 37.
(2) SL L 325, 11.12.2009., str. 12.
(3) SL L 42, 18.2.2017., str. 17.
(4) SL L 325, 11.12.2009., str. 6.
(5) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0023.
(7) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53).


Imenovanje članice Revizorskog suda
PDF 236kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o predloženom imenovanju Ildikó Gáll-Pelcz za članicu Revizorskog suda (C8-0110/2017 – 2017/0802(NLE))
P8_TA(2017)0137A8-0166/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0110/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0166/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sastanku Odbora za proračunski nadzor 12. travnja 2017. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Ildikó Gáll-Pelcz imenuje članicom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Godišnje izvješće o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke za 2015.
PDF 400kWORD 66k
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke (EIB) za 2015. (2016/2098(INI))
P8_TA(2017)0138A8-0161/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke za 2015.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće Europske investicijske banke za 2015.,

–  uzimajući u obzir tri izvješća za 2015. – izvješće o održivosti, izvješće o procjeni triju stupova za poslovanje EIB-a unutar EU-a te izvješće o rezultatima koje je Europska investicijska banka postigla izvan EU-a,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizorskog odbora za 2015.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Grupe EIB-a o aktivnostima borbe protiv prijevara za 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće o primjeni politike transparentnosti EIB-a iz 2015. i izvješće o korporativnom upravljanju za 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2015.,

–  uzimajući u obzir operativne planove Grupe EIB-a za razdoblja 2014. – 2016., 2015. – 2017., 2016 – 2018. i korporativni operativni plan EIF-a za razdoblje 2014. – 2016.,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokola br. 5 o Statutu EIB-a i Protokola br. 28. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Poslovnik Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.(1), rezoluciju od 30. travnja 2015. o Europskoj investicijskoj banci – godišnje izvješće za 2013.(2) i rezoluciju od 28. travnja 2016. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.(3),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013.(4) te Odluku br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 670/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2012. o izmjeni Odluke br. 1639/2006/EZ o utvrđivanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) te Uredbe (EZ) br. 680/2007 o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža(6) (u vezi s pilot-fazom Inicijative projektnih obveznica Europa 2020.),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2015. naslovljenu „Zajedničkim radom do novih radnih mjesta i rasta: uloga nacionalnih razvojnih banaka (NRB) u podupiranju Plana ulaganja za Europu” (COM(2015)0361),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. rujna 2016. o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597, SWD(2016)0297 i SWD(2016)0298),

–  uzimajući u obzir EIB-ovu ocjenu funkcioniranja EFSU-a iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir Mišljenje br. 2/2016 Europskog revizorskog suda o prijedlogu uredbe za proširenje i povećanje EFSU-a,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 19/2016 Europskog revizorskog suda naslovljeno „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.”,

–  uzimajući u obzir ad-hoc reviziju od 8. studenog 2016. o primjene Uredbe (EU) 2015/1017 (Uredba o EFSU-u) koju je proveo Ernst & Young,

–  uzimajući u obzir Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir pismo od 22. srpnja 2016. koje je Europski ombudsman uputio predsjedniku Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0161/2017),

A.  budući da se EIB ugovorom obvezao da će preko specijaliziranih investicijskih instrumenata kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge doprinositi integraciji EU-a, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te regionalnom razvoju;

B.  budući da EIB, kao najveći javni zajmodavac na svijetu, djeluje na međunarodnim tržištima kapitala te klijentima nudi konkurentne i povoljne uvjete u cilju pružanja potpore politikama i projektima EU-a;

C.  budući da bi Europski investicijski fond (EIF) i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), kao specijalizirani instrumenti EU-a za poduzetnički kapital i jamstva koji su u prvom redu usmjereni na podupiranje MSP-ova i europske integracije te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, trebali imati ključnu ulogu u nadopunjavanju EIB-ovih intervencija;

D.  budući da se u Europskom parlamentu sastavljaju tri različita izvješća o aktivnostima EIB-a: izvješće o financijskim aktivnostima EIB-a (koje sastavljaju Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za proračune), izvješće o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a (koje sastavlja Odbor za proračunski nadzor) i izvješće o provedbi EFSU-a (koje sastavljaju Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbor za proračune);

E.  budući da su u ugovorne odredbe EIB-a koje su uključene u ugovore koje Grupa EIB-a potpisuje s drugim ugovornim stranama uvrštene zaštitne mjere protiv prijevara, poreznih prijevara i pranja novca te protiv financiranja rizika povezanih s terorizmom; budući da EIB od drugih ugovornih strana zahtijeva da poštuju cjelokupno primjenjivo zakonodavstvo; budući da bi EIB na osnovi rezultata dubinske analize trebao nametnuti dodatne ugovorne odredbe za rješavanje posebnih pitanja u pogledu transparentnosti i integriteta;

F.  budući da EIB djeluje kao provedbena grana strategije Europa 2020. i vodećih inicijativa tako što se brine za to da se javna ulaganja koriste za zamjenu ili ispravljanje nedostataka na financijskom tržištu i tako što potiče nove pokretače rasta i otvaranje radnih mjesta u EU-u;

G.  budući da je katalizatorski učinak prikupljanja sredstava koje provodi EIB ključan element u definiranju dodane vrijednosti EU-a i održavanju Europe u ulozi jednog od vodećih svjetskih aktera sa svim obilježjima prvorazrednog gospodarstva u smislu konkurentnosti, inovacija, infrastrukture i privlačnosti;

H.  budući da ulaganja EIB-a predstavljaju paket ekoloških poticaja koji će EU-u omogućiti da i dalje nudi brojne prilike i da odgovori na izazove globaliziranog ekonomskog tržišnog natjecanja;

I.  budući da je Plan ulaganja za Europu dio šire strategije čiji je cilj preokrenuti negativan trend u javnim i privatnim ulaganjima mobilizacijom nove i privatne financijske likvidnosti koja će se ubrizgati u realno gospodarstvo u cilju poticanja dugoročnih strateških i održivih ulaganja u cijeloj Uniji;

J.  budući da je trenutačno sve veći broj financijskih instrumenata koje EIB osmišljava i promiče, od javno-privatnih partnerstva do sekuritizacije; budući da takvi instrumenti sa sobom mogu nositi rizik od socijalizacije gubitaka i privatizacije profita;

K.  budući da se financiranjem operacija izvan EU-a koje provodi EIB u prvom redu podupiru ciljevi vanjske politike EU-a te se pritom jača vidljivost Unije, šire njezine vrijednosti i doprinosi očuvanju stabilnosti trećih zemalja;

L.  budući da je pozornost potrebno stalno posvećivati razvoju najboljih praksi u vezi s EIB-ovom politikom uspješnosti i upravljanjem, kao i dobrim upravljanjem i transparentnosti;

M.  budući da bi EIB trebao održati svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA” kao osnovnu prednost svojeg poslovnog modela te visokokvalitetan i pouzdan portfelj imovine sa kvalitetnim projektima ulaganja pri provedbi EFSU-a;

N.  budući da EIB još nije poduzeo sve potrebne mjere kao odgovor na preporuke i pozive koje je Parlament prethodnih godina upućivao u svojim rezolucijama o godišnjim izvješćima EIB-a;

Unaprjeđenje održivosti politike ulaganja EIB-a

1.  prima na znanje da su 2015. potpisane operacije u iznosu od 77,5 milijardi EUR (u odnosu na 77 milijardi EUR 2014.), od čega su 69,7 milijardi EUR dobile države članice EU-a, a 7,8 milijardi EUR dobile su države izvan EU-a;

2.  pozdravlja godišnja izvješća EIB-a za 2015. i postignuća koja su u njima predstavljena te napore koji su uspješno uloženi u bolje predstavljanje doprinosa (ili dodatnosti) EIB-a i ostvarenih rezultata te izvješćivanje o njima;

3.  podsjeća na zahtjev Parlamenta u kojem od EIB-a traži da predstavi obuhvatnije i usklađenije godišnje izvješće da bi se omogućio bolji kvalitativni pregled i bolje ocjenjivanje općih aktivnosti i prioriteta kreditiranja EIB-a; ustrajno se zalaže za to da EIB dodatno usavrši i pruži informacije o konkretnom i ostvarenom gospodarskom, društvenom i ekološkom utjecaju te dodanoj vrijednosti svojih operacija u državama članicama i izvan EU-a;

4.  naglašava da sve aktivnosti koje financira EIB moraju biti dio opće strategije i političkih prioriteta EU-a kako je definirano u strategiji Europa 2020., Mehanizmu za rast i zapošljavanje i Paktu za rast i zapošljavanje, te uvijek biti u skladu s njima, uz istovremenu primjenu ekonomskih i socijalnih kriterija te kriterija financijske učinkovitosti i utjecaja na okoliš pri odabiru projekata, kako bi se osigurala dosljedna provedba politika EU-a;

5.  naglašava potrebu da se iznesu konkretni i sažeti rezultati u vezi s tim kako vanjska ulaganja EIB-a doprinose ostvarenju prioriteta EU-a i razvoju kapaciteta u tim regijama;

6.  snažno potiče EIB da ustraje u svojim naporima za prevladavanje investicijskih, tržišnih i sektorskih nedostataka i da ulaže u projekte i operacije s istinskom dodanom vrijednosti za ostvarenje veće ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a, snažnijeg investicijskog okruženja, veće zaposlenosti i vraćanja održivog rasta u cijelom EU-u;

7.  podsjeća da potpora gospodarskom oporavku, održivom rastu i jačoj koheziji predstavlja glavni cilj i da bi EIB trebao bolje predvidjeti strukturne izazove, posebice one u vezi s reindustrijalizacijom Europe i digitalnim gospodarstvom koje se temelji na znanju, kako bi se otvorio put novim gospodarskim prilikama, inovacijama, razvoju kružnog gospodarstva i boljem iskorištavanju obnovljivih izvora energije u skladu s ciljevima ekoloških, klimatskih i energetskih politika; naglašava da se proces reindustrijalizacije mora provoditi uzimajući u obzir potrebu za otvaranjem visokokvalitetnih radnih mjesta, s jedne strane, i različite značajke europskog gospodarstva, s druge strane, ali u svakom slučaju uz dužnu pažnju prema zaštiti okoliša i zdravlja radnika i građana;

8.  smatra da bi EIB pri definiranju investicijskih aktivnosti i svojih odluka o financiranju, posebno u pogledu prekograničnih aspekata, trebao sustavno posvećivati pozornost srednjoročnim i dugoročnim ekonomskim, socijalnim i ekološkim učincima; smatra da EIB treba ulagati i u velike i u male održive projekte koji su od sustavne važnosti u dugoročnom razdoblju i koji stvaraju dodanu vrijednost na regionalnoj razini i na razini EU-a;

9.  naglašava da bi se pouzdanost financiranih projekata po definiciji trebala ocjenjivati ne samo u pogledu gospodarskog značaja već i s jednako snažnim naglaskom na ekološkoj i socijalnoj održivosti, kao i na političkoj, prekograničnoj i regionalnoj važnosti takvih projekata; podsjeća da davanje prednosti projekatima s jasno predviđenim i održivim rezultatima i utjecajem na rast i zapošljavanje treba i dalje biti temeljno vodeće načelo u EIB-ovim aktivnostima kreditiranja;

10.  uviđa da je EIB ključni akter koji je potreban da bi se revitaliziralo gospodarstvo EU-a, potaknulo zapošljavanje, povećale brojke koje prikazuju rast u državama članicama i maksimizirale učinkovitost i ostvarena vrijednost za dostupna financijska sredstva uz pomoć obnovljivih instrumenata, posebice zahvaljujući multiplikacijskom učinku jamstvenih fondova i učinku poluge;

11.  smatra da je potrebno zajamčiti otpornu, održivu i stabilnu strategiju financiranja EU-a kako bi se ubrzao gospodarski oporavak, potaknulo zapošljavanje i kako bi se pomoglo određenim gospodarskim sektorima i slabije razvijenim regijama koji zaostaju; podsjeća da je potrebno usmjeriti se na produktivna smislena ulaganja, osobito u dugoročnom razdoblju, i jačati primarni sektor, istraživanje, infrastrukturu i zapošljavanje; smatra da projekte treba odbirati na temelju njihovih vlastitih kvaliteta, njihova potencijala za stvaranje dodane vrijednosti za EU u cjelini i stvarne dodatnosti, možda i one s većim profilom rizičnosti;

12.  u tom pogledu ponavlja da je potrebo otkriti dodatne informacije o točnoj naravi pojedinačnih projekata koji se izravno ili neizravno financiraju u okviru aktivnosti kreditiranja EIB-a te posebno o njihovoj dodanoj vrijednosti i očekivanim ekonomskim učincima u svakoj državi članici;

13.  ponavlja zabrinutost Parlamenta u vezi s definiranjem uravnotežene strategije s dinamičnom, poštenom i transparentnom geografskom raspodjelom projekata i ulaganja među državama članicama, uzimajući u obzir poseban naglasak na slabije razvijene države i regije; primjećuje da se 73 % svih kredita EIB-a tijekom 2015. (51 milijarda EUR) odnosilo na šest država članica, što pokazuje da sve države članice odnosno regije ne mogu jednako iskoristiti mogućnosti ulaganja;

14.  podržava inicijative EIB-a kojima se upravljačkim tijelima i financijskim posrednicima pruža zajednička tehnička pomoć na terenu, uključujući ciljano osposobljavanje za platformu fi-compass;

15.  poziva EIB da pojača svoju komunikacijsku politiku prema potencijalnim dionicima i privatnim ulagačima kada je riječ o dostupnim izvorima i instrumentima financiranja te prema građanima kada je riječ o ostvarenim rezultatima;

16.  poziva EIB i Komisiju da pojačaju promociju mogućnosti financiranja koje nude, kao i podršku i savjetodavne aktivnosti, i da povećaju financijska sredstva namijenjena projektima lokalnih i regionalnih tijela i MSP-ova te da pojednostavne pristup financijskim sredstvima EIB-a i kombiniraju bespovratna sredstva sa zajmovima i financijskim instrumentima; poziva Komisiju da pruži podršku izradi programa osposobljavanja za potencijalne korisnike davanjem konkretnijih uloga upravljačkim tijelima pri pružanju informacija, smjernica i savjeta krajnjim korisnicima;

17.  smatra ključnim da EIB održi svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA” kako bi i dalje imao pristup međunarodnim tržištima kapitala po najboljim uvjetima zaduživanja te kako bi ostvarenu korist prenio u svojoj strategiji ulaganja i uvjetima kreditiranja; poziva EIB da razvije svoju kulturu rizika kako bi poboljšao svoju učinkovitost te komplementarnost i sinergije između svojih intervencija i raznih politika EU-a;

18.  duboko je zabrinut zbog općenito viših troškova i naknada za fondove kojima upravlja EIB-a/EIF i koji služe za provedbu financijskih instrumenata u okviru podijeljenog upravljanja, kao što su pokazali rezultati tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 19/2016 naslovljenog „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.” te potiče Revizorski sud da provede sličnu reviziju za tekuće razdoblje;

Praćenje utjecaja EIB-a u provedbi ključnih područja javne politike

19.  prima na znanje izvješće o rezultatima i utjecaju operacija EIB-a unutar EU-a za 2015. na osnovi metodologije procjene triju stupova u cilju procjene očekivanih rezultata, praćenja aktualnih rezultata i mjerenja utjecaja četiriju ključnih ciljeva javne politike, tj. inovacija i vještina (22,7 % potpisa EIB-a 2015., u iznosu od 15,8 milijardi EUR), financiranja namijenjenog MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije (28,5 % potpisa, ili 19,8 milijardi EUR), infrastrukture (24,5 %, ili 17,1 milijardi EUR) i okoliša (24,3 %, ili 16,9 milijardi EUR); primjećuje da je odabir ostvarenja i rezultata za nove potpisane operacije uključen radi ilustracije očekivanih rezultata, ali da u tom izvješću nema ni informacija o rezultatima koji se trenutačno prate ni o ostvarenom učinku;

20.  žali zbog toga što u godišnjem izvješću za 2015. o operacijama EIB-a unutar EU-a nema informacija o očekivanim i ostvarenim rezultatima poslovanja EIB-a s obzirom na njegova dva međusektorska politička cilja, a to su borba protiv klimatskih promjena i kohezija; zabrinut je zbog činjenice da EIB 2015. nije ostvario predviđenu razinu od 30 % ulaganja za koheziju (ostvareno je 25,2 % u EU-u) i da je predviđena provedba za 2016. (27 %) također ispod ciljane razine od 30 %; odlučno poziva EIB da ponovno uspostavi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju kao primarni cilj javne politike i započne jasno izvješćivanje o provedbi tog cilja;

21.  također žali zbog činjenice da ažuriranje metodologije triju stupova radi usklađivanja sa zahtjevima Uredbe o EFSU-u nije dovelo do usklađivanja načina na koji EIB izvješćuje o operacijama unutar EU-a s načinom na koji se izvješćuje o operacijama izvan EU-a niti do uključivanja analitičkih i opsežnih informacija o ostvarenim konkretnim rezultatima unutar EU-a; traži da se na razini projekta objavljuje više informacija tako da se omogući javni pristup ocjeni projekata i obrascima za ocjenu triju stupova i okvira za mjerenje rezultata;

22.  naglašava da je ambicioznu strategiju ulaganja potrebno kombinirati s preciznim instrumentima praćenja i izvješćivanja koji jamče upravljanje uspješnošću;

23.  poziva EIB da pozornost uvijek usmjerava na kontrolu uspješnosti uz pomoć procjene uspješnosti i dokazanih učinaka; potiče EIB da nastavi s definiranjem svojih pokazatelja praćenja, preciznije pokazatelja dodatnosti, kako bi se učinci mogli ocijeniti što je ranije moguće u fazi pokretanja projekta i kako bi Odbor imao dovoljno informacija o očekivanim učincima, posebice kada je riječ o doprinošenju politikama EU-a;

24.  svjestan je složenosti praćenja rastućeg portfelja i popisa različitih projekata te slijedom toga složenosti cjelokupnog upravljanja pokazateljima; potiče EIB da uloži dodatne napore kako bi se osiguralo odgovarajuće praćenje;

25.  potiče EIB da zauzme proaktivniji pristup prema državama članicama u cilju osiguravanja izgradnje kapaciteta i pružanja savjetodavnih usluga za pripremu velikih projekata ulaganja izravno korisnicima uz pomoć bolje suradnje s relevantnim nacionalnim ili decentraliziranim tijelima ili nacionalnim razvojnim bankama;

Programi financiranja za mala i srednja poduzeća

26.  podsjeća na to da EIB ima odgovornost na svjetskoj razini u pogledu osiguravanja privlačnosti EU-a na svjetskoj pozornici i da promiče povoljnu investicijsku klimu za poduzeća;

27.  potvrđuje središnju ulogu malih i srednjih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u povećavanju zaposlenosti i rastu gospodarstva EU-a i pojedinačnih država članica; podupire napore koje EIB ulaže kako bi pojačao potporu svim vrstama malih i srednjih poduzeća (novoosnovanim poduzećima, start-upovima, mikropoduzećima do srednje velikim poduzećima, poslovnim klasterima) s naglaskom na nove poslovne modele s velikim potencijalom novih radnih mjesta za mlade; poziva EIB da, u tom kontekstu, uloži potrebne napore kako bi se osigurala potpuna provedba programa Inicijativa za mala i srednja poduzeća;

28.  prima na znanje da potpora EIB-a MSP-ovima predstavlja oko 36,6 % njegovog financiranja u 2015., čime je postignut učinak financijske poluge od 39,7 milijardi eura za financiranje MSP-ova i pružanja podrške za 5 milijuna radnih mjesta;

29.  pozdravlja napore Europskog investicijskog fonda u pogledu trenutačne provedbe Inicijative za MSP-ove u šest država (Španjolska, Italija, Bugarska, Finska, Rumunjska i Malta) za koje se očekuje da će imati koristi od približno 8,5 milijardi eura novih zajmova MSP-ovima po povoljnim uvjetima; poziva države članice da na široj razini provedu Inicijativu za MSP-ove, s obzirom na to da imaju dovoljne kapacitete da smanje rizike za financijske posrednike; stoga cijeni prijedlog Komisije da se Inicijativa za MSP-ove produži do 2020.; međutim, ističe da bi Inicijativa za MSP-ove trebala imati veću ulogu jer je financiranje malih i srednjih poduzeća od ključne važnosti za promicanje rasta i zapošljavanja u EU-u, posebice u razdoblju nakon gospodarske i financijske krize; poziva EIB da prati i poboljša korištenje instrumenata sekuritizacije; nadalje, poziva na poboljšanje komunikacijske politike EIB-a i administrativnih uvjeta Inicijative za MSP-ove; poziva Europski investicijski fond da objavi izvješće u kojem se navode uspjesi i neuspjesi tog programa;

30.  pozdravlja pokretanje novih instrumenata o kojima su EIB i Komisija postigli dogovor, kao što je Instrument privatnog financiranja energetske učinkovitosti, Inicijativa za mala i srednja poduzeća te financijski instrumenti u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, koji bi trebali doprinijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; prima na znanje aktivnosti EIF-a, osobito one u okviru financijskih instrumenata programa COSME (Program za konkurentnost tvrtki i malih i srednjih poduzeća) i Inicijative Innovfin, koji su 2015. ostvarili koristi od EFSU-a udvostručenjem iznosa zajmova za koje nudi jamstva;

31.  poziva EIB da poveća svoj profil rizičnosti u pogledu intervencija, posebice pri pružanju potpore malim i srednjim poduzećima koja preuzimaju rizike ili se razvijaju u regijama gospodarski ugroženim regijama ili regijama kojima nedostaje stabilnosti; također vjeruje da sektor malih i srednjih poduzeća te njihov pristup financiranju predstavljaju dugoročan cilj kojem treba iznova težiti i koji treba dalje ojačati;

Inovacije

32.  podupire sve poticaje za tržišno usmjerene inovacije, društveni razvoj i zaštitu okoliša, održavajući time održivi rast i pažljivu upotrebu sredstava; podupire poticaje koji doprinose nastojanjima EU-a da postane kružno i digitalno gospodarstvo temeljeno na znanju i da zadrži svoju konkurentnost;

33.  napominje da EIB već financira ulaganja u istraživanje i i razvoj europskih poduzeća u području sigurnosti u pogledu civilnih tehnologija i tehnologija s dvojnom namjenom; smatra da, u pogledu tehnologija s dvojnom namjenom, EIB treba u prvom redu podržavati ulaganja koja potiče njihova komercijalizacija u civilnoj primjeni – primjeri takvih projekata EIB-a već su obuhvaćali ulaganja u istraživanje i razvoj za zrakoplove i svemirske sustave, radarske sustave, kibersigurnost i sigurnosti računalstva u oblaku, mikroelektroniku i cjepiva;

34.  napominje da su zajmovi za inovativne projekte 2015. dosegnuli rekordnu razinu od 18,7 milijardi EUR i pozdravlja činjenicu da EIB stavlja veći naglasak na ulaganja u inovacije;

35.  napominje da bi zahvaljujući nastavku potpore civilnim tehnologijama i tehnologiji s dvojnom namjenom EIB mogao pojačati svoju potporu sigurnosnom sektoru EU-a unutar pravnog okvira; to uključuje operacije koje ostvaruju koristi od EFSU-a;

Infrastruktura

36.  poziva EIB da i dalje podupire plan za infrastrukturu na temelju učinkovitih projekata zajedničkog interesa u sektorima prometa i energetike s vlastitim resursima i provedbom dužničkih financijskih instrumenata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, istodobno uzimajući u obzir njihovu sukladnost s ciljevima okolišne i klimatske politike te regionalnim razvojem; poziva EIB da razvije nove financijske instrumente za izgradnju infrastrukture i radova u skladu s makroregionalnim strategijama;

37.  pozdravlja razinu financiranja za ciljeve gospodarske i socijalne kohezije (17 634 milijardi EUR) te revitalizacije ruralnih i urbanih područja (5 467 milijardi EUR) te preporučuje da se ona održi; smatra da je to financiranje ključno za dopunjavanje kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova; ističe važnost održavanja redovitog dijaloga s upravljačkim tijelima kako bi se ostvarile sinergije i komplementarnost između oba instrumenta;

38.  poziva EIB, Komisiju te nacionalna, regionalna i lokalna tijela, zajedno s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama, da ojačaju suradnju kako bi se uspostavilo više sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i financijskih instrumenata i zajmova EIB-a te da smanji administrativno opterećenje, pojednostavni postupke, poveća administrativni kapacitet, potiče teritorijalni razvoj i koheziju te da unapređuje razumijevanje europskih strukturnih i financijskih fondova i financiranja koje pruža EIB; smatra da je dostupno malo informacija o kombiniranom financiranju EIB-a u projektima i programima kohezijske politike; traži od EIB-a da djeluje u skladu sa svojom ulogom javne institucije i da, kako bi se izbjegla neodređenost, teži najvećoj razini odgovornosti, transparentnosti i vidljivosti; poziva EIB da razvije komunikacijsku politiku u pogledu svojih aktivnosti, uključujući aktivnosti savjetovanja, kako bi svi oblici vlasti i svi korisnici imali pristup njegovim programima;

39.  ističe da povećano korištenje financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike zahtijeva veću uključenost Europskog parlamenta u nadzoru aktivnosti EIB-a ne bi li se bolje procijenile implikacije i učinci uloge EIB-a;

40.  traži da države članice u potpunosti iskoriste sredstva ESIF-a koja su im dodijeljena i njegovu dodatnost i da time nadopune zajmove i financijske instrumente EIB-a; isto tako traži izdašnije i bolje kombiniranje bespovratnih sredstava s financijskim sredstvima koja daje EIB kako bi se bolje iskoristio učinak financijske poluge europskih strukturnih i investicijskih fondova; traži da EIB predvodi taj proces zbog svoje stručnosti koja će pomoći da se ostvari povrat njegovih ulaganja i zbog odgovornosti prema državama članicama koje su vlasnice udjela;

41.  poziva EIB da poveća financiranje za gospodarsku i socijalnu koheziju te urbane ciljeve, ne prestajući pritom podržavati tradicionalne i inovativne sektore u EU-u; nadalje, poziva da se razviju posebni financijski instrumenti radi potpore provedbi makroregionalnih akcijskih planova i strategija u suradnji s državama članicama;

Ulaganja u okoliš i klimatske mjere

42.  potiče EIB da usmjeri svoje djelovanje u području klime na održivost međusektorskih projekata u okviru ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21 te da podupire širenje obnovljivih izvora energije i učinkovite uporabe resursa; napominje da je financiranje obnovljivih izvora dosegnulo 3,4 milijarde eura;

43.  poziva EIB da preispita potrebu za stavljanjem naglaska na plinske infrastrukturne projekte, posebno s obzirom na činjenicu da je potražnja za plinom u Europi u padu dok se izrađuju novi veliki planovi za izgradnju novih plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin; izražava zabrinutost zbog činjenice da bi da ulaganja EIB-a u plinsku infrastrukturu mogla značiti izgubljena ulaganja;

44.  vjeruje da je važno nastaviti s razvojem tržišta za održive zelene projekate, promičući prije svega stvaranje kružnoga gospodarstva, posebno preko tržišta zelenih obveznica;

Doprinos EIB-a upravljanju globalnim pitanjima

45.  prima na znanje povećanje vanjskog mandata s 10 na 27 milijardi EUR, uz mogući dodatni iznos od 3 milijarde EUR; podsjeća na potrebu za stalnim održavanjem usklađenosti tog mandata s ciljevima vanjske politike EU-a, posebno s obzirom na poštovanje građanskih prava u državama koje primaju financijska sredstva; ponavlja svoj zahtjev Europskom revizorskom sudu da izradi tematsko izvješće o uspješnosti i usklađenosti intervencija vanjskog kreditiranja EIB-a s politikama EU-a;

46.  pozdravlja sposobnost EIB-a za brzu prilagodbu međunarodnim izazovima; poziva EIB da nastavi pružati podršku vanjskim politikama EU-a i hitnom djelovanju povezanima s globalnim izazovima migracije uključivanjem razvojnog aspekta i promicanjem gospodarske otpornosti;

Praćenje dodane vrijednosti i dodatnosti EFSU-a

47.  napominje da je EFSU-ov cilj do 2018. preko EIB-a iskoristiti ukupno 315 milijardi eura za dodatna ulaganja i nove projekte u realnom gospodarstvu; primjećuje da je odobreno 97 infrastrukturnih i inovacijskih projekata i 192 sporazuma o financiranju MSP-ova, što predstavlja ukupno očekivano ulaganje od 115,7 milijardi eura;

48.  uviđa da je provedba EFSU-a brzo promijenila profil i poslovni model EIB-a u pogledu procesa i praćenja potpisa i ugovora;

49.  primjećuje da, kako bi u potpunosti iskoristila dodatnu sposobnost podnošenja rizika, Grupa EIB-a razvija različite nove proizvode koji će omogućiti veće podnošenje rizika (npr. podređeni dug, vlasnički kapital, podjela rizika s bankama), te je revidirala svoju politiku i kriterije prihvatljivosti u pogledu kreditnog rizika kako bi omogućila povećanu fleksibilnost; napominje da EIB povećava svoju potporu inovativnim poduzećima ili infrastrukturnim projektima, kao što je potpora EFSU-u; napominje da EIB može podupirati veći broj takvih rizičnih projekata bez ugrožavanja načela dobrog upravljanja;

50.  podsjeća na to da je cilj EFSU-a utvrditi zasebne, istinski inovativne i rizičnije profile projekata s novim partnerima iz privatnog sektora u usporedbi s ostalim postojećim instrumentima financiranja EIB-a, ostvarujući istovremeno znatnu prekograničnu dodanu vrijednost diljem Europe u provedbi odabranih projekata i učinkovit doprinos postojećim ciljevima zajedničke politike EU-a;

51.  uviđa da je EFSU instrument utemeljen na tržištu; međutim, podsjeća da sve države članice moraju razviti odgovarajuće kapacitete za njegovo iskorištavanje;

52.  napominje da bi u provedbi portfelja EFSU-a u cilju ostvarivanja kohezije i ciljeva održivosti trebalo uzeti u obzir najširu moguću zemljopisnu raširenost; traži od EIB-a da ispravi trenutačne geografske neuravnoteženosti unutar Unije i sektorsku koncentraciju u portfelju EFSU-a, tj. dijelu za infrastrukturu i inovacije te dijelu za mala i srednja poduzeća i to jačanjem svoje savjetodavne aktivnosti za razvoj projekata u državama članicama i tehničke pomoći u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU), uzimanjem u obzir šireg broja prihvatljivih sektora za financiranje EFSU-a ili boljim prilagođavanjem vrste i veličine projekata potrebama tržišta u državama članicama;

53.  poziva EIB da u procesu odabira pažljivo razmotri stvarnu dodatnost i novu dinamiku, uzimajući u obzir opseg multiplikacijskog učinka, koji mogu varirati među projekatima, posebno u područjima u kojima EIB ili EIF već nisu uključeni, u slučajevima tržišnih neuspjeha ili neoptimalnih ulagačkih okolnosti;

54.  napominje da se korištenje učinka poluge razlikuje među projektima uglavnom s obzirom na njihov opseg i složenost te korelaciju između važnih sektorskih izazova i očekivanja krajnjih korisnika u okviru oskudnih javnih sredstava; mišljenja je da se pretpostavka o petnaesterostrukom prosječnom učinku poluge može mjeriti samo na kraju ciklusa ulaganja uzimajući u obzir sektorske posebnosti; također smatra da se djelotvornost intervencija ne ocjenjuje samo potencijalom financijskih instrumenata, nego i mjerljivim rezultatima;

55.  poziva EIB da posebnu pozornost posveti načelu dodatnosti i pruži odgovarajuće kvalitativne informacije o upravljanju provedbom navedenih ciljeva EFSU-a, navodeći njihovu stvarnu dodatnost i učinak u usporedbi s referentnim vrijednostima, ali također i s obzirom na produljenje EFSU-a nakon 2017.;

56.  smatra da je za mobilizaciju kapitala iz privatnog sektora važno da EIB oslobodi ulagače od nekih rizika koji proizlaze iz potencijalnih projekata; također poziva EIB da poveća i privlačnost i vidljivost EFSU-a u smjernicama za ulaganje i projektima koji će se financirati putem daljnjeg razvoja učinkovitije politike za podizanje svijesti među potencijalnim privatnim ulagačima;

57.  napominje da je EFSU (preko okvira za mala i srednja poduzeća) važno oruđe za osiguravanje dodatnog financiranja za MSP-ove, odnosno do 75 milijardi eura ukupnih ulaganja koja je tijekom tri godine pokrenuo EFSU, zajedno s kreditnim kapacitetima EIB-a i EIF-a;

58.  poziva Komisiju da uspostavi trajnu Europsku platformu za jamstva u okviru EFSU-a kako bi se olakšao pristup MSP-ova financiranju i poboljšao razvoj jamstava i kreditnih proizvoda zasnovanih na europskim jamstvima;

59.  poziva EIB da iskoristi priliku koju pruža EFSU kako bi se povećalo financiranje manjih decentraliziranih projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji su izvan mreže i u kojima sudjeluju građani i zajednice koji ne mogu tako lako dobiti financijska sredstva iz drugih izvora;

60.  također prima na znanje povećanje posebnih aktivnosti EIB-a u pogledu opsega koje proizlazi iz prve godine provedbe EFSU-a te koje odražava razvoj kulture za razborito upravljanje rizicima i kreditne politike EIB-a;

61.  ustraje, u svrhu odgovornosti, na razvoju ulaganja usmjerenih na rezultate koja se redovito ocjenjuju putem pokazatelja Odbora za ulaganja s ciljem identificiranja pomno odabranih projekata u smislu njihova doprinosa rastu i stvaranju radnih mjesta i objektivnog pregleda njihove dodatnosti, dodane vrijednosti i usklađenosti s politikama Unije ili drugim klasičnim operacijama EIB-a; poziva EIB da objavi informacije o tome kakve su rezultate imali projekti koji primaju jamstva iz EFSU-a u odnosu na ljestvicu pokazatelja za EFSU;

62.  prima na znanje da će u budućnosti EIB i dalje biti otvoren za rasprave sa službama Parlamenta o dodatnim mjerama koje bi se mogle predvidjeti za bolje strukturiran i manje fragmentiran pristup dijalogu između Parlamenta i EIB-a; EIB i Parlament trenutačno rade na brzom sklapanju službenog sporazuma o EFSU-u kojim se utvrđuju odredbe za sve razmjene informacija u njegovu okviru, uključujući Godišnje izvješće o aktivnostima EFSU-a koje se podnosi Vijeću i Parlamentu;

Jačanje transparentnosti, odgovornosti, integriteta i unutarnje kontrole u EIB-u kao preduvjet za bolje korporativno upravljanje

63.  smatra da poboljšanu gospodarsku ulogu EIB-a, povećani kapacitet za ulaganja i korištenje proračunom EU-a za djelovanje EIB-a trebaju popratiti veća transparentnost i šira odgovornost kako bi se osigurali istinski javni nadzor njegovih aktivnosti, odabira projekata i prioriteta financiranja;

64.  poziva EIB da redovito ažurira svoje aktivnosti kartiranja rizika i prilagodi svoju kulturu rizika svome novom poslovnom modelu i povećanju obujma svog portfelja povezanog s provedbom novih instrumenata s EFSU-om, različitim mehanizmima, platformom za ulaganja i instrumentima za podjelu rizika; također u tom kontekstu poziva EIB da u svoje kartiranje rizika uključi nefinancijske aspekte, kao što je društvena i/ili ekološka dodana vrijednost; pozdravlja u tom kontekstu provedbu bonitetnog okvira za sklonost preuzimanju rizika EIB-a kako bi se pojačalo praćenje rizika i nadzor podrijetla, vlasništva i upravljanja rizicima; podsjeća na potrebu da se razvije jedinstven i homogen kontrolni okvir;

65.  pozdravlja visoku kvalitetu portfelja zajmova EIB-a s razinom loših kredita od 0,3 % ukupnog portfelja za zajmove, potvrđujući da EIB pokazuje dosljedno promišljenu politiku upravljanja rizikom te da održava svoju jaku kreditnu sposobnost na međunarodnim financijskim tržištima;

66.  pozdravlja činjenicu da se politika transparentnosti EIB-a temelji na pretpostavci o objavljivanju informacija te da svi mogu pristupiti njegovim dokumentima i informacijama; podsjeća na svoju preporuku da se na internetskoj stranici EIB-a objave dokumenti koji nisu povjerljivi, kao što su korporativni operativni planovi za prethodne godine, međuinstitucijski sporazumi i memorandumi te poziva EIB da se ne zaustavi na tome nego da i dalje stalno traži načine za poboljšanje i podizanje standarda;

67.  pozdravlja izvješće o provedbi politike transparentnosti Grupe EIB-a za 2015. i predstojeću reviziju politike EIB-a o zviždačima;

68.  podsjeća da transparentnost u provedbi politika EU-a ne vodi samo do jačanja ukupne korporativne odgovornosti i vjerodostojnost EIB-a s jasnim pregledom tipa financijskih posrednika i krajnjih korisnika, već također doprinosi poboljšanju učinkovitosti i održivosti financiranih projekata uz nultu toleranciju prijevara i korupcije u njegovu portfelju za zajmove; poziva EIB da se uskladi s novim sustavom brzog uzbunjivanja i isključivanja koji Komisija planira;

69.  sa zabrinutošću primjećuje da je EIB, unatoč činjenici da dodjeljuje tri puta više financijskih sredstava nego Svjetska banka, na crnu listu stavio samo tri subjekta, dok je Svjetska banka na crnu listu stavila njih 820; poziva EIB da u cilju rješavanja te situacije udruži snage s mrežom drugih javnih banaka koje vode crne liste koja uključuje Svjetsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj;

70.  ponavlja svoj poziv za većom transparentnosti EIB-ovih intervencija prilikom poslovanja s financijskim posrednicima i korisnicima kako bi se izbjegli partneri koji imaju negativnu evidenciju, koji se nalaze na crnim listama i koji su potencijalno povezani s nekooperativnim jurisdikcijama, offshore aktivnostima ili organiziranim kriminalom; smatra da primjena kriterija za odabir financijskih posrednika i ažuriranje informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća, uključujući trustove, zaklade i porezne oaze predstavljaju najbolje prakse koje treba trajno slijediti; poziva EIB da dodatno ojača svoje ugovorne uvjete uvođenjem klauzule ili upućivanja o dobrom upravljanju kako bi se ublažili rizici za integritet i ugled;

71.  predlaže da bi EIB trebao slijediti primjer Međunarodne financijske korporacije u okviru Grupacije Svjetske banke i početi objavljivati informacije o visokorizičnim potprojektima koje financira preko poslovnih banaka (glavne posrednike/financijska društva koja EIB koristi za financiranje malih i srednjih poduzeća);

72.  pozdravlja redovne sastanke s civilnim društvom i javna savjetovanja o razvoju politika EIB-a;

73.  poziva na to da se u politici iznošenja podataka EIB-a osigura rastuće visoka razina transparentnosti u pogledu njegovih upravljačkih tijela, posebno kroz objavu zapisnika sa sastanaka upravnog vijeća EIB-a i EIF-a ili odbora za ulaganja EFSU-a u pogledu projekata od javnog interesa koji ostvaruju korist od jamstva iz proračuna EU-a te utječu na teritorij EU-a i njegove građane; smatra da je objava ljestvice pokazatelja dobra praksa za svaku operaciju i procjenu utjecaja na okoliš i društvo na razini projekata ili potprojekata;

74.  ponovno zahtijeva objavu informacija o sustavima ugovaranja i podugovaranja i omogućivanje jednostavnog pristupa tim informacijama te da se Parlamentu u svakom slučaju osigura pristup relevantnim informacijama i financijskoj dokumentaciji;

75.  pozdravlja proaktivni pristup koji je Europski ombudsman zauzeo u javnom nadzoru nad EIB-om; duboko je zabrinut zbog utvrđenih nedostataka u pogledu postojećih EIB-ovih mehanizama za sprječavanje mogućih sukoba interesa u njegovim upravljačkim tijelima; u tom pogledu poziva EIB da, kako bi se bolje spriječio sukobe interesa u svojim upravljačkim tijelima i potencijalne slučajeve rotirajućih vrata, uzme u obzir preporuke Europskog ombudsmana i da što prije revidira svoj Kodeks ponašanja;

76.  smatra da potpredsjednici EIB-a više ne bi smjeli biti zaduženi za projekte u svojim matičnim zemljama, s obzirom na jasnu mogućnost nastanka sukoba interesa i činjenicu da tek mali broj država članica ima svojeg potpredsjednika;

77.  pozdravlja reviziju propisa Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi i obnovu Memoranduma o razumijevanju između Europskog ombudsmana i EIB-a; od EIB-a zahtijeva objašnjenje u vezi s kašnjenjem početka javnog savjetovanja o reviziji politike i postupaka svojih mehanizama za podnošenje pritužbi; napominje da je takav postupak revizije prilika za dodatno povećanje neovisnosti i učinkovitost mehanizma za podnošenje pritužbi, s ciljem da se također uspostavi mehanizam za sustavan protok informacija izravno između Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi i direktora; ističe da bi uprava EIB-a jednom godišnje trebala podnositi izvješće Europskom ombudsmanu i Parlamentu o tome kako su preporuke iz njegovih mehanizama za podnošenje pritužbi uzete u obzir u politikama i postupcima EIB-a; osim toga, ističe da bi voditelj Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi jednom godišnje Parlamentu trebao podnositi izvješće o radu Ureda i procjenu Ureda o napretku EIB-a u provedbi preporuka Ureda;

78.  traži od EIB-a da svojom politikom o netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama te okvirom za borbu protiv pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma (AML-CFT) učini sve što je u njegovoj moći u cilju borbe protiv utaja poreza, poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza, nepravilnosti te pranja novca;

79.  također poziva EIB da održava redovitu suradnju s drugim međunarodnim financijskim institucijama razmjenom informacija o rezultatima njegove korporativne ili porezne dubinske analize ili preispitivanja u okviru politike „upoznaj svog klijenta” i da jednom godišnje izvijesti Parlament i javnost o tome kako provodi svoju politiku protiv nekooperativnih jurisdikcija;

80.  smatra da vanjski bonitetni nadzor EIB-a zaslužuje pažljivo razmatranje, kao što je Parlament naveo u svojim prethodnim rezolucijama;

81.  prima na znanje zaključak ažuriranog Trostranog sporazuma između EIB-a, Komisije i Suda iz rujna 2016. te poziva Revizorski sud da provede reviziju učinkovitosti EIB-ovih operacija u različitim sektorima ako su povezane s korištenjem sredstava iz proračuna EU-a u pogledu njihove djelotvornosti i učinkovitosti;

82.  poziva Komisiju da do lipnja svake godine počevši od 2018. predstavi izvješće o provedbi od početka trenutačnog VFO-a i o aktualnom stanju svih financijskih instrumenata kojima upravlja i koje provodi Grupacija EIB-a koja posluje sa sredstvima iz proračuna EU-a, uključujući i ostvarene rezultate, kako bi se ono moglo koristiti u postupku davanja razrješnice;

83.  poziva Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) da u svoje godišnje izvješće uključuje informacije o slučajevima povezanima s EIB-om;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

84.  poziva EIB da izvijesti o trenutačnom stanju i statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament u svojim godišnjim rezolucijama, posebno u pogledu učinka na aktivnosti kreditiranja;

85.  poziva EIB da revidira svoju politiku sprečavanja zabranjenog postupanja i odvraćanja od takvog postupanja u aktivnostima EIB-a, kojom bi se trebalo utvrditi da EIB mora zaustaviti financiranje i/ili odobravanje daljnjih isplata zajmova za projekte koji se nalaze pod nacionalnom ili OLAF-ovom istragom zbog korupcije i prijevare;

o
o   o

86.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0201.
(2) SL C 346, 21.9.2016., p. 77.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0200.
(4) SL L 280, 27.10.2011., str. 1.
(5) SL L 135, 8.5.2014., str. 1.
(6) SL L 204, 31.7.2012., str. 1.
(7) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.


Program potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. ***I
PDF 323kWORD 50k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (COM(2015)0701 – C8-0373/2015 – 2015/0263(COD))
P8_TA(2017)0139A8-0374/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 175. i članak 197. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0373/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 16. ožujka 2016.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 7. travnja 2016.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za proračune, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za ribarstvo te Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0374/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/825)

(1) SL C 177, 18.5.2016., str. 47.
(2) SL C 240, 1.7.2016., str. 49.


Europska godina kulturne baštine ***I
PDF 328kWORD 48k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine (COM(2016)0543 – C8-0352/2016 – 2016/0259(COD))
P8_TA(2017)0140A8-0340/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0543),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0352/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 12. listopada 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za proračune (A8-0340/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  odobrava zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2017. radi donošenja Odluke (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine (2018.)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2017/864)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

ZAJEDNIČKA IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

U skladu s člankom 9. Odluke, financijska omotnica za provedbu Europske godine kulturne baštine (2018.) iznosi 8 milijuna EUR. Radi financiranja pripreme Europske godine kulturne baštine, iznos od jednog milijuna EUR financirat će se iz postojećih sredstava u proračunu za 2017.. U proračunu za 2018. rezervirat će se 7 milijuna EUR za Europsku godinu kulturne baštine te unijeti u posebnu proračunsku stavku. Od tog iznosa, 3 milijuna EUR doći će iz izvora trenutačno predviđenih za program Kreativna Europa, a 4 milijuna EUR će se prioritetno preusmjeriti iz ostalih postojećih izvora, ali bez upotrebe postojećih rezervi i ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela.

IZJAVA KOMISIJE

Komisija prima na znanje sporazum suzakonodavaca da se u članak 9. Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine (2018.) uvrsti financijska omotnica u iznosu od 8 milijuna EUR. Komisija podsjeća da je u skladu s člankom 314. UFEU-a odobravanje odobrenih sredstava u godišnjem proračunu u nadležnosti proračunskog tijela.

(1) SL C 88, 21.3.2017., str. 7.


Program Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije ***I
PDF 323kWORD 48k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 258/2014 o uspostavi programa Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije za razdoblje 2014. – 2020. (COM(2016)0202 – C8-0145/2016 – 2016/0110(COD))
P8_TA(2017)0141A8-0291/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0202),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0145/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. svibnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 15. ožujka 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0291/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamjeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 258/2014 o uspostavi programa Unije za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskog izvještavanja i revizije za razdoblje 2014.–2020.

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2017/827.)

(1) SL C 303, 19.8.2016., str. 147.


Program Unije za jačanje sudjelovanja potrošača u donošenju politika u području financijskih usluga ***I
PDF 325kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za potporu određenih aktivnosti kojima se jača sudjelovanje potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga u donošenju politika Unije u području financijskih usluga za razdoblje 2017. – 2020. (COM(2016)0388 – C8-0220/2016 – 2016/0182(COD))
P8_TA(2017)0142A8-0008/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0388),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 169. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0220/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 15. ožujka 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0008/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamjeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za potporu određenih aktivnosti kojima se jača sudjelovanje potrošača i drugih krajnjih korisnika financijskih usluga u oblikovanju politika Unije u području financijskih usluga za razdoblje 2017.–2020.

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2017/826.)

(1) SL C 34, 2.2.2017., str. 117.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europska komisija i izvršne agencije
PDF 771kWORD 125k
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija (2016/2151(DEC))
P8_TA(2017)0143A8-0150/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338), SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju (COM(2016)0446),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05876/2017 – C8-0037/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(6);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2015. (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(7),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(8),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2015.(9),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2015., s odgovorom Agencije(10),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(11) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(12), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(13), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(14), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ(15),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(16);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2015. (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(17),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(18),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2015.(19),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za financijsku godinu 2015., s odgovorom Agencije(20),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(21) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(22), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(23), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(24), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ(25),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(26);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

4. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2015. (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(27),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(28),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2015.(29),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za financijsku godinu 2015., s odgovorom Agencije(30),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(31) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(32), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(33), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(34), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu te o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ(35),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU оd 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”(36),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu) za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(37);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (bivše Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu), Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

5. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2015. (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(38),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(39),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2015.(40),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2015., s odgovorom Agencije(41),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(42) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(43), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(44), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(45), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU оd 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ(46),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(47);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

6. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2015. (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(48),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(49),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2015.(50),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2015., s odgovorom Agencije(51),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(52) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(53), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(54), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(55), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU оd 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ(56),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(57);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

7. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2015. (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(58),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(59),

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2015.(60),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338),SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže za financijsku godinu 2015., s odgovorom Agencije(61),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(62) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(63), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(64), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(65), a posebno njezin članak 66. prvi i drugi stavak,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU оd 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže te o stavljanju izvan snage Odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ(66),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(67);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

8. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije koje za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(68),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0269/2016)(69),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338), SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovom izvršenju (COM(2016)0446),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu koje daje razrješnicu u vezi s unutarnjim revizijama provedenima 2015. (COM(2016)0628) i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2016)0322),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(70), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(71) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05876/2017 – C8-0037/2017),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju izvršne agencije trebaju dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05874/2017 – C8-0038/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(72), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o određivanju statuta izvršnih agencija kojima se dodjeljuju određeni zadaci u upravljanju programima Zajednice(73), a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru davanja razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015.(74);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

9. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2016/2151(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir članke 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(75) („Financijska uredba”) i Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije(76) („Pravila za primjenu”),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0150/2017),

A.  budući da se Europa suočava s krizom povjerenja u svoje institucije, što je situacija za koju svaka institucija mora prihvatiti svoj dio odgovornosti i zbog koje Parlament mora biti posebno strog pri nadziranju financijskih izvještaja Komisije;

B.  budući da institucije Unije i države članice trebaju poboljšati svoju komunikacijsku politiku kako bi pravilno informirale građane o rezultatima ostvarenima zahvaljujući proračunu Unije i njegovoj dodanoj vrijednosti;

C.  budući da Parlament mora jasno odgovoriti na zabrinutost građana Unije kad je riječ o tome na što se troše sredstva Unije i na koji način Unija štiti njihove interese;

D.  budući da institucije Unije trebaju raditi u cilju uspostave stabilnog i otpornog proračunskog sustava Unije čije su odlike fleksibilnost, ali i sposobnost brze reakcije, neovisno o tome je li stanje stabilno ili turbulentno;

E.  budući da kohezijska politika ima jasnu dodanu vrijednost time što, kao ključna politika solidarnosti i značajan izvor javnih ulaganja, poboljšava kvalitetu života građana diljem Europe;

F.  budući da institucije Unije moraju jasno utvrditi i složiti se oko toga koje europske političke prioritete i javna dobra treba prvo financirati kako bi se odgovorilo na zabrinutost naših građana i riješili nedostaci u našim politikama;

G.  budući da je potrošnja Unije, premda ograničena na 1 % BND-a Unije, važan instrument za postizanje ciljeva politike širom Europe korištenjem europske dodane vrijednosti te u prosjeku čini 1,9% rashoda opće države u državama članicama Unije;

H.  budući da, premda su postoci proračuna Unije koji se odnose na a) udio ukupnih objedinjenih rashoda država članica i b) neevidentirana/nepravilno potrošena/potraćena sredstva u tom proračunu maleni, njihovi su stvarni iznosi značajni, zbog čega je pomni nadzor opravdan;

I.  budući da je prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije Komisija u konačnici odgovorna za izvršenje proračuna Unije, dok su države članice pozvane na lojalnu suradnju s Komisijom kako bi se osiguralo da se dodijeljena sredstva koriste u skladu s osnovnim načelima dobrog financijskog upravljanja;

J.  budući da Parlament pri davanju razrješnice Komisiji provjerava jesu li sredstva pravilno potrošena te jesu li postignuti ciljevi politike;

Proračun, programska razdoblja i politički prioriteti

1.  napominje da sedmogodišnje trajanje aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira nije usklađeno s petogodišnjim mandatima Parlamenta i Komisije, što također dovodi do razilaženja između proračuna i razrješnice za određenu financijsku godinu; nadalje, ističe da ni desetogodišnji ciklus strateškog planiranja ni strategija Europa 2020. nisu usklađeni sa sedmogodišnjim ciklusom upravljanja proračunom Unije; mišljenja je da je to jedan od uzroka velikog nedostatka u političkom upravljanju Unije jer su Parlament i Komisija dužni poštovati prijašnje dogovore o političkim ciljevima i financijama, što može stvoriti dojam da europski izbori u tom smislu nisu relevantni;

2.  napominje da se proračunom Unije u 2015. trebalo osigurati pružanje potpore ciljevima dvaju različitih dugoročnih političkih programa:

   a) strategiji Europa 2020., s jedne strane, i
   b) deset političkih prioriteta koje je odredio predsjednik Juncker, s druge strane,

kao i istodobno pružanje odgovora na niz kriznih situacija: izbjeglice, nesigurnost u Europi i njezinom susjedstvu, financijska nestabilnost u Grčkoj i gospodarski učinak zabrane izvoza u Rusiju, kao i utjecaj financijske krize, dulji od očekivanoga, te njezinih strukturnih posljedica: nezaposlenosti, siromaštva i nejednakosti;

3.  napominje da politike Unije mogu imati različite kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, čije se ostvarenje ne može nužno utvrditi u jednom višegodišnjem financijskom okviru; smatra da treba razmotriti uspostavu nove ravnoteže između utvrđivanja političkog programa, provedbe politika i financijskih okvira;

4.  izražava žaljenje zbog toga što se privremenim proračunskim dogovorima ne pruža idealan sustav za oblikovanje socijalnih i političkih težnji u korisne operativne ciljeve za programe i planove potrošnje;

5.  ističe da će 2020. biti moguće uskladiti dugoročnu strategiju i donošenje politika s proračunskim ciklusom te preporučuje da se ta prilika iskoristi;

6.  izražava zabrinutost zbog toga što je 2015. udio potrošnje proračuna Unije povezan s klimom iznosio samo 17,3 %, a u razdoblju između 2014. i 2016. iznosio je u prosjeku samo 17,6 %, prema podacima Revizorskog suda(77) („Revizorski sud”), dok je cilj koji je tijekom tog financijskog razdoblja trebalo ostvariti iznosio najmanje 20 %; stoga naglašava da prema Revizorskom sudu postoji ozbiljan rizik da se bez više truda oko borbe protiv klimatskih promjena ne ostvari cilj od 20 %;

7.  nadalje, ističe da je cilj od 20 % potrošnje u području klime utvrđen prije Pariškog sporazuma; smatra da treba uložiti više truda kako bi proračun Unije bio još više orijentiran prema klimi; ističe, štoviše, da je revizija višegodišnjeg financijskog okvira odlična prilika da se osigura postizanje cilja od 20 % potrošnje u aktivnostima povezanima s klimom, ali i utvrdi moguće povišenje tog praga, u skladu s međunarodnim obvezama koje je Unija preuzela tijekom konferencije COP 21;

8.  pozdravlja pristup izrade proračuna temeljene na uspješnosti koji je pokrenula Europska komisija; smatra da zbog oskudnih financijskih sredstava proračun EU-a treba biti učinkovitiji i djelotvorniji nego ikada prije; međutim, izražava žaljenje zbog toga što se Komisija ponajprije usredotočuje na to što je realizirano, a ne na krajnji učinak toga;

Mjere koje je potrebno poduzeti

9.  podržava prijedlog Revizorskog suda iz njegova Informativnog dokumenta o preispitivanju višegodišnjeg financijskog okvira u sredini razdoblja od 28. listopada 2016. (točke 39. i 40.) u pogledu toga da je vrijeme da Komisija razmotri druge mogućnosti, na primjer:

   program kliznog proračuna s petogodišnjim planom, klauzulu/klauzule o reviziji na temelju ciljeva i politika te program klizne evaluacije;
   određivanje trajanja programa i planova na temelju potreba politika, a ne ovisno o trajanju razdoblja financijskog planiranja; uvođenje zahtjeva prema kojem države članice i Komisija moraju argumentirano obrazložiti svoje potrebe za financijskim sredstvima Unije i predstaviti očekivane rezultate prije nego što se utvrde iznosi potrošnje;

10.  poziva Komisiju da na dnevni red sljedećeg sastanka skupine stručnjaka u okviru inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” stavi prijedloge Revizorskog suda iz točaka 39. i 40. gore navedenog Informativnog dokumenta od 28. listopada 2016. kao i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva kako bi se pripremila sljedeća konferencija o inicijativi „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, na kojoj bi se moglo raspravljati o područjima politike na koje bi se trebala potrošiti sredstva iz proračuna Unije prije donošenja odluke o financijskom okviru;

11.  podržava sve preporuke Revizorskog suda iznesene u tematskom izvješću br. 31/2016, a posebnu onu o tome da Komisija treba istražiti sve potencijalne prilike, među kojima i reviziju višegodišnjeg financijskog okvira u sredini razdoblja i reviziju određenih pravnih osnova, kako bi došlo do novog istinskog pomaka prema klimatskoj politici; poziva Revizorski sud da do kraja 2018. objavi izvješće o koracima poduzetima u vezi s klimatskom potrošnjom u proračunu Unije;

12.  poziva Komisiju da u većoj mjeri iskoristi prilike povezane s pričuvom za uspješnost u postojećem pravnom okviru kako bi se uistinu stvorio financijski poticaj za učinkovito poboljšanje financijskog upravljanja; nadalje, zahtijeva da instrument pričuve za uspješnost bude snažniji, i to povećanjem komponente uspješnosti u sljedećem zakonodavnom okviru;

13.  poziva Komisiju da svoje prioritete usmjeri prema uspješnom ostvarenju strategije Europa 2020., korištenjem instrumenata Europskog semestra;

14.  poziva Komisiju da izradi nacrt političkih prioriteta za financijsko razdoblje koje počinje 2021. te da taj dokument u ranoj fazi dostavi Parlamentu;

15.  izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija nije provela cjelovitu evaluaciju strategije Europa 2020. kako bi se pobrinula za njezinu provedbu u okviru Strateškog programa za Uniju u vrijeme promjena, koji je Europsko vijeće donijelo u lipnju 2014., kao što je predviđeno Strateškim programom;

16.  poziva Komisiju da uzme u obzir Pariški sporazum te da smjesta povisi ciljanu potrošnju u području klime u okviru proračuna Unije s 20 % na 30 %;

17.  poziva Komisiju da prilikom izrade nadolazećih nacrta proračuna Unije vodi računa o većoj učinkovitosti i djelotvornosti te da ih bolje uskladi s ciljevima Europe 2020., klimatskim ciljevima Unije i međunarodnim obvezama Unije;

Proračuni u sjeni

18.  ističe da se mnogi financijski mehanizmi kojima se pruža potpora politikama Unije ne financiraju izravno iz proračuna Unije niti se knjiže u bilancu Unije: oni uključuju Europski fond za financijsku stabilnost, Europski stabilizacijski mehanizam, jedinstveni sanacijski mehanizam te Europski investicijski fond povezan s Europskom investicijskom bankom;

19.  napominje da se drugi mehanizmi tek djelomično knjiže u bilancu Unije, kao što su instrumenti za mješovito financiranje i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU);

20.  ističe povećanu uporabu financijskih instrumenata poglavito sačinjenih od zajmova, vlasničkih instrumenata, jamstava i instrumenata za podjelu rizika pod neizravnim upravljanjem u razdoblju 2014. – 2020. te ističe da je Grupa Europske investicijske banke upravljala gotovo svim instrumentima pod neizravnim upravljanjem; ne smatra da je dostupno dovoljno informacija da bi se ocijenili rezultati koje su ostvarili ti instrumenti, osobito kad je riječ o njihovu utjecaju na društvo i okoliš; naglašava da se financijskim instrumentima mogu dopuniti bespovratna sredstva, ali da ih ne smiju zamijeniti;

21.  izražava žaljenje zbog toga što povećanje uporabe takvih financijskih instrumenata, kao i financijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem (instrumenti financijskog inženjeringa), predstavlja veći rizik ne samo za održanje proračuna Unije kao vjerodostojnog instrumenta, dovoljnog za ostvarenje sadašnjih i budućih ciljeva, nego i za odgovornost i koordiniranost politika i djelatnosti Unije; ističe da prije proširenja uporabe financijskih instrumenata treba provesti sveobuhvatnu evaluaciju njihovih rezultata, postignuća i učinkovitosti; ističe zaključke iz tematskih izvješća Revizorskog suda(78) prema kojima financijski instrumenti ne funkcioniraju prema očekivanjima i/ili su preveliki i/ili neuspješni u privlačenju privatnog kapitala;

22.  upozorava Komisiju da financijski instrumenti ili bilo koji drugi mehanizmi financiranja nisu nužno ograničeni političkim strategijama i ciljevima Unije te se njima mogu financirati projekti koji nisu u skladu s obvezama Unije;

23.  ističe da je pokretanje Europskog fonda za strateška ulaganja utjecalo na kašnjenje pokretanja Instrumenta za povezivanje Europe i da će Europski fond za strateška ulaganja također utjecati na uporabu nekih drugih financijskih instrumenata;

Mjere koje je potrebno poduzeti

24.  apelira na Komisiju da predloži mjere kojima bi se mehanizmi financiranja Unije za izvršenje proračuna Unije, koji trenutačno uključuju razne alate i njihove kombinacije, kao primjerice programe, strukturne i investicijske fondove, uzajamne fondove, fondove za strateška ulaganja, jamstvene fondove, instrumente, financijske instrumente, instrumente za makrofinancijsku pomoć itd., učinili jasnijima, jednostavnijima i usklađenijima te bolje razrađenima kako bi se njima zajamčila dostatna transparentnost, odgovornost, uspješnost i razumijevanje javnosti o tome kako se financiraju politike Unije i koje se koristi njima ostvaruju; izražava žaljenje zbog toga što se prijedlogom nove financijske uredbe iz rujna 2016. tim problemima ne pristupa na odgovarajući način;

25.  poziva Komisiju da ponovno evaluira ex ante ocjenu dužničkog instrumenta Instrumenta za povezivanje Europe u svjetlu uspostave Europskog fonda za strateška ulaganja a te da dostavi Parlamentu analizu utjecaja Europskog fonda za strateška ulaganja na druge programe i financijske instrumente Unije;

26.  poziva Revizorski sud da ocijeni doprinos financijskih instrumenata i mehanizama financiranja (navedenih u točki 24.) strategiji Europa 2020.; poziva Komisiju da poduzme sve relevantne mjere kako bi osigurala usklađenost financijskih instrumenata i mehanizama financiranja sa strategijom i ciljevima Unije te obvezama koje je Unija preuzela;

27.  pozdravlja namjeru povjerenika Komisije Oettingera da dugoročno vrati razne proračune u sjeni u okvir proračuna Unije; smatra da bi se time znatno povećala demokratska odgovornost; čvrsto smatra da bi taj problem trebalo riješiti što prije, ali najkasnije do kraja sljedećeg financijskog programskog razdoblja; poziva Komisiju da komunikaciju o tom pitanju pripremi prije studenoga 2017.;

Upravljanje proračunom i financijama

28.  izražava žaljenje zbog znatnih zaostataka u uporabi sredstava strukturnih fondova za razdoblje 2007. – 2013.; napominje da do kraja 2015. i dalje nije bilo isplaćeno 10 % od ukupno 446,2 milijarde EUR izdvojene za sve odobrene operativne programe;

29.  naglašava da ta situacija doista može predstavljati značajan izazov i dovesti u pitanje učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova jer u nekim državama članicama iznos doprinosa koji nije zatražen od Unije, zajedno sa zahtijevanim sufinanciranjem, premašuje 15 % ukupnih rashoda opće države kada se uzmu u obzir posljednja dva financijska okvira, 2007. – 2013. i 2014. – 2020.;

30.  sa zabrinutošću napominje činjenicu da se do kraja 2015. više od polovice neiskorištenih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru strukturnih fondova koja u programskom razdoblju 2007. – 2013. nisu dovela do plaćanja odnosi na pet država članica (Češka Republika, Italija, Španjolska, Poljska i Rumunjska) i glavnih korisnika, dok su razlozi zbog kojih je došlo do tih kašnjenja razni: nedostatak kapaciteta i administrativne pomoći, manjak nacionalnih sredstava za sufinanciranje programa Unije, odgode u podnošenju regionalnih programa za višegodišnji financijski okvir za 2014. – 2020. itd.;

31.  ističe da je nova značajka sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira to što u slučaju neiskorištenih iznosa do gornje granice za plaćanja i gornje granice za obveze automatski dolazi do veće fleksibilnosti u sljedećim godinama;

32.  naglašava da je razina obveza 2015. godine bila viša nego svih dosadašnjih godina i blizu ukupne granice (97,7 % dostupnog iznosa);

33.  ističe da je 2015. tri četvrtine operativnih rashoda izvršeno u okviru programa koji se provode prema pravilima prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira, tj. programa za subvencije poljoprivrednicima za 2014., kohezijske projekte i istraživačke projekte u sklopu Sedmog okvirnog programa, koji je pokrenut 2007.;

34.  smatra neprihvatljivim to što su države članice do kraja 2015. imenovale manje od 20% nacionalnih tijela nadležnih za europske strukturne i investicijske fondove, osim za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; smatra da su ta imenovanja nužna kako bi nadležna tijela država članica mogla podnositi Komisiji izvještaje o rashodima; smatra da znatne novine koju su uvedene za razdoblje 2014. – 2020. stvaraju administrativne poteškoće unatoč naporima za pojednostavnjenje;

35.  ističe da su poteškoće u dovršenju postupaka provjere usklađenosti u pogledu novog sustava upravljanja i nadzora, do kojih u pravilu dolazi u početku programskog razdoblja, ozbiljan razlog zbog kojeg dolazi do kašnjenja u apsorpciji sredstava;

36.  napominje da je globalna gospodarska recesija, koja ima izravan utjecaj u obliku proračunskih mjera kojima se ograničavaju javni proračuni te poteškoća u privlačenju unutarnjeg financiranja, još jedan ključan faktor za kašnjenje u apsorpciji sredstava;

37.  duboko žali zbog toga što, posljedično, postoji rizik od toga da kašnjenja u izvršenju proračuna za programsko razdoblje 2014. – 2020. budu veća nego ona u programskom razdoblju 2007. – 2013.; izražava bojazan da bi sljedeći višegodišnji financijski okvir mogao započeti dosad nezabilježeno visokom razinom nepodmirenih obveza, što bi moglo ugroziti upravljanje proračunom EU-a prvih nekoliko godina; očekuje da je Komisija izvukla pouku iz toga kako do sličnih kašnjenja ne bi dolazilo u budućnosti;

38.  napominje da je Komisija u ožujku 2015. usvojila plan plaćanja u kojemu su predstavljene kratkoročne mjere za smanjenje razine nepodmirenih obveza, ali ističe da se tim mjerama nastoji poboljšati kratkoročno upravljanje novčanim tokom, dok je za rješavanje visoke razine nepodmirenih obveza potrebna dugoročnija perspektiva i temeljita analiza temeljnih uzroka (administrativne i operativne poteškoće, makroekonomske restrikcije itd.) u cilju izrade učinkovite strategije kako do toga u budućnosti više ne bi dolazilo;

39.  naglašava da bi pokretanje članka 50. Ugovora o Europskoj uniji moglo prouzročiti probleme u načinu upravljanja proračunom Unije, osobito kad je riječ o plaćanjima; ističe da se taj ključni element treba obuhvatiti bilo kakvim prijelaznim ili konačnim sporazumom s bilo kojom državom članicom koja napušta Uniju;

Mjere koje je potrebno poduzeti

40.  zahtijeva od Komisije da poduzme mjere za strogo poštovanje pravila i vremenskih okvira kad je riječ o nepodmirenim obvezama, među ostalima:

   i) zaključenje programa iz razdoblja 2007. – 2013. te opoziv sredstava za spomenute programe;
   ii) pravilna uporaba neto ispravka u području kohezije;
   iii) smanjenje novčanih iznosa u fiducijarnim ustanovama i
   iiii) izrada planova plaćanja i predviđanja u područjima u kojima su nepodmirene obveze značajne;

41.  ponovno traži od Komisije da uspostavi prognozu novčanog toka za razdoblje od narednih sedam do deset godina koja bi se ažurirala na godišnjoj razini i kojom bi se obuhvatile proračunske gornje granice, potrebe za plaćanjima, ograničenja u pogledu kapaciteta i mogući opozivi sredstava kako bi se bolje uskladile potrebe za plaćanjima i raspoloživa sredstva;

42.  zahtijeva od Komisije da, s obzirom na teško stanje u kojem se nalazi više država članica, u okviru upravljanja proračunom i financijama hitno razmotri ograničenja u pogledu kapaciteta te konkretne socioekonomske uvjete određenih država članica; poziva Komisije da upotrijebi sve instrumente koji joj stoje na raspolaganju, od tehničke pomoći do novog Programa potpore strukturnim reformama, da pomogne tim državama članicama kako bi se izbjegla nedovoljna iskorištenost sredstava te povećale stope apsorpcije, posebice u području europskih strukturnih i investicijskih fondova;

43.  ponavlja da je potrebno pojednostavniti i razjasniti pravila i postupke i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se korisnicima olakšao pristup sredstvima EU-a te kako bi se zajamčilo da administrativne službe dobro upravljaju tim sredstvima; smatra da će pojednostavnjenje doprinijeti bržoj raspodjeli sredstava, višim stopama apsorpcije, većoj učinkovitosti i transparentnosti, manjem broju nepravilnosti u potrošnji sredstava te kraćim rokovima za plaćanje; smatra da treba postići ravnotežu između pojednostavnjenja i stabilnosti pravila, postupaka i nadzora; napominje da je, u svakom slučaju, pružanje dovoljnih informacija i smjernica potencijalnim podnositeljima zahtjeva i korisnicima preduvjet za uspješnu provedbu;

44.  poziva Komisiju da ne pribjegava novim rezovima u tehničkoj pomoći koju ima na raspolaganju te da izradi akcijski plan za učinkovitu i pravovremenu apsorpciju s posebnim naglaskom na one države članice i regije koje zaostaju i koje imaju nisku stopu apsorpcije;

Instrumenti financijskog inženjeringa

45.  izražava žaljenje zbog toga što je samo 75 %(79) doprinosa instrumentima financijskog inženjeringa za programsko razdoblje 2007. – 2013. isplaćeno krajnjim primateljima do kraja 2015. u okviru podijeljenog upravljanja (57 % isplaćeno na kraju 2014., a 37 % isplaćeno na kraju 2012.) i što je iznos uložen u financijske instrumente pod neizravnim upravljanjem i dalje visok (1,3 milijardi EUR 2015., 1,3 milijarde EUR 2014., 1,4 milijarde EUR 2013.);

46.  sa zabrinutošću napominje da je razina neiskorištenih iznosa financijskih instrumenata i dalje relativno visoka, a 80 % neiskorištenih sredstava na kraju 2014. odnosilo se na pet država članica (na Italiju se odnosilo 45% ukupnog iznosa); smatra da Komisija prije kraja 2018. treba provesti sveobuhvatnu ocjenu tih instrumenata kako bi utvrdila treba li ih prenijeti u sljedeće financijsko programsko razdoblje;

47.  zahtijeva od Komisije da vrati neiskorišteni novčani saldo u financijskim instrumentima pod podijeljenim upravljanjem, kao i preostala neiskorištena sredstva u financijskim instrumentima pod neizravnim upravljanjem iz prethodnih višegodišnjih financijskih okvira za koje je isteklo razdoblje prihvatljivosti;

Izjava o jamstvu Revizorskog suda

48.  pozdravlja činjenicu da Revizorski sud iznosi pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije za 2015., kao što to čini od 2007., i da je Revizorski sud zaključio da u 2015. nije bilo značajnijih pogrešaka u prihodima te sa zadovoljstvom primjećuje da su obveze koje su temelj financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. zakonite i pravilne u svim značajnim aspektima;

49.  duboko žali zbog činjenice da 22 godine zaredom postoje značajne pogreške u plaćanjima zbog samo djelomične učinkovitosti nadzornih i kontrolnih sustava;

50.  žali zbog toga što je usprkos poboljšanju u plaćanjima zabilježena najizglednija stopa pogreške od 3,8 %; podsjeća na to da je najizglednija stopa pogreške za plaćanja u financijskoj godini 2014. bila procijenjena na 4,4 %, u financijskoj godini 2013. na 4,7 %, u financijskoj godini 2012. na 4,8 %, a u financijskoj godini 2011. na 3,9 %;

51.  naglašava da je najizglednija stopa pogreške i dalje znatno iznad praga značajnosti od 2 %, unatoč tome što se stanje poboljšalo posljednjih godina; ističe da su Komisija, tijela država članica ili neovisni revizori, da su upotrijebili sve informacije koje su im bile dostupne, mogli spriječiti ili otkriti i ispraviti znatan dio pogrešaka prije izvršenja povezanih plaćanja; ne može prihvatiti da se dostupne informacije ne koriste za smanjenje razine pogrešaka; čvrsto smatra da države članice imaju ključnu ulogu u tom pogledu; poziva države članice da koriste sve dostupne informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile bilo kakve pogreške te da postupaju na odgovarajući način;

52.  izražava žaljenje zbog promjene pravnog okvira za zajedničku poljoprivrednu politiku 2015. godine, uslijed koje Revizorski sud više ne uključuje višestruku sukladnost u svoje ispitivanje transakcija, što otežava usporedbu s prethodnom financijskom godinom; takve su pogreške procijenjenoj stopi pogreške za naslov 2. višegodišnjeg financijskog okvira („Prirodni resursi”) 2014. godine doprinijele s 0,6 postotnih bodova, dok je njihov godišnji doprinos ukupnoj procijenjenoj stopi pogreške iznosio između 0,1 i 0,2 postotnih bodova u razdoblju 2011. – 2014.;

53.  sa zabrinutošću napominje da bi ukupna procijenjena stopa pogreške bila 4,3 %, a ne 3,8 %, da države članice i Komisija nisu primijenile korektivne mjere na plaćanja koja revidira Revizorski sud;

54.  napominje da vrsta upravljanja ima ograničen učinak na stopu pogreške jer je Revizorski sud utvrdio gotovo jednaku procijenjenu stopu pogreške pod podijeljenim upravljanjem s državama članicama (4,0 %) i za rashode kojima izravno upravlja Komisija (3,9 %);

55.  ističe da je Revizorski sud utvrdio najveće procijenjene stope pogreške za rashode u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” (5,2 %) i „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” (4,4 %), dok je u području „Administrativni rashodi” zabilježena najmanja procijenjena stopa pogreške (0,6 %); naglašava da, u pravilu, pogreške ne znače prijevaru; preporučuje da Revizorski sud izradi tematsko izvješće u kojemu bi pregledao i usporedio ta područja u cilju sastavljanja konciznog dokumenta o najboljoj praksi;

56.  napominje da su različiti obrasci rizika u programima nadoknade troškova i isplate materijalnih prava znatno utjecali na stopu pogreške u raznim rashodovnim područjima; stopa pogreške iznosi 5,2 % ako Unija nadoknađuje troškove za prihvatljive aktivnosti na temelju prijavljenih troškova korisnika, dok ista stopa iznosi 1,9 % ako su plaćanja uvjetovana ispunjavanjem uvjeta, a ne nadoknadom troškova; preporučuje da Revizorski sud pregleda i usporedi ta područja u cilju sastavljanja tematskog izvješća o najboljoj praksi;

Godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti: postignuća u upravljanju i alati Komisije za unutarnje upravljanje

57.  napominje da se u odnosu na stanje 2014. rizični iznos za plaćanja, kako ga je odredila Komisija u svojem godišnjem izvješću za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju (COM(2016)0446), smanjio za otprilike 10 %, poglavito zbog smanjenja rizičnog iznosa prijavljenog za poljoprivredu;

58.  ističe da Komisija uviđa da je u potrošnji utvrđena značajna stopa pogreške, kao što navodi u svojem godišnjem izvješću za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju, pri čemu je rizični iznos u rasponu od 3,3 do 4,5 milijardi EUR, što čini od 2,3 % do 3,1 % plaćanja; napominje da Komisija procjenjuje da će u narednim godinama utvrditi i ispraviti pogreške u vrijednosti između 2,1 i 2,7 milijardi EUR;

59.  slaže se s Revizorskim sudom da se metodologija koju Komisija upotrebljava za procjenu rizičnog iznosa poboljšala tijekom godina, ali da se procjene razine nepravilne potrošnje pojedinih glavnih uprava ne temelje na dosljednoj metodologiji (vidi posebno stavak 1.38 Godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.); preporučuje da se ta praksa što prije uskladi i standardizira;

60.  napominje da Komisija unatoč uvedenim poboljšanjima nije uklonila rizik od toga da učinak korektivnih mjera bude pretjeran;

61.  posebno ističe činjenicu da u više od tri tromjesečja 2015. glavne uprave Komisije temelje svoje procjene rizičnog iznosa na podacima koje pružaju nacionalna tijela, dok se na temelju godišnjih izvješća o radu dotičnih glavnih uprava Komisije (Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj i Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku) može zaključiti da pouzdanost izvješća o kontroli država članica i dalje predstavlja izazov, iako su države članice poboljšale izvješćivanje o podacima; smatra neprihvatljivim to što države članice ne surađuju na prikladan način s Komisijom u pogledu izvješća o kontroli i njihovoj pouzdanosti;

62.  ističe da bi se opterećenje u pogledu kontrole za krajnje korisnike smanjilo da se primijeni pristup jedinstvene revizije, što bi značilo da se europska revizija ne bi provodila zasebno, nego bi se temeljila na nacionalnim revizijama; zapaža, međutim, da bi takav kontinuitet odgovornosti bio moguć samo u slučaju adekvatnosti nacionalnih revizija i postignutog dogovora između Komisije i država članica oko načela i njihova tumačenja; poziva Komisiju da bude aktivna u tom smislu i objavi smjernice;

63.  smatra da davanje razrješnice treba ovisiti o potrebnim poboljšanjima u financijskom upravljanju na razini država članica; u tom pogledu ističe nacionalne izjave kao instrument koji bi mogao pomoći u preuzimanju veće odgovornosti i nadležnosti na nacionalnoj razini;

64.  ističe da je zbog specifičnosti višegodišnjeg programiranja, složenosti i akumulacije regionalnih i nacionalnih propisa te propisa na razini Unije, umjetno temeljiti procijenjeni učinak budućih ispravaka na zabilježenim ispravcima tijekom posljednjih šest godina jer je pogreške moguće ispraviti čak i nakon 10 godina od njihova nastanka;

65.  naglašava, u tom kontekstu, da glavni direktori ne bi trebali izražavati nikakvu financijsku zadršku u svojim godišnjim izvješćima o radu ako je Komisija sigurna u učinkovitost svog korektivnog kapaciteta;

66.  ističe da je Komisija prijavila(80) ukupne provedene financijske ispravke i povrate u iznosu od 3,9 milijardi EUR; napominje da ih je Revizorski sud razvrstao u tri kategorije: 1,2 milijarde EUR ispravaka i povrata u početnoj fazi, prije nego što je Komisija prihvatila rashod (poljoprivreda, kohezija i izravno/neizravno upravljanje); 1,1 milijardi EUR sredstava koje su države članice povukle nakon prihvaćanja rashoda zamjenom neprihvatljivih iznosa novim kohezijskim projektima; 1,6 milijardi EUR neto ispravaka (poljoprivreda i izravno/neizravno upravljanje);

67.  naglašava da je u slučaju velikog rizika od nepravilnosti najbolja praksa raspraviti o riziku i izmjeriti njegovu razinu i mogući učinak; žali zbog toga što Komisija pri izvješćivanju o toj temi pridaje znatnu pozornost korektivnom kapacitetu, umjesto kvantificiranju i analiziranju prirode utvrđenih pogrešaka te poduzimanju odgovarajućih preventivnih mjera za izbjegavanje takvih pogrešaka; posebno ističe da komunikacija Komisije naslovljena „Zaštita proračuna Unije” ne sadržava procjenu razine nepravilnosti koja je prisutna u početnim ili odobrenim zahtjevima za nadoknadu troškova;

68.  dijeli mišljenje koje je Revizorski sud izrazio u svojem tematskom izvješću br. 27/2016 o tome da razlika uvedena reformom Kinnock-Prodi između „političke odgovornosti povjerenika” te operativne odgovornosti glavnih direktora znači da nije uvijek jasno obuhvaća li pojam „političke odgovornosti” preuzimanje odgovornosti za izvršavanje proračuna glavnih uprava ili se od nje razlikuje (vidi točku 5. sažetka tematskog izvješća Revizorskog suda br. 27/2016);

69.  ističe da Kolegij povjerenika ne preuzima odgovornost za godišnje financijske izvještaje time što predsjednik ili povjerenik za proračun sastavlja predgovor ili izvješće te da Komisija ne sastavlja godišnju izjavu o upravljanju ili unutarnjoj kontroli, u skladu s najboljom praksom i uobičajenom praksom država članica;

Mjere koje je potrebno poduzeti

70.  ponovno poziva Komisiju i države članice da ustanove pouzdane postupke za potvrdu vremenskog usuglašavanja, podrijetla i količine korektivnih mjera te da pruže informacije kojima se što je moguće više usklađuje godina u kojoj je uplata izvršena, godina u kojoj je predmetna pogreška utvrđena te godina u kojoj su povrati ili financijski ispravci objavljeni u bilješkama uz financijska izvješća;

71.  ponovno poziva Komisiju da na godišnjoj osnovi izdaje jedinstvenu i pravu „izjavu o jamstvu” na temelju godišnjih izvješća o radu glavnih direktora te da izradi vlastitu statističku procjenu stope pogreške; traži od Komisije da zasebno procijeni iznos sredstava Unije koje planira povratiti u vidu povrata ili financijskih ispravaka povezanih s financijskom godinom 2015.;

72.  poziva Komisiju da provede pažljivu analizu tzv. „retrospektivnih projekata”, tj. prakse uvrštavanja u regionalne operativne programe projekata koje su vlasti već pokrenule uz pomoć drugih sredstava i koji bi mogli obuhvatiti ili zamijeniti mjere ili projekte koji predstavljaju operativne probleme ili se njima krše propisi, te dodaje da spomenuta analiza treba uključivati ex ante procjene u okviru kojih će se provjeriti ispunjavaju li se zamjenskim projektima postavljeni ciljevi;

73.  poziva Komisiju da financijskom izvještaju doda godišnji izvještaj o upravljanju i unutarnjoj kontroli, koji bi posebno pokrivao:

   opis alata Komisije za unutarnje upravljanje
   ocjenu operativnih i strateških rizičnih aktivnosti tijekom godine
   izvještaj o srednjoročnoj i dugoročnoj fiskalnoj održivosti,

te da u svojoj Komunikaciji o zaštiti proračuna EU-a pruži ocjenu razine nepravilnosti koja je prisutna u početnim ili odobrenim zahtjevima za nadoknadu troškova;

74.  poziva države članice da Komisiji dostavljaju pouzdane podatke, osobito kad je riječ o izvješćima o kontroli;

Političke zadrške

75.  podržava zadrške koje su izrazili glavni direktori GU-a za regionalnu i urbanu politiku, GU-a za pomorstvo i ribarstvo, GU-a za migracije i unutarnje poslove, GU-a za međunarodnu suradnju i razvoj i GU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj u svojim godišnjim izvješćima o radu; smatra da su te zadrške dokaz da se postupcima kontrole koje su uspostavili Komisija i države članice ne mogu pružiti potrebna jamstva za zakonitost i pravilnost svih povezanih transakcija u odgovarajućim područjima politika;

76.  postavlja pitanje zašto direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije (GU RTD), kao i prijašnjih godina, nastavlja izražavati horizontalnu zadršku koja obuhvaća sva plaćanja i potraživane troškove u okviru Sedmog okvirnog programa; poziva Komisiju da konačno razvije svrhovitiji pristup temeljen na riziku te da prema potrebi upotrijebi određene zadrške;

Ostvarivanje rezultata uz pomoć proračuna Unije

Godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti: procjena uspješnosti

77.  napominje da su u godišnjem izvješću za 2015. o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju spojena dva prethodna izvješća: godišnje evaluacijsko izvješće sastavljeno u skladu s člankom 318. UFEU-a i objedinjeno izvješće propisano člankom 66. stavkom 9. Financijske uredbe;

78.  pozdravlja činjenicu da su u izvješću za svaki od proračunskih naslova navedene informacije o provedbi u vezi s napretkom programa višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020., dokazi o rezultatima programa višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2007. – 2013. i veze sa strategijom Europa 2020.;

79.  žali zbog toga što se u tzv. evaluacijskom izvješću, s jedne strane, zamjenjuju opisi aktivnosti s rezultatima i, s druge strane, pokušava evaluirati učinak politika te pružiti obećanja za budućnost;

80.  ističe da države članice ne trebaju uključiti zajedničke pokazatelje u svoje programe, uz iznimku Inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, te da procjene na temelju rezultata nisu dio početne faze kontrole u državama članicama;

81.  žali zbog toga što je Komisija umjesto pojednostavnjenja svojih alata za unutarnje upravljanje uvela novi višegodišnji strateški plan za svaki odjel Komisije na temelju zajedničkih općih ciljeva kojima je obuhvaćeno deset političkih prioriteta Junckerove Komisije i kojima se podupire ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. i obveza iz Ugovora;

82.  ponovno poziva na tematsko usredotočivanje, kao što je istaknuo u izvješću o razrješnici za proračunsku godinu 2014.; poziva Komisiju da ispita u kojoj bi mjeri tematsko usredotočivanje moglo doprinijeti pojednostavnjenju i smanjenju regulatornog i kontrolnog opterećenja;

83.  poziva Komisiju da pravodobno usvoji svoje godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju kako bi ga Revizorski sud mogao uzeti u obzir u svojem godišnjem izvješću; ustraje u tome da bi informacije navedene u tom izvješću trebale biti što je više moguće objektivne i sadržavati sveobuhvatnu ocjenu rezultata koje je Komisija postigla u prošloj godini prilikom ostvarivanja svojih politika; traži od Komisije da se osvrne na potrebu dugoročnog razdoblja političkog programiranja, kao što je desetogodišnja strategija Europa 2020.;

84.  usmjerava pozornost na to da postupak uspostave pokazatelja uspješnosti treba biti transparentan i demokratski i da u njemu trebaju sudjelovati sve institucije Unije, partneri i dionici kako bi se pokazateljima moglo adekvatno mjeriti izvršenje proračuna Unije, kao i odgovoriti na očekivanja građana Unije;

Mjere koje je potrebno poduzeti

85.  poziva Komisiju da u sljedećim izvješćima o uspješnosti bolje ocijeni što je sve provedeno u okviru određenih politika i koji je učinak toga; poziva Komisiju da jasno i pregledno pokaže doprinos europskih politika ciljevima Unije te da ocijeni njihov doprinos ostvarenju ciljeva Europe 2020.;

Obzor 2020.

86.  podsjeća na to da je Obzor 2020. ambiciozan i sveobuhvatan program, čiji se opći cilj temelji na trima prioritetima: izvrsnosti u znanosti, vodećem položaju u industriji i društvenim izazovima;

87.  napominje da je Junckerova Komisija usvojila deset političkih prioriteta za razdoblje 2014. – 2019., koji ne odgovaraju u cijelosti prioritetima strategije Europa 2020.; to dovodi do stanja u kojem se u pravnom okviru i dodjeli financijskih sredstava iz proračuna za taj program odražava strategija Europa 2020., dok je Komisija od 2014. pri provođenju strategije Obzor 2020. preusmjerila strateške planove i mehanizme upravljanja kako bi oni težili ostvarenju navedenih deset političkih prioriteta;

88.  žali zbog toga što Komisija do sada nije razradila odnos tih dvaju skupova prioriteta te traži od Komisije da pojasni te poveznice;

89.  naglašava da su djelotvorna sinergija i komplementarnost između nacionalnih i europskih programa za istraživanje i inovacije ključni čimbenici za uspjeh programa Obzor 2020.; napominje da Komisija planira analizirati učinak i sinergije između programa Obzor 2020. te europskih strukturnih i investicijskih fondova u kontekstu privremene evaluacije programa Obzor 2020.;

90.  prima na znanje dva primjera komplementarnosti između nacionalnih istraživačkih programa i istraživačkih programa Unije, navedenih u Godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2015., te činjenicu da su vrhovne revizijske institucije Bugarske i Portugala utvrdile da, iako postoje područja u kojima su nacionalni programi istraživanja i oni Unije komplementarni, također postoje određeni nedostaci na nacionalnoj razini u pogledu pokazatelja povezanih s Obzorom 2020. u okviru nacionalnih akcijskih planova i strategija te sporna pitanja u vezi s koordinacijom i interakcijom između svih sudionika Obzora 2020. na nacionalnoj razini(81); prima na znanje, osim toga, da je Bugarska bila prva država članica koja je dobrovoljno koristila instrument za političku podršku Obzora 2020. te potiče Komisiju da nastavi podupirati države članice koje trebaju modernizirati svoje sektore istraživanja i inovacija;

91.  podsjeća na to da se pravnim okvirom programa Obzor 2020. uvodi nekoliko važnih elemenata za upravljanje uspješnošću, poput ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti; ističe da je općenito utvrđenim ciljevima i pokazateljima postignuto vidljivo poboljšanje u odnosu na prethodne okvirne programe;

92.  ističe da i dalje postoji niz nedostataka u pogledu pokazatelja uspješnosti koji se upotrebljavaju u programu Obzor 2020., npr.:

   i) u pogledu ravnoteže pokazatelja kojima se mjeri samo uloženi resursi i ostvarenja, a ne rezultati i učinci,(82)
   ii) nepostojanje polaznih vrijednosti i
   iii) nedostatak ambicioznih ciljnih vrijednosti;

93.  žali zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da Komisija ne upotrebljava programe rada i s njima povezane pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020. za poboljšanje zahtijevane ciljane usmjerenosti na uspješnost ((83));

94.  sa zadovoljstvom napominje da je u prijedlozima i ugovorima o bespovratnim sredstvima koje je provjerio Revizorski sud naglasak u dovoljnoj mjeri stavljen na uspješnost kada je to zahtijevala Komisija te da se isto odnosi i na postupak evaluacije tih prijedloga;

95.  žali zbog toga što se u pojedinim radnim programima na temelju kojih se provodi program Obzor 2020. i s njima povezanim pozivima na podnošenje prijedloga upotrebljava širi koncept „očekivanog učinka”, umjesto „očekivanih rezultata”, čime se povećava rizik od toga da se u tom dijelu dobiju informacije koje su preopćenite, zbog čega bi ocjenjivanje uspješnosti moglo biti otežano(84);

96.  zabrinut je zbog toga što se Komisija ne koristi uvijek ključnim konceptima uspješnosti na dosljedan način (na primjer „ostvarenje”, „rezultati”, „ishod” i „učinak”);

97.  žali zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da trenutačni ustroj ne omogućuje Komisiji da u okviru programa Obzor 2020. za istraživanja i razvoj, odnosno inovacije, odvojeno prati rashode i uspješnost i izvješćuje o njima; osim toga, iako je financijski doprinos programa Obzor 2020. u okviru strategije Europa 2020. utvrđen u proračunskom procesu na odgovarajući način, u vidu programskih izjava, žalosno je da Komisija dosad još nije izradila izvješća u kojima bi se na koristan način izvijestilo o provedbi programa Obzor 2020. i njegovu doprinosu strategiji Europa 2020.; poziva Komisiju da na koristan način izvijesti o provedbi Obzora 2020. i njegovu doprinosu Europi 2020. nakon što rezultati programa postanu dostupni;

98.  predlaže da se poveća uloga nacionalnih kontaktnih mjesta kako bi se pružala kvalitetna tehnička podrška na terenu; smatra da će godišnje ocjene rezultata, osposobljavanja i poticanje uspješnih nacionalnih kontaktnih mjesta poboljšati uspješnost programa Obzor 2020.;

Mjere koje je potrebno poduzeti

99.  poziva Komisiju da u budućim izvješćima o uspješnosti jasno i iscrpno predstavi doprinos Obzora 2020. Europi 2020.;

Planovi upravljanja i godišnja izvješća o radu četiriju glavnih uprava zaduženih za rashode u okviru područja „Prirodni resursi“.

100.  izražava žaljenje zbog primjedbi Revizorskog suda prema kojima su mnogi ciljevi u planovima upravljanja i godišnjim izvješćima o radu glavnih uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj, za klimatsku politiku, za okoliš i za pomorstvo i ribarstvo preuzeti izravno iz dokumenata u vezi s politikama ili zakonskim aktima te nisu bili dovoljno detaljni kako bi bili korisni u svrhu upravljanja i nadziranja;

Mjere koje je potrebno poduzeti

101.  zahtijeva da Komisija:

   pretoči ciljeve na visokoj razini iz zakonskih akata kojima je uređen program Obzor 2020. u operativne ciljeve na razini programa rada te time ocijeni uspješnost programa rada
   dodatno pojasni poveznice između strategije Europa 2020. (2010. – 2020.), višegodišnjeg financijskog okvira (2014. – 2020.) i prioriteta Komisije (2015. – 2019.)
   dosljedno primjenjuje pojmove „uloženi resursi”, „ostvarenje”, „rezultat” i „učinak” u svim svojim aktivnostima, u skladu sa svojim smjernicama za bolju regulativu
   poduzme mjere kako bi istraživači koji u okviru istog projekta rade isti posao budu jednako plaćeni
   dostavi popis, prema nacionalnosti, svih poduzeća koja kotiraju na burzi i/ili koja, prema svojim godišnjim financijskim izvještajima, ostvaruju dobit i koja primaju sredstva iz programa Obzor 2020.;

Prihod

102.  pozdravlja činjenicu da ukupni revizijski dokazi Revizorskog suda pokazuju da u prihodima ne postoji značajna stopa pogreške te, posebice, da su ispitani sustavi za vlastita sredstva od BND-a i vlastita sredstva od PDV-a djelotvorni, da su ispitani sustavi za tradicionalna vlastita sredstva općenito djelotvorni i da su ključne unutarnje kontrole u posjećenim državama članicama ipak djelomično djelotvorne te da Revizorski sud nije utvrdio nikakve pogreške u ispitanim transakcijama;

103.  podsjeća na to da je zadrška sredstvo kojim se omogućuje da određeni upitni sastavni dio podataka o BND-u koje je podnijela neka država članica može eventualno ispraviti te pozdravlja činjenicu da Revizorski sud nije pronašao ozbiljne probleme u povučenim zadrškama koje je preispitao 2015.;

104.  zabrinut je zbog činjenice da zadrške nisu povučene, iako je ostvaren napredak u pogledu poboljšanja pouzdanosti podataka o BND-u Grčke; napominje da su to jedine opće zadrške koje su postojale na kraju 2015. godine, a odnose se na 2008. i 2009.;

105.  u pogledu carine, napominje da je Revizorski sud utvrdio da se metodologija koja se upotrebljavala za preglede provedene kako bi se provjerilo poštuju li uvoznici carinske i uvozne propise (koji uključuju revizije poslije carinjenja) te njihova kvaliteta i rezultati razlikuju među državama članicama; Revizorski sud posebno je naglasio da se u Francuskoj vrijeme trajanja revizija poslije carinjenja ne uračunava u trogodišnje razdoblje do nastupa zastare obavijesti o dugu, što je praksa koja odstupa od prakse u ostalim državama članicama i uzrokuje nejednako postupanje prema gospodarskim subjektima unutar Unije(85);

106.  kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima, napominje da je na kraju 2015. Komisija također imala popis s 325 otvorenih pitanja koja se odnose na nepridržavanje carinskih propisa Unije i koja su utvrđena na temelju inspekcija u državama članicama;

107.  ističe da je, kad je riječ o carinskim pristojbama i nametima na šećer, Revizorski sud utvrdio nedostatke u načinu na koji države članice upravljaju iznosima potraživanja (poznatima kao računi B) te da je Komisija u 17 država članica od posjećene 22 otkrila nedostatke u načinu na koji države članice upravljaju računima B;

108.  naglašava da je Revizorski sud utvrdio rizike u pogledu naplate carinskog duga od poduzeća registriranih izvan Unije ili državljana zemalja izvan EU-a te da je pronašao velik broj slučajeva u različitim državama članicama koje nisu mogle naplatiti dugove od građana iz, na primjer, Bjelarusa, Britanskih Djevičanskih Otoka, Rusije, Švicarske, Turske i Ukrajine te poduzeća sa sjedištem u tim zemljama;

109.  ističe da je učinak tih velikih revizija salda BND-a mogao biti manji da je uspostavljena zajednička revizijska politika Unije kojom bi se uskladio raspored velikih revizija;

110.  izražava žaljenje zbog toga što su strukturni i pravni elementi koji su doveli do političkog incidenta koji se dogodio na kraju listopada 2014. povezani s doprinosima pojedinih država članica i dalje na snazi;

Mjere koje je potrebno poduzeti

111.  traži od Komisije da:

   poduzme potrebne korake za usklađivanje vremenskih ograničenja za slanje obavijesti o dugu gospodarskim subjektima nakon revizije poslije carinjenja u svim državama članicama
   zajamči da države članice u tromjesečnim izvještajima podnose točne prijave iznosa koje naplate u obliku carina i pruži smjernice o tome što bi se trebalo evidentirati
   u najvećoj mogućoj mjeri olakša državama članicama naplatu carinskih dugova u slučajevima u kojima dužnici nisu iz država članica EU-a
   poboljša provjere izračuna doprinosa Europskog gospodarskog prostora i Europskog udruženja slobodne trgovine te izračuna korektivnih mehanizama
   uspostavi potrebne mehanizme za smanjenje učinka izmjena metoda i izvora kojima se države članice koriste za prikupljanje podataka o BND-u;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice Komisiji za 2014.(86)

112.  ističe da je Komisija prihvatila 88 zahtjeva Parlamenta za poduzimanje novih mjera u svojoj rezoluciji priloženoj odluci o razrješnici Komisiji za financijsku godinu 2014.;

113.  napominje da Komisija smatra da je kod 227 zahtjeva Parlamenta zahtijevana mjera već bila poduzeta ili je u tijeku te da Komisija ne može prihvatiti 35 zahtjeva Parlamenta zbog razloga povezanih s postojećim pravnim i proračunskim okvirom, njezinom institucijskom ulogom ili njezinim pravima;

114.  žali zbog toga što su odgovori Komisije i dalje ponekad nejasni i dvoznačni;

115.  pozdravlja postupanje Komisija u smislu ispunjavanja pet od šest glavnih obveza;

116.  ustraje, međutim, u tome da Komisija naloži glavnim upravama da u svojim godišnjim izvješćima o radu objave sve preporuke po državama članicama koje su izdane u kontekstu Europskog semestra (šesta obveza);

117.  traži od Komisije da preispita svoj stav, posebno u pogledu pouzdanosti podataka koje dostavljaju države članice, transparentnosti u pogledu krajnjih korisnika sredstava Unije, transparentnosti djelovanja etičkog odbora, borbe protiv korupcije i reforme administrativnih struktura europskih škola;

118.  snažno osuđuje činjenicu da Komisija ne osjeća potrebu više objavljivati izvješće EU-a o borbi protiv korupcije; smatra da, bez obzira kakve bile namjere Komisije u pogledu borbe protiv korupcije, ovakvo otkazivanje u posljednji čas šalje krivu poruku i državama članicama i građanima; ponavlja da smatra da je korupcija i dalje izazov i za Uniju i za države članice; dodaje da se bez učinkovitih mjera borbe protiv korupcije dovode u pitanje gospodarska uspješnost, vladavina prava i vjerodostojnost demokratskih institucija u Uniji; poziva Komisiju da dovrši i objavi izvješće o borbi protiv korupcije za 2016., da djeluje brzo i odlučno u cilju iskorjenjivanja korupcije u institucijama država članica i Unije te da zatraži neovisnu ocjenu antikorupcijskih normi u institucijama Unije;

119.  ponovno poziva Komisiju da razvije sustav strogih pokazatelja te lako dostupnih jedinstvenih kriterija na temelju zahtjeva postavljenih u Stockholmskom programu radi mjerenja razine korupcije u državama članicama i procjene politika država članica protiv korupcije; poziva Komisiju da izradi indeks korupcije kojim bi se kategorizirale države članice; smatra da indeks korupcije može biti čvrsti temelj na kojemu Komisija može uspostaviti svoj mehanizam kontrole specifičan za svaku državu kad je riječ o kontroli potrošnje sredstava Unije;

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Europa 2020.

120.  pozdravlja činjenicu da je stručna skupina na visokoj razini, koja je provela ex post evaluaciju Sedmog okvirnog programa, ocijenila taj program uspješnim usprkos ponovnoj stopi pogreške i kašnjenju u njegovoj provedbi i zaključenju; napominje da je stručna skupina(87) na visokoj razini posebice naglasila da je Sedmi okvirni program:

   potaknuo znanstvenu izvrsnost na pojedinačnoj i institucijskoj razini
   podupro inovativna istraživanja putem novog programa „Ideas“ (Europsko istraživačko vijeće)
   strateški uključio industriju te mala i srednja poduzeća
   ojačao novi način suradnje i otvoreni okvir za inovacije
   ojačao europski istraživački prostor poticanjem kulture suradnje i izgradnjom opsežnih mreža kojima će se moći rješavati tematski izazovi
   pristupio rješavanju određenih društvenih izazova putem istraživanja, tehnologije i inovacija u okviru programa „Cooperation“
   potaknuo usklađivanje nacionalnih sustava i politika za istraživanja i inovacije
   potaknuo mobilnost istraživača diljem Europe: posebnim programom „People“ stvoreni su potrebni uvjeti za otvoreno tržište rada za istraživače
   potaknuo ulaganja u europsku istraživačku infrastrukturu
   dosegnuo kritičnu masu istraživanja u europskom okruženju i diljem svijeta;

121.  izražava žaljenje zbog toga što je na javnom savjetovanju dionika u kontekstu evaluacije Sedmog okvirnog programa, održanom od veljače do svibnja 2015., upozoreno na sljedeće slabe točke:

   veliko administrativno opterećenje i složeni pravni i financijski propisi
   visoka razina prekoračenja upisne kvote
   nedovoljan naglasak na društvenom utjecaju
   premali raspon tema i poziva za podnošenje prijedloga
   nedovoljan naglasak na uključivanju industrije
   visok prag za nove sudionike; niska prosječna stopa uspješnosti za prijedloge (19 %) i podnositelje zahtjeva (22 %)
   loša komunikacija;

122.  duboko žali zbog toga što se cilj da se 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) država članica uloži u istraživanje vjerojatno neće ostvariti do 2020.; stoga smatra da treba prestati s ponovnim rezovima u proračunu Unije koji se odnose na istraživačke programe; poziva sve države članice da odgovore na izazov; osim toga, poziva Komisiju da donese potrebne zaključke prije revizije višegodišnjeg financijskog okvira-a na sredini razdoblja te donošenja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira;

123.  pozdravlja napredak koji je postignut u pogledu ostvarivanja obveza u okviru Unije inovacija: do polovice 2014. sve su obveze ili izvršene ili njihovo izvršenje dobro napreduje;

124.  također pozdravlja činjenicu da se udio sredstava iz programa Obzor 2020. dodijeljenih malim i srednjim poduzećima povećao s 19,4 % u 2014. na 23,4 % u 2015. te preporučuje da se taj trend aktivno potiče;

125.  smatra neprihvatljivim to što Glavna uprava za istraživanje i inovacije nije ispunila zahtjev prema kojemu bi glavne uprave Komisije trebale objavljivati sve svoje preporuke po državama članicama u svojim godišnjim izvješćima o radu; sa zabrinutošću napominje da je u 20 najvažnijih projekata u okviru Obzora 2020. zastupljen ograničen broj područja;

Opća pitanja

126.  ističe da 5. poglavlje izvješća Revizorskog suda za financijsku godinu 2015. obuhvaća plaćanja u sljedećim područjima: istraživanje (10,4 milijarde EUR), obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport (1,8 milijardi EUR), svemir (1,4 milijarde EUR), promet (1,3 milijarde EUR), ostale mjere i programi (1,1 milijarda EUR), energija (0,5 milijardi EUR) i konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (0,3 milijarde EUR); istraživanje stoga čini 62 % tih rashoda;

127.  napominje da odgovornost za provedbu okvirnih programa za istraživanje zajedno snose različite glavne uprave Komisije, izvršne agencije, zajednička poduzeća i tzv. tijela iz članka 185. (partnerstva s državama članicama), što zahtijeva blisku suradnju;

128.  objašnjava da se revizija Revizorskog suda gotovo isključivo usredotočila na plaćanja u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje;

129.  zabrinut je zbog toga što se u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za istraživanje i inovacije navodi da do kraja 2015. još uvijek nije dovršeno 1915 projekata u okviru Sedmog okvirnog programa u vrijednosti od 1,63 milijarde EUR; to bi moglo prouzročiti kašnjenje provedbe programa Obzor 2020.;

Sustavi upravljanja i kontrole

130.  naglašava da Revizorski sud smatra da su mehanizmi nadzora i kontrole za istraživanja i druge unutarnje politike „djelomično djelotvorni”;

131.  zabrinut je zbog toga što je od 150 transakcija koje je Revizorski sud provjerio 2015. u njih 72 (48 %) postojala pogreška; primjećuje da je, na temelju 38 kvantificiranih pogrešaka, Revizorski sud procijenio da stopa pogreške iznosi 4,4 %; nadalje, napominje da su u 16 slučajeva mjerljivih pogrešaka Komisija, nacionalna tijela ili neovisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda; da su sve te informacije upotrijebljene u svrhu ispravljanja pogrešaka, procijenjena stopa pogreške za ovo poglavlje bila bi manja za 0,6 %;

132.  žali zbog toga što je Revizorski sud u 10 od 38 transakcija u kojima postoje kvantificirane pogreške utvrdio pogreške koje čine više od 20 % ispitanih stavki; tih 10 slučajeva (9 u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i jedan u okviru Programa za konkurentnost i inovacije za razdoblje 2007. – 2013.) čine 77 % ukupne procijenjene stope pogreške u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” za 2015. godinu;

133.  žali zbog toga što se većina mjerljivih pogrešaka koje je Revizorski sud utvrdio (33 od 38) odnosi na nadoknadu neprihvatljivih troškova za osoblje i neprihvatljivih neizravnih troškova koje su korisnici prijavili te zbog toga što su gotovo sve pogreške koje je Revizorski sud utvrdio u troškovnicima nastale zbog toga što su korisnici krivo protumačili složena pravila o prihvatljivosti ili netočno izračunali svoje prihvatljive troškove, što dovodi do očitog zaključka da pravila treba pojednostavniti;

134.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud utvrdio znatno poboljšanje u pogledu pridržavanja pravila javne nabave;

135.  postavlja pitanje zašto je direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije, kao i prijašnjih godina, izrazio horizontalnu zadršku koja obuhvaća sve potraživane troškove u okviru Sedmog okvirnog programa (1,47 milijardi EUR); mišljenja je da se horizontalne zadrške općenito ne mogu smatrati instrumentom dobrog financijskog upravljanja; međutim, potvrđuje da zadrškom nisu bili obuhvaćeni određeni dijelovi rashoda u Sedmom okvirnom programu za koje su postojali dokazi da je rizik (kao i stopa preostalih pogrešaka) znatno manji nego za ostale rashode; u okviru Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi na rashode određenih zajedničkih poduzeća; izvan Glavne uprave za istraživanje i razvoj to se odnosi i na rashode Izvršne agencije za istraživanje u okviru programa Marie Curie te na sve rashode Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća;

136.  iznenađen je što Europski institut za inovacije i tehnologiju 2015. nije sudjelovao u radu Zajedničkog centra za podršku u području istraživanja i inovacija;

137.  zabrinut je zbog toga što, prema mišljenju povjerenika, Sedmi okvirni program neće biti u cijelosti proveden i evaluiran do 2020., što bi moglo prouzročiti kašnjenja u budućim programima koji se na njega budu nastavljali; potiče Komisiju da evaluacijsko izvješće objavi što prije, a najkasnije prije predstavljanja istraživačkog programa koji će naslijediti Obzor 2020.;

Obzor 2020.

138.  primjećuje da su se u okviru programa Obzor 2020. do kraja 2015. izvršavale samo isplate predujmova; upozorava Komisiju da bi kasni početak projekta Obzor 2020. mogao prouzročiti kašnjenje provedbe programa; upozorava na mogućnost stvaranja financijskih zaostataka na kraju programa;

139.  zabrinut je zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da višegodišnji programi poput Europe 2020. ili Obzora 2020., kojima se postavljaju politički ciljevi, djeluju usporedno, ali nemaju stvarnu poveznicu(88);

140.  izražava žaljenje, nadalje, zbog toga što su u prvom izvješću o praćenju programa Obzor 2020. pružene ograničene informacije o učinku sinergija između programa i strukturnih fondova(89); poziva Komisiju da izvijesti o tom učincima sinergije kada rezultati programa postanu dostupni;

141.  duboko je zabrinut zbog mišljenja Revizorskog suda(90) da program Obzor 2020. nije dovoljno usmjeren na uspješnost;

Mjere koje je potrebno poduzeti

142.  ponovno ističe svoj zahtjev, već izražen u rezoluciji o davanju razrješnice Komisiji iz 2014.(91), da bi Komisija trebala svim glavnim upravama naložiti da u svojim godišnjim izvješćima o radu objavljuju sve preporuke po državama članicama koje se odnose na pitanja u kontekstu Europskog semestra;

143.  poziva države članice da ulože dodatan trud kako bi postigle cilj da se 3 % BDP-a uloži u istraživanje; smatra da bi se time unaprijedile izvrsnost i inovativnost; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost predlaganja sporazuma za znanost na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, na temelju dinamike već stvorene Sporazumom gradonačelnika; poziva države članice i Parlament da rade na tome i u okviru proračuna Unije;

144.  poziva Komisiju da revidira ključni pokazatelj uspješnosti „pokazatelj ostvarenja u području inovacija u EU-u” jer, prema Komisijinim riječima, „kompozitna narav pokazatelja nije (...) prikladna za utvrđivanje ciljeva.”(92);

145.  poziva Komisiju na daljnje postupanje u pogledu 16 slučajeva mjerljivih pogrešaka u kojima su Komisija, nacionalna tijela ili neovisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda; nadalje, da podrobno obavijesti njegov nadležni odbor o korektivnim mjerama poduzetima prije kraja listopada 2017.;

146.  poziva Komisiju da podrobno obavijesti nadležni odbor o 10 transakcija koje su činile 77 % pogrešaka i o poduzetim korektivnim mjerama;

147.  poziva Komisiju da modernizira svoj sustav upravljanja i kontrole kako bi horizontalne zadrške postale nepotrebne; zahtijeva od Komisije da obavijesti nadležni odbor o mjerama poduzetima prije studenog 2017.;

148.  poziva Komisiju da zajedno s Revizorskim sudom dodatno pojasni poveznice između strategije Europa 2020. (2010. – 2020.), višegodišnjeg financijskog okvira (2014. – 2020.) i prioriteta Komisije (2015. – 2019.), primjerice u okviru procesa strateškog planiranja i izvješćivanja (2016. – 2020.); smatra da bi se time osnažili mehanizmi praćenja i izvješćivanja te bi se Komisiji omogućilo da djelotvorno izvješćuje o doprinosu proračuna Unije ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.;

Razno

149.  uzima na znanje da su operativna bespovratna sredstva u okviru proračunske linije 04 03 01 05 „Mjere informiranja i izobrazbe za organizacije radnika” dodijeljena isključivo dvjema konkretnim sindikalnim institucijama: Europskom sindikalnom institutu i Europskom centru za radnička pitanja; podsjeća Komisiju da se operativna bespovratna sredstva i okvirna partnerstva u načelu tretiraju kao bespovratna sredstva te se stoga na njih primjenjuju otvoreni natječajni postupci koji se moraju objaviti; izražava općenitu zabrinutost u pogledu opravdanosti takve prakse dodjeljivanja sredstava na temelju de facto monopola ili tehničke kompetencije tijela, visokog stupnja specijalizacije ili administrativnih ovlasti (članak 190. stavak 1. točke (c) i (f) Pravila za primjenu; smatra da isključiva dodjela operativnih bespovratnih sredstava tijelima na spomenutim temeljima, osobito dugotrajna, može zapravo dovesti do de facto monopola, visokog stupnja kompetencije, specijalizacije i ovlasti, čime bi se nadalje samo opravdala isključiva dodjela operativnih bespovratnih sredstava na temelju članka 190. Pravila za primjenu;

150.  podsjeća Komisiju da u tom pogledu valja restriktivno tumačiti i primijeniti iznimke od pravila o transparentnosti i objavljivanju utvrđenih u članku 125. i sljedećim člancima Financijske uredbe; poziva Parlament, Vijeće i Komisiju da jasno definiraju i vremenski okvir i područje primjene iznimki od načela transparentnosti i objavljivanja, uz jasni cilj daljnjeg ograničavanja njihove primjene;

Mjere koje je potrebno poduzeti

151.  zahtijeva od Komisije da restriktivno tumači i primijeni iznimke od pravila o transparentnosti i objavljivanju utvrđenih u članku 125. i sljedećim člancima Financijske uredbe; zahtijeva od Komisije da jasno definira i vremenski okvir i područje primjene iznimki od načela transparentnosti i objavljivanja, uz jasni cilj daljnjeg ograničavanja njihove primjene;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Europa 2020.

152.  pozdravlja činjenicu da će, prema ex post evaluaciji Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2007. – 2013.(93), 1 euro ulaganja u okviru kohezijske politike stvoriti dodatna 2,74 EUR bruto domaćeg proizvoda do 2023.; pozdravlja činjenicu da su strukturni i kohezijski fondovi ulagali poglavito u jačanje inovativnosti malih i srednjih poduzeća (32,3 milijarde EUR), generičku potporu za poduzeća (21,4 milijarde EUR), infrastrukturu u području razvoja istraživanja i tehnologije (17,5 milijardi EUR), promet (82,2 milijarde EUR), energiju (11,8 milijardi EUR), okoliš (41,9 milijardi EUR), kulturu i turizam (12,2 milijarde EUR) te gradsku i socijalnu infrastrukturu (28,8 milijardi EUR);

153.  pozdravlja činjenicu da su EFRR i KF donekle uspjeli djelovati kao protuteža učincima financijske krize iz 2007./2008., navodeći da bi se gospodarska i socijalna neravnoteža među europskim regijama dodatno produbila da nije bilo intervencije strukturnih fondova;

154.  pozdravlja postignuća kohezijske politike koja pokazuju ex post evaluacije programskog razdoblja 2007. – 2013. u odnosu na ciljeve programa Europa 2020.:

   postignuća EFRR-a i KF-a: naslovi 1. („Zapošljavanje”) i 2. („Istraživanje i razvoj i inovacije”) – otvoreno je 41 600 radnih mjesta u istraživanju, a pružena je podrška 400 000 malih i srednjih poduzeća; naslov 3. („Klimatske promjene i energija”) – stvoreno je 3900 megavata dodatnog proizvodnog kapaciteta energije iz obnovljivih izvora;
   postignuća Europskog socijalnog fonda (ESF): naslov 1. („Zapošljavanje”) – barem je 9,4 milijuna ljudi dobilo posao (od kojih se više od 300 000 ljudi kojima se pružala potpora samozaposlilo); naslov 4. („Obrazovanje”) – barem je 8,7 milijuna ljudi steklo kvalifikaciju/certifikat;

155.  napominje, međutim, da se veoma mali broj programa usredotočio na rezultate ili mjerljivi učinak; stoga se ništa ili gotovo ništa ne zna o održivosti ulaganja;

156.  ističe, međutim, da se 2015. veoma mali broj programa usredotočio na rezultate ili mjerljivi učinak; stoga potiče Komisiju da na međuinstitucijskoj razini utvrdi i postigne dogovor oko potrebnog skupa pokazatelja kako bi se primijenilo načelo proračuna koji se temelji na uspješnosti; napominje, međutim, da se u ovoj fazi ništa ili gotovo ništa ne zna o održivosti ulaganja i njihovoj europskoj dodanoj vrijednosti;

157.  žali zbog toga što nije obaviješten o mjerama na koje su na zahtjev Komisije potaknute države članice u kontekstu Europskog semestra; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o mjerama koje su države članice poduzele u kontekstu Europskog semestra;

158.  veoma je zabrinut zbog toga što je Revizorski sud već u svojem Godišnjem izvješću za 2014. ukazao na kašnjenja početka programskog razdoblja 2014. – 2020.; uz to, do kraja 2015. imenovano je manje od 20 % nacionalnih tijela odgovornih za europske strukturne i investicijske fondove;

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF) i Europski socijalni fond (ESF): opća pitanja

159.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud uskladio poglavlja u svojem godišnjem izvješću s naslovima u okviru višegodišnjeg financijskog okvira; smatra, međutim, da su sredstva pod tim naslovom toliko financijski važna, EFRR 28,3 milijarde EUR, KF 12,1 milijardu EUR, ESF 10,3 milijarde EUR, da bi Revizorski sud u svojoj strategiji revizije trebao omogućiti prepoznatljivost, s jedne strane, EFRR-a i KF-a te, s druge, ESF-a;

160.  zabrinut je zbog toga što su se države članice, posebice na kraju programskog razdoblja, usredotočile na apsorpciju sredstava dostupnih u okviru nacionalnih omotnica, umjesto na postizanje ciljeva politike; poziva Komisiju da tehničkom podrškom pomogne državama članicama čija je uspješnost najslabija, osobito pri kraju financijskog razdoblja;

161.  nestrpljivo iščekuje da 16 država članica koje i dalje nisu prenijele direktivu o javnoj nabavi(94), 19 država članica koje nisu prenijele direktivu o dodjeli ugovora o koncesiji(95) i 17 država članica koje nisu prenijele direktivu o javnoj nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga(96) to učine što je prije moguće jer se tim direktivama želi postići dodatno pojednostavnjivanje; poziva Komisiju da provjeri napredak u tim područjima;

162.  naglašava važnost Inicijative za zapošljavanje mladih: do kraja studenog 2015. gotovo 320 000 mladih ljudi bilo je uključeno u aktivnosti koje podupire Inicijativa za zapošljavanje mladih, a 18 od 22 države članice pokrenule su aktivnosti u okviru te inicijative; što se tiče dostupnog financiranja u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, 28 % je odobreno, 20 % je ugovoreno s korisnicima, a 5 % je isplaćeno korisnicima; napominje da tri države članice još nisu odobrile nikakva sredstva do kraja studenog 2015. (Španjolska, Irska i Ujedinjena Kraljevina);

163.  prima na znanje preliminarne rezultate provedbe ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih 2014. – 2015. te činjenicu da je u njihovim aktivnostima sudjelovalo 2,7 milijuna sudionika, među kojima je i 1,6 milijuna nezaposlenih i 700 000 neaktivnih osoba;

164.  istovremeno žali zbog toga što se u prvoj studiji(97) navodno upućuje na nedostatak učinkovitosti pruženih usluga i manjkavosti prilikom prikupljanja podataka u nekim državama članicama;

Sustavi upravljanja i kontrole

165.  napominje da su 2015. više od 80 % plaćanja činila privremena plaćanja u korist operativnih programa za programsko razdoblje 2007. – 2013., čije je razdoblje prihvatljivosti isteklo 31. prosinca 2015.; predujmovi za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznosili su približno 7,8 milijardi EUR;

166.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su u Italiji utvrđena neprihvatljiva kašnjenja u isplatama stažistima u sklopu Jamstva za mlade; poziva Komisiju da prati situaciju i osmisli konkretan akcijski plan za one države članice u kojima je taj problem prisutan;

167.  prepoznaje da je Revizorski sud ispitao 223 transakcije (120 transakcija odnosilo se na EFRR, 52 na KF i 44 na ESF);

168.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je Revizorski sud izmjerio da je procijenjena stopa pogreške 5,2 % (2014.: 5,7 %); zabrinut je zbog toga što je Revizorski sud kao i prijašnjih godina morao zaključiti da su „u 18 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili korisnici nacionalna tijela imala dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije nego što su prijavila rashode Komisiji; poziva države članice da koriste sve informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške; poziva Komisiju da provjerava koriste li države članice sve informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške; da su sve te informacije bile upotrijebljene, procijenjena stopa pogreške za ovo poglavlje bila bi manja za 2,4 postotna boda.”(98)

169.  prima na znanje da je u području rashoda EFRR-a/KF-a Revizorski sud utvrdio da glavne rizike za pravilnost predstavljaju, s jedne strane, korisnici koji prijavljuju troškove koji su neprihvatljivi prema nacionalnim pravilima o prihvatljivosti i/ili prema malobrojnijim odredbama o prihvatljivosti sadržanima u propisima o strukturnim fondovima Unije i, s druge strane, nepridržavanje pravila Unije o javnoj nabavi i/ili nacionalnih pravila o javnoj nabavi prilikom dodjele ugovora; Komisija je procijenila da je rizik od pogreške u tom području politike između 3 % i 5,6 %;

170.  napominje da je u području rashoda ESF-a Revizorski sud utvrdio da je glavni rizik za pravilnost rashoda ESF-a povezan s nematerijalnom prirodom ulaganja u ljudski kapital i sudjelovanje više partnera, često manjih, u provedbi projekata; Komisija je procijenila da je rizik od pogreške u tom području politike između 3 % i 3,6 %;

171.  sa žaljenjem napominje da je jedan od glavnih izvora pogrešaka povezanih s rashodima u okviru naslova „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” i dalje kršenje propisa o javnoj nabavi; ističe da slučajevi ozbiljnog kršenja propisa o javnoj nabavi uključuju neopravdano izravno dodjeljivanje dodatnih ugovora ili dodatnih poslova i usluga, nezakonito isključenje ponuđača, sukob interesa i diskriminirajuće kriterije odabira; smatra izrazito važnom politiku potpune transparentnosti kad je riječ o podacima koji se tiču izvoditelja i podizvoditelja, u cilju ispravljanja pogrešaka i rješavanja problema zlouporabe propisa;

172.  naglašava da pojednostavnjenje, uključujući pojednostavnjenu mogućnost financiranja, smanjuje rizik od pogreške; ističe, međutim, činjenicu da su upravljačka tijela zabrinuta zbog dodatnog radnog opterećenja, pravnih nesigurnosti i rizika od toga da bi se bilo koja nepravilnost mogla smatrati sistemskom pogreškom;

173.  pozdravlja činjenicu da su godišnja izvješća o kontroli država članica s godinama postala pouzdanija: Komisija je u samo 14 EFRR/KF slučajeva prilagodila stopu pogreške koju prijavljuju države članice za više od 2 %;

174.  žali zbog toga što je Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku smatrala potrebnim izraziti 67 zadrški, čiji se broj smanjio s prijašnjih 77, zbog nepouzdanih sustava upravljanja i kontrole u 13 država članica i jednu zadršku u pogledu prekograničnog programa između Grčke i bivše jugoslavenske republike Makedonije u okviru instrumenta pretpristupne pomoći; od 67 programa za koje je izražena zadrška 22 su dodijeljena Španjolskoj, 10 Mađarskoj i 7 Grčkoj; istodobno se procijenjeni financijski učinak tih zadrški smanjio s 234 milijuna EUR u 2014. godini na 231 milijun EUR u 2015. godini za EFRR/KF;

175.  također žali zbog toga što je Glavna uprava za zapošljavanje socijalna pitanja i uključenost izrazila 23 zadrške, čiji se broj smanjio s 36, zbog nepouzdanih sustava upravljanja i kontrole u 11 država članica; prima na znanje da se procijenjeni financijski učinak tih zadrški smanjio sa 169,4 milijuna EUR u 2014. godini na 50,3 milijuna EUR u 2015. godini za ESF;

176.  pozdravlja planove Komisije o pružanju prednosti poboljšanju evaluacija učinaka programa kohezijske politike(99); traži od Komisije da obrazloži na koji će se način doneseni zaključci odraziti u zakonodavstvu za sljedeće programsko razdoblje;

Instrumenti financijskog inženjeringa (IFI)

177.  napominje da su upravljačka tijela država članica prijavila da su na kraju 2015. djelovala ukupno 1 052 IFI-ja (uključujući 77 holdinških fondova i 975 posebnih fondova): njih 89 % odnosilo se na poduzeća, 7 % na projekte urbanog razvoja i 4 % na sredstva za energetsku učinkovitost/obnovljive energije;

178.  svjestan je da su ti IFI-ji uspostavljeni u 25 država članica (u svim državama članicama osim u Irskoj, Luksemburgu i Hrvatskoj) te da su primili financijsku potporu od 188 operativnih programa, uključujući od jednog operativnog programa prekogranične suradnje;

179.  prima na znanje da je ukupna vrijednost doprinosa operativnih programa isplaćenih za IFI-je iznosila 16,9 milijardi EUR, uključujući 11,7 milijardi EUR iz strukturnih fondova (EFRR-a i ESF-a); uviđa, nadalje, da su isplate krajnjim primateljima dosegle iznos od 12,7 milijardi EUR do kraja 2015., od čega je 8,6 milijardi EUR iz strukturnih fondova, čime je postignuta stopa apsorpcije od gotovo 75 % iznosa operativnih programa isplaćenih za IFI-je;

180.  ističe da su primatelji u Poljskoj, Mađarskoj i Francuskoj glavni korisnici IFI-ja;

181.  dijeli mišljenje Revizorskog suda da bi Komisija trebala zajamčiti da se svi rashodi povezani s financijskim instrumentima EFRR-a i ESF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013. uvrste u završne izjave dovoljno rano kako bi revizijska tijela mogla provesti svoje provjere; smatra, osim toga, da bi Komisija trebala potaknuti sve države članice koje su provele financijske instrumente da provedu posebne revizije provedbe tih instrumenata u cilju zaključenja;

182.  duboko je zabrinut zbog toga što financijska složenost stvorena zbog postojanja više od 1 000 IFI-ja predstavlja najveći dio „konstelacije proračuna” koja demokratsku odgovornost čini nemogućom;

Europska investicijska banka

183.  duboko je zabrinut zbog općenito viših troškova i naknada za fondove kojima upravlja Europska investicijska banka / Europski investicijski fond i koji služe za provedbu financijskih instrumenata u okviru podijeljenog upravljanja, kao što su pokazali rezultati tematskog izvješća Revizorskog suda br. 19/2016 naslovljenog „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.” te potiče Revizorski sud da provede sličnu reviziju za tekuće razdoblje;

184.  poziva Komisiju da do lipnja svake godine, počevši od 2018., predstavi izvješće o provedbi od početka trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira i o aktualnom stanju svih financijskih instrumenata kojima upravlja i koje provodi Grupa Europske investicijske banke, koja posluje sa sredstvima iz proračuna Unije, uključujući i ostvarene rezultate, kako bi se ono moglo koristiti u postupku davanja razrješnice;

Posebni slučajevi

185.  napominje da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) pokrenuo administrativne istrage, primjerice u Njemačkoj u vezi s grupacijom Volkswagen na temelju skandala s emisijama, u Francuskoj u vezi sa strankom Nacionalni front i njezinom predsjednicom, te u vezi s projektom u Češkoj Republici poznatog kao „Stork Nest” na osnovi navodnih nepravilnosti; poziva Komisiju da nakon dovršetka istraga smjesta o tome obavijesti nadležni odbor;

186.  duboko je zabrinut zbog toga što su Revizorski sud i Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku u Mađarskoj otkrili ozbiljne nepravilnosti u vezi s izgradnjom četvrte linije podzemne željeznice u Budimpešti; napominje da će, na osnovi administrativne istrage OLAF-a, koja je pokrenuta 2012. i tek je nedavno zaključena zbog složenosti slučaja, Komisija možda morati osigurati povrat 228 milijuna EUR, a Europska investicijska banka povrat 55 milijuna EUR te da je loše upravljanje otkriveno na razini projekata; primjećuje da se u izvješću o slučaju OLAF-a također preporučuju popratne pravosudne mjere u Mađarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini; poziva Komisiju da redovito obavješćuje svoj nadležni odbor o ostvarenom napretku i poduzetim mjerama;

187.  izražava žaljenje zbog toga što je rumunjska vlada usvojila uredbu koja je mogla ometati učinkovitu borbu protiv korupcije i, osim toga, pružiti mogućnost oprosta političarima koji su možda bili umiješani u nezakonite radnje; smatra da bi takve nove zakonodavne mjere mogle imati vrlo negativan učinak na nastojanja Komisije da zaštiti financijske interese Unije jer je Rumunjska važan primatelj sredstava iz strukturnih fondova; poziva Komisiju da obavijesti nadležni odbor o mjerama koje je poduzela Komisija kako bi se pravodobno riješila ta situacija.;

Mjere koje je potrebno poduzeti

188.  ponovno ističe svoj zahtjev, već izražen u rezoluciji o davanju razrješnice Komisiji iz 2014.(100), da bi Komisija trebala svim glavnim upravama naložiti da u svojim godišnjim izvješćima o radu objavljuju sve preporuke po državama članicama koje se odnose na pitanja u kontekstu Europskog semestra;

189.  traži od Revizorskog suda da, zbog njihove financijske važnosti, u svojoj strategiji revizije omogući prepoznatljivost, s jedne strane, EFRR-a i KF-a i, s druge, ESF-a;

190.  poziva Komisiju da:

   osigura osnaživanje dotičnih sustava upravljanja i kontrole u 15 država članica(101) u kojima su otkriveni nedostaci i pisanim putem izvijesti nadležni odbor o poduzetim naporima prije listopada 2017.;
   razjasni razliku između povrativog i nepovrativog poreza na dodanu vrijednost;
   izvijesti o opozvanom iznosu (zemlja, fond, iznos) po završetku financijskog razdoblja 2007. – 2013.;
   u skladu s preporukom Revizorskog suda, prilikom izrade zakonodavnog prijedloga za sljedeće programsko razdoblje, da predloži potrebne izmjene ustroja i mehanizma provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova, uzimajući u obzir i prijedloge skupine za pojednostavnjenje na visokoj razini, u cilju snažnijeg doprinosa kohezijske politike rješavanju problema nejednakosti među regijama Unije i državama članicama; poziva Komisiju da komunikaciju o tom pitanju pripremi u ranoj fazi;
   za sljedeće programsko razdoblje predvidi praktičnije i mjerljivije pokazatelje uspješnosti jer Parlament pridaje jednaku važnost, s jedne strane, provjerama zakonitosti i pravilnosti, i, s druge, uspješnosti;
   da predvidi potpunu transparentnost i pristup dokumentaciji o infrastrukturnom radu koji financira Unija, s posebnim naglaskom na podatke povezane s izvoditeljima i podizvoditeljima;

191.  u potpunosti podupire mišljenje povjerenika Komisije Oettingera koji smatra da se financijski instrumenti i „proračuni u sjeni” moraju vratiti, dugoročno gledano, pod okrilje proračuna Unije, jer bi to značilo da Komisija mora snositi odgovornost pred Parlamentom; poziva Komisiju da komunikaciju o tom pitanju pripremi prije studenoga 2017.;

Zajednička poljoprivredna politika

192.  podsjeća na to su programi izravne potpore uvedeni reformom ZPP-a 2013. stupili na snagu tek u godini potraživanja 2015. i da se aktualno izvješće odnosi na rashode za proračunsku godinu 2015., što odgovara zahtjevima za izravnu potporu podnesenima 2014., posljednje godine u kojoj su se provodili stari programi ZPP-a;

Pitanja u pogledu usklađenosti

193.  ističe da procijenjena razina pogrešaka Revizorskog suda za naslov 2. višegodišnjeg financijskog okvira „Prirodni resursi” iznosi 2,9 % za financijsku godinu 2015.; napominje da je ta razina slična onoj iz 2014. ako se uzme u obzir promjena pristupa Revizorskog suda u pogledu pogrešaka u vezi s višestrukom sukladnosti koje više nisu uključene u stopu pogreške;

194.  stoga poziva Komisiju da u cilju poboljšanja odgovornosti i izvješćivanja na višim rukovodećim položajima razmotri fleksibilniji i učinkovitiji način primjene pravila o internoj mobilnosti upravitelja u slučaju kada je duže vrijeme provedeno na određenom položaju popraćeno konstantno visokim stopama pogrešaka koje utvrđuje Revizorski sud te stalnim zadrškama o rezultatima koje uprava postiže u dotičnim službama;

195.  ističe da procijenjena stopa pogreške Revizorskog suda za „tržište i izravnu potporu” iznosi 2,2 %, što je neznatno više od praga značajnosti od 2 % (ista razina kao i 2014.), dok je procijenjena razina pogrešaka za „ruralni razvoj i druge politike” ostala visoka, 5,3 %, no i dalje je niža od procijenjenih 6 % za prošlu godinu;

196.  naglašava da je uzrok gotovo svih pogrešaka u području izravne potpore veći broj prijavljenih prihvatljivih hektara od stvarnog broja unatoč tome što su podatci u sustavu za identifikaciju zemljišnih parcela kontinuirano bili sve pouzdaniji proteklih godina i ističe da je uzrok polovice pogrešaka u području ruralnog razvoja neprihvatljivost korisnika ili projekta, pri čemu se 28 % pogrešaka odnosilo na pitanja nabave, a 8 % na kršenje poljoprivredno-ekoloških obveza;

197.  duboko žali zbog toga što su nacionalna nadležna tijela mogla u obama područjima, u području izravne potpore i području ruralnog razvoja, smanjiti razinu pogrešaka na razinu blizu praga značajnosti ili nižu(102) jer su ili imala dovoljno informacija da otkriju pogrešku ili su sama učinila pogrešku; poziva države članice da koriste sve dostupne informacije kako bi spriječile, otkrile i ispravile bilo kakve pogreške te da postupaju na odgovarajući način;

198.  pozdravlja činjenicu da je Komisija znatno smanjila broj otvorenih postupaka sukladnosti, s 192 u 2014. na 34 u 2015., i činjenicu da Komisija sada, nakon izmjena u zakonodavstvu u cilju pojednostavnjenja postupka, pomnije prati ciklus revizije kako bi ispunila interne i vanjske rokove;

Upravljačka tijela

199.  izražava žaljenje zbog toga što je Revizorski sud utvrdio nedostatke koji utječu na neke od ključnih kontrolnih funkcija agencija za plaćanje država članica i što se oni odnose na:

   a) Europski fond za jamstva u poljoprivredi:
   Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica, administrativne kontrole;
   kvalitetu terenskih inspekcija;
   manjak dosljednosti u definiranju parametara za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i ekološkom stanju;
   postupke povrata netočnih isplata;
   b) potporu ruralnom razvoju:
   nedostaci u administrativnim provjerama koji se odnose na uvjete prihvatljivosti, a posebno one koji se odnose na javnu nabavu;
   c) u pogledu višestruke sukladnosti, pouzdanost kontrolne statistike i uzorkovanja;

Pouzdanost podataka koje priopćuju države članice

200.  napominje da su 2015. tijela za ovjeravanje prvi put bila obvezna utvrditi zakonitost i pravilnost rashoda; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija mogla iskoristiti rad tih tijela samo u ograničenoj mjeri zbog znatnih nedostataka u metodologiji i provedbi kao što su:

   neodgovarajuće strategije revizije;
   mali uzorci;
   nedovoljne vještine i pravna stručnost revizora tijela za ovjeravanje;

201.  duboko žali zbog toga što još uvijek postoje problemi u pogledu pouzdanosti podataka koje priopćuju države članice, kao što su sljedeći:

   a) u pogledu izravnih plaćanja:
   Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj poduzela je prilagodbe (dodatke) za 12 od 69 agencija za plaćanje sa stopom pogreške višom od 2 %, ali ne višom od 5 %, pri čemu je samo jedna agencija za plaćanje izrazila zadrške u svojoj izjavi;
   Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazila je zadrške za 10 agencija za plaćanje: tri za Španjolsku, po jednu za Francusku, Bugarsku, Cipar, Italiju (Kalabriju) i Rumunjsku te po jednu za Španjolsku i Francusku za POSEI (Program posebnih mogućnosti za udaljenost i izdvojenost za najudaljenije regije);
   b) u ruralnim područjima:
   Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj poduzela je prilagodbe (dodatke) za 36 od 72 agencije za plaćanje, a u 14 slučajeva prilagođena stopa pogreške bila je viša od 5 %;
   Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazila je zadršku za 24 agencije za plaćanje koja je obuhvaćala 18 država članica: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Češku Republiku, Dansku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju (4 agencije za plaćanje), Latviju, Nizozemsku, Portugal, Rumunjsku, Švedsku, Španjolsku (3 agencije za plaćanje) i Ujedinjenu Kraljevinu (2 agencije za plaćanje);
   osim toga, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj izrazila je zadršku u pogledu javne nabave za 2 države članice: Njemačku i Španjolsku;

202.  ističe da se stope pogreške za Europski fond za jamstva u poljoprivredi koje su utvrdili Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj i Revizorski sud razlikuju(103), dok je prilagođena stopa pogreške za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj od 4,99 % koju je navela Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj uglavnom u skladu s razinom pogrešaka koju je procijenio Revizorski sud;

Pitanja u pogledu uspješnosti

203.  napominje da je Revizorski sud, kao i 2014., istražio pitanja u pogledu uspješnosti za odabrane transakcije u području ruralnog razvoja i izražava zabrinutost zbog činjenice da u 44 % projekata nisu utvrđeni dostatni dokazi o razumnosti troškova i činjenice da su utvrđeni nedostatci u prepoznavanju mjera i odabiru projekata, uključujući slabu povezanost s ciljevima iz strategije Europa 2020.; poziva Komisiju da poduzme sve moguće mjere da poboljša ovu zabrinjavajuću situaciju;

Ključni pokazatelji uspješnosti

204.  izražava zabrinutost u pogledu pouzdanosti podataka kojima se Komisija koristi u mjerenju prvog ključnog pokazatelja uspješnosti prema definiciji Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj u pogledu poljoprivrednog faktorskog prihoda; smatra da nije točno valoriziran sadašnji trend poljoprivrede na nepuno radno vrijeme zbog niskih cijena robe, te posebno napominje da:

   a) Komisija ne može pružiti točne brojke poljoprivrednika koji su 2015. napustili svoje poslove zbog krize u sektoru proizvodnje mliječnih proizvoda i svinjskog mesa jer „ne raspolaže podatcima o novim poljoprivrednicima ili broju poljoprivrednika koji su napustili sektor” (pisana pitanja 1. i 3. – saslušanje povjerenika Komisije Hogana od 29. studenoga 2016.);
   b) godina 2013. posljednja je za koju su dostupni pokazatelji o broju poljoprivrednih gospodarstva: 10 841 000 poljoprivrednih gospodarstava koje svaki put vodi samo jedan poljoprivrednik;
   c) broj primatelja plaćanja iz prvog stupa ZPP-a 2015. bio je sljedeći: 7 246 694 poljoprivrednika u Uniji i 127 268 korisnika koji primaju potporu u okviru tržišnih mjera;
   d) poljoprivredni faktorski prihod izračunava se po „jedinici godišnjeg rada” koja predstavlja rad koji obavlja jedna osoba zaposlena na poljoprivrednom gospodarstvu na puno radno vrijeme, pri čemu je ukupna radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima u 28 država članica ekvivalent vrijednosti od 9,5 milijuna jedinica godišnjeg rada, od čega 8,7 milijuna (92 %) otpada na redovne radnike(104)(105);
   e) Revizorski sud u svojem je tematskom izvješću br. 1/2016 zaključio da sustav Komisije za mjerenje uspješnosti ZPP-a u vezi s dohodcima poljoprivrednika nije dovoljno dobro osmišljen te da su količina i kvaliteta statističkih podataka korištenih za analizu dohodaka poljoprivrednika znatno ograničene;

205.  strahuje da Komisija nije osposobljena u dovoljnoj mjeri pružati sveobuhvatne podatke u pogledu prvog ključnog pokazatelja uspješnosti na godišnjoj osnovi te, samim time, precizno i sveobuhvatno pratiti kretanje dohodaka poljoprivrednika;

206.  smatra da četvrti ključni pokazatelj uspješnosti u stopi zaposlenosti u području ruralnog razvoja nije bitan jer na stopu zaposlenosti u području ruralnog razvoja ne utječu samo mjere u okviru ZPP-a, imajući u vidu da je cilj održavanja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima cilj i mnogih drugih instrumenata, posebice drugih europskih strukturnih i investicijskih fondova;

Pravedni ZPP

207.  ističe velike razlike među državama članicama u pogledu prosječnog dohotka poljoprivrednika ((106)) i podsjeća da je Parlament prošle godine utvrdio da „je neodrživo da 44,7 % svih poljoprivrednih gospodarstva u Uniji ima dohodak manji od 4000 EUR godišnje, da u prosjeku 80 % korisnika izravne potpore u okviru ZPP-a prima otprilike 20 % isplata i da 79 % korisnika izravne potpore u okviru ZPP-a prima 5000 EUR ili manje godišnje” (107);

208.  prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj na jednoj od stranica svojega godišnjeg izvješća o radu za 2015. na temu „Kretanja u raspodjeli izravnih plaćanja” izvijestio, što je ponovno istaknuo, da je na državama članicama da iskoriste mogućnosti koje pruža reforma ZPP-a iz 2013. u pogledu preraspodjele subvencija u okviru ZPP-a;

209.  smatra da izravna plaćanja ne ispunjavaju u potpunosti svoju ulogu sigurnosnog mehanizma za stabiliziranje dohotka poljoprivrednih gospodarstava, osobito manjih poljoprivrednih gospodarstava, s obzirom na to da trenutačna raspodjela plaćanja rezultira time da 20 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji prima 80 % svih izravnih plaćanja, što nije u skladu s razinom proizvodnje i posljedica je toga što države članice i dalje temelje plaćanja na povijesnim kriterijima, premda uviđa da veličina poljoprivrednih gospodarstava, bila ona velika ili mala, ovisi o svakoj državi članici; mišljenja je da velikim poljoprivrednim gospodarstvima nužno nije potrebna ista razina potpore radi stabiliziranja dohodaka gospodarstva koja je potrebna manjim poljoprivrednim gospodarstvima u vrijeme nestabilnosti prihoda jer njima može pogodovati ekonomija razmjera za koju je vjerojatno da ih može činiti otpornijima; smatra da se određivanjem gornje granice izravnih plaćanja, što je prvotno predložila Komisija, a Parlament podržao, mogu donijeti dovoljna financijska sredstva kako bi ZPP postao pravedniji;

Biogoriva

210.  ističe da, prema zaključcima Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 18/2016 o sustavu Unije za certifikaciju održivih biogoriva, certifikacijski sustav Unije za održivost biogoriva nije u potpunosti pouzdan te podliježe prijevarama jer je Komisija odobrila odluke o priznavanju za dobrovoljne programe za koje nije proveden odgovarajući postupak provjere kojim bi se jamčilo da biogoriva proizvedena iz otpada zaista potječu od otpada;

Pojednostavnjenje

211.  ustraje u mišljenju da je Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 25/ 2016 provjerio je li Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica državama članicama omogućavao da pouzdano provjere mjerenje i prihvatljivost zemljišta koje poljoprivrednici potražuju i jesu li sustavi bili prilagođavani kako bi se ispunili zahtjevi ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020., a posebno oni koji se odnose na obveze u pogledu ekologizacije;

212.  izražava zabrinutost zbog zaključaka Revizorskog suda da je u svibnju 2015. uvedeno šest značajnih izmjena koje bi mogle utjecati na Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica i zbog toga što je složenost pravila i postupaka koji se zahtijevaju radi primjene tih izmjena dodatno povećala administrativno opterećenje za države članice;

Češka agencija za plaćanje

213.  traži od Komisije da ubrza postupak potvrde o sukladnosti pokrenut 8. siječnja 2016. radi dobivanja podrobnih i točnih informacija o riziku od sukoba interesa u pogledu Državnog poljoprivrednog intervencijskog fonda u Češkoj Republici; prima na znanje da bi nerješavanje problema sukoba interesa u konačnici moglo dovesti do toga da nadležno tijelo povuče akreditaciju agencije za plaćanje ili da Komisija nametne financijske ispravke i zatraži od Komisije da bez odgode obavijesti Parlament o tome prenosi li Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj po završetku postupka potvrde o sukladnosti OLAF-u informacije o mogućim slučajevima prijevare, korupcije ili bilo kakvih nezakonitih radnji koji utječu na financijske interese Unije;

Istraga u pogledu potvrde o sukladnosti

214.   smatra da bi pojednostavnjenje ZPP-a i smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i agencije za plaćanje trebali biti prioriteti Komisije u sljedećim godinama; smatra, također, da bi Komisija, koja bi trebala nastojati održavati pozitivno kretanje učinkovitosti u svojem upravljanju ZPP-om i stopama pogreške u okviru ZPP-a usmjeravanjem pozornosti na održavanje svojeg korektivnog kapaciteta i korektivne mjere koje trebaju poduzeti države članice, trebala razmotriti potrebu da se suzdrži od pokretanja ili provođenja istraga u pogledu potvrde o sukladnosti manjeg opsega;

Mjere koje je potrebno poduzeti

215.  traži od Komisije da:

   a) nastavi s naporima u pogledu praćenja slučajeva u kojima nacionalno zakonodavstvo nije u skladu sa zakonodavstvom Unije, uz primjenu svih pravnih sredstava koja su joj na raspolaganju, a posebno obustave plaćanja;
   b) na godišnjoj osnovi prati rezultate procjene kvalitete Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica koju provode države članice i provjerava jesu li sve države članice s negativnim rezultatima procjene uistinu poduzele potrebne korektivne mjere;
   c) preispita sadašnji pravni okvir kako bi se za sljedeće razdoblje ZPP-a pojednostavnila i olakšala pravila povezana s Sustavom za identifikaciju zemljišnih čestica, npr. preispitivanjem potrebe za pragom stabilnosti od 2 % i pravila o 100 stabala;
   d) zajamči da svi akcijski planovi država članica za rješavanje pitanja pogrešaka u području ruralnog razvoja uključuju učinkovite mjere u vezi s javnom nabavom;
   e) prati i aktivno podupire tijela za ovjeravanje u poboljšanju njihova rada i metodologije u pogledu zakonitosti i pravilnosti rashoda, posebno objavom mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda u području ZPP-a koja bi kvalitetom i opsegom omogućavala Komisiji da provjere pouzdanost kontrolnih podataka agencija za plaćanje ili, prema potrebi, procijene potrebnu prilagodbu stopa pogreške agencija za plaćanje na temelju tih mišljenja, u cilju primjene pristupa jedinstvene revizije u području poljoprivredne potrošnje;
   f) ažurira priručnik o reviziji Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj uvrštavanjem podrobnih informacija o revizijskim postupcima i zahtjevima u pogledu potrebne dokumentacije u svrhu provjere podataka koje dostavljaju države članice i koji se upotrebljavaju za izračun financijskih ispravaka;
   g) poduzme potrebne mjere kako bi od država članica dobila precizne i sveobuhvatne podatke o broju poljoprivrednika u EU-u i njihovu dohotku u cilju stvarnog mjerenja i praćenja prvog ključnog pokazatelja uspješnosti, koji se navodi u godišnjem izvješću o radu glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj u pogledu dohotka od poljoprivrede;
   h) redefinira četvrti ključni pokazatelj uspješnosti koji se odnosi na zaposlenost u ruralnom području radi isticanja konkretnog učinka mjera ZPP-a na zaposlenost u tim područjima;
   i) potiče redovite rasprave država članica u Vijeću o provedbi odredbi uvedenih reformom ZPP-a 2013. radi preraspodjele izravnih plaćanja između korisnika te da u potpunosti izvijesti o postignutom napretku u pogledu toga u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj; (108)
   j) ocijeni, u kontekstu svojih razmatranja o pojednostavnjenom i moderniziranom ZPP-u, je li program izravnog plaćanja osmišljen na odgovarajući način u svrhu stabiliziranja dohodaka svih poljoprivrednih gospodarstava ili bi drugačije osmišljena politika ili model raspodjele izravnih plaćanja mogli rezultirati boljim prilagođavanjem javnih sredstava utvrđenim ciljevima;
   k) znatno izmijeni sustav certifikacije za održiva biogoriva, a posebno da učinkovito provjeri jesu li proizvođači sirovina za biogorivo u Uniji usklađeni s ekološkim zahtjevima Unije za poljoprivredu i pružaju li dostatne dokaze o podrijetlu otpada i ostataka koji se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva te da ocijeni smanjuje li sustav upravljanja dobrovoljnim programima rizik od sukoba interesa;
   l) podigne prag, ispod kojeg nije potrebno provoditi postupak potvrde o sukladnosti u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 1306/2013, s 50 000 na 100 000 EUR(109);
   m) ponovno razmotri uvođenje obvezne gornje granice za izravna plaćanja;

Globalna Europa

Stope pogrešaka

216.  ističe da, prema nalazima Revizorskog suda, na potrošnju za „Globalnu Europu” utječe značajna razina pogrešaka s procijenjenom razinom pogrešaka od 2,8 %, (2,7 % u 2014.);

217.  izražava žaljenje zbog toga što je izmjereno da, ako se isključe transakcije više donatora i transakcije proračunskih potpora, stopa pogreške za određene transakcije kojima izravno upravlja Komisija iznosi 3,8 % (3,7 % u 2014.);

218.  napominje da bi, kada bi se za ispravak pogrešaka upotrijebile sve informacije koje su prikupili Komisija i revizori koje je ona imenovala, procijenjena stopa pogreške za poglavlje „Globalna Europa” bila niža za 1,6 postotnih bodova; poziva Komisiju da koristi sve dostupne informacije kako bi spriječila, otkrila i ispravila bilo kakve pogreške te da postupa na odgovarajući način;

219.  ističe da transakcije u vezi s proračunskim potporama koje je provjerio Revizorski sud nisu sadržavale pogreške u pogledu zakonitosti i pravilnosti;

220.  ističe da se najznačajnija vrsta pogreške, koja čini 33 % procijenjene stope pogreške, odnosi na nenastale troškove, tj. na nenastale troškove u trenutku kada ih je Komisija prihvatila i, u nekim slučajevima poravnala;

221.  ističe da se najčešća vrsta pogreške, koja predstavlja 32% procijenjene stope pogreške, odnosi na neprihvatljive rashode, tj.:

   a) rashode za aktivnosti koje nisu obuhvaćene ugovorom ili koji su nastali izvan razdoblja prihvatljivosti;
   b) neusklađenost s pravilima o podrijetlu;
   c) neprihvatljivi porezi i neizravni troškovi pogrešno naplaćeni kao izravni troškovi;

Izjava o jamstvu

222.  podsjeća da u svojoj izjavi o jamstvu glavni direktor Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju smatra da je za oba financijska instrumenta kojima upravlja ta glavna uprava, Europski instrument za susjedstvo i Instrument pretpristupne pomoći, stopa financijske izloženosti rizičnog iznosa niža od praga značajnosti od 2 % i da prosječna utvrđena stopa pogreške za cijelu tu glavnu upravu iznosi 1,12 %;

223.  izražava žaljenje zbog toga što ta izjava nije u skladu s revizijskim radom Revizorskog suda i napominje da Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju u svojem izvješću priznaje da primjenjivani pristup zahtijeva dodatna poboljšanja;

224.  posebno napominje da je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju izračunala stopu preostalih pogrešaka za 90 % rashoda, što je rezultiralo utvrđivanjem triju stopa: stope preostalih pogrešaka za izravno upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći, stope preostalih pogrešaka za neizravno upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoći i stope preostalih pogrešaka za Europski instrument za susjedstvo, koji obuhvaća sve načine upravljanja; za preostalih 10 % rashoda Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju služila se drugim izvorima jamstva;

225.  ističe da je Revizorski sud ustanovio da izračun stope preostalih pogrešaka za način upravljanja „neizravno upravljanje zemalja korisnica”, koji objedinjuje rezultate nestatističkog uzorkovanja revizijskih tijela i povijesne podatke o stopi preostalih pogrešaka koje je izračunala Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, nije dovoljno reprezentativan te da ne pruža točne podatke o rizičnom iznosu isplata; ističe da, prema stajalištu Revizorskog suda, postoji rizik od prenisko procijenjene razine pogrešaka u izračunu, što može potencijalno utjecati na jamstvo koje osigurava glavni direktor;

226.  pozdravlja činjenicu da je glavni direktor Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj odbacio dosadašnju praksu izražavanja opće zadrške u pogledu zakonitosti i pravilnosti transakcija u vezi sa svim djelatnostima te glavne uprave te da je, na preporuke Parlamenta, sastavio izjavu o jamstvu s diferenciranim rizikom u godišnjem izvješću o radu za 2015.;

227.  napominje da je izražena posebna zadrška koja obuhvaća Instrument mirovne pomoći za Afriku zbog nedostataka u kontroli koje je otkrila Služba Komisije za unutarnju reviziju; smatra da je ta zadrška trebala biti ranije izdana jer otkriveni nedostaci postoje od uspostave tog instrumenta 2004.; navodi da je praksa opće zadrške u pogledu svih djelatnosti Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj očito doprinijela nedostatku transparentnosti u financijskom upravljanju te glavne uprave;

228.  napominje da je Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj ocijenila da su dva područja potrošnje pod visokim rizikom:

   i) bespovratna sredstva u izravnom upravljanju;
   ii) neizravno upravljanje s međunarodnim organizacijama;

no slaže se s mišljenjem Revizorskog suda da je zadrška mogla biti opravdana u pogledu neizravnog upravljanja zemalja korisnica, a posebno zato što bi za bespovratna sredstva kojima zemlje korisnice neizravno upravljaju trebala postojati slična razina analize rizika kao i za bespovratna sredstva kojima se izravno upravlja;

229.  ističe da je, prema zaključcima Revizorskog suda (vidjeti točke od 48. do 50. godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015. o ERF-u), korektivni kapacitet Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj precijenjen jer iz izračuna prosječnog godišnjeg iznosa naloga za povrat izdanog za pogreške i nepravilnosti u razdoblju između 2009. i 2015. nisu isključeni povrati iznosa pretfinanciranja i prihoda od kamata te poništenja naloga za povrat;

Nedostaci u sustavima kontrole i prevencije

230.  ističe da je Revizorski sud otkrio nedostatke u Komisijinim sustavima nadzora jer:

   u provjerama rashoda koje su proveli revizori koje su imenovali korisnici u nekim slučajevima nisu otkrivene pogreške, zbog čega je Komisija prihvatila neprihvatljive troškove;
   utvrđeno je da je Komisija kasnila u potvrđivanju, odobravanju i isplati rashoda;
   posebna pravila koja je Komisija uspostavila za instrumente za povezivanje (u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo) u pogledu troškova za paušalne iznose i fiksne stope osmišljena su tako da obuhvaćaju rizik u pogledu donošenja dobiti za provedbenog partnera država članica;

Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći

231.  još jedanput izražava žaljenje zbog toga što izvješća o upravljanju vanjskom pomoći šefova delegacija Unije nisu priložena godišnjim izvješćima o radu Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj i Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, kako je predviđeno u članku 67. stavku 3. Financijske uredbe; izražava žaljenje zbog toga što ih se sustavno smatra povjerljivima dok se oni, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe, „stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir, prema potrebi, njihovu povjerljivost”;

232.  napominje da, zbog toga što je Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju prvi put izradila analizu ključnih pokazatelja uspješnosti, nije moguće izvesti ikakve zaključke u pogledu „kretanja” te da u 2015. nije proveden izračun pet ključnih pokazatelja uspješnosti za tu glavnu upravu;

233.  ističe sljedeće:

   a) u cijelosti, učinkovitost delegacija poboljšala se prema mjerenju prosječnog broja dostignutih referentnih vrijednosti po delegaciji;
   b) ukupna vrijednost projektnog portfelja kojim upravljaju delegacije smanjila se s 30 milijardi EUR na 27,1 milijardu EUR i
   c) udio projekata s problemima u pogledu provedbe smanjio se s 53,5 % na 39,7 %;

234.  ističe da su i) Instrument za stabilnost, ii) Instrument MIDEAST i iii) Europski razvojni fond i dalje programi sa zabrinjavajuće visokom razinom teškoća u provedbi i da za 3 od 4 EUR potrošena iz Europskog razvojnog fonda, što je neprihvatljivo, postoji rizik od neispunjavanja utvrđenih ciljeva ili kašnjenja;

235.  napominje da su šefovi delegacije dostavili informacije o 3782 projekta za obveze u vrijednosti od 27,41 milijarde EUR i:

   a) da je 800 projekata (21,2 %) u vrijednosti od 9,76 milijardi EUR (35,6 % ukupnog projektnog portfelja) izloženo nekoj vrsti rizika u pogledu realizacije, ili a priori ili postojećem riziku u pogledu realizacije, pri čemu projekti financirani iz Europskog razvojnog fonda čine 72 % ukupnog rizičnog iznosa (7 milijardi EUR);
   b) da za 648 projekata (17,1 %) u vrijednosti od 6 milijardi EUR (22 % ukupnog projektnog portfelja) postoji rizik od kašnjenja, pri čemu projekti financirani iz Europskog razvojnog fonda čine dvije trećine projekata koji kasne;
   c) da za 1125 projekata (29,75 %) u vrijednosti od 10,89 milijardi EUR (39,71 %) postoji rizik od neispunjavanja utvrđenih ciljeva ili zakašnjele provedbe, pri čemu na Europski razvojni fond otpada 71 % od 10,8 milijardi EUR koje su u pitanju;

236.  pozdravlja to što je Komisija prvi put ispitala šefove delegacija Unije o a priori riziku projekata, što može biti prvi korak prema procesu centraliziranog upravljanja rizikom; preporučuje, na temelju raspoloživih informacija o područjima s teškoćama u kojima delegacije mogu djelovati, da Komisija osnaži svoj dijalog s delegacijama o načinu upravljanja rizikom u provedbenoj fazi projekta;

237.  napominje da su četiri delegacije s najlošijom učinkovitošću pod nadležnošću Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj delegacije za Jemen, Srednjoafričku Republiku, Gabon i Mauritaniju, dok su četiri delegacije s najlošijom učinkovitošću pod nadležnošću Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju delegacije za Siriju, Egipat, Albaniju i Kosovo;

238.  očekuje da će Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj postići napredak u postizanju sljedećih prioriteta u 2016. i o tome izvijestiti u svojem godišnjem izvješću o radu za 2016.:

   a) povećati točnost financijskih predviđanja o odlukama i ugovorima;
   b) povećati postotak isplata koje se vrše u roku od 30 dana;
   c) povećati učinkovitost kontrola;
   d) poboljšati učinkovitost svih delegacija kojima je manje od 60 % ključnih pokazatelja uspješnosti u 2015. označeno „zeleno”, a posebno putem donošenja akcijskih planova i uvođenja informacijskih sustava;

239.  očekuje da će Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju ostvariti sljedeće prioritete u 2016. i o tome izvijestiti u svojem godišnjem izvješću o radu za 2016.:

   a) uvesti pet ključnih pokazatelja uspješnosti koji su nedostajali u izvješću o upravljanju vanjskom pomoći za 2015.;
   b) poboljšati mogućnosti praćenja ključnih pokazatelja uspješnosti;

Potrošnja Unije na migracije i azil u zemljama obuhvaćenima politikom susjedstva

240.  podsjeća na to da je jedan od važnih aspekata vanjskih odnosa Unije to da bi cilj borbe protiv siromaštva trebao biti stvaranje uvjeta za sprečavanje nekontroliranog dolaska nezakonitih migranata u Europu;

241.  podržava glavne zaključke o kojima je Revizorski sud izvijestio u svojem tematskom izvješću br. 9/2016 na temu „Potrošnja sredstava EU-a u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i Istočnog susjedstva do 2014. godine” i posebno ističe da postojeća fragmentacija instrumenata sprečava parlamentarni nadzor nad: i) načinom na koji se sredstva upotrebljavaju te ii) utvrđivanjem odgovornosti, i da je stoga teško procijeniti financijske iznose koji su stvarno potrošeni za potporu vanjskom djelovanju u području migracija;

Svjetska banka

242.  u svjetlu zabrinjavajućih informacija koje je iznio „Politico” 2. prosinca 2016. u članku „Conflict of interest fears over Georgieva’s World Bank dealings (Strah od sukoba interesa zbog poslovanja Georgieve sa Svjetskom bankom)”, podsjeća na to da je Parlament u svojoj posljednjoj rezoluciji o davanju razrješnice Komisiji za proračun 2014. pozvao Komisiju da revidira kodeks ponašanja za povjerenike Komisije do kraja 2017., pa i tako da uvede definiciju sukoba interesa; ističe da bez detaljne definicije sukoba interesa Parlament neće biti u stanju na odgovarajući način, te pravilno i dosljedno, ocijeniti postoji li stvarni ili potencijalni sukob interesa;

243.  smatra da bi novi sporazum o financiranju koji je Komisija sklopila sa Svjetskom bankom(110), u kojem se fiksna naknada za upravljanje zamjenjuje složenijom formulom i predviđa, konkretno, da će pravilo da određeni projekti koje izravno provodi Svjetska banka mogu podlijegati terećenju od 17 % za troškove osoblja i savjetnika vjerojatno biti štetno za proračun Unije i rezultirati plaćanjima koja premašuju gornju granicu od 7 % za naknade za upravljanje, što je zabranjeno člankom 124. stavkom 4. Financijske uredbe;

244.  ističe da se naknada za upravljanje koja se plaća Svjetskoj banci neće upotrebljavati za razvojne i suradničke projekte; propituje zašto bi Komisija trebala platiti naknadu Svjetskoj banci za bankovne aktivnosti, koje pripadaju među osnovne zadaće Svjetske banke;

Međunarodna upravljačka skupina

245.  čestita Komisiji na ishodu postupka u predmetu T-381/15 od 2. veljače 2017.; postavlja pitanje koji su ugovori s Međunarodnom upravljačkom skupinom trenutačno još važeći;

Mjere koje je potrebno poduzeti

246.  poziva:

   Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj i Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da poboljšaju kvalitetu provjera rashoda koje ugovaraju korisnici, i to uvođenjem novih mjera kao što je uporaba tablice za provjeru kvalitete rada revizora koje su angažirali korisnici i revizijom opisa poslova revizora;
   Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da poduzme mjere kako bi zajamčilo da su sredstva koja se usmjeravaju u okviru instrumenta za povezivanje u skladu s pravilom o zabrani ostvarivanja dobiti i načelom dobrog financijskog upravljanja;
   Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da preispita metodologiju za izračun stope preostale pogreške radi pružanja statistički točnih informacija o rizičnom iznosu za isplate u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći kojim se neizravno upravlja;
   Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj da izmijeni procjenu svojeg budućeg korektivnog kapaciteta tako da iz izračuna isključi povrate neiskorištenog pretfinanciranja i prihoda od kamata te poništene naloge za povrat koji su prethodno izdani;
   Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj i Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju da u prilogu svojim godišnjim izvješćima o radu objave izvješća o upravljanju i vanjskoj pomoći koja sastavljaju šefovi delegacije Unije, kako je predviđeno člankom 67. stavkom 3. Financijske uredbe, te da u svojim godišnjim izvješćima o radu naznače mjere poduzete radi rješavanja situacije u delegacijama s problemima u pogledu provedbe kako bi se skratila kašnjenja i pojednostavnili programi;
   Komisiju da javno objavi izjave o jamstvu šefova delegacija Unije;
   Komisiju:
   i) da obrazloži ciljeve;
   ii) da razvije, proširi i poboljša okvir za mjerenje uspješnosti svojih politika u području migracije i azila u zemljama obuhvaćenima politikom susjedstva;
   iii) da usmjeri dostupna financijska sredstva na jasno definirane i kvantificirane ciljne prioritete, i
   iv) da dodatno učvrsti povezanost između razvoja i migracije;
   Komisiju da u kodeks ponašanja povjerenika Komisije uvrsti definiciju sukoba interesa, da temeljito preispita potrebu za time da u svojim sporazumima o financiranju s međunarodnim organizacijama i subjektima s povjerenim zadaćama uvrsti odredbe o njihovim naknadama za troškove osoblja povezane s aktivnostima koje pripadaju među njihove osnovne zadaće te da do kraja 2017. u potpunosti izvijesti Parlament o svojim razmatranjima o tome, ali i o učinku primjene nove politike o povratu troškova;

Migracije i sigurnost

247.  pozdravlja činjenicu, s obzirom na političku osjetljivost tog pitanja, da se Revizorski sud prvi put osvrnuo na politiku u pogledu migracije i sigurnosti u drugom dijelu poglavlja 8. svojeg godišnjeg izvješća; napominje da to područje, za koje se izdvaja 0,8 milijardi EUR, predstavlja mali, ali rastući dio proračuna Unije;

248.  izražava žaljenje zbog činjenice što Revizorski sud nije utvrdio nikakvu stopu pogreške za to područje politike, a što je glavni direktor Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove u svojem godišnjem izvješću o radu za 2015. procijenio da stopa preostalih pogrešaka na višegodišnjoj razini iznosi 2,88 % za bespovratna sredstva koja nisu namijenjena za istraživanje te kojima ta glavna uprava izravno upravlja;

249.  dijeli zabrinutost koju je iskazao Revizorski sud zbog činjenice da revizije solidarnosti i upravljanja migracijskim tokovima koje je provela Komisija nisu obuhvaćale ispitivanja kontrole većine ključnih postupaka i da zbog tog razloga postoji rizik od toga da je Komisija smatrala da neki godišnji programi s neučinkovitim sustavima kontrole pružaju razumno jamstvo i da Komisija, slijedom toga, neće biti usredotočena na njih u svojim ex post revizijama;

250.  podsjeća na to da je Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove otkrila nedostatke u sustavima upravljanja i kontrole Europskog fonda za izbjeglice, Fonda za povratak, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja i Fonda za vanjske granice u razdoblju 2007. – 2013., i to u Češkoj Republici, Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj;

251.  mišljenja je da prvi ključni pokazatelj uvršten u godišnje izvješće o radu Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove za 2015. nije relevantan jer na stopu vraćanja nezakonitih migranata u treće zemlje upravljanje Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove ne utječe znatno;

252.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija smatra da je „teško, ili čak nemoguće, pružiti procjenu troškova naplaćenih za svaku zemlju migranata/tražitelja azila posebno jer upravljanje migracijskim tokovima obuhvaća širok raspon aktivnosti”(111);

253.  traži od Revizorskog suda da u svojem godišnjem izvješću o radu za 2016. navede najvjerojatniju stopu pogreške u pogledu politike u području migracija i sigurnosti za potrebe tijela nadležnog za proračunski nadzor te da procijeni korektivni kapacitet službi Komisije u tom području politike;

254.  izražava zabrinutost zbog provjera sredstava namijenjenih izbjeglicama, koja se često izdvajaju za države članice u hitnim slučajevima i na načine koji ne zadovoljavaju važeća pravila; smatra ključnim da Komisija uvede strože provjere, među ostalim i zato da osigura poštovanje ljudskih prava izbjeglica i tražitelja azila;

Mjere koje je potrebno poduzeti

255.  preporučuje da Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove:

   a) provede pažljivo mjerenje i analizu prirode pogrešaka koje utvrdi i pruži više informacija o pouzdanosti svojeg „korektivnog kapaciteta” u svojem godišnjem izvješću o radu;
   b) promiče primjenu pojednostavnjenih rješenja u pogledu troškova te primjenu jednokratnih iznosa i standardiziranih „jediničnih troškova” u upravljanju svojim sredstvima;
   c) pažljivo izvuče pouke iz prošlosti u pogledu nedostataka otkrivenih u vođenju Europskog fonda za izbjeglice, Fonda za povratak, Europskog fonda za integraciju državljana trećih zemalja i Fonda za vanjske granice u razdoblju 2007. – 2013.;
   d) osigura što točnije podatke o troškovima koji se naplaćuju za migrante/tražitelje azila za tijelo nadležno za proračun i proračunski nadzor kako bi se utemeljeno opravdali iznosi proračunskih zahtjeva za programe financiranja, pri čemu treba imati na umu neprocjenjivu vrijednost svakog ljudskog života;
   e) ispita učinkovitost sustava unutarnje kontrole država članica koji se primjenjuju za programe SOLID u većini ključnih postupaka: postupcima odabira i dodjele, postupcima dodjele, postupcima plaćanja te računovodstvenim postupcima za praćenje projekata;
   f) organizira i zalaže se za veću sinergiju između svih nadležnih službi ako bi programi mogli utjecati na migracijske tokove;

Administracija

256.  napominje da dužnosnik može biti imenovan na mjesto višeg stručnjaka ili višeg suradnika, što otvara mogućnost za promaknuće u razred AD 14 ili AST 11, i da, nakon što se dužnosnik imenuje na mjesto višeg stručnjaka, ne postoji mogućnost da bude vraćen na administrativno radno mjesto; izražava žaljenje zbog neusklađenosti između te mjere i mjera kojima se nastoje smanjiti administrativni troškovi ili osnažiti povezanost između razreda i funkcije; poziva Komisiju da odbaci takvu praksu;

257.  sa zabrinutošću napominje da se prosječni broj godina u jednom razredu prije promaknuća smanjio za razred AD 11 i više razrede; za razred AD 12, primjerice, dužnosnik je 2008. bio promaknut u prosjeku tek svakih 10,3 godina, dok je 2015. bio promaknut svakih 3,8 godina, što ukazuje na to da su se promaknuća u više platne razrede ubrzala; traži od Komisije da uspori promaknuća u razrede više od razreda AD 11 ili AST 9;

258.  naglašava da bi geografska uravnoteženost odnosno povezanost državljanstva osoblja i veličine države članice, trebala i dalje biti važan element upravljanja resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004. te pozdravlja činjenicu da je Komisija ostvarila uravnoteženiji sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije i nakon 2004.; no ističe da potonje države članice i dalje nisu dovoljno zastupljene na višim razinama uprave i na upravljačkim položajima, u području čega se još uvijek očekuje napredak;

259.  sa zabrinutošću ističe pretjerano visoke cijene medicinskih usluga u Luksemburgu te poteškoće do kojih se dolazi u pokušaju da se prema članovima Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja institucija EU-a postupa jednako kao i prema drugim građanima Luksemburga; poziva institucije, a posebno Komisiju, da zatraži i zajamči da se članak 4. Direktive 2011/24/EU(112), u okviru kojega su države članice obvezne pobrinuti se da pružatelji zdravstvenih usluga na njihovu teritoriju potražuju jednake naknade od pacijenata iz drugih država članica kao i od domaćih pacijenata, primjenjuje u svim državama članicama, a posebno u Velikom Vojvodstvu Luksemburg; osim toga, poziva na to da se odgovarajuće sankcije provode u slučaju da se ta direktiva ne primjenjuje;

OLAF

260.  prima na znanje da je Kolegij povjerenika ukinuo imunitet glavnom direktoru OLAF-a, nakon zahtjeva koji su podnijele belgijske vlasti, u kontekstu istraga povezanih sa slučajem Dalli; smatra da je glavni direktor suočen s trostrukim sukobom interesa;

   dok je Kolegij povjerenika odlučivao o ukidanju njegova imuniteta, glavni je direktor OLAF-a razmatrao mogućnost pokretanja istrage protiv članova Komisije;
   nakon što je Kolegij povjerenika donio odluku o ukidanju njegova imuniteta, glavni je direktor poduzeo pravne radnje protiv Komisije na temelju navodnih nepravilnosti u donošenju spomenute odluke; u isto vrijeme, glavni je direktor nastavio predstavljati Komisiju u pitanjima politika povezanih s njegovim resorom;
   nakon što je potvrđeno ukidanje imuniteta, belgijski državni odvjetnik pokrenuo je istragu radi utvrđivanja uloge glavnog direktora u spomenutom slučaju, ali je i dalje bio sugovornik glavnog direktora OLAF-a u borbi protiv prijevara počinjenih na štetu financijskih interesa Unije u Belgiji;

smatra da bi ti sukobi interesa mogli naštetiti i ugledu OLAF-a i ugledu Komisije; stoga poziva Komisiju da glavnog direktora OLAF-a pošalje na dopust do završetka istrage koju provode belgijske vlasti te da imenuje privremenog zamjenika;

261.  šokiran je medijskim izvješćima prema kojima je, u skladu s izračunima OLAF-a, Unija ostala bez 1,987 milijardi EUR prihoda od nenaplaćenih carina na kinesku robu zbog „kontinuiranog nemara” carinskih službi Ujedinjene Kraljevine; dodaje da su zbog iznimno složene mreže organiziranog kriminala velike zemlje Unije, poput Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije, ostale bez 3,2 milijarde EUR prihoda od poreza na dodanu vrijednost; poziva na to da mu se dodijeli neograničen pristup dokumentaciji i da mu se redovito podnose izvješća;

Kodeks ponašanja

262.  čvrsto smatra da postoji sve veća potreba za strogom etičkom uredbom kako bi se ispunili članak 17. Ugovora o Europskoj uniji i članak 245. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; ustraje u tome da kodeks ponašanja koji funkcionira zahtijeva stalnu pozornost; naglašava da je kodeks ponašanja učinkovita preventivna mjera samo ako se ispravno primjenjuje te ako se usklađenost provjerava sustavno, a ne samo kada dođe do incidenata;

263.  prima na znanje prijedlog Komisije za reviziju kodeksa ponašanja za povjerenike; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je revizija ograničena na produljenje razdoblja mirovanja na tri godine samo za bivše predsjednike Komisije; poziva Komisiju da do kraja 2017. revidira kodeks ponašanja za povjerenike te da, među ostalim, provede preporuku Parlamenta o reformi ad hoc etičkog odbora u cilju proširenja njegovih ovlasti i uključenja neovisnih stručnjaka, da definira što čini sukob interesa, da utvrdi kriterije za procjenu kompatibilnosti novog radnog mjesta nakon rada u Komisiji te da za sve povjerenike produlji razdoblje mirovanja funkcije na tri godine;

264.  ističe da je važan korak u pogledu sukoba interesa povećanje transparentnosti predsjednika Komisije, ad hoc etičkog odbora Komisije i glavnog tajništva, prilikom analize slučajeva potencijalnih sukoba interesa; primjećuje da javnost može pozvati Komisiju na odgovornost samo ako se mišljenja etičkih odbora objavljuju proaktivno;

265.  poziva Kolegij povjerenika da donese odluku sada, nakon što je donesena preporuka ad hoc etičkog odbora u slučaju bivšeg predsjednika Komisije, kako bi se predmet uputio Sudu koji bi o njemu izrazio mišljenje;

Stručne skupine

266.  pozdravlja Odluku Komisije od 30. svibnja 2016. o donošenju horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije(113), no žali zbog činjenice da, unatoč tome što su mnoge nevladine organizacije pokazale interes, Komisija nije organizirala cjelovito javno savjetovanje; ponavlja da je važno oživiti oblike uključivanja predstavnika civilnog društva i socijalnih partnera u ključna područja kao što su transparentnost i funkcioniranje institucija Unije;

267.  podsjeća da nedostatak transparentnosti ima negativan učinak na povjerenje građana EU-a u institucije Unije; smatra da će se učinkovitom reformom sustava stručnih skupine Komisije, koja se temelji na jasnim načelima transparentnosti i uravnoteženog sastava, poboljšati dostupnost i pouzdanost podataka, čime će se naposljetku pomoći u poboljšanju povjerenja građana u Uniju;

268.  smatra da bi Komisija trebala ostvariti napredak u pogledu uravnoteženog sastava stručnih skupina; međutim, izražava žaljenje zbog toga što još nije učinjena jasna razlika između sudionika koji zastupaju gospodarske i negospodarske interese kako bi se ostvario najviši stupanj transparentnosti i ravnoteže;

269.  podsjeća da su i Parlament i Europski ombudsman preporučili Komisiji da javno objavljuje dnevne redove, popratne dokumente te zapisnike sa sastanaka i rasprava stručnih skupina;

Posebni savjetnici

270.  poziva Komisiju da objavljuje imena, funkciju, razred i podatke o ugovoru (radno vrijeme, duljinu ugovora, mjesto rada) svih posebnih savjetnika; smatra da kod posebnih savjetnika postoji rizik od sukoba interesa; čvrsto smatra da sukobe interesa valja izbjegavati jer dovode u pitanje vjerodostojnost institucija; poziva Komisiju da objavljuje izjave o financijskim interesima posebnih savjetnika;

Europske škole

271.  napominje da su škole pojedinačno odgovorne za svoje godišnje financijske izvještaje (koji čine „Opći okvir”); odobrena sredstva dostupna u proračunu za 2015. iznosila su 288,8 milijuna EUR, pri čemu je doprinos Komisije iznosio 168,4 milijuna EUR (58 %);

272.  izražava zaprepaštenje zbog toga što je Revizorski sud, nakon niza godina navodnih reformi, i dalje iznimno kritičan prema financijskom upravljanju europskim školama:"„II. Škole nisu pripremile svoje godišnje financijske izvještaje u zakonskom roku. Utvrđene su brojne pogreške, od kojih je većina ispravljena (kao rezultat ponovnog ocjenjivanja) u konačnoj inačici izvještaja. One se odnose na sustavne nedostatke u računovodstvenim postupcima. (...)

IV.  Na sustave plaćanja dviju odabranih škola utjecali su znatni nedostatci: nepostojanje automatske povezanosti između računovodstvenih sustava i sustava plaćanja i stroge odvojenosti dužnosti, nepostojanje automatskog odbijanja plaćanja izvan okvira računovodstvenog sustava u sustavu i općenito slaba kontrola. Ti nedostatci predstavljaju znatan rizik u pogledu zakonitosti i pravilnosti plaćanja.

V.  Revizorski sud je također ustanovio da postoji nekoliko znatnih nedostataka u postupcima nabave koji predstavljaju rizik od narušavanja načela transparentnosti i jednakog postupanja.

VI.  U nekoliko slučajeva, Revizorski sud nije pronašao dokaze o kvalifikacijama zaposlenog osoblja te je uočio propuste u njihovoj osobnoj dokumentaciji.

VII.  Kao rezultat, Revizorski sud nije mogao potvrditi da je financijsko upravljanje bilo dobro.”

"

273.  ne odobrava činjenicu da „(...) Revizorski sud nije mogao potvrditi da je financijsko upravljanje bilo dobro.”

274.  žali također zbog toga što je Komisija, u skladu s nalazima Revizorskog suda i zbog slučaja sumnje na prijevaru u razdoblju od 2003. do 2012., ponovno izrazila reputacijsku zadršku za plaćanja;

275.  napominje da je iznos proračunskih sredstava dodijeljen sustavu europskih škola znatno veći od iznosa dodijeljenih 30 agencija, od ukupno njih 32; smatra da financijsku odgovornost europskih škola treba poboljšati tako da bude na razini usporedivoj s europskim agencijama, među ostalim uvođenjem zasebnog postupka donošenja razrješnice za iznos od 168,4 milijuna EUR kojim raspolažu;

276.  podsjeća na to da je Parlament tijekom postupka davanja razrješnice Komisiji za 2010. već doveo u pitanje „strukturu odlučivanja i financiranja Konvencije o europskim školama”; i da je zatražio od Komisije da „zajedno s državama članicama istraži mogućnost revizije Konvencije i [...] podnese izvješće o postignutom napretku do 31. prosinca 2012.”(114); napominje da Parlament nikada nije primio spomenuto izvješće o napretku;

277.  napominje da je aktualna financijska i organizacijska kriza u sustavu europskih škola sve dublja zbog planova za otvaranje pete škole u Bruxellesu i mogućih posljedica budućeg povlačenja jedne države članice iz Konvencije o europskim školama; preispituje može li sustav europskih škola, uz trenutačnu organizacijsku i financijsku strukturu, podnijeti planirano proširenje na petu školu u Bruxellesu; napominje da se time riskira stvaranje još značajnijih problema u budućnosti širenjem jezičnih skupina preko njihova kapaciteta koje, prema sadašnjim organizacijskim modelima, mogu pokrivati samo četiri škole u Bruxellesu (u slučaju njemačkog jezika) ili tri (u slučaju engleskog jezika);

278.  smatra da je neprihvatljivo da predstavnici država članica i dalje daju razrješnicu europskim školama iako Komisija, koja isplaćuje 58 % godišnjeg proračuna, i Revizorski sud savjetuju suprotno;

279.  potpuno podupire jedanaest preporuka Revizorskog suda iz njegova izvješća od 11. studenog 2015. o godišnjim financijskim izvještajima europskih škola za 2014., koji se osvrću na probleme u pogledu računovodstva, osoblja, postupka nabave, standarda kontrole i plaćanja;

280.  pozdravlja ažurirani akcijski plan koji je izradila Glavna uprava za ljudske resurse i sigurnost u cilju rješavanja pitanja zadrške Komisije i primjedbi Revizorskog suda;

281.  poziva Komisiju da prije studenoga 2017. pripremi komunikaciju za Parlament i Vijeće s razmatranjima o najboljem načinu reformiranja administrativne strukture europskih škola;

282.  poziva Komisiju da preuzme svoju vodeću ulogu u svim aspektima postupka reforme koji bi obuhvaćao upravna, financijska, organizacijska i pedagoška pitanja; osim toga, poziva Komisiju da Parlamentu svake godine podnosi izvješće o ocjeni napretka postignutog u navedenim područjima kako bi nadležni odbori mogli nadzirati upravljanje školskim sustavom i ocjenjivati način na koji se taj sustav koristi sredstvima koje prima iz proračuna Unije; poziva nadležnog povjerenika da obrati posebnu pozornost na to pitanje, a posebno ga poziva da osobno prisustvuje sastancima Odbora guvernera koji se održavaju dvaput godišnje; ponavlja da Parlament smatra da je hitno potrebna „temeljita revizija” sustava europskih škola; poziva da se prvi nacrt spomenute reforme dostavi do 30. lipnja 2017.;

Mišljenja odbora

Vanjski poslovi

283.  iako pozdravlja postignuti napredak, napominje da za šest od deset civilnih misija u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) Komisija još nije utvrdila da su u skladu s člankom 60. Financijske uredbe; apelira na Komisiju da intenzivnije radi kako bi sve civilne misije u okviru ZSOP-a bile akreditirane u skladu s preporukama Revizorskog suda te kako bi im se mogle povjeriti zadaće izvršenja proračuna na temelju neizravnog upravljanja;

284.  pozdravlja uspostavu platforme za potporu misijama usmjerenu na smanjenje administrativnog opterećenja i povećanje djelotvornosti civilnih misija ZSOP-a; žali zbog njezine ograničene veličine i područja primjene te ponavlja svoj poziv na daljnji napredak prema uspostavi centra zajedničkih službi, što bi centralizacijom svih usluga za potpore misijama koje se moraju pružati lokalno dovelo do daljnjih proračunskih ušteda i veće učinkovitosti;

285.  ponavlja svoj stav da financijska pravila Unije trebaju biti bolje prilagođena posebnostima vanjskog djelovanja, uključujući upravljanje krizama, te ističe da se trenutačnom revizijom Financijske uredbe treba ostvariti veća fleksibilnost.

286.  ističe zabrinutost zbog izostanka izravnih kontrolnih mehanizama u pogledu načina na koji treće zemlje koriste primljenu makrofinancijsku pomoć; traži od Komisije da za taj tip pomoći postavi uvjete snažnije povezane s mjerljivim parametrima;

287.  također pozdravlja preporuke koje je Revizorski sud iznio u tematskom izvješću br. 13/2016 o pomoći Unije za jačanje javne uprave u Moldovi i u tematskom izvješću br. 32/2016 o pomoći Unije Ukrajini; smatra da bi Unija trebala iskoristiti učinak poluge koju pruža uvjetovanost i osigurati ispravno praćenje provedbe poduzetih reformi, čime bi se pozitivno doprinijelo jačanju demokratske prakse u Moldovi i Ukrajini;

Razvoj i suradnja

288.  pozdravlja u tom kontekstu tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2016 o potrošnji sredstava Unije u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva; ističe da je Revizorski sud zaključio da potrošnjom sredstava EU-a u području vanjske migracije nije dokazana učinkovitost Unije, da je nemoguće izmjeriti njezine rezultate, da je pristup Komisije kojim bi se trebalo zajamčiti da migracije imaju pozitivan učinak na razvoj nejasan, da potpora pri povratku i ponovnom prihvatu ima slab učinak i da poštovanje ljudskih prava migranata, koje bi trebalo biti osnova svih aktivnosti, ostaje puka teorija te se rijetko pretače u praksu;

289.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2016 o humanitarnoj pomoći u regiji Velikih jezera; ističe da je Revizorski sud zaključio da je Komisija, općenito govoreći, djelotvorno upravljala humanitarnom pomoći stanovništvu područja pogođenih sukobima u regiji afričkih Velikih jezera; naglašava snažan kontrast u odnosu na potrošnju sredstava u području migracije i vidi to kao dodatan dokaz da dobro planirane razvojne politike imaju mnogo bolje rezultate od kratkoročnog aktivizma oko migracija;

290.  duboko je zabrinut zbog primjetnog trenda u nedavnim prijedlozima Komisije prema kojima se ignoriraju pravno obvezujuće odredbe Uredbe (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(115) kada je riječ o prihvatljivim rashodima u okviru službene razvojne pomoći i zemljama koje imaju pravo na sredstva iz instrumenta za razvojnu suradnju; podsjeća da je zakonitost rashoda Unije ključan aspekt dobrog financijskog upravljanja i da politička razmatranja ne bi trebala imati premoć nad jasno izraženim pravnim odredbama ako Komisija želi zadržati kredibilitet u pogledu vladavine prava; u tom kontekstu podsjeća Komisiju na nedavnu presudu Suda(116) o suradnji s Marokom i pitanju Zapadne Sahare, u kojoj je Sud presudio da je Unija sustavno kršila međunarodno pravo;

291.  podržava upotrebu proračunske potpore općenito, ali poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju jasnije procijeni i utvrdi rezultate razvoja koje treba ostvariti kroz proračunsku potporu i da prije svega poveća nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka slobode za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela;

292.  poziva Komisiju da preuzme pristup razvoju koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da bi države trebala primati tim veću potporu iz Unije što više i brže napreduju u svojim unutarnjim reformama izgradnje i učvršćivanja demokratskih institucija, iskorjenjivanja korupcije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava; naglašava da bi taj pristup „pozitivne uvjetovanosti”, zajedno s jakim naglaskom na financiranju malih projekata za ruralne zajednice, mogao donijeti stvarnu promjenu i zajamčiti da se novac poreznih obveznika Unije troši na održiviji način;

293.  žali što nije bilo prethodnog savjetovanja s Parlamentom u trenutku osnivanja kriznog uzajamnog fonda Unije za Afriku; traži da se poduzmu djelotvornije mjere za povećanje transparentnosti odluka o projektima uzajamnog fonda Unije i ističe činjenicu da i dalje nedostaje odgovarajući način za redovito savjetovanje s Parlamentom te da u tom pogledu nije poduzeta nikakva mjera;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

294.  prima na znanje preporuku Revizorskog suda da Komisija iskoristi iskustvo stečeno u programskom razdoblju od 2007. do 2013. i da izvijesti o analizi u čijem će središtu pozornosti biti nacionalna pravila o prihvatljivosti za programsko razdoblje od 2014. do 2020. te da na temelju toga državama članicama pruži smjernice o načinu pojednostavnjenja i izbjegavanja nepotrebno složenih i opterećujućih pravila;

295.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost obuhvaćanja programa koje financira Unija u svoj godišnji pregled opterećenosti kako je dogovoreno u međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva 13. travnja 2016. godine(117); ističe da bi se uvođenjem godišnjih ciljeva smanjenja opterećenja koji bi obuhvaćali programe koje financira Unija povećalo poštovanje i time doprinijelo smanjenju stope pogreške;

296.  pozdravlja povećani naglasak na rezultatima u okviru programskog razdoblja od 2014. do 2020.; no smatra da bi se dodatnom razradom rezultatskih pokazatelja i sustava praćenja doprinijelo dobroj financijskoj odgovornosti i povećala učinkovitost budućih operativnih programa;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

297.  zadovoljan je radom pet decentraliziranih agencija pod njegovom nadležnošću koje obavljaju tehničke, znanstvene i upravljačke zadaće kojima pomažu institucijama Unije pri razradi i provedbi politika u područjima zaštite okoliša i klimatske politike, javnog zdravlja i sigurnosti hrane te izvršenjem proračuna tih agencija;

298.  zadovoljan je ukupnim izvršenjem operativnog proračuna za LIFE + koje je 2015. iznosilo 99,95 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 98,93 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; naglašava da je program LIFE+ doprinio povećanju sudjelovanja građana u izradi zakonodavstva i provedbi politike okoliša Unije, te njihovoj upoznatosti s time, ali i poboljšanju upravljanja u tom području; napominje da je tijekom 2015. za bespovratna sredstva za djelovanje bilo namijenjeno 225,9 milijuna EUR, dok je 40 milijuna EUR iskorišteno za financijske instrumente kojima upravlja Europska investicijska banka, a 59,2 milijuna EUR iskorištena su za mjere namijenjene pružanju potpore Komisiji kao instituciji koja inicira i prati nove politike i razvoj zakonodavstva; napominje da je 10,2 milijuna EUR iskorišteno za administrativnu potporu programu LIFE i za potporu Izvršnoj agenciji za mala i srednja poduzeća;

299.  prima na znanje da je Glavna uprava za klimatsku politiku povećala svoju stopu izvršenja na 99,9 % od iznosa od 108 747 880 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i na 91,77 % od iznosa od 47 479 530 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja te da, ako se administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 96,88 %;

300.  potiče proračunsko tijelo da se u budućnosti usredotoči na pilot-projekte i pripremna djelovanja s istinskom dodanom vrijednošću za Uniju; potvrđuje da je izvršeno deset pilot-projekata i pet pripremnih djelovanja u ukupnom iznosu od 1 400 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 5 599 888 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja;

301.  potvrđuje da je tijekom 2015. dovršena evaluacija drugog Programa za zdravlje (2008. – 2013.); pozdravlja činjenicu da su trećem Programu za zdravlje tijekom 2015. dodijeljena dodatna sredstva kako bi se poduprla i potaknula razmjena informacija i dobre prakse u državama članicama koje su suočene s izazovima povezanima sa znatnim priljevom migranata, tražitelja azila i izbjeglica, posebno u vezi s pripremom osobnog zdravstvenog kartona za procjenu zdravlja migranata kojom se bavi Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane, a koji će se koristiti u centrima za prihvat i registraciju, te s dodatnim proračunom za projekte povezane sa zdravljem migranata;

Promet i turizam

302.  napominje da je 2015. godine 12,8 milijardi EUR dodijeljeno za 263 projekta u području prometa preko sporazuma o bespovratnim sredstvima potpisanih 2015. nakon poziva za podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe iz 2014.; napominje, nadalje, da je financiranjem iz Instrumenta za povezivanje Europe ostvareno 28,3 milijarde EUR ukupnih ulaganja, kada se doprinosu Unije pridodaju regionalni proračuni i proračuni država članica te krediti Europske investicijske banke;

303.  napominje da je u području konkurentnosti za rast i zapošljavanje, kojemu pripada promet, Revizorski sud ispitao samo sedam transakcija za koje je odgovorna Glavna uprava za mobilnost i promet; napominje da su samo u jednoj ispitanoj transakciji pronađene pogreške, i to u vezi s neusklađenostima s pravilima o javnoj nabavi;

304.  ističe da su u evaluacijskom izvješću Europske investicijske banke zabilježene geografske neravnoteže i koncentriranost na određene sektore u okviru za infrastrukturu i inovacije te da je financiranje u okviru tog portfelja usredotočeno (63 %) na tri države članice; poziva Komisiju da što prije ocijeni učinak EFSU-a na Uniju u cjelini; izražava žaljenje zbog toga što se EFSU ne koristi dovoljno za financiranje inovativnih prometnih projekata za sve vrste prijevoza, primjerice za promicanje održivih oblika prijevoza ili za daljnje poticanje procesa digitalizacije te neometanog pristupa;

305.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija (Glavna uprava za mobilnost i promet) još nije izradila službeni konsolidirani strateški dokument za nadzor razvoja ključnih koridora transeuropske prometne mreže; potiče Komisiju da usvoji takav strateški dokument o aktivnostima nadzora i transparentnosti; podsjeća da transparentnost i savjetovanje sa svim dionicima doprinose uspjehu prometnih projekata;

306.  ističe da će se projekti u području prometa u razdoblju 2014. – 2020. financirati iz više izvora, između ostalog iz Instrumenta za povezivanje Europe, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog fonda za strateška ulaganja; stoga poziva Komisiju da potakne sinergije kojima bi se tim različitim izvorima financiranja omogućilo da na učinkovitiji način usmjeravaju dostupna sredstva te da se ona kombiniraju; poziva Komisiju da svake godine dostavlja i objavljuje, među ostalim na svojim mrežnim stranicama, lako dostupne popise projekata u području prometa i turizma koji se sufinanciraju iz spomenutih fondova, uključujući postotke modalnog udjela;

Regionalni razvoj

307.  poziva Komisiju da u okviru Skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini(118) posebnu pozornost pri reviziji nacionalnih sustava upravljanja i kontrole posveti nacionalnim pravilima o prihvatljivosti i pomogne državama članicama da ih pojednostavne kako bi se mogle uvesti promjene; u tom kontekstu ističe važnost primjene načela jedinstvene revizije; poziva Komisiju da jednostavnim i djelotvornim smjernicama razjasni koncept PDV-a čiji se povrat može zatražiti kako bi se preduhitrila različita tumačenja pojma PDV-a čiji se povrat ne može zatražiti te kako bi izbjegla upotrebu sredstava EU-a koja je ispod najbolje moguće razine; poziva Komisiju, države članice i regionalna tijela da zajamče da korisnici primaju dosljedne informacije o uvjetima financiranja, osobito u pogledu prihvatljivosti izdataka i gornjih granica povrata;

308.  žali zbog toga što su upravljačka tijela 2015. zabilježila manje zahtjeva za povrat troškova nego 2014., što je rezultiralo smanjenjem stope neplaćenih zahtjeva s 23,2 milijarde EUR u 2014. na 10,8 milijardi EUR u 2015., od čega još uvijek od kraja 2014. nije isplaćeno 2,8 milijardi EUR; ističe da kašnjenja u izvršenju proračuna za razdoblje 2014. – 2020. ne bi smjela biti veća nego u prethodnom razdoblju, što bi dovelo do gomilanja neplaćenih zahtjeva na kraju razdoblja financiranja; snažno potiče Komisiju da zajedno s državama članicama pomno prati situaciju te da u skladu s tim prilagodi svoj plan plaćanja;

309.  žali zbog toga što do 30. lipnja 2016. sve države članice nisu bile prenijele direktive o javnoj nabavi te snažno potiče Komisiju da državama članicama nastavi pomagati u izgradnji kapaciteta za prijenos tih direktiva, kao i u provedbi svih njihovih akcijskih planova za ispunjenje ex ante uvjeta, što je ključan preduvjet za sprečavanje nepravilnosti koje se smatraju prijevarama i onih koje se ne smatraju prijevarama; ističe važnost provedbe akcijskog plana za javnu nabavu za europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju 2014. – 2020. radi pojednostavnjivanja, ubrzavanja i usklađivanja elektroničkih postupaka javne nabave;

310.  prima na znanje da je na kraju 2014. prosječna stopa isplate iz 1025 financijskih instrumenata EFRR-a i ESF-a iznosila 57 %, što je samo 10 % više u odnosu na 2013.; izražava žaljenje zbog primjedbe Revizorskog suda o tome da je razdoblje prihvatljivosti isplata krajnjim korisnicima u okviru financijskih instrumenata produljeno odlukom Komisije umjesto izmjenom Uredbe; izražava zabrinutost u slučaju da Revizorski sud proglasi nepravilnima sve isplate izvršene nakon 31. prosinca 2015.; sa zabrinutošću napominje da je znatan udio početnih sredstava financijskih instrumenata EFRR-a i ESF-a tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. potrošen na troškove i naknade za upravljanje;

311.  pozdravlja pristup Revizorskog suda kojim stavlja naglasak na uspješnost i smatra da je dobra praksa da upravljačka tijela utvrđuju relevantne pokazatelje rezultata kojima se mjeri doprinos projekata ostvarenju ciljeva operativnih programa, u skladu s kriterijem aditivnosti; ističe potrebu za intenzivnijom komunikacijom; poziva Komisiju da utvrdi djelotvornije komunikacijske kanale kako bi se povećala vidljivost ulaganja s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju da razvije ograničen broj relevantnih pokazatelja koji mogu pomoći u mjerenju uspješnosti;

312.  snažno potiče Komisiju i države članice da na najbolji mogući način iskoriste teritorijalne instrumente jamčenjem toga da se u dogledno vrijeme odobri financiranje integriranih strategija urbanog razvoja, što će omogućiti gradovima da ulažu u sveobuhvatne strategije i iskoriste sinergije među politikama, jamčeći pritom učinkovitiji dugoročni utjecaj na rast i radna mjesta;

Poljoprivreda i ruralni razvoj

313.  poziva Revizorski sud da nastavi izrađivati zasebne ocjene za Europski fond za jamstva u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i naslov 2. i nakon sljedeće financijske godine jer se njima omogućuje ciljano djelovanje u cilju poboljšanja znatno različitih stopa pogreške;

314.  poziva Komisiju i vlasti država članica da nastave s razmatranjem i smanjenjem složenosti izravnih plaćanja kad god je to moguće, posebno ako se upravljanje Europskim fondom za jamstva u poljoprivredi odvija na više razina;

315.  pozdravlja novu generaciju dodatnih financijskih instrumenata, smatra da se moraju osmisliti s jasnijim ciljevima i dovoljnim stupnjem kontrole na kraju provedbenog razdoblja kako bi se pokazao njihov utjecaj i izbjeglo povećanje stope pogreške;

316.  traži da u nacionalnim agencijama za plaćanje u državama članicama u kojima u posljednje tri godine nisu ispunjena očekivanja odgovornost u agencijama za plaćanje snose dužnosnici Unije koji su već u službi, a ne državljani pojedine države članice;

317.  skreće pozornost na višegodišnju narav sustava za upravljanje poljoprivrednom politikom te ističe da će završno ocjenjivanje nepravilnosti u vezi s provedbom Uredbe(119) biti moguće samo pri zaključenju programskog razdoblja;

318.  napominje da pojednostavljenjem ZPP-a ne bi trebalo ugroziti održivu proizvodnju hrane i poziva na poduzimanje mjera u smislu pomaka prema gospodarstvu s niskim udjelom ugljika u poljoprivredno-prehrambenom i šumarskom sektoru;

Ribarstvo

319.  izražava zadovoljstvo zbog toga što je, nakon zadrški koje su u godišnjem izvješću Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo za 2014. izražene u vezi sa sustavom upravljanja i kontrole nad programima Europskog fonda za ribarstvo (2007. – 2013.), popratnim mjerama omogućeno znatno smanjenje broja operativnih programa i država članica na koje se to odnosi, i to na samo pet njih;

320.  uvjeren je da unutarnji sustav kontrole koji je uspostavila Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo pruža dostatna jamstva za odgovarajuće upravljanje rizikom u vezi sa zakonitošću i pravilnošću transakcija;

321.  pozdravlja činjenicu da ni u jednoj od 12 transakcija koje se izravno odnose na ribarstvo, a koje je Revizorski sud ispitao, nije zabilježena mjerljiva pogreška;

322.  međutim, žali zbog toga što je velika većina država članica vrlo kasno dostavila svoje operativne programe povezane s Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo, što dovodi do znatnih kašnjenja u mobilizaciji sredstava iz tog fonda;

323.  stoga napominje da nijedan rashod nije prijavljen Komisiji do 30. lipnja 2015., zbog čega nijedan rashod nije ni ispitan do tada; podsjeća na to da su države članice odgovorne za izvršenje odobrenih sredstava u okviru podijeljenog upravljanja;

Kultura i obrazovanje

324.  ponavlja da se uvrštenjem svih programa mobilnosti EU-a za mlade u program ERASMUS+ prvenstveno nastoji povećati njihova učinkovitost te stoga apelira na Komisiju da se drži dogovorenih ciljeva i proračunskih linija programa kako bi se izbjeglo da program izgubi fokus;

325.  pozdravlja brzu reakciju i programa Erasmus+ i programa Kreativna Europa na nove izazove u području integracije izbjeglica/migranata i suzbijanja radikalizacije tijekom 2015.;

326.  napominje da su zajmovi u okviru Instrumenta jamstva za studentske zajmove (Zajam za diplomske studije programa Erasmus+) prvi put stavljeni na raspolaganje 2015. kada su dvije banke u Španjolskoj i Francuskoj pokrenule taj program; ustraje u tome da će, ne bi li taj mehanizam postao održivi zajmovni instrument, od ključne važnosti biti da se osigura šira geografska pokrivenost i da Komisija pomno prati uvjete kreditiranja;

327.  podsjeća da je 2015. prva godina u kojoj su programom Kreativna Europa upravljale dvije glavne uprave Komisije, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu i Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju; ustraje u potrebi za usklađenim pristupom kako unutarnji organizacijski izazovi ne bi narušavali funkcioniranje programa ili javnu predodžbu o njemu;

Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi

328.  poziva Komisiju da sastavi izvješće o dosadašnjem napretku u pogledu ustanovljenih slučajeva sukoba interesa i da ga dostavi tijelu nadležnom za davanje razrješnice;

329.  žali zbog toga što ključni pokazatelji uspješnosti u godišnjem izvješću o radu te glavne uprave ne obuhvaćaju broj osoba kojima je pružena pomoć, odnosno osoba koje su preseljene, premještene ili vraćene tijekom 2015.; izražava žaljenje zbog izostanka pokazatelja za ocjenu učinka mjera donesenih u svrhu jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima kaznenog progona;

330.  potiče oblikovanje jasnijih i dugoročnih političkih prioriteta koji bi se mogli konkretnije preobraziti u operativne prioritete; u tom pogledu ističe važnost tješnje suradnje s ostalim tijelima, posebno agencijama;

331.  žali što upravljačke strukture za sigurnost informacija Komisije ne djeluju u skladu s priznatim primjerima najbolje prakse (prema podacima iz revizijskog izvješća Službe za unutarnju reviziju).

Rodna pitanja

332.  ističe da bi ravnopravnost spolova trebala biti transverzalni cilj u svim političkim područjima; međutim, napominje da neki od programa ne sadrže konkretna ciljana djelovanja s konkretnim dodijeljenim proračunskim sredstvima za ispunjenje tog cilja te da bi kvalitetnije prikupljanje podataka trebalo rezultirati kvantifikacijom odobrenih sredstava za djelovanja koja doprinose ravnopravnosti spolova, ali i poboljšanjem evaluacije učinka tih sredstava Unije;

333.  ponovno poziva Komisiju da, radi suzbijanja diskriminacije u državama članicama, uzima u obzir načelo ravnopravnosti spolova u svim fazama proračunskog procesa, među ostalim pri izvršenju proračuna i ocjeni njegova izvršenja, uključujući Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Obzor 2020.; ističe da bi zajednički skup mjerljivih pokazatelja rezultata i utjecaja, koji bi omogućio kvalitetniju ocjenu izvršenja proračuna iz perspektive ravnopravnosti spolova, trebao biti integriran u planiranje, izvršenje i evaluaciju proračuna, u skladu s inicijativom „Proračun usmjeren na rezultate” i naglaskom na uspješnost;

334.  poziva Komisiju da primjenjuje načelo ravnopravnosti spolova u proračunskoj analizi i novih i postojećih proračunskih linija i da, gdje je to moguće, uvede nužne političke izmjene kako bi se zajamčilo da posredno ne dođe do neravnopravnosti spolova.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(7) SL L 69, 13.3.2015.
(8) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(9) SL C 417, 11.11.2016., str. 2.
(10) SL C 449, 1.12.2016., str. 51.
(11) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(12) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(13) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(14) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(15) SL L 343, 19.12.2013., str. 46.
(16) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(17) SL L 69, 13.3.2015.
(18) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(19) SL C 417, 11.11.2016., str. 10.
(20) SL C 449, 1.12.2016., str. 61.
(21) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(22) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(23) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(24) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(25) SL L 341, 18.12.2013., str. 73.
(26) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(27) SL L 69, 13.3.2015.
(28) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(29) SL C 417, 11.11.2016., str. 2.
(30) SL C 449, 1.12.2016., str. 41.
(31) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(32) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(33) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(34) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(35) SL L 341, 18.12.2013., str. 69.
(36) SL L 363, 18.12.2014., str. 183.
(37) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(38) SL L 69, 13.3.2015.
(39) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(40) SL C 417, 11.11.2016., str. 9.
(41) SL C 449, 1.12.2016., str. 157.
(42) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(43) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(44) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(45) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(46) SL L 346, 20.12.2013., str. 58.
(47) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(48) SL L 69, 13.3.2015.
(49) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(50) SL C 417, 11.11.2016., str. 11.
(51) SL C 449, 1.12.2016., str. 230.
(52) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(53) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(54) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(55) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(56) SL L 346, 20.12.2013., str. 54.
(57) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(58) SL L 69, 13.3.2015.
(59) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(60) SL C 417, 11.11.2016., str. 11.
(61) SL C 449, 1.12.2016., str. 219.
(62) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(63) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(64) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(65) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
(66) SL L 352, 24.12.2013., str. 65.
(67) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(68) SL L 69, 13.3.2015.
(69) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(70) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(71) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(72) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(73) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
(74) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0144.
(75) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(76) SL L 362, 31.12.2012., str. 1.
(77) Tematsko izvješće Revizorskog suda br. 31/2016
(78) Tematska izvješća Revizorskog suda br. 05/2015 i br. 19/2016.
(79) Europska komisija, Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku, Sažeti podatci o napretku ostvarenom u financiranju i provedbi instrumenata financijskog inženjeringa koji su prijavila upravljačka tijela u skladu s člankom 67. stavkom 2. točkom (j) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006, programsko razdoblje 2007. – 2013., stanje na datum 31. prosinca 2015., 20.9.2016., str. 61.
(80) Vidi točku 1.39 Godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015. godinu.
(81) Vidi točke 3.22 i 3.23 godišnjeg izvješća Revizorskog suda.
(82) Vidi točku 3.29 godišnjeg izvješća Revizorskog suda.
(83) Vidi točke 3.33 – 3.38 godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.
(84) Vidi točku 3.56 godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.
(85) Vidi stavak 4.16 godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2015.
(86) COM(2016)0674, SWD(2016)0338, SWD(2016)0339.
(87) Predanost i usklađenost, ex post evaluacija Sedmog okvirnog programa EU-a „(2007. – 2013.)”, studeni 2015.
(88) Revizorski sud, godišnje izvješće za 2015., točka 3.19.
(89) Revizorski sud, godišnje izvješće za 2015., točka 3.22.
(90) Revizorski sud, godišnje izvješće za 2015., odjeljak 3.
(91) Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o davanju razrješnice za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. ‒ Komisija, stavak  8. (SL L 246, 14.9.2016., str. 27.).
(92) Godišnje izvješće o radu za 2015., Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Bruxelles 2016., stranica 11., bilješka 8.
(93) SWD(2016)0318.
(94) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65).
(95) Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1).
(96) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243).
(97) Prvi rezultati Inicijative za zapošljavanje mladih, Završno izvješće Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, lipanj 2016.
(98) Revizorski sud, godišnje izvješće za 2015., točka 6.36.
(99) Odgovor na 19. pitanje u okviru pisanih pitanja postavljenih povjerenici Komisije Creţu.
(100) Vidjeti stavak 8. rezolucije od 28. travnja 2016.
(101) Revizorski sud, godišnje izvješće za financijsku godinu 2015., točka 6.9., bilješka 8.
(102) Izbjegavanje tih pogrešaka smanjilo bi procijenjenu razinu pogrešaka za 0,9 postotnih bodova za „tržište i izravnu potporu” i za 3,2 postotna boda za „ruralni razvoj i druge politike”.
(103) U godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj navodi se da je ukupna prilagođena stopa pogreške pala s 2,61 % u 2014. na 1,47 % u 2015.
(104) „Puno radno vrijeme” znači najmanji mogući obvezan broj sati prema mjerodavnim nacionalnim odredbama kojima se utvrđuju propisi o ugovoru o zapošljavanju. Ako broj sati nije naznačen u nacionalnim odredbama, uzima se da je najmanji mogući broj radnih sati godišnje 1 800 sati, što je 225 radnih dana, pri čemu na svaki dan otpada osam sati.
(105) Prema posljednjem istraživanju strukture poljoprivrednih gospodarstava (Eurostat), ukupne promjene u radnoj snazi na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-28 u razdoblju 2007. – 2013. upućuju na pad od 2,3 milijuna jedinica godišnjeg rada (AWU), što je ekvivalent smanjenju od 19,8 %.
(106) Vidjeti odgovor na pisano pitanje 3. – saslušanje povjerenika Komisije Hogana od 29. studenoga 2016.
(107) Vidjeti stavak 317. rezolucije od 28. travnja 2016.
(108) Države članice moraju smanjiti razliku u razinama plaćanja korisnicima po hektaru na svojem državnom području (to se naziva „unutarnja konvergencija”). U načelu (postoje iznimke), moraju također smanjiti primitke u iznosu većem od 150 000 EUR koje neki korisnik dobiva iz osnovnog programa plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini, i to za najmanje 5 %. Osim toga, države članice imaju mogućnost preraspodijeliti do 30 % svoje nacionalne omotnice za izravna plaćanja za prvih 30 hektara na svakom poljoprivrednom gospodarstvu („preraspodjela plaćanja”) te utvrditi apsolutnu gornju granicu za svaki primitak korisnika iz osnovnog programa plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini („određivanje gornje granice”).
(109) Vidjeti članak 35. stavak 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 908/2014 od 6. kolovoza 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanje i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, pravila o kontroli, vrijednosnim papirima i transparentnosti (SL L 255, 28.8.2014., str. 59) i Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549).
(110) Odluka Komisije C(2016)2210 od 12. travnja 2016. o izmjeni Odluke Komisije C(2014)5434 o odobrenju za nadoknađivanje troškova na osnovi jediničnih troškova za aktivnosti koje provodi subjekt Grupe Svjetske banke u sklopu Okvirnog sporazuma s Unijom.
(111) Odgovor na pisano pitanje 23. – saslušanje povjerenika Komisije Avramopoulosa od 29. studenoga 2016.
(112) Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45).
(113) C(2016)3301.
(114) Vidjeti stavak 38. Rezolucije Europskog parlamenta od 10. svibnja 2012. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2010., dio III. – Komisija (SL L 286, 17.10.2012., str. 31).
(115) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
(116) Presuda Suda Europske unije od 21. prosinca 2016. u predmetu C-104/16 P, Vijeće Europske unije protiv pokreta Front populaire pour la libération de la saguia-el-hamra et du rio de oro (Front Polisario), ECLI:EU:C:2016:973.
(117) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1).
(118) Skupina neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje pojednostavnjivanja europskih strukturnih i investicijskih fondova za korisnike.
(119) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487).


Razrješnica za 2015.: Tematska izvješća Revizorskoga suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015
PDF 750kWORD 109k
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2015. (2016/2208(DEC))
P8_TA(2017)0144A8-0160/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda sastavljena u skladu s drugim podstavkom članka 287. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0338/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., zajedno s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija(5) te svoju Rezoluciju s primjedbama, koja je sastavni dio te odluke,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05876/2017 – C8-0037/2017),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6) Vijeća, a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0160/2017),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, proračun izvršava u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

B.  budući da tematska izvješća Revizorskog suda sadrže informacije o zabrinjavajućim pitanjima u vezi s primjenom sredstava, koja su stoga Parlamentu korisna u obavljanju uloge tijela nadležnog za davanje razrješnice;

C.  budući da njegove primjedbe na tematska izvješća Revizorskog suda čine sastavni dio spomenute Odluke Parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio III. – Komisija;

Dio I. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2015 naslovljeno „Financijska pomoć pružena zemljama u poteškoćama;”

1.  prima na znanje zaključke i preporuke iz tematskog izvješća Revizorskog suda;

2.  pozdravlja prvo tematsko izvješće Revizorskog suda o gospodarskom upravljanju u EU-u i iščekuje izvješća koja će biti objavljena sljedeće godine;

3.  žali zbog toga što Revizorski sud u to izvješće nije uključio sve države članice koje su primile financijsku pomoć od izbijanja financijske krize, pa i program za Grčku, s obzirom na to da bi se time olakšala usporedba među njima;

4.  pozdravlja, međutim, činjenicu da će Revizorski sud pripremiti zasebno tematsko izvješće o Grčkoj; poziva Revizorski sud da usporedi rezultate obaju tematskih izvješća i, konkretno, da obrati pozornost na prijedloge Parlamenta o izvješću o Grčkoj, između ostalog i one u pogledu srednjoročnih i dugoročnih rezultata (tj. na raspravu o mogućem otpisu dugova koja je u tijeku);

5.  potiče Revizorski sud da u cilju poboljšanja kvalitete rada dodatno podigne razinu svojih ljudskih resursa i stručnosti u tom području; poziva Revizorski sud da u međuvremenu ozbiljno razmotri mogućnost da se revizija temelji na vanjskim stručnim izvješćima koja je zatražio;

6.  skreće pozornost na činjenicu da je Revizorski sud ograničio područje revizije na konkretan scenarij za pružanje kratkoročne financijske pomoći o kojem je odlučilo Vijeće, a da pritom nisu uzeta u obzir druga moguća rješenja za proračunske neravnoteže o kojima se već raspravljalo u javnosti i akademskoj zajednici, poput mutualizacije državnog duga ili otpisa dugova;

7.  žali zbog toga što se naglasak stavlja na pitanje upravljanja financijskom pomoći, odnosno što se u njemu ne analizira niti preispituje sadržaj programa i uvjeti pod kojima je dogovorena financijska pomoć;

8.  prima na znanje da su konkretne mjere poduzete na političkoj razini Unije i glavne odlike programa u tematskom izvješću samo opisane; potiče Revizorski sud da ispita odgovaraju li donesene mjere ciljevima programa te u kojem su međuodnosu sa širim političkim okvirom i dugoročnim ciljevima, među ostalim i onima iz strategije Europa 2020.;

9.  prima na znanje da su ciljevi programa financijske pomoći bili da se zemlje kojima je pružena pomoć vrate na financijska tržišta, da njihove javne financije postanu održive te da se u njima ponovno pokrene rast i smanji nezaposlenost; žali zbog toga što Revizorski sud u svojim zaključcima nije u potpunosti proveo analizu rezultata programa u svjetlu ispunjenja tih ciljeva;

10.  napominje da se Revizorski sud u svojim zaključcima usredotočio na Komisiju u svojstvu upravitelja financijske pomoći, ali smatra da je radi boljeg razumijevanja dodatnu pozornost trebalo posvetiti djelovanju Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke koji su u početku pružali podršku Komisiji u pripremi i praćenju programa;

11.  dijeli stajalište Komisije prema kojem je uloga Vijeća EU-a i drugih partnera u uspostavi programa i upravljanju njima podcijenjena; poziva Revizorski sud i Komisiju da izvrše analizu uloge Europske središnje banke i relevantnosti mjera koje je donijelo Vijeće i utvrde jesu li te mjere bile odgovarajuće u pogledu ispunjenja ciljeva programa i je li se njima doprinijelo ciljevima Unije, odnosno suzbijanju gospodarske krize, stvaranju radnih mjesta i rastu;

12.  izražava žaljenje zbog činjenice da partneri nisu uvijek dijelili sve dostupne informacije s Komisijom i posljedičnog neusklađenog pristupa pregovaračkog tima; potiče Komisiju da pripremi formalne sporazume sa svojim partnerima kako bi imala puni i pravovremeni pristup svim informacijama i kako se ti problemi ne bi ponavljali u budućnosti;

13.  ističe da neke od reformi navedene u programima (primjerice reforma tržišta rada) mogu dovesti do rezultata tek u iznimno dugom roku, dok su ciljevi programa pomoći većinom kratkoročni, odnosno gotovo trenutačni rezultati;

14.  prima na znanje činjenicu da su programi većinom usmjereni na rashodovnu stranu (reforme tržišta rada, mirovinskog sustava i naknade za nezaposlene, smanjenje broja jedinica lokalne uprave, itd.) i rezove u javnim programima; razumije da su ti rezovi učinjeni radi reforme financijskih tržišta zemalja kojima je pružena pomoć;

15.  traži od Vijeća da pažljivo razmotri instrumente i mjere za financijsku pomoć u budućim programima kako bi se ublažio njihov učinak na stanovništvo, smanjio negativan utjecaj na domaću potražnju i izbjegla socijalizacija troškova krize;

16.  ističe da je financijska pomoć državama članicama u poteškoćama pružena u obliku zajmova za koje se EU zadužio na tržištima kapitala koristeći se proračunom Unije kao jamstvom; smatra da uloga Parlamenta kao proračunskoga tijela u tim programima nije u potpunosti uvažena, čime je dodatno smanjen demokratski legitimitet pružene pomoći;

17.  potiče Komisiju da snažnije uključi Parlament u pripremu programa financijske pomoći kada je ona povezana s proračunom Unije;

18.  smatra važnim proučiti ulogu Europske središnje banke u pogledu njezine neizravne pomoći državama članicama pri ispunjavanju njihovih ciljeva te, šire gledano, potpore financijskoj strukturi Unije za vrijeme trajanja programa financijske pomoći;

19.  smatra da je na početku krize bilo teško predvidjeti iznenadne neravnoteže u nekim državama članicama i njihove razorne posljedice; ističe da je razmjere i prirodu financijske krize, koja je bila bez presedana, bilo nemoguće predvidjeti;

20.  dijeli stajalište Revizorskog uda prema kojem se prije krize na već postojeći pravni okvir za nadzor nije obratilo dovoljno pozornosti kako bi se otkrio rizik od temeljnih fiskalnih stanja u slučaju izbijanja financijske krize;

21.  pozdravlja donošenje paketa od šest mjera i paketa od dviju mjera koji su uvedeni kao posljedica financijske krize i koji su usmjereni na otklanjanje slabosti u nadzoru uočenih zahvaljujući krizi; smatra međutim da reformom okvira gospodarskog upravljanja Unije provedenom u proteklih nekoliko godina nije u potpunosti okončana kriza i poziva Komisiju da izvrši dodatne analize dobrih i loših strana novoga okvira u usporedbi sa sličnim gospodarstvima (SAD-om, Japanom i drugim zemljama članicama OECD-a) te da, po potrebi, predloži daljnje reforme;

22.  poziva Komisiju da usvoji preporuku Revizorskog suda i dodatno poboljša kvalitetu svojih makroekonomskih prognoza i prognoza proračunskog manjka;

23.  prima na znanje zaključak Revizorskog suda prema kojem je Komisija uz kratke vremenske rokove i bez prethodnog iskustva uspjela preuzeti nove dužnosti upravljanja programima financijske pomoći; ističe da je Revizorski sud zaključio da je riječ o uspjehu, posebno uzimajući u obzir te okolnosti;

24.  pozdravlja odluku prema kojoj je odgovornost za upravljanje financijskom pomoći dana Komisiji a ne drugim financijskim partnerima, s obzirom na to da je time omogućeno da pomoć bude prilagođena svakoj pojedinoj državi i da se u obzir uzmu posebnosti i ingerencije država članica;

25.  stajališta je da je, iako s državama članicama treba postupati ravnopravno, bilo nužno da priprema programa i reformi te njihova prilagodbi posebnim okolnostima u pojedinačnim država članicama bude fleksibilna; smatra da bi za buduće programe Komisije i izvješća Revizorskog suda nužno trebalo utvrditi i razlikovati provedbu jedinstvenih mjera na razini Unije i konjunkturnih programa na nacionalnoj razini;

26.  prima na znanje primjedbu Revizorskog suda u pogledu poteškoća koje je Komisija imala u praćenju informacija i o tome da njezini postupci nisu bili prilagođeni naknadnoj procjeni donesenih odluka;

27.  naglašava da je Komisija u ranoj fazi programa djelovala pod velikim vremenskim i političkim pritiskom te da je bila suočena s nepoznatim rizicima koji su prijetili stabilnosti cijeloga financijskog sustava uz nepredvidive posljedice za gospodarstvo;

28.  smatra da je Komisija, iako bez prethodnog iskustva u pružanju financijske pomoći, „učila u hodu” i uspjela relativno brzo i pravilno provesti te programe i poboljšati svoje upravljanje u sljedećim programima;

29.  slaže se s preporukom Revizorskog suda da bi Komisija trebala dodatno analizirati ključne aspekte prilagodbi koje su napravile države članice te usporediti gospodarske prognoze, posebno u pogledu tržišta nekretnina te razina javnog i privatnog duga; poziva sve države članice da Komisiji sustavno i redovito pružaju potrebne podatke;

30.  smatra da bi razdoblje od pokretanja prvih programa Unije do trenutka kada Revizorski sud završi svoje analize trebalo biti dovoljno da se uključe poboljšane preporuke u pogledu poboljšanja i rezultata programa koje bi se primijenile na buduće programe, a koje bi se dobile međuinstitucijskim dijalogom dviju suprotstavljenih strana, Revizorskog suda i Europske komisije;

31.  smatra da bi, radi transparentnosti, boljeg informiranja i komunikacije s građanima, odgovore Komisije i mišljenje Revizorskog suda trebalo objavljivati u dva stupca, kao u godišnjim izvješćima Revizorskog suda, kako bi se njihova stajališta mogla usporediti;

32.  uzimajući u obzir osjetljivost tih novih izvješća o financijskom upravljanju Unije, preporučuje da se u priopćenjima za tisak i drugim dokumentima za javnost u cijelosti odraze zaključci i preporuke Revizorskog suda.

Dio II. – tematsko izvješće Revizorskog suda od br. 19/2016. naslovljeno „Za bolje pružanje tehničke pomoći Grčkoj potrebno je posvetiti više pozornosti rezultatima”

33.  napominje da je Komisija u vrijeme sastavljanja ove rezolucije već predstavila prijedlog za uspostavu Programa za potporu strukturnim reformama; pozdravlja činjenicu da je Komisija očito već usvojila preporuke Revizorskog suda te se nada da će Program za potporu strukturnim reformama postati snažno sredstvo za tehničku pomoć zasnovano na iskustvu stečenome u okviru Radne skupine za Grčku;

34.  zabrinut je zbog toga što je ad-hoc brzinska uspostava radne skupine prouzročila neke njezine operativne probleme; poziva na to da se temeljito ispita stanje na terenu i izradi sažet postupni akcijski plan koji će biti preduvjet za provođenje svakog projekta tehničke pomoći; traži da Komisija u narednim programima tehničke pomoći primijeni bolje osmišljen pristup koji će također sadržavati raspored s početnim i krajnjim datumima mandata;

35.  ističe da je namjenski proračun ključan preduvjet uspješnog programa tehničke pomoći, kako za troškove planiranja tako za troškove racionalizacije, čime će se izbjeći različite razine kontrola te različita pravila koja se moraju slijediti i koja su povezana sa zasebnim proračunskim linijama;

36.  napominje da je radna skupina upravljala dojmljivim brojem projekata koji su uključivali više partnerskih organizacija; vjeruje da bi se učinak tehničke pomoći mogao poboljšati racionalizacijom programa, ograničenjem broja partnerskih organizacija i opsega projekta, čime bi se razina administrativne koordinacije svela na najmanju moguću mjeru, a učinkovitost povećala;

37.  žali što država članica korisnica kao i radna skupina Komisiji nisu redovito podnosile izvješća o radu; ističe da bi Komisija trebala ustrajati u tome da joj se u razumnom roku nakon zaključenja rada Radne skupine za Grčku i bez pretjeranih odgoda šalju kvartalna izvješća o radu te sveobuhvatno završno izvješće u obliku ex-post evaluacije; traži od Komisije da sustavno prati provedbu tehničke pomoći kako bi je prilagodila i usmjerila na postizanje rezultata; zahtijeva nadalje da se tehnička pomoć i Radna skupina za Grčku uključe u njihova razna računovodstvena izvješća o tome kako su i gdje isplaćena tzv. sredstva za pomoć Grčkoj;

38.  poziva Komisiju, Parlament i Vijeće da raspravu o Programu potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. iskoriste kao priliku za reviziju dobrih praksi predvodnika u području; potiče Komisiju da zajedno s državama članicama pronađe sustav u okviru kojega će se zapošljavati stručnjaci izravno iz država članica i zaobići nacionalne agencije, čime će se izbjeći još jedna razina složenosti i administrativnog opterećenja;

39.  traži od država članica da iskažu snažniju predanost: pristup koji se temelji na uspješnosti omogućio bi Parlamentu kao i nacionalnim parlamentima da imaju veću ulogu u pružanju potpore u okviru djelovanja svojih odbora za proračunski nadzor.

Dio III. – tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 21/2015 naslovljeno: „Pregled rizika u vezi s pristupom usmjerenim na rezultate za mjere EU-a u području razvoja i suradnje”

40.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda o pregledu rizika u vezi s pristupom usmjerenim na rezultate za mjere EU-a u području razvoja i suradnje te izlaže svoja zapažanja i preporuke;

41.  uzima u obzir činjenicu da je Komisija analize rizika integrirala u upravljanje svojim vanjskim operacijama koje se provode u složenim i osjetljivim područjima na kojima su prisutne brojne vrste rizika, a partnerske su zemlje nejednako razvijene i imaju različite okvire upravljanja;

42.  osobito pozdravlja preporuku Revizorskog suda Komisiji o upotrebi boljih termina u pogledu dugoročnih rezultata (izlazni proizvodi, ishod i učinak) i naglašava važnost utvrđivanja istinskih konkretnih, mjerljivih, dostižnih, relevantnih i vremenski ograničenih ciljeva prije donošenja odluke o financiranju različitih projekata;

43.  naglašava da je potrebno dodatno se usredotočiti na određivanje ostvarivih i realnih ciljeva kako bi se izbjegli slučajevi u kojima partnerske zemlje ostvare početne ciljeve, ali bez značajnih razvojnih rezultata;

44.  smatra da izvršenje proračuna ne smije biti jedini cilj upravljanja jer to može biti štetno za načelo dobrog financijskog upravljanja i postizanje rezultata;

45.  podsjeća da redovito praćenje i bilježenje visokorizičnih faktora (vanjski, financijski i operativni), kao i njihova kvantifikacija, od faze identifikacije do provedbe, nije samo preduvjet za dobro financijsko upravljanje i kvalitetu rashoda nego i za jamčenje vjerodostojnosti, održivosti i reputacije intervencija Unije; smatra da izrada profila rizika za aktivnosti i zemlje također olakšava donošenje brzih strategija ublažavanja rizika u slučaju pogoršanja stanja u partnerskoj zemlji;

46.  naglašava da je potrebno redovito prilagođavati sustav provođenja kontrole i upravljanja rizikom kako bi se uzela u obzir pojava novih oblika instrumenata pomoći i drugih instrumenata kao što su mješovito financiranje, uzajamni fondovi i financijska partnerstva s drugim međunarodnim institucijama;

47.  ponavlja da smatra da je potrebno uspostaviti ravnotežu između povlačenja sredstava, usklađenosti i uspješnosti, te da se ona treba odražavati u upravljanju operacijama;

48.  vjeruje da su izgradnja kapaciteta partnerskih zemalja, razvoj njihovih okvira upravljanja i veće preuzimanje odgovornosti važni načini ublažavanja sistemskog rizika, i to u cilju stvaranja pogodnog okruženja u kojem se sredstva mogu koristiti u predviđene svrhe i pritom ispunjavaju zahtjeve ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

49.  također smatra potrebnim poboljšanje političkog dijaloga i dijaloga o politikama, uvjete za dobivanje potpore te logički okvir radi jamčenja dosljednosti u odlukama i preduvjetima za plaćanje ili isplatu u financijskim sporazumima, i to utvrđivanjem čvrste poveznice između isplata i provedenih aktivnosti i ostvarenih rezultata, kao i relevantnosti odabranih ciljeva i pokazatelja;

50.  potiče međunarodne institucije, osobito u slučaju sufinanciranih inicijativa i inicijativa u kojima sudjeluje više donatora:

   da procjenjuju i planiraju buduću korist od projekata te načine na koje svaki partner pridonosi konačnom ishodu i širenju učinka kako bi se preduhitrila pitanja o odgovornosti za rezultate, tj. za koji je dio rezultata zaslužno financiranje Unije, a za koji intervencije drugih donatora;
   da kombiniraju svoje okvire upravljanja s okvirom upravljanja Unije, posebice poboljšanjem metoda upravljanja rizikom; smatra da zamjenjivost sredstava valja pomno nadzirati zbog visoke razine fiducijarnog rizika;

51.  poziva Komisiju da uzme u obzir sve lekcije naučene u postupku odlučivanja i tako osigura učinkovitost poveznice između evaluacije i izrade politika;

52.  podsjeća na to da ugrožavanje praćenja uspješnosti i evaluacije rezultata nanosi štetu javnoj kontroli i dobroj obaviještenosti kreatora politika.

Dio VI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2015 naslovljeno „Kakvoća vode u dunavskom slijevu: ostvaren je napredak u provedbi Okvirne direktive o vodama, ali potrebni su dodatni napori”

53.  smatra da bi Komisija trebala pružiti smjernice za više diferencirano izvještavanje o napretku u pogledu kakvoće vode;

54.  slaže se s Revizorskim sudom da bi Komisija trebala poboljšati usporedivost podataka, primjerice smanjivanjem razlika u broju fizikalno-kemijskih elemenata koji se uzimaju u obzir pri procjeni ekološkog stanja;

55.  ističe da je nužno da Komisija nastavi pratiti napredak država članica u postizanju dobre kakvoće vode, što je cilj Okvirne direktive o vodama;

56.  poziva države članice da zajamče visokokvalitetno praćenje voda ne bi li dobile precizne informacije o stanju i izvorima onečišćenja za svaki vodeni tok radi veće isplativosti i bolje ciljanosti korektivnih mjera.

57.  potiče države članice da se pobrinu za koordinaciju rada tijela koja određuju mjere u okviru planova upravljanja slijevom i tijela koja odobravaju financiranje projekata;

58.  potiče države članice da ocijene i zajamče djelotvornost provedbenih mehanizama, a posebno opseg njihove primjene i preventivan učinak primijenjenih kazni;

59.  poziva države članice da procijene potencijal naplaćivanja naknade za onečišćenje vode kao gospodarskog instrumenta i načina primjene načela da onečišćivač plaća barem za osnovne tvari koje narušavaju kakvoću vode;

60.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost toga da sustavno ocjenjuje ne samo postojanje već i prikladnost standarda za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete i minimalnih zahtjeva koje donose države članice;

61.  napominje da bi Komisija trebala dati smjernice o mogućim načinima povrata troškova nastalih raspršenim onečišćenjem;

62.  poziva države članice da procijene potencijal uporabe gospodarskih instrumenata, poput poreza za zaštitu okoliša, kao poticaja za smanjenje onečišćenja i načina primjene načela da „onečišćivač plaća”;

63.  poziva Komisiju i države članice da na temelju popisa provedbenih mehanizama Unije i država članica iznađu načine na koje bi se pojednostavnila organizacija i provedba provjera te zajamčila njihova djelotvornost.

Dio V. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 24/2015 naslovljeno „Borba protiv prijevara unutar Zajednice u području PDV-a: potrebno je odlučnije djelovati”

64.  mišljenja je da bi Komisija trebala pokrenuti uspostavu zajedničkog sustava za procjenu razmjera prijevara unutar Zajednice u području PDV-a, što bi državama članicama omogućilo da procijene svoju uspješnost prema odgovarajućim pokazateljima. kriteriji uspješnosti trebali bi biti smanjenje učestalosti prijevara unutar Zajednice u području PDV-a, povećanje broja otkrivenih prijevara i povećani iznos naplaćenog poreza nakon otkrivanja prijevara;

65.  smatra da bi, kako bi se poboljšala uspješnost mreže Eurofisc kao učinkovitog sustava ranog upozoravanja, Komisija trebala predložiti državama članicama: (a) da uvedu zajedničku analizu rizika kako bi se zajamčilo da se preko mreže Eurofisc razmjenjuju informacije jasno povezane s prijevarama; (b) da poboljšaju brzinu i učestalost tih razmjena informacija; (c) da se služe pouzdanom informacijskom tehnologijom koja je jednostavna za uporabu; (d) da odrede relevantne pokazatelje i ciljeve za mjerenje uspješnosti različitih područja rada; (e) da sudjeluju u svim područjima rada mreže Eurofisc;

66.  poziva Komisiju da u kontekstu svoje procjene sporazuma o administrativnoj suradnji među državama članicama u pogledu razmjene informacija između njihovih poreznih tijela u cilju borbe protiv prijevara unutar Zajednice u području PDV-a organizira i provodi posjete u svrhu praćenja u državama članicama na temelju procijenjene razine rizika; vjeruje kako bi se tim posjetima u svrhu praćenja trebalo usredotočiti na skraćivanje vremena za slanje odgovora država članica na zahtjeve za informacije, povećanje pouzdanosti sustava VIES, brzine multilateralnih kontrola i poboljšanje mjera poduzetih u pogledu zaključaka iz prethodnih izvješća o administrativnoj suradnji;

67.  poziva Komisiju da pruži podršku državama članicama u pregovaranju o sporazumima o uzajamnoj pomoći sa zemljama u kojima je poslovni nastan većine pružatelja digitalnih usluga i mjesto potpisivanju tih sporazuma, imajući na umu kako je državama članicama EU-a potrebna suradnja sa zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se izvršavala naplata PDV-a u pogledu usluga e-trgovine koje poduzeća pružaju izravno potrošačima i nematerijalne imovine isporučenih preko interneta; u cilju jačanja suradnje sa zemljama koje nisu članice EU-a i izvršenja naplate PDV-a;

68.  smatra da su prijevare unutar Zajednice u području PDV-a često povezane sa strukturama organiziranog kriminala, Komisija i države članice trebale bi ukloniti pravne prepreke koje sprječavaju razmjenu informacija između upravnih i sudskih tijela te tijela za provedbu zakona na nacionalnoj razini i razini EU-a; smatra, posebice, da bi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europol trebali imati pristup podatcima iz sustava za razmjenu informacija o PDV-u i mreže Eurofisc, a da bi države članice trebale imati koristi od obavještajnih informacija koje im oni pruže.

69.  smatra da bi Komisija trebala osigurati dovoljna financijska sredstva kako bi se zajamčile izvedivost i održivost operativnih akcijskih planova koje su uspostavile države članice i koje je ratificiralo Vijeće unutar okvira europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih dijela;

Dio VI. – tematsko izvješće br. 25/2015 Revizorskog suda naslovljeno „Potpora EU-a ruralnoj infrastrukturi: moguće je ostvariti znatno veću vrijednost za uloženi novac”

70.  uviđa važnost ulaganja u ruralnu infrastrukturu iz fondova Unije, a posebno iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, čije koristi nadilaze sektor poljoprivrede, za potrebe koje inače možda ne bi ni bile financirane s obzirom na znatne gospodarske probleme i oskudicu financijskih sredstava u ruralnim područjima;

71.  napominje da se financijska sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za infrastrukturne projekte temelje na podijeljenom upravljanju, pri čemu su države članice odgovorne za upravljanje, praćenje i nadzor te za odabir i provedbu projekata, dok je uloga Komisije ta da nadzire propisno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole u državama članicama; vjeruje da bi se te uloge trebale jasnije definirati kako bi korisnicima bilo jasno nad kojim područjima tijela za praćenje imaju nadležnost; ističe da i Komisija i države članice moraju poštovati načela dobrog financijskog upravljanja;

72.  smatra zaključke i preporuke Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 25/2015 korisnima za daljnje poboljšanje iskorištenosti ulaganja u ruralnu infrastrukturu koje financira Unija, pri čemu se ta iskorištenost zasniva na uspješnosti, te za postizanje boljih rezultata i vrijednosti za uloženi novac i traži od Komisije da ih primijeni;

73.  snažno preporučuje da cilj ulaganja Unije u ruralnu infrastrukturu budu projekti kojima se omogućuje poboljšanje javnih usluga i/ili doprinosi otvaranju radnih mjesta i gospodarskom razvoju u ruralnim područjima te za koje postoji dokaziva potreba za javnom potporom i kojima se donosi dodana vrijednost te kojima se također jamči da su ti fondovi dodatna ulaganja i da se ne koriste kao zamjena za nacionalno financiranje osnovnih usluga;

74.  preporučuje da se države članice koriste koordiniranim pristupom kojim se prema potrebi kvantificiraju potrebe i nedostaci u financiranju te se opravdava upotreba mjera programa ruralnog razvoja i u okviru kojeg se ne razmatraju samo fondovi i programi Unije, nego i nacionalni, regionalni i lokalni programi te javna i privatna sredstva kojima bi se mogle ispuniti, ili se već ispunjavaju, iste potrebe kao i one u sklopu programa ruralnog razvoja;

75.  poziva Komisiju da dopuni prve korake za jamčenje djelotvorne koordinacije i komplementarnosti među raznim fondovima Unije, poduzete upotrebom kontrolne liste za jamčenje dosljednosti programa ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020., te da državama članicama tijekom provedbe programa pruži daljnje vodstvo kad je riječ ne samo o načinima postizanja bolje komplementarnosti, nego i o načinima izbjegavanja rizika od zamjene sredstava i umanjivanja rizika od tzv. mrtvog tereta; u tom pogledu traži od Komisije da djeluje i promicanjem dobrih praksi;

76.  preporučuje državama članicama da radi umanjivanja rizika od učinka mrtvog tereta prije određivanja stopa pomoći za infrastrukturne mjere procijene odgovarajuću razinu javnoga financiranja potrebnog za poticanje ulaganja te da tijekom postupka odabira projekata, po potrebi prije odobravanja zahtjeva za potporu, provjere posjeduje li podnositelj zahtjeva dostatan kapital ili pristup kapitalu za financiranje čitavoga projekta ili njegova dijela; potiče na bolju primjenu informacijskih sustava za upravljanje u državama članicama;

77.  poziva na poštovanje načela dodatnosti na svim razinama te stoga ustraje u propisnom uspostavljanju odbora za praćenje i njihovu aktivnom sudjelovanju u postupku koordinacije; traži od Komisije da se pravilno koristi svojom savjetodavnom ulogom u odborima za praćenje;

78.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u ožujku 2014. godine izdala smjernice kojima potiče države članice da se pobrinu za to da se kriteriji prihvatljivosti i odabira primjenjuju na transparentan i dosljedan način tijekom čitavog programskog razdoblja, da se kriteriji odabira primjenjuju čak i u slučajevima kada je raspoloživi proračun dovoljan za financiranje svih prihvatljivih projekata te da se projekti s ukupnim brojem bodova ispod određenog praga ne financiraju i poziva države članice da se strogo pridržavaju tih smjernica u projektima ruralne infrastrukture koje financira EU;

79.  traži da države članice odrede i dosljedno primjenjuju kriterije kojima se jamči odabir najisplativijih projekata, odnosno projekata s pomoću kojih je moguće dati najveći doprinos ostvarenju ciljeva programa ruralnog razvoja po troškovnoj jedinici; traži od njih da se pobrinu za to da se procjene projektnih troškova temelje na ažuriranim informacijama o cijenama koje odražavaju stvarne tržišne cijene, kao i da su postupci javne nabave pošteni i transparentni te da promiču stvarno tržišno natjecanje; upućuje na smjernice o načinima izbjegavanja uobičajenih pogrešaka u projektima koje sufinancira Unija, koje je Komisija sastavila krajem 2014., te potiče sve države članice da do kraja 2016. ispune ex ante uvjete koji se odnose na javnu nabavu;

80.  poziva i na veću transparentnost u postupku odabira; smatra da bi upravljačka tijela pri odobravanju zahtjeva za bespovratna sredstva trebala uzeti u obzir javno mišljenje o lokalnim problemima u ruralnim područjima; uviđa da lokalne akcijske skupine mogu imati važnu ulogu u tom procesu;

81.  preporučuje Komisiji da u područje svojih budućih revizija uvrsti ispitivanje aspekata uspješnosti kad je riječ o projektima ruralne infrastrukture i očekuje da će promjene koje je Komisija provela za programsko razdoblje od 2014. do 2020., a koje se temelje na utvrđenim problemima iz prošlosti, donijeti željeno poboljšanje;

82.  traži od Komisije i država članica da uvedu uvjete kojima se korisnici obvezuju na jamčenje dugoročne održivosti i propisnoga održavanja infrastrukture koja se financira ulaganjima Unije te da provjere primjenjuju li se ti uvjeti;

83.  traži da države članice odrede razumne rokove za obradu zahtjeva za bespovratna sredstva i za plaćanja te da ih poštuju s obzirom na to da su u većini slučajeva korisnici već iskoristili kredite za premošćivanje kako bi dovršili radove;

84.  preporučuje da za razdoblje od 2014. do 2020. godine Komisija i države članice prikupljaju pravodobne, relevantne i pouzdane podatke iz kojih se mogu dobiti korisne informacije o postignućima financiranih projekata i mjera; očekuje da se tim informacijama omogući izvođenje zaključaka o učinkovitosti i djelotvornosti potrošenih sredstava, utvrde mjere i vrsta infrastrukturnih projekata kojima se ostvaruje najveći doprinos ciljevima Unije i pruži čvrsta osnova za poboljšanje upravljanja mjerama;

85.  potiče države članice da zajamče utvrđivanje jasnih, konkretnih i, kad je to moguće, mjerljivih ciljeva za projekte za koje se dodjeljuju sredstva te da time omoguće izvođenje i praćenje projekata, kao i pružanje korisnih povratnih informacija upravljačkim tijelima;

86.  potvrđuje da je „lokalni razvoj predvođen zajednicom” važan instrument za prevladavanje nedostataka koje je utvrdio Revizorski sud;

Dio VII. – tematsko izvješće br. 1/2016 Revizorskog suda naslovljeno „Je li sustav kojim se Komisija služi za mjerenje uspješnosti u vezi s dohodcima poljoprivrednika dobro osmišljen i temelji li se na pouzdanim podatcima?”

87.  preporučuje Komisiji da izradi opsežniji statistički okvir za pružanje informacija o raspoloživom dohotku kućanstava na poljoprivrednim gospodarstvima i da bolje procijeni životni standard poljoprivrednika; smatra da bi u tu svrhu Komisija, u suradnji s državama članicama i na temelju zajedničke metodologije, trebala razmotriti kako najbolje izraditi i kombinirati postojeće statističke instrumente Unije;

88.  preporučuje Komisiji da unaprijedi okvir za uspoređivanje dohodaka poljoprivrednika s dohodcima u drugim sektorima gospodarstva;

89.  poziva Komisiju da dodatno razrade ekonomski računi u poljoprivredi kako bi se njihov potencijal mogao bolje iskoristiti za:

   pružanje podrobnijih informacija o čimbenicima koji utječu na dohodak od poljoprivrede;
   jamčenje prijenosa podataka na regionalnoj razini na temelju formalnih sporazuma s državama članicama;

90.  mišljenja je da bi Komisija trebala ispitati mogu li se ekonomski računi u poljoprivredi dodatno razraditi kako bi pružali razumnu procjenu ekonomske vrijednosti javnih dobara koja proizvode poljoprivrednici i zajamčiti da se informacije iz ekonomskih računa u poljoprivredi rabe na odgovarajući način u pokazateljima dohodaka;

91.  preporučuje Komisiji da temelji svoju analizu dohodaka poljoprivrednika na pokazateljima kojima se uzima u obzir trenutačno stanje poljoprivrede, kao i na dostatnim i dosljednim podatcima za sve korisnike mjera ZPP-a; smatra da se to može postići razvojem sinergije među postojećim administrativnim podatcima ili izradom mreže računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava ili drugih prikladnih statističkih alata;

92.  mišljenja je da bi Komisija, s obzirom na važnost ekonomskih računa u poljoprivredi za praćenje ZPP-a, trebala uvesti redovito izvješćivanje o kvaliteti ekonomskih računa u poljoprivredi i dobiti razumna jamstva da države članice uspostavljaju okvir za osiguravanje kvalitete kako bi se vodilo računa o tome da su podatci koje države članice dostavljaju usporedivi i sastavljeni u skladu s kriterijima kvalitete koji se primjenjuju na europsku statistiku;

93.  predlaže Komisiji da riješi problem nedostataka uočenih u provedbi računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava, i to dogovaranjem jasnog rasporeda s predmetnim državama članicama i poticanjem boljeg iskorištavanja potencijala sustava;

94.  poziva Komisiju da dodatno razradi postojeće kvalitativne mehanizme kojima se države članice služe za uspostavu statističkih podataka sadržanih u mreži računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava kako bi se pobrinula za to da su u svim državama članicama sektori i razredi veličine gospodarstava koja su od interesa za ZPP zastupljeni na odgovarajući način, u kojima bi se odražavali i odabiri opcija koje su države članice izvršile u pogledu ZPP-a;

95.  predlaže Komisiji da, uzimajući u obzir nedostatke koje je Revizorski sud uočio, poboljša pouzdanost i potpunost informacija o uspješnosti mjera ZPP-a u vezi s dohodcima poljoprivrednika tako da:

   od samog početka utvrdi odgovarajuće operativne ciljeve i osnovne vrijednosti prema kojima se uspješnost mjera ZPP-a može usporediti za sljedeće programsko razdoblje;
   u kontekstu evaluacija koje obavlja, nadopuni postojeći okvir za pokazatelje uspješnosti drugim relevantnim i kvalitetnim podatcima za mjerenje postignutih rezultata;
   također u kontekstu evaluacija koje obavlja, procijeni uspješnost i učinkovitost mjera namijenjenih za potporu dohodaka poljoprivrednika;

Dio VIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2016 naslovljeno „Borba protiv eutrofikacije u Baltičkome moru: potrebne su dodatne i djelotvornije mjere”

96.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda i podržava njegove preporuke;

97.  duboko žali što je unatoč tomu što je Europska unija između 2007. i 2013. za mjere pročišćavanja otpadnih voda i zaštite voda u državama članicama Unije u baltičkoj regiji izdvojila 14,5 milijardi EUR, uz 44 milijuna EUR namijenjenih poboljšanju kakvoće vode u Rusiji i Bjelarusu u razdoblju od 2001. do 2014., ostvaren mali napredak u smanjenju ispuštanja hranjivih tvari u vode; traži od Komisije da posebnu pozornost posveti ekonomičnosti tih mjera;

98.  ističe da je eutrofikacija jedna od najvećih prepreka postizanju dobrog ekološkog statusa Baltičkog mora i naglašava važnost suzbijanja eutrofikacije u jednom od najonečišćenijih mora na svijetu; žali stoga zbog ograničenog napretka ostvarenog u pogledu smanjivanja hranjivih tvari u okviru projekta za smanjenje hranjivih tvari Odbora za zaštitu baltičkog podmorja (HELCOM) koji određuje ciljeve o smanjenju hranjivih tvari svakoj baltičkoj zemlji; žali zbog toga što su neke države članice samo djelomično provele direktivu Unije;

99.  ističe da bi države članice svoje postupke u okviru programa za nitrate trebale izraditi na temelju najnovijih znanstvenih dokaza i mišljenja;

100.  traži od Komisije da zahtijeva od država članica da prikupljaju informacije o ekonomičnosti mjera za smanjenje opterećenja hranjivim tvarima kako bi se budući programi mjera odredili na temelju pouzdane analize;

101.  snažno potiče Komisiju da poveća pouzdanost podataka o praćenju hranjivih tvari u Baltičkom moru, što sada nije zajamčeno;

102.  snažno potiče Komisiju da se zalaže da države članice propisno određuju područja podložna onečišćenju nitratima ne bi li se u područjima koja su tome iznimno podložna provele odgovarajuće mjere, a s druge strane izbjegla nepotrebna opterećenja za poljoprivrednike u područjima koja nisu podložna onečišćenju nitratima; ističe da bi države članice u baltičkoj regiji trebale preispitati način određivanja područja podložnih onečišćenju nitratima;

103.  sa zabrinutošću napominje da mjere za smanjenje onečišćenja hranjivim tvarima iz komunalnih otpadnih voda nisu djelotvorne; traži od Komisije da zajamči da se na provedbu Direktive o komunalnim otpadnim vodama nastave djelotvorne(7) mjere i da se pobrine za to da se države članice u potpunosti pridržavaju te direktive;

104.  izražava žaljenje zbog toga što su za određene aktivnosti preporuke HELCOM-a u okviru direktive Unije samo djelomično usvojene i provedene;

105.  napominje da je u financiranju projekata u Rusiji i Bjelarusu ostvaren velik učinak financijske poluge; međutim, izražava zabrinutost zbog kašnjenja projekata, što bi moglo prouzročiti znatne gubitke resursa; traži od Komisije da nastavi s nastojanjima u tom pogledu i da se snažnije usredotoči na ključne onečišćivače koje je utvrdio HELCOM; također smatra da bi trebalo utvrditi najbolje prakse za suradnju između država Unije i država koje nisu njezine članice i široko ih primjenjivati.

Dio IX. – tematsko izvješće br. 4/2016 Revizorskog suda naslovljeno „Europski institut za inovacije i tehnologiju mora izmijeniti svoje mehanizme provedbe i elemente ustroja kako bi postigao očekivani učinak”

106.  pozdravlja izvješće o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

107.  pozdravlja nalaze i preporuke Revizorskog suda;

108.  prima na znanje da je Revizorski sud utvrdio više nedostataka u glavnim konceptima i operativnim postupcima te je iznio četiri preporuke u cilju da Europski institut za inovacije i tehnologiju postane pionirski inovativni institut;

109.  podsjeća na razrješnice EIT-u za 2012. i 2013. u kojima je odluka o davanju razrješnice tom institutu odgođena zbog nepostojanja jamstva o zakonitosti i pravilnosti transakcija EIT-a povezanih s bespovratnim sredstvima, neprikladnih dokaza o neprekoračenju gornje granice financiranja od 25 % ukupnih rashoda zajednica znanja i inovacija, visoke razine neizvršenih prijenosa i kašnjenja u usvajanju preporuka Službe Komisije za unutarnju reviziju;

110.  smatra da aktualno izvješće Revizorskog suda otvara ozbiljna pitanja o temeljima, modelu financiranja i radu EIT-a;

111.  prima na znanje odgovor Komisije na izvješće, u kojem ona iznosi svoje mišljenje o navedenim činjenicama i nalazima; prima na znanje da se Komisija slaže s većinom preporuka Revizorskog suda;

112.  primjećuje da se u izvješću navodi da je 2015. EIT ostvario više poboljšanja, koja su u skladu s nalazima i preporukama Revizorskog suda; napominje da je za provjeru učinaka tih poboljšanja nužno temeljito praćenje i evaluacija;

113.  ističe da višegodišnji ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava između EIT-a i zajednica znanja i inovacija i višegodišnja strategija zajednica znanja i inovacija ne bi trebali biti prepreka tomu da te zajednice podnose godišnja izvješća;

114.  naglašava da su praćenje uspješnosti i evaluacija rezultata presudni za javnu odgovornost i iscrpno informiranje kreatora politika; ističe da se to mora primjenjivati i za EIT i zajednice znanja i inovacija;

115.  daje na znanje da je povjerenik za istraživanje, inovacije i znanost 2015. uveo koncept otvorenih inovacija kao ključni koncept politike za izradu okvira politike inovacija na razini Unije; smatra da nije jasno koju ulogu EIT ima u tom konceptu; ističe da taj koncept ne pruža jasan okvir za razvoj usklađenog i koordiniranog djelovanja Komisije, s obzirom na broj politika i instrumenata u mreži brojnih glavnih uprava koje rade na podupiranju inovacija;

116.  poziva Komisiju da zajamči koordiniranu i djelotvornu politiku inovacija, pri čemu nadležne glavne uprave usklađuju aktivnosti i instrumente, i da o tim koracima izvijesti Parlament;

117.  zabrinut je zbog činjenice da bi sudjelovanje poduzeća u odabiru istraživačkih projekata u okviru zajednica znanja i inovacija moglo dovesti do toga da istraživači budu financijski i u drugim pogledima povezani s industrijom i da ih se više ne smatra neovisnima; takvu zabrinutost izražava s obzirom na povećanje utjecaja poduzeća u znanosti i temeljnom istraživanju;

118.  svjestan je zadaće EIT-a da promiče suradnju među područjima visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija; prima na znanje da bi poduzeća kao zakoniti vlasnici inovativnog proizvoda koji se stavlja na tržište mogla biti glavni korisnici i ostvarivati financijsku korist; ističe da je stoga nužno u toj situaciji razmotriti mogućnost uklapanja strukture u model suradnje kojom bi se dodijeljena sredstva barem djelomično mogla vratiti EIT-u;

119.  smatra da su spomenuta poboljšanja i slaganje Komisije s preporukama razlozi da se pričeka na daljnji razvoj događaja u EIT-u;

120.  poziva EIT da u svojem godišnjem izvješću za 2016. tijelu nadležnom za davanje razrješnice predstavi dubinsku analizu provedbe preporuka Revizorskog suda;

121.  poziva Komisiju da Parlamentu podnese izvješće o provedbi i praćenju mjera poduzetih na temelju preporuka Revizorskog suda;

Dio X. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 5/2016 naslovljeno „Je li Komisija zajamčila djelotvornu provedbu Direktive o uslugama?”

122.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i izražava zadovoljstvo što ih Komisija prihvaća te što će ih ubuduće uzeti u obzir;

123.  napominje da je područje primjene Direktive o usluzi(8), unatoč njegovu ograničenju izuzimanjem pružanja određenih usluga, i dalje vrlo široko, zbog čega je Komisija morala donijeti niz mjera kako bi se zajamčila njezina pravilna primjena;

124.  naglašava da tržište usluga nije ostvarilo puni potencijal i da je učinak uspješne provedbe Direktive o uslugama na rast i radna mjesta visok; iako je potencijalna ekonomska korist pune primjene te Direktive još nepoznata; smatra da bi Komisija trebala izraditi studiju kako bi se procijenile rezultatske koristi u smislu najveće moguće kvantitativne pouzdanosti;

125.  potiče naknadno obuhvaćanje više sektora kako bi došlo do šireg uklanjanja sektorskih prepreka za tržišnu integraciju pri čemu je krajnji cilj uklanjanje prepreka na unutarnjem tržištu usluga i razvijanje punoga potencijala Unije za razvoj, konkurentnost i stvaranje radnih mjesta;

126.  smatra da su države članice mogle bolje iskoristiti mjere koje je pružila Komisija za potporu prenošenju u nacionalno pravo, provedbi i ostvarivanju, osobito dijeljenjem problema s kojima su se suočavale u pojedinim fazama postupka, raspravljanjem o mogućim zajedničkim rješenjima i razmjenjivanjem najboljih praksi;

127.  slaže se da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala skratiti trajanje postupaka radi utvrđivanja povrede obveze;

128.  žali zbog toga što se poslovni subjekti i potrošači nisu dovoljno upoznali s, niti koristili, instrumentima kao što su jedinstvene kontaktne točke, Informacijski sustav unutarnjeg tržišta i europski centri za potrošače kad su se susretali s problemima povezanima s primjenom Direktive o uslugama;

129.  napominje da je pružanje usluga preko interneta i dalje ograničeno zbog nesigurnosti za pružatelje i primatelje usluga.

Dio XI. – tematsko izvješće br. 6/2016 Revizorskog suda naslovljeno „Suzbijanje bolesti životinja programima za iskorjenjivanje, kontrolu i praćenje tih bolesti”

130.  pozdravlja preporuke Revizorskog suda i prihvaćanje tih preporuka od strane Komisije;

131.  pozdravlja činjenicu da su programi u vezi s bolestima životinja ocijenjeni uspješnima u reviziji i da su tehničko savjetovanje, analiza rizika i popratni mehanizmi ocijenjeni dobrima; pozdravlja pozitivne rezultate tih programa u pogledu zdravstvenog stanja životinja u Uniji; potiče Komisiju i države članice da taj uspješan pristup primjenjuju i u budućnosti;

132.  smatra da bi opsežne pokazatelje ostvarenja za nacionalne programe za iskorjenjivanje, kontrolu i praćenje određenih bolesti životinja i zoonoza trebalo dodatno poboljšati, posebno kad je riječ o tehničkoj provedbi i ekonomskim pokazateljima, čime bi se omogućila analiza isplativosti tih programa;

133.  prima na znanje od Komisije da je uspostavljanje isplativosti programa teško, posebno jer čak ni na međunarodnoj razini ne postoje raspoloživi modeli; nadalje napominje da je isplativost programa dokazana sprečavanjem širenja bolesti i zaraze ljudi te spašavanjem života;

134.  napominje da bi u svrhu razmjene epidemioloških informacija i neometanog pristupa rezultatima iz prijašnjih razdoblja mogla postojati bolja podrška u vidu odgovarajućih informacijskih sustava, čime bi se omogućila bolja koordinacija kontrola među državama članicama; prima na znanje da prema Komisiji postojeći informatički alati dodatno razvijaju kako bi se pružila bolja potpora državama članicama; potiče Komisiju da zajamči dodanu vrijednost razvijenih informatičkih alata za razmjenu potrebnih informacija;

135.  smatra da bi Komisija trebala pružati potporu u pogledu dostupnosti cjepiva za uporabu u državama članicama kad je to epidemiološki opravdano; pozdravlja činjenicu da su banke antigena i cjepiva već uvedene za dvije bolesti; potiče Komisiju da nastavi s analizama rizika kojima bi se mogla utvrditi potencijalna potreba za drugim bankama antigena i cjepiva;

136.  prima na znanje da Komisija prihvaća da će jamčiti da države članice u svoje veterinarske programe sustavno uvrštavaju divlje životinje, kad je to potrebno;

137.  napominje da programi u određenim zemljama nisu bili uspješni u iskorjenjivanju životinjskih bolesti i da je napredak bio poprilično spor; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama dade prednost tim konkretnim slučajevima i da pripremi detaljnu strategiju kojom bi se pomoglo promicanju iskorjenjivanja tih bolesti, posebno tuberkuloze goveda u Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj te bruceloze ovaca i koza u južnoj Italiji;

138.  sa zabrinutošću napominje da je osnovno zakonodavstvo koje se odnosi na temu životinjskih bolesti i dalje previše složeno i rascjepkano; pozdravlja činjenicu da je u ožujku 2016. donesen krovni zakon, uredba o prenosivim životinjskim bolestima (tzv. zakon o zdravlju životinja)(9); napominje da će se nova uredba primjenjivati tijekom pet godina od donošenja; pozdravlja činjenicu da će nova uredba obuhvaćati usmjerena, jednostavnija i jasnija pravila.

Dio XII. – tematsko izvješće br. 7/2016 Revizorskog suda naslovljeno „Kako Europska služba za vanjsko djelovanje upravlja svojim zgradama diljem svijeta”

139.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda te izlaže svoja zapažanja i preporuke;

140.  ističe da ESVD i države članice dijele interes za daljnjim razvojem lokalne suradnje u području upravljanja zgradama s posebnim i trajnim naglaskom na sigurnosnim pitanjima, ostvarenju najbolje vrijednosti za novac i predodžbi o Uniji;

141.  pozdravlja činjenicu da delegacije Unije sve više dijele prostor s državama članicama te da je potpisano 17 memoranduma o razumijevanju o dijeljenju prostora; potiče ESVD da pronađe još načina kako bi se proširila ta dobra praksa; smatra da bi ta politika trebala obuhvaćati inovativne pristupe u cilju definiranja koordinirane strategije dijeljenja prostora s državama članicama koje to žele i odgovarajućih načina podjele troškova u pogledu zgrada i logistike;

142.  žali zbog nedovoljne evidencije i netočnosti u informacijskom sustavu za upravljanje poslovnim zgradama i rezidencijama delegacija; traži redovitu reviziju potpunosti i pouzdanosti unesenih podataka delegacija Unije;

143.  apelira na ESVD da poboljša svoj nadzor nad upravljanjem nad svim troškovima nastalim u okviru politike upravljanja nekretninama i alatima za njihovo praćenje kako bi se osigurao precizan pregled svih troškova i daljnjih mjera koje iz njega proizlaze; smatra da treba staviti naglasak na poštovanje gornjih granica određenih politikom upravljanja nekretninama kako bi se smanjila ukupna godišnja najamnina ureda delegacija, na plaćanje dovoljnih doprinosa od strane tijela s kojima se dijeli prostor, pokrivanje tekućih troškova u situacijama dijeljenja prostora i točnost troškova u pogledu lokalnih tržišta;

144.  smatra da bi trebalo hitno razviti pravnu i tehničku stručnost u pogledu upravljanja nekretninama te pritom razmotriti isplative alternative kao što je korištenje uslugama vanjskih stručnjaka, kao što su lokalni posrednici, za istraživanje tržišta ili moguće pregovaranje sa stanodavcima;

145.  podupire provedbu srednjoročne i dugoročne strategije za identificiranje svih opcija, od prioriteta ulaganja ili mogućnosti kupovine, preko obnavljanja najma do dijeljenja prostora s državama članicama, uzimajući pritom u obzir projekcije stručnjaka, planiranje politika i razvoj.

Dio XIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 8/2016 naslovljeno „Željeznički prijevoz tereta u EU-u i dalje nije na pravome putu”

146.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i izražava zadovoljstvo što ih Komisija prihvaća i što će ih uzeti u obzir;

147.  skreće pozornost na područja u kojima je djelovanje država članica i Komisije najpotrebnije: liberalizacija tržišta, postupci upravljanja prometom, administrativna i tehnička ograničenja, praćenje uspješnosti sektora željezničkog teretnog prijevoza i njezina transparentnost, pošteno tržišno natjecanje među različitim načinima prijevoza, usklađenost dodjele sredstava i ciljeva politike te bolja koordinacija između država članica i Komisije u odabiru, planiranju i vođenju projekata te održavanje željezničke mreže;

148.  napominje da Komisija nije na odgovarajući način ocijenila učinak zakonodavnih paketa za željeznički sektor koje je donijela od 2000., posebno u području željezničkog teretnog prijevoza; žali zbog toga što se ulaganje sredstava Unije u više projekata ne može smatrati ekonomičnim;

149.  smatra da će nastavak tog stanja u željezničkom sektoru dovesti do toga da se neće ispuniti ciljevi prelaska na željeznički prijevoz tereta za 2030.;

150.  smatra da je u interesu država članica da postoji zajednička, obvezna procjena učinka budućeg zakonodavstva o željezničkom teretnom prijevozu na temelju koje bi se uspješno otklonili nedostaci u pogledu nekompatibilnosti mreže;

151.  napominje da je željeznički sektor općenito govoreći vrlo korporativan, što može dovesti do toga da se liberalizacija tržišta više doživljava kao prijetnja nego kao prednost;

152.  smatra da je željeznički teretni prijevoz jedan od ključnih aspekata jedinstvenog tržišta robe, i s obzirom na ogroman potencijal u pogledu klimatskih ciljeva i smanjenje cestovnog prometa, poziva Komisiju da u sklopu strategije jedinstvenog tržišta tom načinu prijevoza dade novi poticaj; traži da se donese strategija za željeznički teretni prijevoz;

153.  traži da se provede sveobuhvatna ocjena željezničkog teretnog prijevoza Unije s posebnim naglaskom na provedbi Uredbe (EU) br. 913/2010(10), uključujući rad jedinstvenih kontaktnih mjesta i dodjelu trasa, te usporedno s time ocjena teretnih koridora i koridora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, pa i projekata koji su već odobreni za financiranje iz tog instrumenta;

154.  traži da se sveobuhvatno ocijeni interoperabilnost nacionalnih željezničkih sustava;

155.  traži da se prometne strategije država članica izrađene nakon sklapanja sporazuma o partnerstvu ocijene u pogledu prekograničnog usklađivanja i operabilnosti koridora transeuropske prometne mreže;

156.  traži da se izradi akcijski plan kojim bi se poduprla cjelovita i brza provedba četvrtog željezničkog paketa;

157.  žali što više prepreka razvoju snažnog i konkurentnog europskog željezničkog prometa koje je Revizorski sud utvrdio u tematskom izvješću br. 8/2010 još uvijek koči napredak u tom sektoru.

Dio XIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 9/2016 naslovljeno „Potrošnja sredstava EU-a u području vanjske migracije u zemljama južnog Sredozemlja i istočnog susjedstva do 2014. godine”

158.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

159.  prima na znanje kritičan stav Revizorskog suda i veliki broj nedostataka predstavljen u izvješću, a posebno manjak učinkovitosti pri iskorištavanju dodijeljenih sredstava;

160.  poziva Komisiju da ocijeni primjedbe Revizorskog suda i da poduzme zatražene mjere kako se pri provedbi migracijske politike u razdoblju od 2014. do 2020. ne bi ponovile iste pogreške; poziva na primjenu svih preporuka Revizorskog suda;

161.  vjeruje da bi se sredstva trebala koristiti uz primjenu poboljšanih sustava praćenja i evaluacija na temelju polaznih pokazatelja, progresivnih mjerila te mjerljivih i realističnih ciljeva; poziva Komisiju da preispita sve pokazatelje, mjerila i ciljeve sadržane u aktualnim programima za migracije;

162.  smatra da se stalno mora težiti postizanju sveobuhvatnog i koordiniranog odgovora s obzirom na to da migracijska kriza sa sobom nosi mnoge izazove koji pogađaju različite sektore i nadilaze djelokrug pojedinačnih institucija;

163.  poziva na kontinuirano poboljšanje strateškog razumijevanja i okvira vanjskih politika i političkih odabira Unije u pogledu migracija u suradnji s ključnim akterima kako bi se zajamčila jasnoća, ali i u okviru proračuna Unije ili izvan njega postigla kratkoročna, srednjoročna i dugoročna koordinirana i dosljedna mobilizacija mehanizama za vanjske migracije;

164.  poziva Komisiju da konstruktivno radi na boljoj koordinaciji instrumenata, mehanizama i relevantnih dionika radi sprečavanja migracijskih kriza;

165.  poziva sve ključne dionike da dobro promisle o pitanjima ravnoteže između fleksibilnosti u intervencijama, komplementarnosti sredstava, njihova iznosa i potrebnog povećanja, kao i potencijalnih sinergija i ukupne dodane vrijednosti intervencija EU-a te na odgovarajući način na njih odgovore;

166.  u tom kontekstu smatra da bi se trebala obratiti pozornost na način na koji se pomoć namjenjuje za novonastala i raznolika pitanja vanjske migracije te istovremeno osigurati adekvatnost nadzora nad podijeljenim sredstvima kako bi se izbjegao rizik od pronevjere sredstava i dvostrukog financiranja;

167.  smatra da je neophodno pomiriti težnju za boljim rezultatima s dostupnošću dostatnih sredstava kako bi se zajamčila visoka razina ambicija pri pripremi sveobuhvatnog i održivog odgovora Unije na aktualne i buduće izazove koji su posljedica migracijske krize; smatra da su pregovori o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira u sredini razdoblja pravi forum za rješavanje tih izazova u cilju povećanja proračuna za ta sredstva;

168.  smatra da jaz u financiranju te postojeća rascjepkanost instrumenata koji nisu povezani i imaju različite ciljeve priječi parlamentarni nadzor nad načinom na koji se iskorištavaju sredstva te utvrđivanje nadležnosti te stoga otežava procjenu iznosa koji se u stvarnosti troše na vanjske aktivnosti povezane s migracijama; žali što zbog toga nema učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti; smatra da je potrebno promijeniti način na koji se koriste aktualni politički instrumenti donošenjem jasnih i obnovljenih ciljeva radi povećanja općenite učinkovitosti i vidljivosti tih instrumenata;

169.  smatra da se sredstva Unije za vanjske migracije trebaju bolje raspodjeljivati i da trebaju ispuniti kriterij „dodane vrijednosti” kako bi se ljudima pružili adekvatni životni uvjeti u zemljama podrijetla te izbjeglo povećanje priljeva ekonomskih migranata;

170.  poziva Komisiju da konstruktivno prati, ocjenjuje i preispituje aktivnosti Europske agencije za graničnu i obalnu stražu koje su trebale započeti u listopadu 2016.;

171.  pozdravlja stvaranje uzajamnih fondova Unije i namjeru da se sredstva brže i fleksibilnije isplaćuju u hitnim situacijama te da se objedine različiti izvori financiranja kako bi se rješavale sve dimenzije krize;

172.  napominje da su uzajamni fondovi dio ad hoc odgovora, što upućuje na to da proračun Unije i višegodišnji financijski okvir nemaju potrebne resurse i fleksibilnost za brz i sveobuhvatan pristup velikim krizama; žali zbog činjenice da je rezultat toga zaobilaženje proračunskog tijela i narušavanje jedinstva proračuna;

173.  pozdravlja, u okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira u sredini razdoblja, prijedlog Komisije za osnivanje nove pričuve Europske unije za krizne situacije koja bi se financirala opozvanim odobrenim sredstvima i koja bi bila dodatni instrument za brzo reagiranje na hitne situacije u Uniji; poziva Vijeće da u potpunosti podupre taj prijedlog;

174.  ističe važnost postojanja dostatnih mehanizama kontrole kako bi se zajamčio politički nadzor nad izvršavanjem proračuna u okviru postupka davanja razrješnice; potiče Komisiju da poduzme hitne korake za povećanje uključenosti proračunskog tijela i tijela za proračunski nadzor i bolje uskladi uzajamne fondove i druge mehanizme s proračunskim pravilima, ponajprije tako da ih se uvrsti u proračun Unije;

175.  žali što Komisija nije pružila detaljne informacije o stvarnim plaćanjima te poziva Europsku komisiju da poduzme odgovarajuće mjere radi jačanja i pojednostavnjenja kodiranja u okviru sustava financijskih informacija kako bi se bolje pratili i nadgledali iznosi namijenjeni za vanjske aktivnosti u vezi s migracijama;

176.  traži od Komisije da ustanovi sveobuhvatan repozitorij za rashode Unije povezane s migracijom koji bi uključivao sve izvršene, tekuće i planirane projekte; smatra da bi se interaktivnom bazom podataka trebalo omogućiti dionicima i građanima pristup vizualno prikazanim rezultatima na karti svijeta i pretraživanje filtrirano po zemljama, tipu projekta i povezanim iznosima;

177.  smatra da bi upravljanje uz anticipiranje mogućeg razvoja situacija dugoročno gledano bilo učinkovitije nego isključivo politike usmjerene na hitno pružanje odgovora kao što je upravljanje krizama;

178.  podsjeća na stav Parlamenta u pogledu holističkog pristupa migracijama koji počiva na novom spoju politika, uključujući jačanje spona između migracija i razvoja rješavanjem temeljnih uzroka migracija i zagovaranjem promjena načina financiranja migracijske krize;

Dio XV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2016 naslovljeno „Kako bi se zajamčila djelotvorna provedba postupka u slučaju prekomjernog deficita, potrebna su dodatna poboljšanja”

179.  pozdravlja zaključke i preporuke iz izvješća Revizorskog suda;

180.  preporučuje da bi Komisija trebala poboljšati transparentnost postupka u slučaju prekomjernog deficita redovitim izvještavanjem o svojim procjenama država o usklađenosti sa strukturnim reformama koje su predložene u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita i većom transparentnošću u načinu primjene pravila;

181.  smatra da bi Komisija nakon savjetovanja s državama članicama trebala redovito podnositi izvještaj Parlamentu o napretku postupaka u slučaju prekomjernog deficita za pojedinačne zemlje;

182.  preporučuje Komisiji da i dalje postiže napredak u uključivanju nacionalnih fiskalnih vijeća te da se pobrine da Europski fiskalni odbor dobije i formalnu ulogu u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita; prima na znanje da se transparentnost postupka u slučaju prekomjernog deficita proteklih godina povećala te prihvaća činjenicu da neke informacije koje su politički osjetljive prirode ne mogu uvijek biti javne;

183.  preporučuje da se postupak u slučaju prekomjernog deficita više usmjeri na smanjenje državnog duga; napominje da je od kraja 2014. u samo 13 država članica omjer duga i bruto domaćeg proizvoda bio manji od 60 %; ističe da je nekoliko država članica izrazito zaduženo, unatoč tome što Unija bilježi blagi oporavak, te su trenutačne razine javnog duga više no što su bile 2010. godine;

184.  priznaje da se pravilo gornje granice duga u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita počelo primjenjivati tek 2011.; smatra da će smanjenje javnog duga dugoročno znatno poboljšati gospodarski rast, posebno u izrazito zaduženim državama članicama;

185.  preporučuje da se unutar Pakta o stabilnosti i rastu osigura dovoljno fleksibilnosti u provedbi pravila o postupku u slučaju prekomjernog deficita; naglašava da zbog mogućih nepredviđenih događaja u makroekonomskoj politici okvir dobrog gospodarskog upravljanja mora biti prilagodljiv kako bi se uzela u obzir gospodarska kretanja;

186.  smatra da bi Komisija trebala zajamčiti dobru usklađenost provedbe pravila o postupku u slučaju prekomjernog deficita s mjerama strukturnih reformi koje su dogovorene u okviru Europskog semestra;

Dio XVI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 10/2016 naslovljeno „Jačanje administrativnih kapaciteta u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji: ograničen napredak u zahtjevnim okolnostima”

187.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i potiče Komisiju da u radu na jačanju kapaciteta javne uprave bivše jugoslavenske Republike Makedonije slijedi te preporuke;

188.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je u jačanju administrativnih kapaciteta postignut samo ograničen napredak te da u provedbi zakonodavstva u nekim ključnim područjima kao što su razvoj stručne i samostalne državne službe nije došlo do znatnog napretka;

189.  napominje da je u borbi protiv korupcije i poboljšanju transparentnosti postignut samo djelomičan napredak;

190.  napominje međutim da je Europska komisija primorana djelovati u nepovoljnom političkom kontekstu i da je suočena s manjkom političke volje i predanosti nacionalnih tijela da se uhvate u koštac s preostalim problemima; napominje da su ograničenja koja su nastala zbog tekuće političke krize utjecala na uspješnost financiranih projekata;

191.  prima na znanje i podržava što je Komisija odigrala ključnu ulogu u rješavanju političke krize u toj zemlji te pozdravlja to što je povjerenik preuzeo ulogu posrednika u političkom dijalogu između dvije suprotstavljene strane;

192.  poziva Komisiju da nastavi raditi na dijalogu s političkim liderima iz cjelokupnog političkog spektra, nacionalnim vlastima te stručnjacima za pravosuđe i provedbu zakona radi postizanja dogovora oko aktivne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te provedbe strogih mjera i mehanizama za prevenciju korupcije i gospodarskog kriminala koja je usklađena s kaznenim pravom te zemlje;

193.  snažno preporučuje da Komisija koristi politički dijalog i kontakte s nacionalnim vlastima kako bi poboljšala učinkovitost sustava javne nabave i transparentnost javne potrošnje;

194.  poziva Komisiju da na prvo mjesto prioriteta stavi borbu protiv korupcije te izražava žaljenje zbog nepostojanja djelotvorne nacionalne strategije za borbu protiv korupcije; ponavlja potrebu za većom političkom voljom nacionalnih vlasti kako bi se u tom pogledu zajamčili dugoročni rezultati.

195.  poziva Komisiju da se pri provođenju Instrumenta pretpristupne pomoći nadoveže na postignuća uspješnih projekata koji su održivi, imaju mjerljivu dodanu vrijednost te su provedeni i korišteni u skladu s propisima;

196.  pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala projekte koji su namijenjeni organizacijama civilnog društva; poziva Komisiju da nastavi s tom praksom i da razvije čvrste veze s lokalnim nevladinim organizacijama;

197.  potiče Komisiju da izradi projekte koji osnažuju prava i položaj zviždača u skretanju pozornosti javnosti na slučajeve korupcije i prijevare;

198.  prima na znanje da, iako se mnogim projektima upravljalo na pravilan način, rezultati nisu uvijek bili održivi ili se čak nisu ni postigli; nadalje napominje da projekti nisu uvijek bili usklađeni s dosljednim pristupom usmjerenim na jačanje izgradnje administrativnih kapaciteta; poziva Komisiju da poboljša strateško planiranje projekata i da održivost i izvedivost projekata zajamči tako što će strateško planiranje odrediti kao preduvjet projekata;

199.  poziva Komisiju da se i dalje pridržava načela dobrog financijskog upravljanja; poziva Komisiju da pomogne u oblikovanju projekata koji će također služiti kao odskočna daska za daljnja ulaganja u zemlji; potiče Komisiju da prednost da projektima s velikim potencijalom u ključnim područjima kao što su postupci javne nabave ili postupci odabira te da izbjegava financiranje projekata koji nemaju velike izglede za to da budu održivi;

200.  potiče Komisiju da prilagodljivo reagira na neočekivane događaje pravovremenim oslobađanjem odgovarajućih sredstava ili njihovim smanjenjem kako bi se pristupilo rješavanju problema u nastajanju;

Dio XVII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 12/2016 naslovljeno „Način na koji agencije upotrebljavaju bespovratna sredstva nije uvijek primjeren ili dokazano djelotvoran”

201.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

202.  pozdravlja nalaze i preporuke Revizorskog suda;

203.  primjećuje odgovor Komisije i uključenih agencija, u kojem se, među ostalim, nalaze važne informacije o mjerama poduzetima nakon provedenih revizija;

204.  naglašava da su agencije odgovorne za izradu višegodišnjih i godišnjih programa te za (operativnu i financijsku) provedbu aktivnosti u vezi s dodjelom bespovratnih sredstava. ustvrđuje da je za ostvarivanje ciljeva i politika Unije ključno da agencije djelotvorno upravljaju aktivnostima u vezi s dodjelom bespovratnih sredstava;

205.  uočava da je Revizorski sud zaključio da su agencije u kojima su provedene revizije općenito dodjeljivale i isplaćivale bespovratna sredstva u skladu s pravilima;

206.  ustvrđuje da je Revizorski sud utvrdio određene nedostatke u vezi s mogućnostima financiranja, postupcima dodjele, sustavima kontrole i mjerenjem uspješnosti te je izdao pet preporuka za ispravljanje tih nedostataka;

207.  napominje da bi se strateškim opravdanjem i izborom instrumenta za financiranje određene agencije mogle ojačati djelotvornost i učinkovitost instrumenta te time i provođenje njezinih zadaća; ističe da bi neodgovarajuće praćenje ex ante ocjenjivanja moglo dovesti do toga da agencije odaberu neodgovarajuće alate za financiranje i loše oblikovanje bespovratnih sredstava;

208.  žali zbog općenitog nepreciznog opisa aktivnosti agencija u vezi s bespovratnim sredstvima i nejasnih opisa rezultata zbog kojih dolazi do nepotpunih godišnjih radnih programa;

209.  ističe važnost povezivanja aktivnosti agencija u vezi s bespovratnim sredstvima s njihovim mandatom i strateškim ciljevima; potiče sve agencije da primjenjuju zasebne smjernice i kriterije kao pomoć pri odabiru određenog instrumenta za financiranje, na temelju analize potreba agencija, njihovih resursa, ciljeva koji se žele ostvariti, mogućih korisnika na koje se treba usmjeriti i potrebne razine konkurentnosti te pouka izvučenih iz prethodnih odabira;

210.  napominje da bi u programima rada agencija trebalo navesti koje bi se aktivnosti trebale provoditi na temelju upotrebe bespovratnih sredstava, posebne ciljeve i očekivane rezultate koji bi se trebali postići aktivnostima financiranim bespovratnim sredstvima te planirane financijske i ljudske resurse koji su potrebni za provedbu aktivnosti financiranih bespovratnim sredstvima.

211.  smatra da je utvrđivanje strateških ciljeva, ciljanih rezultata i učinaka izuzetno važno za postizanje dobrog definiranog godišnjeg programiranja;

212.  ističe da regulatorni okvir nekih agencija prisiljava agencije na upotrebu postupaka dodjele bespovratnih sredstava; sa zabrinutošću napominje da agencije nisu sustavno razmatrale sve dostupne mogućnosti financiranja i da bespovratna sredstva nisu uvijek optimalno sredstvo; primjećuje nadalje zapažanje Revizorskoga suda da se u postupcima dodjele bespovratnih sredstava koriste restriktivniji kriteriji prihvatljivosti i slabiji financijski kriteriji za dodjelu nego u javnoj nabavi te stoga to ne bi trebala biti zadana opcija financiranja; međutim smatra da bi trebalo održati pomnu ravnotežu između tih nedostataka u postupcima dodjele bespovratnih sredstava i administrativnih troškova koji nastaju u postupcima javne nabave te se stoga ne slaže sa zapažanjem Revizorskoga suda da bi javna nabava trebala biti zadana opcija:

213.  zabrinut je zbog zapažanja Revizorskog suda da agencije u kojima je provedena revizija nisu uspostavile odgovarajuće sustave praćenja i ex post evaluacije; poziva agencije da razviju ex post evaluacije kako bi unaprijedile praćenje i izvješćivanje o aktivnostima financiranima bespovratnim sredstvima;

214.  naglašava da su praćenje uspješnosti i evaluacija rezultata presudni za javnu odgovornost i iscrpno informiranje kreatora politika; ističe da je to još važnije za agencije zbog njihove decentralizirane prirode; poziva agencije da uspostave sustave praćenja bespovratnih sredstava i izvješćivanja o njima na temelju rezultata i ključnih pokazatelja uspješnosti usmjerenih na učinke, kao i na temelju rezultata ex post evaluacija. smatra da je uloga ključnih pokazatelja uspjeha ključna za proces praćenja i evaluacije napretka, učinka i rezultata;

215.  sa zabrinutošću napominje da su ključni pokazatelji uspjeha i dalje usredotočeni na ulazne i izlazne vrijednosti, a ne na rezultate i učinak; poziva agencije da ključne pokazatelje uspjeha više razviju u strateškom smislu i da ih temelje na rezultatima i učincima;

216.  poziva agencije da razviju i provedu ocjenu procjene rizika svojih godišnjih ranih programa kako bi unaprijedile učinkovitost pomoću točnije provedbe, praćenja i evaluacije;

217.  preporučuje stratešku dodjelu financijskih alata za kratkoročne ciljeve radi poboljšanja točnosti financijskih odluka;

218.  poziva mrežu agencija Unije da pomogne agencijama oko unapređenja njihovih postupaka financiranja te posebno njihovih postupaka za praćenje uspješnosti u tom pogledu;

219.  posebno ističe nalaze Revizorskoga suda u pogledu postupaka dodjele bespovratnih sredstava i potrebe za transparentnošću, jednakim postupanjem i izbjegavanjem mogućih sukoba interesa; poziva predmetne agencije da što prije primijene preporuku Revizorskoga suda;

220.  poziva agencije da primijene posebne postupke dodjele bespovratnih sredstava kako bi uspostavile službene unutarnje postupke kojima se uređuju načela transparentnosti i jednakog postupanja te pruža zaštita od mogućih sukoba interesa. ističe da bi iz tog razloga agencije trebale ojačati svoj sustav provjere u vezi s provedbom projekata financiranih bespovratnim sredstvima.

221.  poziva Komisiju i agencije koje su bile predmetom revizija u sklopu toga tematskog izvješća da Parlamentu podnesu ažurirano izvješće o stanju primjene preporuka;

Dio XVIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 13/2016 naslovljeno „Pomoć EU-a jačanju javne uprave u Moldovi”

222.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i potiče Komisiju da u radu na jačanju kapaciteta javne uprave Republike Moldove slijedi te preporuke;

223.  sa zabrinutošću primjećuje da je Unija tek djelomično doprinijela jačanju javne uprave i da je Revizorski sud uočio brojne manjkavosti, pa i nedostatke u izradi i provedbi programa i projekata nad kojima je obavljena revizija;

224.  napominje međutim da je Europska komisija primorana djelovati u nepovoljnom političkom kontekstu i da je suočena s raširenom korupcijom i mnogim manjkavostima javnih institucija, poput prekomjerne birokracije, neusredotočenosti na ključne funkcije, velikih fluktuacija u broju zaposlenika, niske učinkovitosti i manjka odgovornosti; osim toga napominje da je Moldova teško pogođena političkom nestabilnošću, gospodarskim previranjima, krajnjim siromaštvom i masivnom emigracijom;

225.  napominje da su, unatoč tome što su političke okolnosti i vanjski faktori imali važnu ulogu u ishodu programa financiranih iz proračuna i da Komisija na njih u puno slučajeva nije mogla utjecati, postojali konkretni nedostaci koje je mogla ispraviti;

226.  napominje da se u nedostatke koje je uočio Revizorski sud ubrajaju sporo reagiranje Europske komisije na iznenadne događaje, slaba usklađenost programa s moldavskim nacionalnim strategijama, izostanak ambicioznih ciljeva, općeniti i nejasni uvjeti i nepostojanje obrazloženja za dodjeljivanje dodatnih poticajnih sredstava;

227.  poziva Komisiju da potiče svoje moldavske pandane na to da sustavno donose jasno formulirane nacionalne strategije koje će sadržavati jasne, mjerljive ciljeve i da izradu programa u zemlji bolje povezuje s tim strategijama;

228.  potiče Komisiju da se koristi procjenama ex ante kako bi jasno utvrdila financijske potrebe i donijela obrazloženi proračunski plan u kojemu je naglasak na ostvarivanju ciljeva;

229.  poziva Komisiju da prioritizira borbu protiv korupcije te žali zbog toga što moldavska vlada nema pravu strategiju za borbu protiv korupcije; pozdravlja imenovanje visokog savjetnika za borbu protiv korupcije na mjesto u Uredu predsjednika vlade; međutim, ponovno ističe potrebu za ambicioznijim i djelotvornijim strategijama i većom političkom voljom nacionalnih vlasti kako bi se u tom pogledu zajamčili dugoročni rezultati; poziva nacionalne vlasti da se prioritetno usredotoče na borbu protiv korupcije i veću transparentnost i integritet unutar javne uprave;

230.  poziva Komisiju da nastavi dijalog s političkim liderima iz cjelokupnog političkog spektra, nacionalnim vlastima te stručnjacima za pravosuđe i provedbu zakona radi postizanja dogovora oko aktivne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te provedbe strogih mjera i mehanizama za prevenciju korupcije i gospodarskog kriminala koja je usklađena s kaznenim pravom te zemlje;

231.  potiče Komisiju da izradi projekte kojima bi se ojačala prava i položaj zviždača u skretanju pozornosti javnosti na slučajeve korupcije i prijevare;

232.  napominje da su glavni načini pružanja pomoći sektorska potpora proračunu (74 % pomoći) i projekti; sa žaljenjem prima na znanje da je proračunska potpora imala ograničen učinak na jačanje javne uprave;

233.  sa zabrinutošću napominje da je sektorska proračunska potpora vrlo rizičan način dodjeljivanja proračunskih sredstava, posebno u kontekstu Moldove u kojoj je javna uprava paralizirana zbog sveprisutne korupcije i dominacije lokalnih oligarha; poziva Komisiju da preispita metode kojima se koristila, i to na temelju dubinske analize rizika;

234.  poziva Komisiju da se koristi metodama koje će polučiti vidljive i konkretne rezultate za moldavske građane;

235.  napominje da su osmišljeni projekti u pravilu bili relevantni, iako nisu bili dovoljno koordinirani kada je riječ o sadržaju i vremenskom okviru, a tehnička pomoć za razvoj upravnih kapaciteta došla je sa zakašnjenjem;

236.  žali zbog toga što, iako su projekti uglavnom polučili očekivane rezultate, ishodi nisu uvijek bili održivi, za što su djelomično odgovorni politička volja i vanjski faktori; poziva Komisiju da se nadoveže na postignuća uspješnih održivih projekata s mjerljivom dodanom vrijednošću koji su provedeni i primijenjeni u skladu s propisima; poziva Komisiju da poboljša strateško planiranje projekata i da održivost i izvedivost projekata zajamči tako što će strateško planiranje odrediti kao preduvjet projekata;

237.  prima na znanje da se projektima djelomično doprinijelo jačanju javne uprave, no to nije uvijek bilo u skladu s potrebama i ciljevima moldavske javne uprave; poziva Komisiju da projekte u većoj mjeri uskladi s konkretnim nacionalnim potrebama;

238.  poziva Komisiju da se i dalje pridržava načela dobrog financijskog upravljanja; poziva Komisiju da pomogne u oblikovanju projekata koji bi poslužili kao polazište za daljnja ulaganja u zemlji i da u tom pogledu uspostavi suradnju s međunarodnim financijskim institucijama; potiče Komisiju da prednost da projektima s velikim potencijalom u ključnim područjima kao što su postupci javne nabave ili postupci odabira te da izbjegava financiranje projekata koji nemaju velike izglede za to da budu održivi;

239.  sa zabrinutošću prima na znanje da Komisija, iako je 2012. razradila sustavniju analizu rizika, osnovala upravljačke odbore na visokoj razini za postupke proračunske potpore i osmislila sustav ranog upozoravanja za novonastale rizike, nije bila u stanju pravodobno uočiti „krađu stoljeća”, golemi korupcijski skandal prilikom kojega je pronevjerena 1 milijarda USD deponiranih financijskih sredstava, a dio toga bi mogla biti i europska sredstva; prima na znanje da su u srpnju 2015. isplate za proračunsku potporu naposljetku stavljene na čekanje i da je njihov nastavak uvjetovan poboljšanjem makroekonomske i fiskalne situacije i sklapanjem sporazuma s MMF-om;

240.  poziva Komisiju da poboljša sustav ranog upozoravanja i izradu analize rizika kako bi na potencijalne rizike mogla reagirati brže i fleksibilnije;

241.  napominje da je stvaranje moldavskih javnoupravnih kapaciteta od ključne važnosti jer ta zemlja nema potpunu kontrolu nad svojim teritorijem, što ide na ruku separatističkim naginjanjima proruskih snaga; podsjeća na to da Moldova ima europsku perspektivu te je stoga strateški partner Unije;

242.  žali zbog toga što trenutačna politička nestabilnost u toj zemlji nanosi trajnu štetu kredibilnosti demokratskih institucija te zemlje, što usporava napredak prema demokraciji, smanjuje potporu europskoj integraciji i povećava broj proruskih političkih inicijativa;

243.  poziva Komisiju da nastavi sa svojim angažmanom u Moldovi kako bi se ojačale političke veze i gospodarska integracija Unije i Moldove; naglašava važnost koju europska podrška, vodstvo i praćenje prioritetnih reformi – usredotočenih na probleme politizacije državnih institucija, sustavne korupcije i reformu javne uprave – ima za ostvarivanje tih ciljeva;

Dio XIX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2016 naslovljeno „Političke inicijative i financijska potpora EU-a za integraciju Roma: tijekom posljednjeg desetljeća postignut je znatan napredak, ali potrebni su dodatni napori na terenu”

244.  podsjeća na članak 2. UEU-a, Povelju Europske unije o temeljnim pravima, Direktivu 2000/43/EZ(11) o rasnoj jednakosti, Direktivu 2000/78/EZ(12) o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja i Direktivu 2004/38/EZ(13) o slobodi kretanja i boravka u Uniji;

245.  pozdravlja Okvirnu odluku Vijeća iz 2008. godine o suzbijanju rasizma i ksenofobije(14), Rezoluciju Parlamenta od 9. ožujka 2011. o europskoj strategiji za integraciju Roma(15), komunikaciju Komisije od 5. travnja 2011. o okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. (COM(2011)0173), preporuku Vijeća od 9. prosinca 2013. godine o djelotvornim mjerama integracije Roma u zemljama članicama(16), kao i komunikaciju Komisije od 17. 6. 2015. naslovljenu „Izvješće o provedbi okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma 2015.” (COM(2015)0299);

246.  podsjeća da integracija Roma ovisi o njihovoj uključenosti i mogućnosti uživanja istih prava koja su zajamčena svim europskim građanima, kojima i oni pripadaju;

247.  podsjeća na zajednička temeljna načela u pogledu uključenja Roma(17), odnosno na deset zajedničkih temeljnih načela razmatranih tijekom prvog sastanka u okviru europske platforme za integraciju Roma održanog u Pragu 2009., prije no što su kao prilog uključena u zaključke sastanka Vijeća na temu: „Zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i potrošači” od 8. lipnja 2009.;

248.  slaže se s preporukama Revizorskog suda i poziva Komisiju i države članice da ih čim prije provedu;

249.  žali zbog toga što je nedovoljno pažnje posvećeno uključenju i integraciji Roma u programskom razdoblju 2007. – 2013.; poziva da se tijekom rada na budućem strateškom okviru Unije više pažnje posveti problemima uključenja i diskriminacije s kojima se Romi i druge marginalizirane zajednice suočavaju;

250.  žali zbog toga što istraživanjem koje je proveo Revizorski sud nije obuhvaćeno više zemalja u kojima Romi predstavljaju važan udio u stanovništvu, kao što su Slovačka, Grčka ili Francuska;

251.  poziva države članice da definiraju prema kojim osobama koje su u nepovoljnom položaju žele usmjeriti pomoć, ovisno o potrebama i izazovima s kojima su suočene, te da pri dodjeli sredstava iz europskih fondova posebnu pažnju posvete romskom stanovništvu;

252.  žali zbog toga što su fondovi kohezijske politike, koji su jedini dostupni za projekte vezane za uključivanje, integraciju i borbu protiv diskriminacije Roma, toliko složeni da ne doprinose dovoljno uključivanju Roma te jamčenju njihovih prava;

253.  zbog toga smatra potrebnim da svaka država članica usvoji plan za procjenu stvarnog učinka zakona, uredbi, administrativnih odredbi te fondova namijenjenih za pomoć Romima te da utvrdi gdje bi se točno administrativni resursi i kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini trebali ojačati kako bi se podržala provedba projekata odnosno upravljanje projektima usmjerenima na uključenje i integraciju Roma te borbu protiv diskriminacije romskog stanovništva;

254.  poziva Komisiju da dostavi detaljne informacije o financiranju dostupnom Romima, da analizira postojeće prepreke te da o njima vodi računa prilikom pojednostavljenja fondova;

255.  svjestan je da je važno u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova odabrati dugoročne projekte kojima se podržavaju marginalizirane romske zajednice;

256.  ističe potrebu za utvrđivanjem fleksibilnijih kriterija odabira projekata za uključenje Roma i drugih marginaliziranih zajednica;

257.  poziva Komisiju da tijekom sljedećega programskog razdoblja ili tijekom revizije operativnih programa zajamči da se ciljevi integracije Roma uvršteni u nacionalne strategije za integraciju Roma odražavaju u načinu na koji se na svim operativnim razinama upravlja europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

258.  poziva države članice i Komisiju da dostave relevantne i usklađene statističke podatke o Romima na temelju kojih će se moći bolje ocijeniti njihova socijalna, administrativna i ekonomska uključenost;

259.  ustraje na činjenici da su isključenost iz sustava stanovanja i obrazovanja, beskućništvo, nezaposlenost i diskriminacija u pristupu zapošljavanju najčešće glavni faktori marginalizacije; iz tog razloga naglašava važnost integriranih inicijativa u području stanovanja, obrazovanja i pristupa zapošljavanju u korist Roma i ostalih marginaliziranih skupina;

260.  ističe da je velika prepreka u borbi protiv diskriminacije Roma vrlo niska stopa slučajeva diskriminacije koji su prijavljeni organizacijama ili institucijama kao što su policija ili socijalne službe; stoga poziva države članice da predvide strategiju za rješavanje institucionalne diskriminacije i prevladavanje nedostatka povjerenja koje Romi osjećaju naspram institucija;

261.  poziva Komisiju da u suradnji s predstavnicima marginaliziranih zajednica, a posebno romskog stanovništva, i „specijaliziranim institucijama” organizira obuku u tijelima javne uprave država članica kako bi se suprotstavilo diskriminirajućim praksama, i putem zdravog, konstruktivnog i učinkovitog dijaloga pružio primjer za uključivanje;

262.  podsjeća da postoji Program Unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) kojem je za razdoblje 2014. –2020. dodijeljeno 900 milijuna EUR i u okviru kojega se posebna pažnja posvećuje osobama u osjetljivom položaju, borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti;

263.  poziva Komisiju da razmotri načine uspostave europskog fonda posebno namijenjenog Romima i drugim marginaliziranim zajednicama te je poziva da osigura i odgovarajući nadzor nad rashodima takvog fonda;

264.  poziva Europsku komisiju da uspostavi istinsku europsku strategiju za uključenje Roma, odnosno europski akcijski plan pripremljen i proveden na svim političkim i administrativnim razinama u koji su uključeni predstavnici romske zajednice i koji se temelji na temeljnim vrijednostima jednakosti, pristupa pravima i nediskriminaciji; ističe da takva strategija mora doprinijeti istinskom uključenju Roma te im omogućiti pristup obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, kulturi, zdravstvenoj njezi, kao i sudjelovanje u javnim poslovima, osposobljavanju i slobodnom kretanju unutar Europske unije;

265.  ističe, međutim, da države članice moraju poduzeti sve mjere za pružanje potpore Romima te bez ikakve diskriminacije jamčiti ujednačenu provedbu nacionalnog prava i sveukupnih prava na svom teritoriju.

Dio XX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2016 naslovljeno „Je li Komisija djelotvorno upravljala humanitarnom pomoći stanovništvu područja pogođenih sukobima u regiji afričkih Velikih jezera?”

266.  pozdravlja tematsko izvješće o pregledu rizika u vezi s pristupom usmjerenim na rezultate za mjere EU-a u području razvoja i suradnje te izlaže svoja zapažanja i preporuke;

267.  pozdravlja zaključke prema kojima je upravljanje humanitarnom pomoći bilo učinkovito, osobito u teškom radnom okruženju koje karakterizira nesigurnost i nepredvidljivost zbog kojih je učinkovita provedba velik izazov;

268.  traži od Komisije da, kad to dozvoljavaju lokalni uvjeti, nastavi napore za povezivanje pomoći, obnove i razvoja; to bi se eventualno moglo podržati trajnom međusektorskom platformom za povezivanje pomoći, obnove i razvoja; vjeruje kako bi takva platforma mogla biti korisna, među ostalim svrhama, za utvrđivanje programa koji bi se mogli kombinirati; smatra da bi, gdje je god to moguće, trebalo definirati cjelovit pristup s jasno određenim ciljevima u pogledu koordinacije i strategije za zemlju/regiju usklađene među svim dionicima;

269.  nadalje, traži od službi Komisije da omoguće lakši prijelaz s kratkoročnih humanitarnih aktivnosti na dugoročne razvojne intervencije i dosljedno usklađivanje ne samo među različitim akterima u EU-u već i s nacionalnim prioritetima i drugim međunarodnim organizacijama preko zajedničke strategije pomoću zajedničkog humanitarnog i razvojnog okvira;

270.  smatra da treba provoditi sustavno vrednovanje stvarne isporuke humanitarne pomoći uz procjenu administrativnih troškova u određenoj regiji tako da se naglasak stavi na učinkovitost te također uz razvoj mogućih referentnih vrijednosti za zajedničke i redovite troškovne stavke;

271.  potiče, gdje je god to moguće, na to da rokovi budu bolje prilagođeni uvjetima u kojima se odvija intervencija kako bi se izbjeglo dugo i skupo produženje rokova;

272.  poziva relevantne institucije EU-a i UN-a da potpuno poštuju i provode Financijski i administrativni okvirni sporazum; poziva Komisiju da izvještava Parlament o provedbi sporazuma i smjernica u vezi s njom, da identificira područja na kojima su potrebna poboljšanja te da ponudi relevantne prijedloge;

273.  podsjeća da bi izvješćima UN-a i međunarodnih organizacija trebalo osigurati najtočniju sljedivost upotrebe financijskih sredstava i usporedbu s operativnim aspektima isporuke humanitarne pomoći dogovorene na početku intervencije, a također bi trebalo pružiti korisne povratne informacije za službe Komisije; naglašava da je važno da partnerske organizacije izvješća Komisiji podnose pravodobno kako bi se omogućilo brzo reagiranje odnosno prilagođavanje humanitarnih operacija i njihova financiranja;

274.  ističe potrebu za povećanjem odgovornosti i poboljšanjem transparentnosti UN-a u korištenju sredstava EU-a, kao i za poboljšanjem učinkovitosti provedbe međunarodno dogovorenih strateških usmjerenja i ciljeva u pogledu humanitarne pomoći i razvoja;

275.  traži od Komisije da već u planu za isporuku humanitarne pomoći uvede njegovo ocjenjivanje kako bi se omogućila usporedna analiza tih planova i razmjena najboljih primjera iz prakse;

276.  žali zbog toga što su podatci često nepotpuni ili nedovoljno usmjereni na rezultate, zbog čega Komisija ne može pravilno obavljati svoj posao u pogledu praćenja;

277.  ustraje na potrebi da se postigne najveća razina transparentnosti i institucijske odgovornosti na svim razinama jamčenjem pristupa iscrpnim i točnim proračunskim informacijama i financijskim podatcima o projektima koje financira EU kako bi se Parlamentu omogućilo provođenje nadzora;

Dio XXI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16/2016 naslovljeno „Obrazovni ciljevi EU-a: programi su usklađeni, no postoje nedostatci u mjerenju uspješnosti”

278.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i izražava zadovoljstvo što ih Komisija prihvaća i što će ih uzeti u obzir;

279.  pozdravlja činjenicu da je Komisija provela prijašnje preporuke Revizorskog suda u pravnom okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., čime je zajamčila optimalno iskorištavanje financijskih sredstava, i to zahvaljujući okviru uspješnosti, pričuvi za uspješnost, ex ante uvjetima i zajedničkim pokazateljima ostvarenja i rezultata;

280.  naglašava da je potrebno staviti naglasak na uspješnost i rezultate te izražava zadovoljstvo što su u novi regulatorni okvir za programsko razdoblje 2014. – 2020. uvrštene odredbe za izvješćivanje o rezultatima država članica;

281.  primjećuje nedostatke u mjerenju uspješnosti, posebno u utvrđivanju ciljeva te pokazatelja ostvarenja i rezultata u projektima koji su se provodili tijekom razdoblja od 2007. do 2013.; žali što pokazatelji rezultata još nisu potpuno pouzdani i očekuje da se taj nedostatak ispravi u drugoj polovini programskog razdoblja 2014. – 2020.;

282.  pozdravlja trend smanjenja ranog napuštanja školovanja i trend stjecanja diploma višeg i visokog obrazovanja; poziva države članice da svoje nacionalne ciljeve usklade sa ciljem EU-a kako bi se obrazovni ciljevi poboljšali;

283.  primjećuje da ciljana stopa zaposlenosti diplomiranih studenata u EU-u do 2020. iznosi 82 %, a četiri od pet posjećenih država članica još nisu postigle taj cilj; ističe da su te četiri države članice suočene s ozbiljnom ekonomskom krizom od koje se sada počinju oporavljati; smatra da je još uvijek moguće da te države članice ostvare ili čak premaše taj cilj;

284.  naglašava važnost održavanja dovoljne razine ulaganja EU-a u obrazovanje, s obzirom na snažnu vezu između stečenog obrazovanja i zapošljivosti;

Dio XXII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 17/2016 naslovljeno „Institucije EU-a mogu dodatno poraditi na tome da postupke javne nabave koje provode učine pristupačnijima”

285.  pozdravlja zaključke i preporuke iz izvješća Revizorskog suda;

286.  poziva na povećanje transparentnosti u postupcima javne nabave unutar institucija EU-a, kao i na nacionalnoj razini, javnom dostupnošću dokumenata i podataka o javnoj nabavi; smatra da aktivnosti u pogledu postupaka javne nabave koje nude institucije EU-a imaju nezadovoljavajuću vidljivost na internetu i da su informacije nedostatne, nejasne i objavljene na više različitih internetskih stranica;

287.  snažno podupire preporuku Revizorskog suda institucijama EU-a da izrade jedinstvenu elektroničku platformu koja bi objedinila sve usluge za aktivnosti povezane s javnom nabavom, što bi gospodarskim subjektima omogućilo pronalaženje svih relevantnih informacija na jednom mjestu na internetu i interakciju s institucijama EU-a na tim internetskim stranicama; smatra da bi se postupci javne nabave, uključujući komunikaciju o pravilima koja se primjenjuju, poslovne mogućnosti, relevantnu natječajnu dokumentaciju, podnošenje ponuda i svu ostalu komunikaciju između institucija i gospodarskih subjekata, trebali odvijati preko jedne takve platforme koja objedinjuje sve usluge;

288.  traži da se internetska stranica Komisije o europskim sredstvima koja se isplaćuju svim državama članicama objavljuje na jednom od triju radnih jezika institucije i da obuhvati iste podatke za sve države članice, i to barem vrijednost i predmet ugovora, naziv izvođača, naziv podizvođača (ako postoje), trajanje ugovora i eventualne dodatne postojeće dokumente; ističe da će se time nevladinim organizacijama iz svih država članica i građanima omogućiti da prate isplativost projekata i način na koji se troši novac;

289.  ustraje u tome da je uloga javnih naručitelja da osiguraju javnu nabavu koja se temelji na tržištu, generira dostatan broj ponuda i svim gospodarskim subjektima omogućuje uravnotežen pristup; slaže se s Revizorskim sudom da bi Komisija u kontekstu tekuće revizije Financijske uredbe tijekom 2016. trebala predložiti donošenje jedinstvenog pravilnika za javnu nabavu; naglašava da bi se sudjelovanje malih i srednjih poduzeća trebalo izričito poticati, suprotno sadašnjoj situaciji u kojoj prednost imaju samo veliki subjekti; smatra da bi se pravila o ispitivanju tržišta prije sklapanja ugovora u vezi s nekretninama te pravila uporabe jezika u okviru postupaka javne nabave trebala uvrstiti u jedinstveni pravilnik i da bi odstupanja od Direktive o javnoj nabavi(18) trebala biti opravdana;

290.  podsjeća na to da se primjenom ograničenih postupaka javne nabave od strane javnih naručitelja odvraćaju potencijalni ponuditelji, onemogućuje transparentnost i blokiraju informacije o tome kako se koristi novac poreznih obveznika; naglašava da je Vijeće za veliku većinu svojih ponuda primjenjivalo ograničeni postupak i da su sve institucije EU-a zajedno od 2010. do 2014. sklopile 25 % ili više ugovora primjenjujući ograničeni postupak; zahtijeva da se ti postupci primjenjuju u vrlo ograničenom broju slučajeva, uz propisno opravdanje;

291.  prima na znanje da Parlament na svojim internetskim stranicama objavljuje cjelovit godišnji popis svih dobavljača s kojima je sklopio ugovor vrijednosti veće od 15 000 eura, ali ne objavljuje sve svoje ugovore; potiče sve institucije da objave cjelovite informacije o svim dobavljačima i ugovorima sklopljenima preko postupaka javne nabave, uključujući slučajeve izravnog sklapanja ugovora ili ograničenih postupaka;

292.  ističe potrebu za oglašavanjem na široj osnovi i transparentnim objavljivanjem poziva za nadmetanje za sve subjekte; podsjeća na to da je, prema zaključcima Revizorskog suda, „Europski parlament primijenio (...) pregovarački postupak za sklapanje ‘ugovora u vezi s nekretninama’ u vrijednosti od 133,6 milijuna eura za jednu zgradu u Bruxellesu koja prilikom sklapanja ugovora 27. lipnja 2012. nije postojala”, ignorirajući pravilo da se iznimka od nadmetanja na najširoj mogućoj osnovi koja je propisana člankom 134. stavkom 1. pravila za primjenu Financijske uredbe može primijeniti samo na postojeće zgrade; snažno naglašava da se za sve nedovršene ili neizgrađene zgrade mora primjenjivati otvoreni i natjecateljski postupak te smatra da bi se ta politika trebala proširiti na sve ugovore u vezi s nekretninama s obzirom na složenost ugovora i velike iznose sredstava;

293.  slaže se s Revizorskim sudom da bi institucije EU-a trebale, kad god je to moguće, razdvajati ugovore na podskupine kako bi povećale razinu sudjelovanja u postupcima javne nabave; ističe da je Vijeće 2014. na 10 godina i u vrijednosti od više od 93 milijuna eura sklopilo okvirni ugovor za upravljanje tehničkim instalacijama te njihovo održavanje, popravak i prilagodbu u sadašnjim i budućim zgradama s jednim jedinim poduzećem, ne razdvojivši ugovor na podskupine; napominje da je Komisija 2015. postupila jednako u vezi sa sklapanjem petogodišnjeg ugovora „Vaša Europa – Savjeti – besplatno pravno savjetovanje Europske unije” u vrijednosti od gotovo 9 milijuna eura; naglašava da nedostatak razdvajanja, zajedno s predugim trajanjem okvirnih ugovora (deset ili sedam godina, uz rekord od 17 godina u slučaju ugovora koji je Vijeće sklopilo za zgradu Justus Lipsius) uništava konkurenciju te potiče netransparentnost i potencijalnu korupciju; stoga traži od svih institucija da stanu na kraj tim postupcima koji se u potpunosti protive duhu transparentnosti i dobre prakse koji bi EU trebao promicati;

294.  zahtijeva da sve institucije EU-a razviju i uvedu prikladne instrumente i metode za revizije i evaluacije u svrhu otkrivanja i upozoravanja na postojanje nepravilnosti; ponovno naglašava da je za borbu protiv prijevara i korupcije potrebna bolja tehnologija za praćenje, otkrivanje, analizu i prijavljivanje; inzistira na tome da to znanje mora biti dostupno i državama članicama; ističe središnju ulogu zviždača u otkrivanju malverzacija i podsjeća na to da sve europske institucije i agencije moraju usvojiti obvezujuća interna pravila za zaštitu zviždača u skladu s člankom 22.c Pravilnika o osoblju, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2014.;

295.  slaže se s Revizorskim sudom da bi Komisija trebala predložiti izmjene Financijske uredbe EU-a kako bi se omogućila brza i neovisna obrada pritužbi gospodarskih subjekata koji smatraju da se prema njima postupilo nepravedno; napominje da bi se pritužbe trebale obraditi prije nego što se gospodarski subjekti obrate Europskom ombudsmanu ili sudovima EU-a;

296.  smatra da se izvršavanje zakonodavstva u javnoj nabavi može osigurati ponajprije osnivanjem kompetentnih i neovisnih istražnih tijela i agencija usredotočenih na istrage korupcije u javnoj nabavi; ističe da bi institucije i države članice EU-a trebale među sobom, kao i s OLAF-om, Europolom, Eurojustom i drugim istražnim tijelima, razmjenjivati informacije i obavještajne podatke o javnoj nabavi; snažno preporučuje da institucije s istražnim ovlastima, osobito OLAF, poboljšaju svoj sustav upravljanja predmetima istrage u cilju sastavljanja izvješća i statističkih podataka o različitim vrstama pritužbi o kojima se provode istrage i rezultatima tih istraga;

297.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda da bi institucije EU-a trebale uspostaviti jedinstvenu javnu bazu informacija o ugovorima o javnoj nabavi koje sklapaju kako bi se omogućilo djelotvorno ex post praćenje njihovih aktivnosti povezanih s javnom nabavom;

298.  ističe da se središnjim prikupljanjem podataka o javnoj nabavi pomaže u izradi značajnih, točnih i detaljnih statističkih podataka radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja korupcije u javnoj nabavi i poduzimanja prikladnih protumjera; naglašava da bi se dodavanjem podatkovnih polja u središnje baze podataka za javnu nabavu (uključujući TED) moglo upozoriti na kritične slučajeve u pogledu nepravilnosti u javnoj nabavi; poziva institucije Unije da zajamče da se te baze podataka popunjavaju pravodobno i potpuno;

299.  ističe ulogu istraživačkih novinara i nevladinih organizacija u jamčenju transparentnosti u postupcima javne nabave i otkrivanju prijevara ili potencijalnih sukoba interesa; čvrsto vjeruje u to da bi navedene kategorije trebale imati potpun pristup ARACHNE-u, ORBIS-u i drugim povezanim instrumentima i bazama podataka, čime bi se omogućilo otkrivanje svih sumnji na sukobe interesa ili korupciju u javnoj nabavi u europskim institucijama, kao i u svim državama članicama, osobito u pogledu nabave s pomoću europskih sredstava;

300.  potiče sve institucije i agencije da uvijek objavljuju životopise i izjave o financijskim interesima srednjeg i višeg rukovodstva, članova, stručnjaka i svih vrsta vodećih tijela i struktura, čak i u slučajevima upućenih stručnjaka iz država članica, s obzirom na to da bi životopisi tih stručnjaka trebali biti javno dostupni u svakom trenutku; ističe da izjava o nepostojanju sukoba interesa kojom se neke institucije i agencije još uvijek koriste nije prikladan dokument za objavu s obzirom na to da bi ocjenu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa uvijek trebala donositi neovisna organizacija ili tijelo treće strane;

301.  poziva Revizorski sud da redovito objavljuje evidenciju svih zloupotreba povezanih sa slučajevima prijavljivanja nepravilnosti kao i sa svim slučajevima sukoba interesa i rotirajućih vrata otkrivenih tijekom postupaka nadzora ili revizije te traži od njega da najmanje jedanput godišnje objavi tematska izvješća o politici i slučajevima sukoba interesa otkrivenim u svim europskim agencijama i zajedničkim poduzećima, osobito onima koji su povezani s industrijom;

302.  pozdravlja preporuku Revizorskog suda institucijama Unije da iskoriste preglede stručnjaka iste razine za uzajamno učenje i razmjenu najbolje prakse u području javne nabave;

Dio XXIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2016 naslovljeno „Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva”

303.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda te posebno njegova zapažanja i preporuke; napominje da je Komisija u potpunosti prihvatila četiri od pet preporuka te jednu djelomično; poziva Komisiju da preispita potpuno prihvaćanje preporuke o pouzdanosti podataka koje pružaju države članice;

304.  uviđa da se Europska unija smatra predvodnikom u svjetskoj politici o okolišu jer postavlja norme o stanju okoliša na međunarodnoj razini i navodi najbolje prakse u zaštiti okoliša i održavanju konkurentne prisutnosti na svjetskom tržištu; napominje da Unija u svojem 7. programu djelovanja za okoliš kao cilj za 2050. godinu postavlja „dobar život u okviru granica našeg planeta”; primjećuje da je jedan od prioriteta zajamčiti da „naše blagostanje i zdrav okoliš proizlaze iz inovativne, kružne ekonomije u kojoj se ništa ne gubi i u kojoj se prirodnim resursima upravlja na održiv način, a bioraznolikost se štiti, vrednuje i održava tako da se pojačava otpornost našeg društva”;

305.  napominje da se Unija u Direktivi o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora(19) obvezala pobrinuti se za to da udio energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa do 2020. iznosi najmanje 10 %, što se može postići jedino znatnom uporabom biogoriva; uviđa, međutim, i da sama proizvodnja biogoriva može biti povezana s određenim rizicima u vezi s uporabom zemljišta te da je stoga nužno zajamčiti njezinu održivost;

306.  naglašava da je uspostava djelotvornog i pouzdanog sustava za certifikaciju održivih biogoriva jedan od najvažnijih koraka prema ispunjenju prioriteta te politike iznesenih u 7. programu djelovanja za okoliš; napominje da se održivost biogoriva certificira u okviru dobrovoljnih programa koje priznaje Komisija; žali zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da certifikacijski sustav EU-a za održivost biogoriva nije u potpunosti pouzdan;

307.  sa žaljenjem ustvrđuje da se u proceduri priznavanja koju provodi Komisija ne razmatraju neki od ključnih aspekata održivosti i poštene trgovine, kao što su sukobi u vezi sa zakupom zemljišta, prisilni ili dječji rad, loši radni uvjeti poljoprivrednika, opasnost za zdravlje i sigurnost te utjecaj neizravne promjene uporabe zemljišta, koji se u raznim kontekstima smatraju iznimno relevantnima; smatra da to čini nedosljednost u politici Komisije; poziva Komisiju da na opsežniji način preuredi postupke procjene i da te aspekte uvrsti u postupke provjere dobrovoljnih programa; poziva Komisiju da zahtijeva da dobrovoljni programi jednom godišnje podnose izvješća na temelju njihovih certifikacijskih aktivnosti i relevantnih informacija o navedenim rizicima;

308.  primjećuje da je dosad Komisija podnijela dva izvješća o utjecaju povećane potražnje za biogorivima na društvenu održivost u Uniji i trećim zemljama te na dostupnost sirovina po povoljnim cijenama; sa žaljenjem napominje da su informacije sadržane u izvješćima bile prilično ograničene i da su pružale samo nejasne zaključke; poziva Komisiju da poboljša sustav izvješćivanja i da Europskom parlamentu pruži detaljnu analizu kako bi javnost bila obaviještena o tim važnim pitanjima;

309.  s velikom zabrinutošću napominje da može doći do natjecanja između proizvodnje biogoriva i uzgoja usjeva hrane i da masovno širenje usjeva uzgojenih za proizvodnju biogoriva može imati golem utjecaj na norme o okolišu i zdravlju u zemljama u razvoju, primjerice u Južnoj Americi i južnoj Aziji, te da to može dovesti do masovne deforestacije i pada tradicionalne poljoprivrede, što ima dugoročne socioekonomske posljedice na lokalne zajednice; žali što se u izvješću Komisije ne razmatraju opća razvojna pitanja u državama u razvoju; poziva Komisiju da usvoji dosljedniji i usklađeniji pristup prema politikama o okolišu, energiji, razvoju i drugim povezanim pitanjima; poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost utjecaju neizravne promjene uporabe zemljišta;

310.  sa žaljenjem napominje da je Komisija priznala dobrovoljne programe koji nemaju odgovarajuće postupke provjere kojima bi se zajamčilo da je podrijetlo biogoriva proizvedenih iz otpada uistinu otpad ili da su sirovine za proizvodnju biogoriva uzgajane u EU-u doista u skladu sa zahtjevima EU-a za zaštitu okoliša u području poljoprivrede; traži od Komisije da provjerava poštuju li proizvođači sirovina za biogoriva u Uniji stvarno zahtjeve EU-a za zaštitu okoliša u području poljoprivrede; traži od Komisije da prikupi dostatne dokaze o podrijetlu otpada i ostataka koji se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva;

311.  sa zabrinutošću primjećuje da su neki od priznatih programa bili nedovoljno transparentni ili su imali upravljačke strukture koje su se sastojale samo od predstavnika nekoliko gospodarskih subjekata; traži od Komisije da zajamči da u dobrovoljnim programima ne postoji opasnost od sukoba interesa i da se pobrine za djelotvornu komunikaciju s ostalim dionicima;

312.  poziva Komisiju da dodatno zajamči transparentnost dobrovoljnih programa i gospodarskih subjekata zahtjevom da programi uspostave službene internetske stranice na kojima će pružati javno dostupne detaljne informacije o dobrovoljnim programima, njihovim postupcima certifikacije, zaposlenom osoblju, izdanim certifikatima, revizijskim izvješćima, pritužbama i gospodarskim subjektima s kojima surađuju;

313.  sa zabrinutošću primjećuje da Komisija ne nadzire funkcioniranje priznatih dobrovoljnih programa i stoga ne može steći jamstva o kvaliteti certifikacija; sa žaljenjem napominje da nije uspostavljen poseban sustav za podnošenje pritužbi, što Komisiju onemogućuje da provjerava postupa li se s pritužbama ispravno; traži od Komisije da uvede sustav nadzora u okviru kojeg će se potvrđivati pridržava li se certifikacija dobrovoljnih programa utvrđenih normi za priznavanje; poziva Komisiju da zatraži da se u sklopu dobrovoljnih programa uspostave transparentni, informativni i pristupačni sustavi za podnošenje pritužbi, prilagođeni korisnicima, na njihovim internetskim stranicama; traži od Komisije da nadzire sustave za podnošenje pritužbi i prema potrebi poduzima mjere;

314.  pozdravlja činjenicu da Komisija izdaje smjernice za dobrovoljne programe kojima se doprinosi promicanju najbolje prakse i povećanju djelotvornosti; no napominje da te smjernice nisu obvezujuće i da se ne primjenjuju u potpunosti; poziva Komisiju da proglasi te smjernice obvezujućima za dobrovoljne programe kako bi se zajamčilo ispunjavanje zahtjeva;

315.  napominje da odgovornost za jamčenje pouzdanosti statističkih podataka u vezi s održivim biogorivima koji se dostavljaju Komisiji snose države članice, ali i da postoji rizik od precjenjivanja statistika; traži od Komisije da uvede zahtjev prema kojem bi države članice morale potkrijepiti statistike odgovarajućim dokazima, primjerice s pomoću potvrde ili izjave koju izdaje subjekt zadužen za prikupljanje podataka o održivim biogorivima i dostavljanjem te potvrde ili izjave nacionalnom tijelu koje je zatim šalje Eurostatu;

316.  ponavlja da podatci koje države članice prenose često nisu usporedivi zbog razlika u definicijama čime je praktički nemoguće utvrditi stvarno stanje; poziva Komisiju da uskladi definiciju otpadnih tvari koje prethodno nisu bile uvrštene na popis iz Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, a koje se koriste za proizvodnju naprednih biogoriva u postrojenjima koja su postojala prije usvajanja Direktive (EU) 2015/1513(20) kojom se izmjenjuje Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora;

317.  sa zabrinutošću napominje da posebna vrijednost (dvostruko računanje) biogoriva proizvedenih iz otpada i ostataka povećava rizik od prijevare; ističe da postoji potreba za dijalogom između Komisije i država članica o praćenju i sprečavanju prijevara; poziva Komisiju da inicira taj dijalog;

318.  pozdravlja primjer dobrovoljnoga programa spomenutoga u izvješću Revizorskog suda u kojemu se postavljaju visoke norme za održivu proizvodnju usmjerene ne samo na sprečavanje ekološke štete, što se postiže i zaštitom tla, vode i zraka, nego i na očuvanje odgovarajućih radnih uvjeta i zaštitu zdravlja zaposlenika na poljoprivrednim gospodarstvima te na poštovanje ljudskih, radničkih i zemljišnih prava; smatra da je to primjer najbolje prakse; poziva Komisiju da razmotri stvaranje platforme za dobrovoljne programe u sklopu koje bi se mogle razmjenjivati najbolje prakse.

Dio XXIV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 19/2016 naslovljeno „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.”

319.  pozdravlja nalaze i preporuke iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 19/2016: Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.;

320.  izražava žaljenje zbog toga što se, općenito gledano, financijski instrumenti ne mogu opisati kao uspješno djelovanje kojim su se poboljšala ulaganja u Uniji; napominje da su prvenstveno Komisija te države članice preuzele više rizika te izražava žaljenje zbog manjka znatnijeg doprinosa privatnog sektora;

321.  ističe visoke troškove i naknade za upravljanje u usporedbi sa stvarnom financijskom potporom za krajnje korisnike; preporučuje utvrđivanje poreznih ograničenja za financijske posrednike; naglašava da treba preispitati iznos sredstava u Europskom fondu za regionalni razvoj i Europskom socijalnom fondu kako bi se, gdje god je to moguće, ostvarile uštede u troškovima upravljanja fondovima;

322.  smatra da je Komisija u privilegiranom položaju koji joj omogućava da pruži dodatne smjernice državama članicama o načinu na koji je potrebno uspostaviti takve financijske instrumente (pod izravnim ili neizravnim upravljanjem Komisije) na razini država članica ili Unije; ističe da je važno pobrinuti se da financijski instrumenti ne budu izloženi neprihvatljivim mehanizmima izbjegavanja plaćanja poreza;

323.  izražava zabrinutost zbog toga što su porezna mišljenja upotrijebljena u nekim slučajevima kako bi se financijski instrumenti učinili privlačnijima za privatne ulagače; izražava žaljenje zbog toga što Komisija smatra da se prethodni porezni sporazumi sami po sebi ne mogu smatrati protivnima njezinoj politici; poziva Komisiju da spriječi bilo koji oblik poreznog mišljenja povezan s upotrebom financijskih instrumenata Unije;

324.  slaže se s mišljenjem da bi pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013. za koje je provedena revizija, trebale biti vidljive pri uspostavi financijskih instrumenata za europske strukturne i investicijske fondove; smatra, osobito, da prijedlozi trebaju biti usmjereni prema učinku i rezultatima, a ne isključivo prema usklađenosti s pravilima; smatra kako je potrebno da se tim projektima stvara dodana vrijednost za regionalnu specijalizaciju i gospodarski razvoj europskih regija;

325.  izražava žaljenje zbog toga što je pravnom osnovom u prethodnom razdoblju državama članicama omogućeno da zamrznu dio doprinosa na računima banaka i financijskih posrednika koji upravljaju fondovima, a da se ta sredstva ne koriste u predviđene svrhe; prima na znanje izmjene koje je Komisija uvela u svojim smjernicama za zaključenje operativnih programa; poziva Komisiju da aktivno nadzire stanje kako bi se izbjegla takva praksa;

326.  smatra da bi učinak poluge trebao ilustrirati granicu do koje početni financijski doprinos Unije i država članica privlači privatna sredstva; izražava žaljenje zbog toga što tematsko izvješće Revizorskog suda pokazuje da financijski instrumenti ni pod podijeljenim ni pod središnjim upravljanjem nisu uspješno privukli privatni kapital; smatra da se doprinos država članica financiranju financijskih instrumenata treba, kao i doprinos Unije, smatrati dijelom javnog financiranja;

327.  traži od Komisije da definira učinak poluge za financijske instrumente na način koji bi bio primjenjiv na sva područja proračuna Unije, kojim se jasno utvrđuje razlika između učinka poluge privatnih i nacionalnih javnih doprinosa u okviru operativnog programa i/ili dodatnih privatnih ili javnih doprinosa kapitala te kojim se uzima u obzir vrsta financijskog instrumenta o kojem je riječ; preporučuje da države članice poduzmu dodatne napore pri prikupljanju podataka, upravljanju i razmjeni iskustava o učinku obnovljivosti financijskih instrumenata;

328.  skreće pozornost na potrebu da se od početka pruži jasan i konkretan procijenjeni učinak poluge budućih sredstava financijskih instrumenata; očekuje od Komisije da vodi računa, kad je riječ o financijskim instrumentima Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda u okviru programskog razdoblja 2007. – 2013., o tome da države članice pružaju potpune i pouzdane podatke o privatnim doprinosima sredstvima dodijeljenima instrumentima, i u okviru operativnih programa i povrh njih;

329.  smatra da se prije donošenja odluka o mjerama financijskog inženjeringa za relevantne infrastrukturne projekte upravljačka tijela trebaju pobrinuti da njihov prijedlog bude opravdan nezavisnom i kvalitetnom evaluacijom ex ante, koja se temelji na standardiziranoj i zajedničko dogovorenoj metodologiji; slaže se da prije odobrenja operativnih programa koji uključuju relevantne infrastrukturne projekte Komisija treba provjeriti njihovu usklađenost s neovisnom evaluacijom ex ante te zajamčiti njihovu kvalitetu;

330.  preporučuje upravljačkim tijelima da povežu visinu naknade za upravitelje fonda s kvalitetom ulaganja do kojih je u stvarnosti došlo te da se ona mjeri na temelju doprinosa ulaganja postizanju strateških ciljeva operativnog programa i vrijednosti resursa vraćenih u poslovanje iz ulaganja koja su izvršena s pomoću instrumenta;

331.  preporučuje proaktivan pristup i tehničku potporu na terenu koja će se ostvariti podučavanjem tijela i institucija Unije o boljoj primjeni financijskih instrumenata u regijama;

332.  čvrsto podržava to da Komisija provede komparativnu analizu troškova provedbe za bespovratna sredstva i financijske instrumente (pod središnjim i podijeljenim upravljanjem) za programsko razdoblje 2014. – 2020. kako bi utvrdila njihove stvarne iznose i učinak na ostvarenje ciljeva Europa 2020. i na 11. tematske ciljeve kohezijske politike; napominje da bi takve informacije bile osobito relevantne u kontekstu pripreme zakonodavnih prijedloga za razdoblje nakon 2020.; poziva na provedbu cjelovite procjene uspješnosti prije kraja 2019. kako bi se mogla razmotriti budućnost takvih instrumenata.

Dio XXV. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2016 naslovljeno „Jačanje administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori: napredak je postignut, ali potrebno je postići bolje rezultate u brojnim ključnim područjima”

333.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i potiče Komisiju da te preporuke uzme u obzir prilikom rada na jačanju administrativnih kapaciteta u Crnoj Gori;

334.  pozdravlja činjenicu da je pretpristupna pomoć EU-a doprinijela jačanju administrativnih kapaciteta; primjećuje, međutim, da je napredak u nekoliko ključnih područja vrlo spor;

335.  žali zbog toga što, iako su projekti uglavnom polučili očekivane rezultate, ishodi nisu uvijek bili održivi, za što su djelomično odgovorni politička volja nacionalnih vlasti i vanjski faktori; poziva Komisiju da se nadoveže na postignuća uspješnih održivih projekata s mjerljivom dodanom vrijednošću koji su provedeni i primijenjeni u skladu s propisima; poziva Komisiju da poboljša strateško planiranje projekata te da održivost i izvedivost projekata zajamči tako što će strateško planiranje odrediti kao jasan uvjet;

336.  žali zbog nedovoljne predanosti nacionalnih vlasti, što koči napredak u jačanju administrativnih kapaciteta; poziva nacionalne vlasti da poduzmu daljnje mjere na temelju postignutih rezultata projekata kako bi se poboljšala djelotvornost; naglašava da je potrebna snažna politička volja kako bi se učinkovito riješio problem depolitizacije i kontrole javne uprave;

337.  pozdravlja činjenicu da su projekti u većini slučajeva dobro usklađeni s drugim projektima IPA-e ili intervencijama donatora; naglašava, međutim, da postoje slučajevi lošije koordinacije koja dovodi do ponavljanja istih mjera; poziva Komisiju da bolje uskladi svoje aktivnosti usmjerene na Crnu Goru s drugim projektima koji uključuju brojne korisnike;

338.  žali zbog nedostatka informacija u izvješćima Komisije o postupnom napretku u jačanju administrativnih kapaciteta; primjećuje da izvješćima nije uvijek obuhvaćena ocjena istih dijelova javne uprave i da kriteriji za ocjenu administrativnih kapaciteta nisu uvijek bili jasni, što je otežalo usporedbu tijekom vremena;

339.  međutim, pozdravlja novu metodu za izvješćivanje o godišnjoj ocjeni u izvješćima o napretku za 2015., u kojima je vidljiva bolja usklađenost mjerila za procjenu i veća usporedivost; poziva Komisiju da se nastavi oslanjati na taj sustav izvješćivanja i u budućnosti;

340.  primjećuje da je Komisija dobro iskoristila nefinancijska sredstva za potporu procesu reforme u obliku političkog dijaloga, no ustraje na tome da ključna pitanja ostaju neriješena;

341.  žali što je, unatoč nekim pomacima postignutima tijekom prethodne godine u pogledu provedbe antikorupcijskog zakonodavstva, napredak u borbi protiv korupcije i dalje spor; naglašava da cjelokupni sustav vladavine prava treba postići bolje rezultate s posebnim naglaskom na jačanju borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala; poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti na jačanje kapaciteta u području financijskih istraga i zaštite zviždača;

342.  pozdravlja činjenicu da je agencija za borbu protiv korupcije započela s radom 2016.; primjećuje, međutim, da je korupcija još uvijek raširena u mnogim područjima te je i dalje ozbiljan problem;

343.  primjećuje da se decentralizacijom upravljanja projektima može znatno doprinijeti izgradnji kapaciteta u operativnim strukturama zahvaljujući temeljitim ex ante provjerama; nadalje primjećuje da širenje dobrih praksi u pogledu upravljanja projektima u strukturama IPA-e među ostatkom javne uprave koja djeluje u istom području može imati pozitivne rezultate; poziva Komisiju da iskoristi tu mogućnost kako bi se povećala učinkovitost postupka izgradnje kapaciteta u Crnoj Gori; poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti da razmotre mogućnost oslanjanja na dobre prakse u izgradnji kapaciteta;

344.  primjećuje da se Crna Gora kad je riječ o procesu pristupanja smatra najnaprednijom u regiji; naglašava da je Unija imala izrazito važnu ulogu u zemlji; primjećuje, međutim, sa žaljenjem da Crnu Goru odnedavno potresa politička nestabilnost i polarizacija te sve intenzivnija borba za utjecaj između Rusije i NATO-a, kojem će se Crna Gora pridružiti 2017.; poziva Komisiju da nastavi politički dijalog s nacionalnim vlastima kako bi se time pomoglo postizanju kompromisa između vlade i oporbe.

Dio XXVI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2016 naslovljeno „Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje”

345.  pozdravlja predan rad Revizorskog suda u vezi sa stavljanjem nuklearnih elektrana izvan pogona, što se vidi iz predmetnog tematskog izvješća(21) te onoga iz 2011.;

346.  podržava preporuke Revizorskog suda, od kojih je Komisija većinu u cijelosti prihvatila;

347.  podsjeća da Odbor za proračunski nadzor od 2012. pokazuje posebno zanimanje za pitanje stavljanja nuklearnih elektrana izvan pogona te je organizirao misije za prikupljanje informacija u trima nuklearnim elektranama 2012., 2013. i 2014. godine;

348.  ističe da je nuklearna sigurnost od primarne važnosti ne samo za države članice već i za cjelokupno stanovništvo Unije i njezino susjedstvo;

349.  naglašava da Litvi prioritet mora biti uklanjanje i sigurno privremeno skladištenje nuklearnih šipki iz jedinice 2.;

350.  podsjeća da je jedan od glavnih razloga kašnjenja u Litvi bio taj što su tehnički i trgovački sporovi između nacionalnih vlasti i vanjskih izvođača trajali godinama; smatra da je, kako takvi problemi ne bi kočili postupak stavljanja nuklearnih elektrana izvan pogona, potrebno imenovati posebne timove za vođenje projekata; pita Komisiju jesu li takvi timovi uvedeni u svim trima predmetnim državama članicama;

351.  podsjeća Komisiju da je slovački vrhovni revizijski ured za 2015. zakazao reviziju u JAVYS-u(22); traži da ga se izvijesti o nalazima te revizije; u tom kontekstu poziva i mjerodavna bugarska i litavska tijela da provedu reviziju nad postupkom stavljanja izvan pogona nuklearnih elektrana Ignalina i Kozloduy;

352.  zabrinut je zbog kašnjenja radova na objektima za skladištenje niskoradioaktivnog i srednjeradioaktivnog otpada; poziva Komisiju da o postignutom napretku obavijesti nadležni parlamentarni odbor;

353.  poziva Komisiju da njegov nadležni odbor izvijesti o koracima poduzetim da se pronađu potrebna financijska sredstva, naročito u Litvi;

354.  podsjeća da je Revizorski sud procijenio da će troškovi stavljanja izvan pogona nuklearnih elektrana u tim trima državama članicama, uključujući troškove odlaganja visokoradioaktivnog otpada i iskorištenog nuklearnog goriva, iznositi 11 388 milijuna EUR; smatra da troškovi stavljanja nuklearnih elektrana izvan pogona ne bi trebali uključivati troškove odlaganja visokoradioaktivnog otpada i iskorištenoga goriva jer su za to odgovorne države članice te se treba financirati nacionalnim sredstvima;

355.  poziva Komisiju da zajedno s trima dotičnim državama članicama podnese izvješće o trenutačnom stanju u vezi sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada i iskorištenoga goriva koji nastaju pri stavljanju izvan pogona tih triju nuklearnih elektrana;

356.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama u određivanju geoloških odlagališta za visokoradioaktivni otpad;

357.  ističe da je zatvaranje nuklearne elektrane Ingnalina bilo uvjet koji je Unija postavila Litvi u okviru pretpristupnih pregovora, a Unija je zauzvrat pružila podršku u zatvaranju, stavljanju izvan pogona i ublažavanju društvenog i gospodarskog učinka kako je utvrđeno Protokolom 4. Akta o pristupanju iz 2003.; prima na znanje da se Litva pridržavala svojih obveza u pogledu zatvaranja nuklearnih reaktora prema dogovorenom rasporedu; međutim, zabrinut je zbog kašnjenja u stavljanju izvan pogona i stoga predlaže da tijela Unije strože nadziru taj proces;

358.  podsjeća da je nuklearna sigurnost od presudne važnost za sve građane Unije i prima na znanje preporuke Revizorskog suda o nastavku financiranja; poziva Komisiju da provede iscrpnu procjenu o potrebi za nastavkom programa usmjerenog financiranja za stavljanje izvan pogona nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj i nakon 2020. godine; ističe da bi svako potencijalno novo financiranje iz sredstava Unije nakon 2020. koje bi Komisija predložila u svrhu stavljanja izvan pogona nuklearnih postrojenja u trima državama članicama trebalo sadržati jasna pravila i ispravne inicijative za nastanak stavljanja izvan pogona, uz učinkovitije nadzorne mehanizme, uzimajući u obzir i financiranje i vremenski okvir, te uz jasno isticanje potrebe da financijska sredstva Unije koriste učinkovito;

359.  poziva Komisiju da vodi brigu o tome da se svi budući troškovi stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona i konačnog odlaganja iskorištenoga goriva propisno evidentiraju i izračunavaju u skladu s međunarodnim standardima i zakonodavstvom Unije;

360.  poziva Komisiju da ocijeni akcijske planove u tim trima državama članicama u cilju da predloži zajedničke javne natječaje za slične projekte, posebno za savjetodavne usluge i projektiranje objekata za skladištenje otpada;

361.  poziva Komisiju da ocijeni postupak stavljanja izvan pogona nuklearnih elektrana u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj, pa i efikasnost upotrebe financijske potpore Unije u razdoblju financiranja 2007. – 2013.;

362.  poziva Europsku banku za obnovu i razvoj da provede reviziju nad funkcioniranjem od 2007. do 2013. fondova za potporu stavljanju nuklearnih postrojenja izvan pogona;

363.  zabrinut je zbog zaključaka Revizorskog suda da Komisijina procjena pripadajućih planova financiranja i detaljnih planova o stavljanju nuklearnih elektrana izvan pogona za razdoblje financiranja 2014. – 2020., odnosno(23) drugog i trećeg ex ante uvjeta, nije bila prikladno provedena; postavlja pitanje tko u Komisiji snosi financijsku odgovornost za taj propust; u tom kontekstu traži da ga se izvijesti o dovršenom akcijskom planu u kojem će se ispraviti utvrđeni nedostaci.

Dio XXVII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2016 naslovljeno „Pomorski prijevoz tereta u EU-u suočen s problemima – veoma nedjelotvorno i neodrživo ulaganje“

364.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda i podržava njegove preporuke;

365.  pozdravlja činjenicu da je pomorski promet u Uniji u posljednjem desetljeću rastao unatoč velikim razlikama u iskorištenosti kapaciteta među lukama država članica;

366.  ističe da se politika ulaganja u luke država članica donosi u skladu s političkim odlukama na nacionalnoj razini koje se ne moraju podudarati sa strategijom Unije, koju definiraju te iste države članice; smatra da bi primarna uloga Komisije trebala biti jamčenje da su nacionalne operacije financiranja infrastrukture u Uniji usklađene s prometnom politikom Unije i povezane sa strategijama na razini Unije; žali zbog toga što Komisija nema na raspolaganju instrumente kojima bi mogla jamčiti takvu usklađenost;

367.  svjestan je dugoročne naravi ulaganja u lučku infrastrukturu; žali međutim što se u mnogim slučajevima ta ulaganja slabo i sporo vraćaju;

368.  žali što i dalje postoji problem u ozbiljnosti provedbenih planova i koordinaciji unatoč tomu što su nacionalne strategije za razvoj luka većinom izrađene,

369.  izrazito je zabrinut zbog toga što je Revizorski sud utvrdio da nisu prijavljivani ukupni podatci o kapacitetu i da su neki prijavljeni podatci o raspoloživom kapacitetu bili nepouzdani;

370.  žali što države članice ne šalju podatke o kapacitetu strateških luka, što Komisiji otežava praćenje kapaciteta; ističe da je važno da se situacija poboljša kako bi Komisija mogla predložiti plan razvoja luka za cijelu Uniju; poziva Komisiju da utvrdi jasan sustav izvješćivanja o podatcima iz država članica;

371.  smatra da se koordinacija službi Europske investicijske banke i Komisije može poboljšati većom suradnjom i transparentnijim postupcima.

Dio XXVIII. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 25/2016 naslovljeno „Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela koristan je alat za utvrđivanje prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta, no upravljanje tim sustavom moglo bi se još poboljšati”

372.  predlaže da države članice, na temelju kvantificirane analize troškova i koristi te procjene rizika, ulože više napora tijekom trenutačnog razdoblja ZPP-a kako bi se pravodobnim i temeljitim ažuriranjima sustava povećala pouzdanost podataka u sustavu za identifikaciju zemljišnih parcela; smatra da bi, uzevši u obzir složenost procjene u okviru sustava proporcionalnosti, države članice koje se koriste tom mogućnošću trebale tijekom trenutačnog razdoblja ZPP-a uložiti dodatne napore kako bi izradile katalog za sustav proporcionalnosti s jasnim opisom i kriterijima procjene te upotrijebile dopunske tehničke alate s ciljem povećanja objektivnosti analize ortofotografija i jamčenja obnovljivosti; predlaže da države članice također razmotre mogućnost evidentiranja podataka o pravima na vlasništvo i zakup u svojim LPIS-ima kad god je to izvedivo i isplativo;

373.  predlaže da države članice tijekom trenutačnog razdoblja ZPP-a uz potporu Komisije osmisle i uspostave okvir za procjenu troškova vođenja i ažuriranja LPIS-a; smatra da bi se time državama članicama omogućilo da mjere uspješnost LPIS-a i isplativost poboljšanja sustava;

374.  predlaže da države članice uporabom LPIS-a na pouzdan način utvrđuju i evidentiraju ekološki značajne površine, trajne travnjake i nove kategorije zemljišta te ih potom djelotvorno prate; predlaže, također, da provedu analizu troškova u odnosu na koristi uvrštenja u LPIS svih sastavnica krajolika zaštićenih u okviru višestruke sukladnosti ili agroekoloških programa kako bi se dodatno pojačali praćenje i zaštita sastavnica korisnih za okoliš i biološku raznolikost.

375.  predlaže da Komisija preispita trenutačni pravni okvir kako bi se za sljedeće razdoblje ZPP-a pojednostavnila pravila povezana s LPIS-om, npr. preispitivanjem potrebe za pragom stabilnosti od 2 % i pravila o 100 stabala.

376.  predlaže da Komisija prije početka postupka procjene kvalitete za 2017. godinu obavi analizu troškova i koristi kako bi se utvrdilo može li se poboljšati reprezentativnost uzoraka za procjenu kvalitete radi postizanja bolje pokrivenosti skupine parcela u LPIS-u;

377.  predlaže da počevši od 2016. godine Komisija poboljša praćenje rezultata procjene kvalitete analizom nedosljednosti u izvješćima o procjeni kvalitete, praćenjem poduzetih mjera, davanjem povratnih informacija državama članicama i jamčenjem da se izrađuju i po potrebi izvršavaju planovi korektivnih mjera; poziva Komisiju da provede detaljnu godišnju analizu trendova za svaku državu članicu i vrstu referentne parcele kako bi se pravodobno mogli utvrditi mogući problemi;

Dio XIX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 26/2016 naslovljeno „Povećanje djelotvornosti sustava višestruke sukladnosti i njegovo pojednostavnjenje i dalje su izazov”

378.  predlaže da Komisija u sklopu procjene učinka za ZPP u razdoblju nakon 2020. godine ispita na koji bi način mogla dodatno razviti svoj skup pokazatelja za procjenu uspješnosti sustava višestruke sukladnosti; također preporučuje da preispita na koji bi način pri određivanju tih pokazatelja mogla uzeti u obzir razinu sukladnosti s pravilima o višestrukoj sukladnosti za koju su odgovorni poljoprivrednici, kako bi se radi jamčenja dosljednosti ZPP-a pojačali primjena i provedba ekoloških standarda u poljoprivredi.

379.  predlaže, kako bi zajamčila da se ne ponavljaju problemi iz prošlosti, da Komisija vodi računa o različitim uvjetima u skladu s lokalnim teritorijalnim potrebama; nadalje, razine plaćanja trebalo bi tješnje povezati sa zahtjevima koji se postavljaju poljoprivrednicima, tako da se istovremeno omogući rješavanje konkretnih problema u okolišu, a poljoprivrednicima pruži naknada za ograničenja koja su im nametnuta;

380.  predlaže da Komisija u budućnosti poboljša dijeljenje informacija o kršenju obveza u pogledu višestruke sukladnosti među nadležnim službama kako bi im pomogla u utvrđivanju razloga za ta kršenja i poduzimanju odgovarajućih mjera za njihovo rješavanje;

381.  traži od Komisije da razmotri poboljšanje pravila u pogledu višestruke sukladnosti i provjera na licu mjesta za ZPP u razdoblju nakon 2020. godine i pozove države članice da svoje već postojeće administrativne provjere vrše učinkovito, koristeći pritom sve relevantne informacije koje su im na raspolaganju; smatra da bi se time omogućilo djelotvornije usmjeravanje ključnih kontrolnih točki;

382.  predlaže da Komisija u sklopu procjene učinka za ZPP u razdoblju nakon 2020. godine analizira iskustva u vezi s djelovanjem dvaju sustava (standardi za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete i ekologizacija) koji imaju slične ciljeve u pogledu okoliša kako bi promicala daljnju sinergiju između tih dvaju sustava; smatra da bi se tom analizom trebalo uzeti u obzir kriterije poput ekološkog učinka tih standarda i prethodne razine usklađenosti za koju su odgovorni poljoprivrednici;

383.  potiče Komisiju da nakon izvješća o uspješnosti ZPP-a koje je predviđeno za kraj 2018. godine razvije metodologiju za mjerenje troškova sustava višestruke sukladnosti;

384.  predlaže uključivanje kvalitativnih indikatora i utvrđivanje konkretnijih ciljeva za mjere višestruke usklađenosti; preporučuje jednostavnu, brzu i pojednostavljenu metodu primjene za korisnike;

385.  predlaže da Komisija za ZPP u razdoblju nakon 2020. godine potiče usklađeniju primjenu kazni na razini EU-a tako da dodatno pojasni pojmove ozbiljnosti, opsega, trajanja, ponavljanja i namjere, ali i da uzme u obzir specifične uvjete u pojedinim državama članicama; smatra da je, kako bi se postigao taj cilj, potrebno na razini EU-a uvesti minimalne uvjete;

386.  smatra da je pouka koja se za razdoblje 2014. – 2020., ali i za sljedeća razdoblja, treba izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013. da bi pokazateljima trebalo ocjenjivati stvarne rezultate provedbe višestruke sukladnosti;

Dio XXX. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 27/2016 naslovljeno „Upravljanje u Europskoj komisiji – provodi li se najbolja praksa?”

387.  preporučuje da Komisija, kad odluči ne slijediti najbolju praksu, kao što se zahtijeva od europskih subjekata od javnog interesa obrazloži zašto to čini; također preporučuje da se snažno usredotoči na rezultate i istodobno dobro izvuče pouke iz iskustva;

388.  preporučuje da Komisija:

   a) pozove Službu Europske komisije za unutarnju reviziju da provede više revizija nad pitanjima povezanima s upravljanjem na visokoj razini;
   b) dovrši postupak usklađivanja svojeg okvira unutarnje kontrole s načelima COSO 2013.;
   c) dodatno poradi na ranijem objavljivanju godišnje računovodstvene dokumentacije;
   d) objedini informacije iz niza postojećih izvješća u jedinstveno izvješće ili paket izvješća o odgovornosti, pod vodstvom svojega predsjednika, koji sadržava računovodstvenu dokumentaciju, ali obuhvaća i sljedeće elemente:
   izvještaj o upravljanju
   raspravu o operativnim i strateškim rizicima
   izvješće o nefinancijskim rezultatima
   informacije o aktivnostima tijekom godine i ostvarenjima ciljeva politike
   izvješće o ulozi i zaključcima revizijskog odbora i
   srednjoročni i dugoročni izvještaj o financijskoj održivosti koji po potrebi sadržava poveznice za informacije sadržane u drugim izvješćima;
   e) predstavi navedeno jedinstveno izvješće ili paket izvješća o odgovornosti u pogledu revizije računovodstvene dokumentacije; smatra da ta izvješća moraju biti analitička, sažeta, lako razumljiva i dostupna revizorima, zaposlenicima i građanima Unije te se istodobno moraju strogo držati međunarodnih računovodstvenih standarda i primjenjivati najbolju praksu;
   f) kao dio godišnje računovodstvene dokumentacije ili popratnih informacija objavljuje procijenjenu stopu pogreške koja se temelji na dobroj metodologiji te da u svaku fazu uključi zainteresirane strane, pa tako i Europski parlament, uz odabiranje statističke metode za procjenu pogreške; smatra da bi metodologija trebala biti jasna i dosljedna;
   g) redovito ažurira i objavljuje podatke o svojim upravljačkim mehanizmima i objasni odabir strukture i procesa povezanih s odabranim okvirom;
   h) pobrine se da Odbor za praćenje tijeka revizije postane revizijski odbor koji se većinom sastoji od neovisnih vanjskih stručnjaka te da mu se ovlasti prošire na obuhvaćanje upravljanja rizikom, financijskog izvješćivanja te rada i rezultata ex post provjera revizijskih jedinica i uprava.

389.  Parlament ustraje na sljedećem:

   a) upravljanje na visokoj razini u međunarodnim organizacijama mora se držati poslovnoga modela i biti transparentno, odgovorno i, što je najvažnije, učinkovito
   b) upravljanje na visokoj razini mora se prilagoditi svijetu koji se brzo mijenja te se mora razvijati i uočiti potencijalne izazove prije nego što postanu problemi;
   c) horizontalni i vertikalni odnosi među raznim strukturama Komisije trebaju biti jasni i sljedivi; obvezno valja nastaviti s procesom smanjivanja birokracije; također se preporučuje jače koordiniranje raznih struktura;
   d) potrebna je veća prepoznatljivost rezultata godišnjeg upravljanja u državama članicama; objavljivanjem i učinkovitim predstavljanjem ispravnih podataka mogu se poduprijeti važne odluke;
   e) solidnom ex ante i ex post evaluacijom te onom u sredini razdoblja trebala bi se zajamčiti vrijednost svakoga potrošenog eura; kako bi se omogućilo sudjelovanje, u dokumentu bi se trebale pružiti informacije o relevantnim troškovima i koristima sve potrošnje;
   f) trebalo bi promicati stratešku uporabu javne nabave: države članice svake godine potroše oko 14 % svojih proračuna na kupnju usluga, radova i robe; javna nabava trebala bi se i mora se upotrebljavati kao važno sredstvo za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.

Dio XXXI. – tematsko izvješće Revizorskog suda br. 28/2016 pod naslovom „Ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju u EU-u: poduzeti su važni koraci, no potrebno je učiniti više”

390.  pozdravlja izvješće Revizorskog suda, podržava njegove preporuke i potiče Komisiju da ih uzme u obzir pri poduzimanju daljnjih koraka u cilju suzbijanja ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju u Uniji;

391.  ponovno ističe preporuku Revizorskog suda o tome da se stečeno iskustvo iz prvog ciklusa izvješćivanja treba na prikladan način primijeniti prije izrade sljedećeg izvješća; smatra da provedba tog postupka treba biti dosljedna u svim državama članicama kako bi se zajamčila prikladnost budućeg izvješćivanja;

392.  uviđa napredak postignut od razdoblja zdravstvene strategije 2008. – 2013. te ističe potrebu za kvalitetnijim i više strateškim nadzorom;

393.  podržava preporuku Revizorskog suda o tome da Odbor za zdravstvenu sigurnost treba izraditi strateški plan kojim bi se uhvatilo ukoštac s operativnim i strateškim izazovima koji su pred njim;

394.  napominje da Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti nema određen službeni postupak za učinkovit odgovor na zahtjeve za pomoć; smatra da se takvo stanje ne smije tolerirati;

395.  ističe da različite službe Komisije čije djelovanje obuhvaća zdravlje, kao i Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane, trebaju razviti strukturirani pristup u cilju poboljšanja suradnje;

396.  izražava žaljenje zbog toga što države članice nisu djelovale zajednički kako bi ubrzale zajedničku nabavu cjepiva protiv pandemijske gripe te uviđa da je gripa pitanje kojim se svake godine bave zdravstvene službe u pojedinačnim državama članicama; smatra da bi koordinirani pristup u državama članicama doprinio zdravlju građana Unije te smanjiti troškove;

397.  poziva Komisiju, države članice i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti da surađuju u cilju daljnjeg razvoja sustava ranog upozorenja i odgovora; ističe potrebu da se nadogradi sustav koji je u širokoj uporabi kako bi se uzele u obzir tehnološke promjene i zajamčila optimalna upotreba.

o
o   o

398.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0143.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).
(8) Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).
(9) Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1).
(10) Uredba (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20.10.2010., str. 22).
(11) Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22).
(12) Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16).
(13) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77).
(14) Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima (SL L 328, 6.12.2008., str. 55)..
(15) Rezolucija Europskog parlamenta od 9. ožujka 2011. o europskoj strategiji za integraciju Roma (SL C 199 E, 7.7.2012., str. 112).
(16) SL C 378, 24.12.2013., str. 1.
(17) Vidi Prilog III. tematskom izvješću 14/2016, str. 74. – 76.
(18) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
(19) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).
(20) SL L 239, 15.9.2015., str. 1.
(21) Tematsko izvješće br. 16/2011, „Financijska pomoć EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj izvan pogona: postignuća i budući izazovi”.
(22) Jadrové vyrad'ovacia spoločnost' (JAVYS): poduzeće vlasnik nuklearne elektrane zaduženo za stavljanje nuklearne elektrane Bohunice izvan pogona.
(23) Vidjeti COM(2011)0783, uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 i (Euratom) br. 1369/2013 te Provedbenu odluku Komisije C(2014)5449.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a – 8., 9., 10. i 11. ERF
PDF 535kWORD 74k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015. (2016/2202(DEC))
P8_TA(2017)0145A8-0125/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0485 – C8-0326/2016),

–  uzimajući u obzir financijske podatke o Europskim razvojnim fondovima (COM(2016)0386),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015., s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015. (05376/2017-C8-0081/2017, 05377/2017-C8-0082/2017, 05378/2017-C8-0083/2017, 05379/2017-C8-0084/2017 ),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338 i SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru Drugog financijskog protokola uz Četvrtu konvenciju AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru Financijskog protokola uz Sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o Europskoj uniji(9),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(10),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(12),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond(13).

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0125/2017),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015. (2016/2202(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0485 – C8-0326/2016),

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2016)0386),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015., s odgovorima Komisije(14),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(15) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015.(05376/2017-C8-0081/2017, 05377/2017-C8-0082/2017, 05378/2017-C8-0083/2017, 05379/2017-C8-0084/2017 ),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338 i SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(16) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(17),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(18),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru Drugog financijskog protokola uz Četvrtu konvenciju AKP-a i EZ-a(19),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru Financijskog protokola uz Sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(20),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(21),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o Europskoj uniji(22),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(23),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(24),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(25),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond(26).

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0125/2017),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015. (2016/2202(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0125/2017),

A.  budući da je glavni cilj sporazuma o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(27) i izmijenjen u Ouagadougouu, Burkina Faso, 22. lipnja 2010.(28) (dalje u tekstu „Sporazum iz Cotonoua”), kao okvira odnosa Unije s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP), smanjivanje i konačno iskorjenjivanje siromaštva, u skladu s ciljevima održivog razvoja,

B.  budući da je glavni cilj Odluke Vijeća 2013/755/EU(29) doprinijeti postupnom razvoju prekomorskih zemalja i područja (PZP) jačanjem njihove konkurentnosti i otpornosti, smanjivanjem njihove gospodarske i ekološke osjetljivosti te promicanjem suradnje između njih i drugih partnera,

C.  budući da su Europski razvojni fondovi (ERF) glavni financijski instrument Unije za osiguravanje razvojne suradnje državama AKP-a i PZP-ovima;

D.  budući da su u 79 zemalja načini provedbe vrlo različiti, što je odraz međudržavne prirode ERF-ova, sa složenim pravilima i postupcima u vezi s natječajnim postupcima i dodjelom ugovora,

E.  budući da se aktivnosti ERF-ova provode u teškim situacijama stalne izloženosti visokom riziku u geopolitičkom i institucionalnom smislu,

F.  budući da vanjski čimbenici za pravilnu provedbu ERF-ova mogu smanjiti pa i poništiti napore u pogledu razvoja,

G.  budući da ERF-ove financiraju države članice, a njima upravljaju i Komisija i Europska investicijska banka (EIB), pri čemu je isključivo Komisija odgovorna za odgovorna za razrješnice ERF-ova,

H.  budući da Unija ima potencijal i dovoljno snage za pronalaženje odgovora na globalne i geopolitičke izazove,

I.  budući da povijest država članica obvezuje Uniju u pogledu razvoja država AKP-a i PZP-ova,

J.  budući da budućnost Unije i budućnost država AKP-a i PZP-ova povezuju geografski razlozi, globalizacija i demografske promjene,

K.  budući da prognoze o rastu svjetskog stanovništva za 2100., zajedno s učincima novih migracijskih tokova, oružanih sukoba, globalnog zatopljenja i brojnih gospodarskih i socijalnih kriza, zahtijevaju hitnu reakciju Unije, posebno u okviru ciljeva njezine razvojne politike; budući da je razvojna pomoć ključan alat čije višestruke metode provedbe treba optimizirati u cilju suočavanja s tim brojnim svjetskim izazovima,

L.  budući da je migracijska kriza ne samo dovela u pitanje međunarodna humanitarna načela i ciljeve, nego i naglasila da se sve države članice trebaju ravnomjernije i bezuvjetno provoditi načelo solidarnosti,

M.  budući da trenutačne migracijske krize ne smiju zasjeniti održivost migracijskih tokova povezanih s demografskim previranjima, a koji zahtijevaju različite odgovore,

N.  budući da postoji potreba za novim pristupom prema državama AKP-a i PZP-ovima, uz nove financijske inicijative i instrumente,

O.  budući da treba posebno voditi računa o tome da su države AKP-a uglavnom male otočne države u razvoju; budući da otoci, posebno otoci AKP-a, imaju novu međunarodnu ulogu, što je prije svega rezultat međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama,

P.  budući da se niz PZP-ova nalazi u istim regijama gdje i zemlje AKP-a; budući da se PZP-ovi suočavaju sa sličnim izazovima, ali su, za razliku od zemalja AKP-a, dio europske obitelji te im stoga treba posvetiti veću pozornost u dodjeli sredstava; budući da treba uzeti u obzir činjenicu da su PZP-ovi vrlo mali i da postoje ustavne veze između njih i Unije,

Q.  budući da su u rujnu 2013. glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj i regionalnu i urbanu politiku potpisale Memorandum o razumijevanju u cilju unapređenja suradnje između najudaljenijih regija (OR), prekomorskih zemalja i područja i zemalja AKP-a,

R.  budući da se vanjske intervencije Unije provode posredstvom međunarodnih organizacija koje ili upotrebljavaju sredstva Unije ili sufinanciraju projekte zajedno s Unijom, što podrazumijeva da nadzor i upravljanje mogu biti kompleksni;

S.  budući da razina i priroda angažmana Unije moraju biti konkretne i uz određene uvjete te ovisne o mjerljivom napretku na raznim područjima kao što su demokratizacija, ljudska prava, dobro upravljanje, održiv socioekonomski razvoj, vladavina prava i borba protiv korupcije te da Unija treba nuditi pomoć ondje gdje je to potrebno kako bi se potaknuo napredak;

T.  budući da je redovit i temeljit politički dijalog ključan kako bi zemlje AKP-a i PZP-ovi u većoj mjeri preuzimali odgovornost i prilagodili svoje političke ciljeve,

U.  budući da je nužno uskladiti sve politike Unije s ciljevima njezine razvojne politike,

V.  budući da je nužno promicati vidljivost Unije i isticati vrijednosti Unije u svim oblicima razvojne pomoći;

W.  budući da je pojednostavljenje postupaka provedbe pokretač poboljšanja učinkovitosti pružanja potpore,

X.  budući da je za povećanje ukupne učinkovitosti razvojne pomoći ključna održivost, uz redovito praćenje učinaka postignutih u svim vrstama potpore,

Y.  budući da je potpora Unije upravljanju ključna sastavnica razvojne pomoći čiji je cilj ostvarivanje učinkovitih reformi upravljanja,

Z.  budući da proračunska potpora, iako može imati ključnu ulogu u pokretanju promjena i rješavanju glavnih razvojnih izazova, sadrži visok fiducijarni rizik te treba biti odobrena samo ako je dovoljno transparentna, sljediva, pouzdana i djelotvorna te uvjerljivo usmjerena na političke reforme; budući da je proračunska potpora posebno prilagođena malim i izoliranim područjima, poput otoka AKP-a,

AA.  budući da su transparentnost i odgovornost preduvjeti za demokratski nadzor kao i za učinkovitu razvojnu pomoć;

AB.  budući da se upravljanje administrativnim troškovima treba sustavno pratiti u svim okolnostima i u odnosu na sve načine pomoći,

AC.  budući da nezakoniti financijski tokovi u zemljama u razvoju povećavaju siromaštvo,

AD.  budući da je tijelo nadležno za davanje razrješnice ponovno pozvalo na uključivanje ERF-ova u opći proračun Unije kako bi se povećala vidljivost i demokratski nadzor nad njima i sveukupnom razvojnom politikom,

AE.  budući da je, kako bi građani Unije mogli pratiti razvojnu politiku, potrebna maksimalna transparentnost, dobro upravljanje i izvedba,

Izjava o jamstvu

Korištenje financijskih sredstava 2015.

1.  napominje da se 2015. potrošnja odnosila na četiri ERF-a, posebno na osmi, s iznosom od 12 480 milijuna EUR, zatim deveti, s iznosom od 13 800 milijuna EUR, deseti, s iznosom od 22 682 milijuna EUR i jedanaesti, s iznosom od 30 506 milijuna EUR; napominje da je jedanaestom ERF-u dodijeljeno 29 089 milijuna EUR za države AKP-a i 364,5 milijuna EUR za PZP-ove i da ta dva iznosa uključuju 1 134 milijuna EUR odnosno 5 milijuna EUR za EIB-ov investicijski instrument za AKP; napominje da je 1 052,5 milijuna EUR namijenjeno rashodima Komisije za izradu programa i primjenu ERF-ova;

2.  primjećuje da se ta sredstva koriste u projektima i za proračunsku potporu u sklopu sljedeća četiri modaliteta: 42 % plaćanja izvršeno je putem izravnog upravljanja, od čega je 24 % provedeno kroz proračunsku potporu; primjećuje da je preostalih 58 % provedeno u okviru neizravnog upravljanja, od čega je 31 % provedeno preko međunarodnih organizacija, 24 % preko trećih zemalja i 3 % preko nacionalnih tijela država članica;

3.  sa zabrinutošću napominje da su u potrošnju tijekom 2015. još uvijek uključena sredstva iz osmog ERF-a, koji je pokrenut 1995.;

4.  pozdravlja nastojanja EuropeAid-a u 2015. u pogledu razina neto globalnih obveza nastalih 2015. od 5 034 milijuna EUR zbog stupanja na snagu jedanaestog ERF-a, čime su se sredstva za obveze povećala za 27 839 milijuna EUR; napominje da je početak primjene jedanaestog ERF-a također utjecao na stope provedbe nepodmirenih obveza, koje su se smanjile s 98 % na 69,7 % za ukupne obveze i s 91,2 % na 63,5 % kad je riječ o pojedinačnim obvezama;

5.  izražava žaljenje zbog toga što je nedostatak odobrenih plaćanja s kojima se Komisija suočila tijekom 2015. doveo do teške proračunske situacije u razvojnoj suradnji, što je negativno utjecalo na ukupnu uspješnost u korištenju sredstava, a to se posebno odnosi na prijenos 483 milijuna EUR u 2016. godinu i isplatu zateznih kamata procijenjenih na 1 milijun EUR; pozdravlja napore Komisije da osigura kontinuitet razvojne pomoći te ograniči štetne posljedice postojećeg manjka u plaćanjima;

6.  primjećuje također kontinuirana nastojanja Komisije na njezinom cjelokupnom području odgovornosti s ciljem smanjenja starog pretfinanciranja (postignutih 39 % u odnosu na ciljanih 25 %), starih nepodmirenih obveza te starih RAL (reste à liquider) (postignutih 46 % u odnosu na ciljanih 25 %), kao i broja nezaključenih ugovora koji su istekli, ali ipak za potonje u okviru ERF-ova napredak je manje zadovoljavajući; poziva službe Komisije da nastave smanjivati udio ERF-ova u ugovorima koji su istekli;

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

7.  pozdravlja činjenicu da Revizorski sud u svom godišnjem izvješću o aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. ERF-a za financijsku godinu 2015. navodi da završna godišnja dokumentacija u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje na dan 31. prosinca 2015. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s odredbama Financijske uredbe ERF-a i računovodstvenim pravilima koja se temelje na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

8.  pozdravlja djelovanje Komisije u pogledu rješavanja pitanja povrata kamata na pretfinanciranje iznad 750 000 EUR i kamata na pretfinanciranje u iznosima od 250 000 EUR do 750 000 EUR, što je rezultiralo odgovarajućim evidentiranjem 2,5 milijuna EUR zarađenih kamata u financijskim izvještajima za 2015.; poziva Komisiju da također razmotri situaciju s iznosima ispod 250 000 EUR;

9.  u kontekstu upravljanja nalozima za povrat izražava žaljenje zbog nepravilnog evidentiranja operativnih prihoda u iznosu od 9,6 milijuna EUR koji predstavljaju nepotrošena sredstva za pretfinanciranje;

10.  žali zbog činjenice da su otkazani nalozi za povrat sredstava od 29,6 milijuna EUR u okviru osmog, devetog, desetog i jedanaestog ERF-a zbog pogrešaka pri kodiranju, ispravcima ili izmjenama; traži od Komisije da izvijesti o 15,8 milijuna EUR za koje još traje sudski postupak;

11.  izrazito je zabrinut zbog toga što se kad je riječ o nalogu za povrat u iznosu od 1 milijuna EUR na temelju sporazuma između Komisije i dužnika odustalo od 623 000 EUR(30); potvrđuje usklađenost s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(31) (Financijska uredba) kao i poštovanje načela proporcionalnosti u pogledu naloga za povrat; ipak ističe činjenicu da se radi o novcu poreznih obveznika koji treba zaštiti potrebnim sredstvima;

Zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom

12.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem su prihodi u vezi s računovodstvenom dokumentacijom za 2015. godinu zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

13.  žali zbog toga što Revizorski sud u svom izvješću procjenjuje da je najizglednija stopa pogreške za rashodovne transakcije osmog, devetog, desetog i jedanaestog ERF-a i dalje jednaka stopi iz 2014., koja je bila 3,8 % te da je veća od stope iz 2013., koja je iznosila 3,4 %, i stope iz 2012., koja je iznosila 3 %; poziva EIB i Komisiju da pripreme akcijski plan kojim će se zaustaviti trend povećanja broja materijalnih pogrešaka i da ga podnesu tijelu nadležnom za davanje razrješnica;

14.  izražava zabrinutost zbog ocjene Revizorskog suda u vezi sa zakonitošću i pravilnošću plaćanja, naglašavajući računovodstvenu dokumentaciju u kojoj su zabilježene značajne pogreške; zabrinut je zbog rezultata uzorkovanja platnih transakcija prema kojima je u 35 od 140 plaćanja (25 %) zabilježena pogreška; napominje da sustavi interne kontrole i provjere njihove učinkovitosti ne uključuju samo središnji ured Komisije i delegacije Unije u zemljama korisnicama, već i druge aktere kao što su nacionalni dužnosnici za ovjeravanje koje imenuju zemlje AKP-a, u kojima je otkriven velik broj slabosti u provjerama; poziva Komisiju da podrži i ojača te krhke institucijske i administrativne kapacitete;

15.  zabrinut je zbog toga što tipologija pogrešaka povezanih sa stopom pogreške 2015. od 3,8 % ostaje ista kao 2014., odnosno što ne postoji popratna dokumentacija (zbroj u toj kategoriji pogreški iznosi 3 692 833 milijuna EUR) i što postoji neusklađenost s pravilima javne nabave (zbroj u toj kategoriji pogreške iznosi 1 176 140 milijuna EUR) što predstavlja 70 % procijenjene stope pogreške (u usporedbi s 63 % 2014.); poziva EIB i Komisiju da ulože više napora i na djelotvoran način poboljšaju ex ante i ex post kontrole projekata financiranja kako bi se znatno smanjili iznosi pogođeni pogreškama u kategorijama kao što su „nepostojanje popratne dokumentacije” i „neusklađenost s pravilima javne nabave”;

16.  izražava, nadalje, svoju trajnu zabrinutost zbog slabih ex ante provjera jer je 16 od 28 završnih transakcija koje su bile predmet ex ante provjera potom odobreno unatoč mjerljivim pogreškama otkrivenim u ex ante provjerama; žali zbog toga što se većina pogrešaka odnosi, kao i prethodnih godina, na procjene programa, bespovratna sredstva i postupke kojima se upravlja u suradnji s međunarodnim organizacijama; stoga poziva Komisiju da obrati veću pažnju na ex ante provjere kako bi se zajamčilo da se ERF primjenjuje na zakonit i pravilan način; potvrđuje da priroda proračunske potpore ograničava procjenu stvarne stope pogreške kad je riječ o isplatama proračunske potpore, na način da su pri transakcijama vjerojatne pogreške;

17.  ističe inherentni rizik povezan s teoretskim pristupom prema kojem u doprinosima Komisije projektima s više donatora nema regulatornih pogrešaka kada se objedine s doprinosima drugih donatora i kada ih se ne namijeni za točno određene stavke rashoda jer Komisija pretpostavlja da se postupa u skladu s pravilima Unije u pogledu prihvatljivosti dok god tako objedinjeni iznos sadržava dovoljno prihvatljivih rashoda da se njima pokrije doprinos Unije.

18.  zabrinut je da se teoretskim pristupom u znatnoj mjeri ograničava rad Revizorskog suda, posebno u svjetlu činjenice da je za proračunsku godinu 2015. 763 milijuna EUR isplaćeno kroz proračunsku potporu, što predstavlja 24 % potrošnje Europskog razvojnog fonda za 2015.;

19.  potiče Komisiju da brzo otkloni nedostatke u ex ante provjerama, napominjući da je Komisija raspolagala s dovoljno informacija iz svojih informacijskih sustava da spriječi, otkrije i ispravi mjerljive pogreške prije izvršenja rashoda s izravnim pozitivnim učinkom na procijenjenu razinu pogreške koja bi bila manja za 1,7 postotnih bodova;

20.  prima na znanje da je 89,9 milijuna EUR vraćeno za povrat neopravdanih plaćanja zbog nepravilnosti i pogrešaka;

Komponente jamstvenog okvira

21.  pozdravlja pomak od općih zadrški prema izdavanju diferenciranih zadrški, kao što je Parlament zatražio u svojim prethodnim rezolucijama o ERF-ovima, a to su: (i) jedna tematska zadrška za dva visokorizična područja bespovratnih sredstava u okviru izravnog upravljanja (18 % ukupnog iznosa isplaćenog u 2015.) te neizravno upravljanje s međunarodnim organizacijama; i (ii.) posebna zadrška za Instrument mirovne pomoći za Afriku;

22.  prima na znanje mjere koje je poduzela Komisija usmjerene na dva područja većeg rizika te poziva Komisiju da Parlamentu podnese izvješće o provedbi tih aktivnosti;

23.  poziva Komisiju da nastavi poboljšavati procjenu rizika izrade proračuna na temelju aktivnosti radi daljnjeg osiguravanja primjerene razine sektorskog jamstva; poziva, u tom kontekstu, na ocjenu razine rizika i ranjivosti neizravnog upravljanja;

24.  izražava zabrinutost zbog riskantne prirode neizravnog upravljanja, prije svega zbog nedostatne sljedivosti sredstava nakon što ih Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj isplati lokalnim akterima i podizvođačima;

25.  smatra pozitivnim unapređenje alata za nadzor koji se upotrebljavaju nakon nalaza vanjske revizije; pozdravlja novu revizijsku aplikaciju i tablice za ocjenu kvalitete koju je izradila Komisija te podupire preporuku Revizorskog suda prema kojoj je potrebno poboljšati te nove alate;

26.  pozdravlja činjenicu da se već četvrtu godinu zaredom provodi studija o stopi preostale pogreške (RER) te da ona postaje ključni instrument u strategiji kontrole, nadzora i revizije;

27.  ističe da se stopa preostale pogreške izračunava oduzimanjem višegodišnjih financijskih ispravaka uvedenih na nacionalnoj razini i na razini Unije od godišnjih stopa pogreške revizijskih tijela;

28.  izražava snažnu zabrinutost zbog činjenice da je stopa preostale pogreške za 2015. kad je riječ o zaključenim ugovornim operacijama uvrštenim u godišnje izvješće o aktivnostima procijenjena na 2,2 %, što je još uvijek iznad praga značajnosti od 2 % i iznosi oko 174 milijuna EUR, uključujući 98 milijuna EUR za ERF-ove;

29.  poziva Komisiju da u procjeni stope preostalih pogrešaka zadrži visoke metodološke standarde te da pažljivo nadzire i provodi financijske ispravke država članica;

30.  skreće pozornost na činjenicu da je potrebno uspostaviti ravnotežu između povlačenja sredstava, usklađenosti i ostvarenja rezultata, te da se ona treba odražavati u upravljanju operacijama;

31.  pozdravlja smanjenje procijenjenih troškova kontrole Glavne uprave Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj sa 371 milijuna EUR u 2014. na 293 milijuna EUR u 2015. te potiče Komisiju da dodatno poboljša isplativost kontrole glavnog direktora, istovremeno jamčeći minimum pogrešaka;

32.  poziva Komisiju da u skladu s inicijativom Komisije „Proračun za rezultate”, namijenjenom za analizu utjecaja drugih vanjskih politika i djelovanja Unije na stanje u zemljama korisnicama, u evaluacije ex ante i ex post uključi alate za procjenu upravljanja i učinkovitosti;

Rizici u vezi s pristupom usmjerenim na rezultate za mjere Unije u području razvojne suradnje

33.  uzima u obzir činjenicu da je Komisija analize rizika integrirala u upravljanje svojim vanjskim operacijama koje se provode u složenim i osjetljivim područjima na kojima su prisutne brojne vrste rizika, a partnerske su zemlje nejednako razvijene i imaju različite okvire upravljanja;

34.  ističe potrebu da se prije donošenja odluke o financiranju različitih projekata poboljša upotreba terminologije koja se odnosi na dugoročne rezultate (izlazni proizvodi, ishod i učinak) te važnost uspostave stvarnih i održivih S.M.A.R.T. (konkretnih, mjerljivih i vremenski ograničenih) ciljeva; naglašava da je potrebno dodatno se usredotočiti na određivanje ostvarivih i realnih ciljeva kako bi se izbjegli slučajevi u kojima partnerske zemlje ostvare početne ciljeve, ali bez značajnih razvojnih rezultata; ponavlja da treba uzeti u obzir društvene i ekološke te gospodarske aspekte pri procjeni razvojnih ciljeva;

35.  smatra da izvršenje proračuna ne smije biti jedini cilj upravljanja jer to može biti štetno za načelo dobrog financijskog upravljanja i postizanje rezultata; ističe da svaki pristup koji se temelji na poticajima zasnovan na „pozitivnoj uvjetovanosti” sustava, koji rezultira poticajima za uspješne i strožim kontrolama za neuspješne korisnike, treba biti povezan s posebnim i strogim pokazateljima uspješnosti, čime se omogućava da se mjerljivim pristupom ocijene nedostaci i ostvareni ciljevi;

36.  snažno ističe da bi se svaki sustav zasnovan na „pozitivnoj uvjetovanosti” beziznimno trebao voditi načelom predostrožnosti;

37.  podsjeća da redovito praćenje i bilježenje visokorizičnih faktora (vanjski, financijski i operativni), kao i njihova kvantifikacija, od faze identifikacije do provedbe, nije samo preduvjet za dobro financijsko upravljanje i kvalitetu rashoda nego i za jamčenje vjerodostojnosti, održivosti i reputacije intervencija Unije; smatra da izrada profila rizika za aktivnosti i zemlje također olakšava donošenje brzih strategija ublažavanja rizika u slučaju pogoršanja stanja u partnerskoj zemlji;

38.  naglašava da je potrebno redovito prilagođavati sustav provođenja kontrole okoliša i upravljanja rizikom kako bi se uzela u obzir pojava novih oblika instrumenata pomoći i drugih instrumenata kao što su mješovito financiranje, uzajamni fondovi i financijska partnerstva s drugim međunarodnim institucijama, a također i onda kada država korisnica prima različite vrste pomoći;

39.  vjeruje da su izgradnja kapaciteta partnerskih zemalja, razvoj njihovih okvira upravljanja i veće preuzimanje odgovornosti ključni za ublažavanje sistemskog rizika kako bi se sredstva mogla koristiti u predviđene svrhe i pritom ispunjavati zahtjeve ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, uzimajući u obzir i ekologiju, ravnopravnost i etičnost; u tom pogledu potiče Komisiju da dodatno ispita mogućnost korištenja lokalnih revizijskih tvrtki i lokalnih pružatelja usluga i s time povezane rizike te da zajamči potpunu transparentost i odgovornost;

40.  uviđa da Financijska uredba korisnicima omogućava angažiranje lokalnih revizijskih tvrtki; ipak, izrazito je zabrinut zbog nedostataka u upravljačkom informacijskom sustavu glavne uprave EuropeAid koji su povezani s rezultatima i praćenjem vanjskih revizija, kao što je Revizorski sud spomenuo u postupku davanja razrješnice za 2014. ERF-u; potiče Glavnu upravu za međunarodnu suradnju i razvoj da uspostavi tablicu za ocjenu kvalitete namijenjenu procjeni pouzdanosti provjera revizija i provjera rashoda koje provode lokalna revizorska društva koja izravno angažiraju korisnici, za koje je ocijenjeno da nose veći rizik od nedostatne kvalitete, a izvješća o reviziji i provjeri ne sadrže dovoljno informacija o obavljenom poslu da bi se sadašnja tablica mogla učinkovito iskoristiti;

Poboljšanje učinkovitosti pomoći koja se pruža kroz ERF-ove

41.  ističe da je radi vjerodostojnosti razvojne pomoći, a posebno vjerodostojnosti korištenih instrumenata, načina pružanja pomoći te predmetnih fondova, ključno da vrijednost za novac i rezultati postignuti pomoću te potpore budu dokazivi, ali i usklađeni s vanjskom politikom i djelovanjem Unije i ciljevima razvojne pomoći, posebno s ciljevima društvenog razvoja, zaštite ljudskih prava i zaštite okoliša;

42.  podsjeća da su učinkovitost pomoći, odgovornost partnerskih zemalja za rezultate razvoja i oslanjanje na sustav upravljanja u partnerskim zemljama vodeća načela koja je potrebno uvijek dorađivati;

43.  naglašava da je od ključne važnosti da se načini provedbe projekata prilagode cilju koji se želi postići u svim slučajevima i za svaki projekt; vjeruje da će rezultati u pogledu učinkovitosti biti bolji ako se potpore dodjeljuju onim projektima koji su svojom veličinom prilagođeni prethodno postavljenim ciljevima koji daju konkretne i prepoznatljive rezultate usmjerene na održivi razvoj lokalnih zajednica;

44.  smatra da je za infrastrukturne projekte koje financira ERF ključna nezavisna ex ante procjena kojom se uzimaju u obzir društveni i ekološki učinci projekata, kao i njihova dodana vrijednost; smatra da bi odluke o financiranju trebale biti povezane s pravom analizom troškova i koristi te da projekte treba financirati ako njihova provedba nije ekološki, financijski ili društveno kontroverzna;

45.  podsjeća na to da ugrožavanje praćenja uspješnosti i evaluacije rezultata nanosi štetu ciljevima javne kontrole i dobroj obaviještenosti kreatora politika; ističe da je nužno Parlament dobro uputiti u to u kolikoj su mjeri doista ostvareni glavni ciljevi Unije; ističe važnost uravnoteženijeg pristupa s manje povjerljivosti, a više transparentnosti, prije svega u pogledu izvješća o upravljanju vanjskom pomoći;

46.  vjeruje da bi Unija trebala procijeniti rizike povezane s izborom određenog načina provedbe prije nego što rezervira financijska sredstva i razmotri očekivane rezultate; vjeruje da je kombiniranje projekata, kako u pogledu sadržaja tako i u pogledu načina provedbe, ključno za jamčenje učinkovitosti potpore ERF-ova;

47.  smatra da je za poboljšanje učinkovitosti pomoći iz ERF-ova potrebna snažnija potpora u vidu tehničkih i administrativnih resursa, posebno u pogledu složenosti pravila, jer Financijska uredba ERF-a nije samostalan dokument već se mora koristiti zajedno s drugim pravnim interesima, što sa sobom nosi znatan rizik od pravne nesigurnosti i od pogrešaka;

48.  smatra da je potrebno pojednostaviti pravila o raspodjeli sredstava kako bi se osigurala bolja upotreba sredstava i povećanje učinkovitosti u pružanju pomoći; potiče Komisiju da pokrene pojednostavljenje pravila o dodjeli sredstava i u provedbi projekata pruži podršku lokalnim partnerima; ipak, ističe da se pojednostavljenje ne smije provesti na uštrb trenutačnog sustava ex ante i ex post provjera i ravnoteža, koje su ključne za sveobuhvatan nadzor; ističe da u ex ante provjerama već postoje nedostaci koji se stalno ponavljaju, a to je područje u kojem treba pažljivo odmjeriti prednosti i rizike pojednostavljenja; podsjeća Komisiju da pri pojednostavljivanju pravila za dodjelu razvojnih sredstava treba ostvariti pravu ravnotežu između administrativnog tereta i djelotvorne financijske kontrole;

49.  tvrdi da se pojednostavljivanjem pravila o dodjeli sredstava odobrena sredstva ne bi smjela preusmjeriti s ciljeva i načela osnovnih akata te smatra da usmjeravanje preko uzajamnih fondova ne smije ugroziti ERF i dugoročne politike Unije;

Radna skupina „znanje, uspješnost i rezultati”

50.  pozdravlja prvo izvješće o odabranim rezultatima projekata u kontekstu pokretanja Unijinog okvira za rezultate međunarodne suradnje i razvoja, kao dodatnog koraka u ispunjenju Komisijine obveze jačanja odgovornosti i boljeg izvješćivanja o rezultatima trenutačnih aktivnosti; posebno je zainteresiran za popis pokazatelja organizacijske učinkovitosti koji pomažu pri mjerenju učinka razvoja te ishodima i rezultatima postignutim u partnerskim zemljama i službama Komisije i izvještavanju o njima;

51.  smatra da bi bilo korisno tu informaciju uključiti u sljedeće godišnje izvješće o radu kako bi se pratio razvoj doprinosa Unije na rezultate u raznim područjima razvojne suradnje kao što su upravljanje javnim financijama, dobro upravljanje i učinak poluge postignut spajanjem aktivnosti;

Procjena postignutih rezultata izaslanstava Unije

52.  pozdravlja napredak ostvaren u analizi globalnih rezultata izaslanstava Unije temeljem rezultata ključnih pokazatelja uspješnosti u odnosu na ciljeve u pogledu učinkovitosti sustava unutarnje kontrole i sustava revizije u mjestu kao i učinkovitog upravljanja operacijama i sredstvima za 2015.;

53.  poziva na veću ambicioznost u strategiji, upravljanju i odgovornosti za sredstva ERF-a; naglašava da je to prilika da se poduzme optimizacija otpornosti svih aktivnosti u okviru ERF-a dodatnim utvrđivanjem kriterija ekonomske i financijske učinkovitosti te određivanjem porasta učinkovitosti i djelotvornosti odraženoga u uspješnosti upravljanja; smatra da je priprema procjena potreba učinkovit preliminarni stadij na putu k jamčenju konačne djelotvornosti financiranja koje pruža Unija;

54.  uviđa veliku važnost informacija iznesenih u 86 izvješća o upravljanju vanjskom pomoći za jamstvo o upravljanju vanjskom pomoći koje izdaje Komisija i pozitivnih trendova u radu izaslanstava: naime, u 2015. dosegnuti su ciljevi u 20 od 24 ključna pokazatelja uspješnosti, dok je taj broj 2014. iznosio 15;

55.  međutim, žali zbog toga što devet izaslanstava od njih 86 nije doseglo referentnu vrijednost od 60 % ključnih pokazatelja uspješnosti; poziva službe Komisije da pomno prate ona izaslanstva koja su nedavno dosegla cilj od 60 %, ili su neznatno iznad tog cilja, kako bi se poboljšala i konsolidirala analiza trendova u izaslanstvima;

56.  poziva službe Komisije da redovito ažuriraju definicije ključnih pokazatelja uspješnosti i povezanih načina ocjenjivanja te da dalje razvijaju svoje procjene rizika, posebno izradom profila rizika projekata (a priori rizici ili izlazni rizici) u portfelju svakog izaslanstva kako bi se u ranoj fazi razvoja projekata odabrali samo oni koji su održivi; odlučno predlaže sveobuhvatniju procjenu ex ante kako bi se odabrali samo najodrživiji projekti;

57.  poziva Komisiju da razvije tipologiju uzroka zastoja i poteškoća na koje se naišlo u provedbi projekata kako bi se odmah prepoznali najprimjereniji odgovori i korektivne mjere;

58.  smatra da je ključno da voditelji izaslanstava budu stalno svjesni svoje ključne uloge u općem postizanju većeg stupnja pouzdanosti i u upravljanju operacijama, posebno u pogledu ponderiranja različitih komponenti koje bi mogle dovesti do izdavanja zadrške;

59.  odlučno ponavlja da treba povećati sveukupnu odgovornost delegacija Unije čije osoblje dolazi iz Europske službe za vanjsko djelovanje; vjeruje da bi se to trebalo činiti dodatno uz izvješća o upravljanju vanjskom pomoći, koja pripremaju i potpisuju voditelji izaslanstava Unije:

60.  smatra da voditelje izaslanstava Unije treba izričito podsjećati na njihove zadaće te upravljačke i nadzorne odgovornosti te da se oni ne bi trebali koncentrirati samo na političku sastavnicu svojih zadaća;

61.  poziva Komisiju da hitno podnese izvješće o konkretnim poduzetim korektivnim mjerama u slučaju kad je projekt kvalificiran „crveno” tri godine uzastopno u vezi s ključnim pokazateljima uspješnosti 5 (tj. postotak projekata u crvenom u pogledu napretka provedbe) i ključnim pokazateljima uspješnosti 6 (tj. postotak projekata u crvenom u pogledu postizanja rezultata) kako bi se brzo ponovno ispitali početni programski ciljevi, raspoloživa sredstva preraspodijelila na prikladnije projekte i potrebe, ili čak razmotrila obustava projekta;

62.  uviđa diplomatske posljedice zaustavljanja financiranja projekata i zaustavljanja izravnih isplata proračunske potpore, no snažno naglašava da je važno zaštiti financijske interese Unije;

63.  traži od Komisije da posebnu pozornost posveti praćenju operacija koje se provode s međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi i njihovim podorganizacijama, starim nepodmirenim obvezama, osobito u kontekstu ERF-ova, i pouzdanosti podataka i vrijednosti zajedničkog informacijskog sustava za vanjske odnose korištenih za pripremu izvješća o upravljanju vanjskom pomoći;

64.  ističe da sveukupna sredstva osmog, devetog, desetog i jedanaestog ERF-a iznose 76,88 milijarde EUR, od kojih je 41,98 milijardi EUR označeno kao plaćanja; snažno je zabrinut zbog toga što nepodmirene obveze iznose 11,61 milijardu EUR i što raspoloživi saldo s kraja 2015. iznosi 23,27 milijarde EUR;

Praćenje usmjereno na rezultate

65.  poziva Komisiju da uzme u obzir sve lekcije naučene u postupku odlučivanja i tako osigura učinkovitost poveznice između evaluacije i izrade politika; traži od Komisije da odvoji odgovarajuće upravljačke kapacitete za razne aktivnosti povezane s evaluacijom i da osigura pouzdanost evaluacije Europe Aida i sustava za praćenje usmjereno na rezultate;

66.  podsjeća da bi, u skladu s obvezom Komisije da jamči kvalitetu, trebalo pribaviti vanjske, objektivne i nepristrane povratne informacije o uspješnosti projekata i programa pomoći Komisije; smatra da su rezultati evaluacija ključni elementi koje treba uključiti u politiku i proces političkog preispitivanja koji pomažu prilagodbi strateških političkih ciljeva i povećanju ukupne međusobne usklađenosti politika Unije; smatra da je preporučljivo zajamčiti konačnu procjenu financiranih projekata nezavisnom ex post analizom;

67.  vjeruje da se ulaganjem u analizu i prikupljanjem rezultata i dokaza iz različitih vrsta evaluacija Komisiji pomaže ne samo da dobije sveobuhvatnu predodžbu o trendovima već i da izvuče pouke koje jačaju krajnju učinkovitost procesa evaluacije, a istovremeno se dobiva kvalitetnija baza dokaza za donošenje odluka i politika;

68.  smatra da razmjenjivanje znanja svim postojećim sredstvima nije ključno samo za razvoj kulture evaluacije, već ponajprije za razvoj učinkovite kulture uspješnosti;

Aktivnosti povezane s proračunskom potporom

69.  primjećuje da je 2015. godine 1 266 440 milijuna EUR od ukupnih plaćanja u iznosu od 5 746 000 milijuna EUR (ili 22 %) bilo dodijeljeno za proračunsku potporu;

70.  smatra da je proračunska potpora vrsta pomoći prilagođena posebnostima razvojne pomoći kojom se potiče odgovornost država i učinkovitost pomoći, koja je donijela konkretne rezultate u ostvarenju ciljeva razvojne politike; međutim, napominje da proračunska potpora sadrži fiducijarne rizike i može uzrokovati nesigurnost u pogledu rezultata i uspješnosti; poziva Komisiju da proračunskom potporom osigura dobro korištenje razvojne pomoći, a posebno pružanjem prilagođenih programa osposobljavanja i tehničke pomoći korisnicima;

71.  pozdravlja godišnje izvješće Komisije o proračunskoj potpori za 2016. u kojoj analizira ključne pokazatelje rezultata za 2015. godinu po zemljama Unije s proračunskom potporom; potiče Komisiju da uvrsti rezultate tog izvješća u sljedeće godišnje izvješće o radu;

72.  podsjeća na potrebu da se pri kontroli proračunske potpore stalno poštuju četiri kriterija prihvatljivosti u fazi prije ugovaranja te razvoj navedenih ciljeva i očekivanih rezultata koji su dogovoreni;

73.  naglašava da treba jasno dokazati doprinos proračunske potpore željenim razvojnim rezultatima te da upotreba te potpore mora biti uvjetovana poboljšanjem upravljanja javnim financijama te demokratskim nadzorom i odgovornosti, kao i potpunom transparentnosti prema nacionalnim parlamentima i građanima zemalja primateljica; smatra da je prioritet tu potporu povezati s učinkovitom borbom protiv korupcije u zemljama koje primaju proračunsku podršku;

74.  smatra da su kriteriji uspješnosti isplate ključan čimbenik upravljanja aktivnostima proračunske potpore kao i za dublji politički dijalog i dijalog o politikama;

75.  smatra potrebnim ojačati politički dijalog i dijalog o politikama, uvjetovanje potpore i logički kružni okvir kako bi se zajamčila koherentnost između odluka i preduvjeta plaćanja tako da se plaćanja jasno povežu s rezultatima, odabranim ciljevima i unaprijed određenim ključnim pokazateljima uspješnosti; poziva službe Komisije da u skladu s tim dodatno učvrste svoj nadzorni okvir; poziva Komisiju da pažljivo prati uspješnost i rezultate te sustavnije izvješćuje o njima;

76.  poziva Komisiju da redovito izvještava o provedbi porezne inicijative iz Adis Abebe, pokrenute 2015., a osobito o mjerama pokrenutima protiv izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i nezakonitih financijskih tokova; također smatra da su učinkovitost vlade i upravljanje javnim financijama, korupcija i prijevare glavni rizici koje treba sustavno i temeljito nadzirati;

Uspostava nadgledanja uzajamnih fondova i mehanizama kombiniranog financiranja

77.  uviđa da je razlog za razvoj namjenskih uzajamnih fondova kao instrumenta za udruživanje financijskih sredstava različitih dionika povećanje fleksibilnosti i ubrzavanje odgovora Unije na opća međunarodna pitanja, velike krize ili hitna stanja; ipak vjeruje da bi i mali projekti s jasno utvrđenim ciljevima, subjektima i korisnicima, koji bi dali konkretne rezultate i odgovorili na dugoročne strategije, također mogli biti učinkovit dio odgovora Unije na te izazove;

78.  smatra da treba obratiti posebnu pozornost na usklađenost i komplementarnost svih novih razvojnih instrumenata i ERF-ova, prije svega u pogledu učinka pomoći te upravljačkih i administrativnih troškova u ukupnim doprinosima; poziva Komisiju da se pobrine da ti novi razvojni instrumenti uvijek budu u skladu s cjelokupnoj strategijom Unije i ciljevima njezine razvojne politike;

79.  izražava zabrinutost zbog velikog broja uzajamnih fondova i kombiniranih platformi, koje financiraju države članice znatnim iznosima, a koji nisu dio proračuna Unije; snažno ukazuje na moguće probleme u pogledu upravljanja, učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti; upozorava Komisiju na rizik eksternalizacije i razrjeđivanje ciljeva razvojne politike; poziva Revizorski sud da pomogne u procjeni rizika, poveća opću transparentnost i odgovornost te da usporedi djelotvornost ulaganja preko uzajamnih fondova s izravnim ili neizravnim upravljanjem ERF-om;

80.  napominje da su uzajamni fondovi bili dio ad hoc odgovora koji pokazuje da ERF, proračun Unije i višegodišnji financijski okvir nemaju potrebne resurse i fleksibilnost za brz i sveobuhvatan pristup velikim krizama; smatra da potrebno više vremena da bi se dokazala njihova učinkovitost;

81.  uzima u obzir uspostavu Kriznog uzajamnog fonda Unije za Afriku (EUTF), ali žali što nije bilo prethodnog savjetovanja s Parlamentom iako Parlament ima veći nadzor nad programiranjem ERF-ova na temelju političke obveze koju je preuzela Komisija; primjećuje da je u EUTF uplaćeno 57 % početnog iznosa (tj. 47,142 milijuna EUR) na koji su se obvezale države članice i ostali donatori (Švicarska i Norveška); napominje da će se 1,4 milijarde EUR iz pričuve ERF-a koristiti za EUTF i da ukupne financijske obveze koje su preuzele države članice predstavljaju samo 81,492 milijuna EUR (tj. 4,3 % od predviđenih 1,8 milijardi EUR); napominje da je za Uzajamni fond Bekou preuzeta obveza i plaćen iznos od 34,925 milijuna EUR;

82.  poziva Komisiju da uvede sveobuhvatne mehanizme kontrole kako bi se zajamčio politički nadzor, posebno Parlamenta, nad vođenjem, upravljanjem i provedbom za te nove instrumente u kontekstu postupka davanja razrješnice; smatra da je važno razviti posebne strategije nadzora za te instrumente, s konkretnim općim i specifičnim ciljevima i revizijom;

83.  izrazito je zabrinut zbog nedovoljno specifičnih ciljeva te zbog manjka obvezujućih pokazatelja i mjerljivih ciljeva kad je riječ o procjeni uspješnosti poslovanja uzajamnih fondova; traži da se u vezi s planiranim mjerama dodatno poboljšaju načini praćenja uspješnosti (ili matrice ili okviri rezultata) na način da uključe srednjoročne i dugoročne ciljeve u skladu s ciljevima politike Unije;

84.  iznimno je zainteresiran primati informacije o omjerima financijske poluge koji se postižu postojećim mehanizmima kombiniranog financiranja, s posebnim naglaskom na dodanoj vrijednosti i dodatnosti u odnosu na klasičnu potporu Unije;

Jačanje okvira za suradnju s međunarodnim organizacijama

85.  napominje da su intervencije ERF-a provedene neizravnim upravljanjem s međunarodnim organizacijama i razvojnim agencijama iznosile 810 milijuna EUR, od čega je 347 milijuna EUR provedeno u okviru Ujedinjenih naroda;

86.  prepoznaje dodanu vrijednost suradnje s međunarodnim organizacijama u određenim specifičnim kontekstima; međutim, upozorava na slabosti koje se ponavljaju, kao što su razina financijskih pogrešaka koje utječu na razinu stope pogrešaka, nedostaci pri izvješćivanju, problem odgovornosti za rezultate i, kao posljedica toga, nedostatna vidljivost Unije kao donatora i potreba za usklađenjem očekivanja u pogledu usmjerenosti na rezultate i isplativost;

87.  potiče Komisiju ili međunarodne institucije, a osobito u slučaju sufinanciranih inicijativa i inicijativa u kojima sudjeluje više donatora:

   (i) da procjenjuju i planiraju buduću korist od projekata te načine na koje svaki partner pridonosi konačnom ishodu i širenju učinka kako bi se preduhitrila pitanja o odgovornosti za rezultate, tj. za koji je dio rezultata zaslužno financiranje Unije, a za koji intervencije drugih donatora;
   (ii) da kombiniraju svoje upravljačke okvire s upravljačkim okvirima Unije, a posebno da poboljšaju metode upravljanja rizikom; smatra da treba pozorno nadzirati zamjenjivost fondova zbog visoke razine fiducijarnog rizika;
   (iii) da poboljšaju korištene modele okvira za suradnju sa svim međunarodnim organizacijama kako bi se posebno osigurala temeljitija kontrola troškova upravljanja;
   (iv) da osiguraju usklađenost između projekata koji se provode u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama te mjera i politika Unije kao cjeline;

Upravljanje Instrumentom mirovne pomoći za Afriku

88.  napominje da je Instrument mirovne pomoći za Afriku (APF) financijski instrument Unije namijenjen pružanju potpore suradnji s Afrikom u području mira i sigurnosti, za koji se Unija u 2015. obvezala na ukupno 901,2 milijuna EUR, sa 600 milijuna EUR ugovorenog iznosa i ukupnim iznosom isplaćenim u okviru jedanaestog ERF-a; prima na znanje da se s oko 90 % sredstava APF-a upravlja sporazumima potpisanima s Komisijom Afričke unije, koja je provedbeno tijelo Afričke unije;

89.  prima na znanje da Komisija nema povjerenja u provedbu APF-a, koji djeluje već godinama; u tom kontekstu iznenađen je prijedlogom Komisije da se još više sredstava za razvoj preusmjeri u sigurnosne akcije u Africi; također ističe da je financiranje APF-a iz ERF-a već 15 godina privremeno rješenje; ističe da se tijekom svih tih godina financiranjem razvoja bitno financijski doprinijelo afričkim sigurnosnim politikama, dok se u okviru potrošnje za sigurnost Unije ne izdvajaju nikakva sredstva za razvojne svrhe;

90.  žali zbog činjenice da kontrolni sustav za upravljanje APF-om i njegovo operativno praćenje nije bio učinkovit u zaštiti ERF-ova od nezakonitih i nepravilnih izdataka, dok je provedba mjera ublažavanja bila nedostatna da ispravi uočene institucijske nedostatke; također žali zbog nedostataka u sustavima praćenja i izvješćivanja o aktivnostima APF-a koje se financiraju;

91.  izražava zabrinutost zbog toga što u obzir nisu uzeti rezultati stupa procjene provedeni u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe, i to u pogledu nepoštovanja računovodstvenih procesa, postupaka nabave i daljnjeg delegiranja; žali što korektivne mjere nisu bile brže provedene;

92.  poziva Komisiju da prilagodi procese upravljanja, koordinacije i odgovornosti uključenih dionika (tj. službi Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje i delegacija Unije) pri praćenju financiranja APF-a i izvješćivanju o njegovim tekućim projektima;

93.  traži od Komisije da pravovremeno izvješćuje Parlament o korektivnim mjerama, razini povrata i poboljšanjima u upravljanju sredstvima Instrumenta mirovne pomoći za Afriku;

Suradnja s prekomorskim zemljama i područjima

94.  uviđa da su ERF-ovi uglavnom usmjereni na afričke zemlje i smatra da ne treba zanemariti prekomorske zemlje i područja (PZP) u pogledu političkih ciljeva; poziva Komisiju da ostvari veću sinergiju s unutarnjim i horizontalnim politikama Unije uz konkretno sudjelovanje PZP-ova;

95.  smatra da bi trebalo obratiti pozornost na učinkovitost pomoći i na učinak razvojne politike, ali i ostalih europskih i međunarodnih politika, na zemlje smještene u istom zemljopisnom području kao PZP-ovi; poziva da se posebna pozornost obrati na konkretnu situaciju Mayottea jer je njegov status 2014. promijenjen iz PZP-a u najudaljenije regije;

96.  poziva Komisiju da se pobrine da koristi od financiranja pošteno i podjednako imaju svi PZP-ovi; poziva Komisiju da nastavi podržavati uprave PZP-ova u provedbi projekata ERF-a, prije svega osposobljavanjem i tehničkom pomoći;

97.  podsjeća na zemljopisna obilježja PZP-ova; poziva Komisiju da bolje uključi ciljane ključne pokazatelje uspješnosti za financiranje u PZP-ovima; također poziva Komisiju da u okviru produljenja pripremnog djelovanja koje je dio programa BEST (dobrovoljnog programa za biološku raznolikost i usluge ekosustava na europskim prekomorskim područjima) predloži trajni mehanizam za zaštitu biološke raznolikosti, razvoj usluga ekosustava i borbu protiv učinaka klimatske promjene u PZP-ovima;

98.  ponovno poziva Komisiju da za prekomorske zemlje i područja do 2020. uspostavi poseban instrument za financiranje, imajući u umu njihov poseban status i pripadnost europskoj obitelji;

Odgovor ERF-a na hitne globalne izazove

Pitanje migracija i razvojna pomoć

99.  podsjeća da je glavni cilj razvojne politike Unije smanjiti i u konačnici iskorijeniti siromaštvo te da su ERF-ovi dosad ostvarili napredak u zemljama AKP-a i PZP-ovima; smatra da su uspješna razvojna pomoć i pitanja migracije međusobno povezani jer migracija može biti posljedica socijalnih i gospodarskih slabosti i jer se ublažavanje glavnih uzroka migracije može povezati s ciljanom razvojnom pomoći;

100.  napominje da je nedavno usvojena globalna strategija Unije radi održivog razvoja do 2030., čime se dodatno učvršćuje poveznica između razvoja i migracija, a migracija i sigurnost stavljaju se u novi razvojni okvir i okvir suradnje;

101.  podsjeća na stav Parlamenta u pogledu holističkog pristupa migracijama koji počiva na novom spoju politika, uključujući jačanje spona između migracija i razvoja rješavanjem temeljnih uzroka migracija i zagovaranjem promjena načina financiranja odgovora na migracijsku krizu;

102.  uzima u obzir da je Unija povećala potporu za reforme u sigurnosnom sektoru; ipak smatra da bi se Komisija trebala pobrinuti da se sredstva ne preusmjeravaju na promicanje sigurnosti bez usporednog jačanja potpore za demokratske reforme;

103.  smatra da su razmjeri migracijske krize doveli do potrebe za bržom i djelotvornijom reakcijom i dostavom pomoći; smatra da bi bilo korisno izraditi odgovarajuću sektorsku oznaku za „migraciju” u Odboru OECD-a za razvojnu pomoć radi većeg uključivanja migracija u razvojne programe, lakšeg kodiranja i upotrebe sredstava te boljeg praćenja i nadgledanja iznosa namijenjenih vanjskim aktivnostima u vezi s borbom protiv temeljnih uzroka migracija;

104.  pozdravlja namjeru da se pokrene plan vanjskog ulaganja u Africi prema modelu Europskog fonda za strateška ulaganja kako bi se riješili konkretni zastoji u ulaganjima; smatra da je to jedan od najprikladnijih i najdjelotvornijih alata kojima se može postići dugoročni cilj Parlamenta da se ljudima osiguraju prikladni uvjeti za život i stoga da se uhvati u koštac s temeljnim uzrocima migracije iz Afrike;

105.  uzima u obzir da se sredstvima ERF-a doprinosi rješavanju temeljnih uzroka aktualne globalne izbjegličke i migracijske krize; naglašava da se sredstva ERF-ova ne smiju koristiti u svrhe koje nisu propisane odredbama kao što su sigurna kontrola na granicama i učinkovite mjere za vraćanje; poziva Komisiju da konstruktivno radi na postizanju sinergije između proračuna Unije, ERF-a i bilateralne suradnje kako bi se iznašla rješenja za sprečavanje migracijskih kriza;

106.  poziva na kontinuirano poboljšanje strateškog razumijevanja i okvira vanjskih politika i političkih odabira Unije u pogledu migracija u suradnji s ključnim akterima kako bi se zajamčila jasnoća, ali i u okviru proračuna Unije ili izvan njega postigla kratkoročna, srednjoročna i dugoročna koordinirana i dosljedna mobilizacija mehanizama za vanjske migracije;

107.  smatra da je neophodno pomiriti potrebu za boljim rezultatima s dostupnošću dostatnih sredstava kako bi se zajamčila visoka razina ambicija pri pripremi sveobuhvatnog i održivog odgovora Unije na aktualne i buduće izazove koji su posljedica migracijske krize; mišljenja je da se izdaci Unije za vanjske migracije trebaju djelotvornije raspodijeliti i da trebaju ispunjavati kriterij „dodane vrijednosti” kako bi se ljudima omogućili adekvatni uvjeti života u zemljama podrijetla i drugih zemalja AKP-a;

108.  poziva sve ključne dionike da razmisle i na odgovarajući odgovore na pitanje ravnoteže između fleksibilnosti u intervencijama, komplementarnosti fondova, njihove razine i nužnosti poluge, kao i potencijalnih sinergija i ukupne dodatnosti intervencija Unije;

109.  smatra da postojeća rascjepkanost instrumenata, od kojih svaki ima svoje ciljeve, i njihova nepovezanost sprečavaju parlamentarni nadzor nad provedbom fondova, utvrđivanjem odgovornosti i da je zato teško jasno procijeniti koliki su iznosi stvarno utrošeni na vanjske aktivnosti povezane s migracijama; žali što zbog toga nema učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti; smatra da treba promijeniti način korištenja postojećih političkih instrumenata jasnom i novom strukturom ciljeva radi povećanja opće učinkovitosti i vidljivosti tih instrumenata;

110.  u tom kontekstu smatra da bi se trebalo pobrinuti da se pomoć usmjeri na novonastala i raznovrsna pitanja vanjske migracije te istovremeno osigurati adekvatnost nadzora nad podijeljenim sredstvima kako bi se izbjegao rizik od pronevjere sredstava i dvostrukog financiranja te osiguralo da ostale zemlje AKP-a i dalje imaju koristi od pomoći iz ERF-ova;

111.  smatra da su klimatske promjene i s njima povezani izazovi, migracije i razvoj usko isprepleteni; poziva na bolje razumijevanje te povezanosti pri raspodjeli razvojne pomoći i izradi političkih ciljeva; poziva Komisiju i EIB da izbjegavaju jednostavno povećavanje sredstava koja se troše na probleme povezane s migracijama ne uzimajući u obzir projekte usmjerene na prilagodbu na klimatske promjene i druge razvojne projekte;

Doprinosi EIB-a

112.  napominje da je 2015. državama AKP-a i PZP-ovima dodijeljeno 936 milijuna EUR za projekte provedene u 15 zemalja i 6 regionalnih grupacija;

113.  podržava opće ciljeve okvira Instrumenta ulaganja za AKP, odnosno podržava lokalni privatni sektori te razvoj zapošljavanja i socijalno-ekonomske infrastrukture koja pogoduje održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i razvoj privatnog sektora i ključne infrastrukture u okviru Infrastrukturnog uzajamnog fonda EU-a i Afrike;

114.  pozdravlja napore EIB-a da doprinese odgovoru Unije na kritična međunarodna pitanja, posebno preko EIB-ova paketa mjera za migracije i gospodarsku otpornost namijenjenog AKP-u, čime podupire inicijative Unije i partnerskih zemalja za rješavanje društveno-gospodarskih izazova koji doprinose migraciji i stvara model plana vanjskih ulaganja; međutim, upozorava na trenutačni izazov u vezi s odgovarajućim političkim i demokratskim nadzorom nad aktivnostima EIB-a;

115.  poziva EIB da inzistira na dugoročnom učinku ulaganja i njihovu doprinosu održivom razvoju u svim gospodarskim, društvenim i ekološkim aspektima te da im da prednost;

116.  potiče EIB da dodatno podupre razvoj lokalnoga privatnoga sektora kao glavnoga pokretača održivosti, da podupre osnovnu socijalnu i ekonomsku infrastrukturu koja je od neposrednog interesa za korisnike, kao i potragu za novim lokalnim i regionalnim partnerima u posebnoj domeni mikrofinancija; poziva EIB da poveća dodatnost boljim obrazloženjem uporabe sredstava;

117.  poziva EIB da zajamči redoviti nadzor projekata koji su u tijeku i učinkovito ispunjavanje izvornih ciljeva i kriterija tijekom cjelokupnog trajanja projekta; smatra da bi EIB trebao uzimati u obzir mogući razvoj projekta i njegovih ciljeva;

118.  pozdravlja drugo izvješće EIB-a za 2015. o rezultatima njegovih vanjskih operacija i njegovu uporabu okvira za procjenu triju stupova (3PA) i okvira za mjerenje rezultata za ex ante procjenu očekivanih rezultata investicijskih projekata;

119.  smatra da bi se okvirom za mjerenje rezultata i uspješnosti investicijskog instrumenta trebao mjeriti utjecaj na razvoj za svaki projekt; ističe da je važno usmjeriti se na iste ciljeve i strategije kao razvojne politike Unije; poziva EIB da dodatno uskladi svoje aktivnosti s ciljevima razvojne politike Unije;

120.  poziva na sustavno objavljivanje sporazuma o zajmu u sklopu Instrumenta ulaganja za AKP i veću transparentnost kad je riječ o odlukama uprave i dokumentima kojima se vodi rad tog instrumenta;

121.  smatra reviziju instrumenta ulaganja dobrom praksom u smislu suradnje i zajedničkog nadzora koji provode Parlament i Revizorski sud; žali, međutim, što projekti provedeni u PZP-ovima i sredstva koja su im dodijeljena nisu obuhvaćeni revizijom; duboko žali zbog činjenice da instrument ulaganja nije obuhvaćen revizijama koje provodi Revizorski sud u svrhu davanja izjave o jamstvu i da ne podliježe postupku davanja razrješnice koji provodi Parlament;

Prema novom sporazumu nakon Sporazuma iz Cotonoua

122.  potvrđuje dosadašnja postignuća ERF-a, ali smatra da treba razmotriti nove mogućnosti kako bi se uzele u obzir promjene u državama AKP-a i PZP-ovima te promjene u razvoju novih održivih ciljeva, a posebno nova poveznica između mira, humanitarne pomoći, klimatskih promjena i s njima povezanih izazova, gubitka biološke raznolikosti, kao i migracija;

123.  pozdravlja Zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu„Obnovljena partnerstva sa zemljama Afrike, Kariba i Pacifika”, koju su Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku objavili 22. studenoga 2016. (JOIN(2016)0052), i poziva na daljnje rasprave među institucijama Unije o budućnosti odnosa Unije i država AKP-a;

124.  primjećuje da se, iako je Komisija predložila znatna pojednostavnjenja Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun, na svaki ERF primjenjuje odgovarajuća financijska uredba; smatra da bi jedinstvena financijska uredba smanjila složenost u upravljanju različitim ERF-ovima i njihovoj provedbi; ističe nadalje da Parlament već dugo poziva na uključivanje ERF-ova u proračun Unije;

125.  smatra da bi sporazumom koji bi slijedio nakon Sporazuma iz Cotonoua trebalo osigurati usklađenost ciljeva razvoja i svih vanjskih politika Unije, dok bi elementi kao što su borba protiv nejednakosti i mjere koje pogoduju održivom razvoju trebali biti u središtu pozornosti;

126.  s nestrpljenjem iščekuje da bude u potpunosti obaviješten i da se s njim provedu savjetovanja o reviziji u sredini programskog razdoblja 11. ERF-a kojom bi se trebali uzeti u obzir Program održivog razvoja do 2030. i novi Europski konsenzus o razvoju, ali kojom bi se također trebalo u potpunosti poštovati načela razvojne učinkovitosti koja su ponovno potvrđena na sastanku na visokoj razini Globalnog partnerstva u Nairobiju, osobito odgovornosti zemalja primateljica za prioritete

127.  preporučuje da se novim sporazumom nakon Sporazuma iz Cotonoua ne obuhvate samo gospodarska pitanja već promiče i učinkovit politički dijalog; podsjeća da je politički dijalog jedan je od ključnih elemenata kojima se osigurava uspješnost i učinkovitost pomoći;

128.  smatra da se sporazumom nakon Sporazuma iz Cotonoua treba promicati osnaživanje i sudjelovanje lokalnih zajednica i civilnog društva općenito, a posebno sklapanjem sporazuma o lokalnim partnerstvima, kako bi se osigurala pravilna provedba projekata na lokalnoj razini, osobito u okviru neizravnog upravljanja;

129.  traži da se prepozna utjecaj klimatskih promjena i s njima povezanih izazova te gubitka biološke raznolikosti na sve razvojne čimbenike; smatra da sporazum nakon Sporazuma iz Cotonoua treba biti usmjereniji na održivi razvoj zemalja korisnica, a posebno na pitanje energetske samodostatnosti;

130.  poziva Komisiju da prepozna i dalje razvija otočnu dimenziju u razvojnoj politici i da stvori poseban instrument za male otočne države u razvoju, koji bi omogućio bolju dodjelu sredstava, veću uspješnost i prilagođenu kontrolu;

131.  predlaže Komisiji da unaprijed izradi procjenu i sustavnije izvješćuje o utjecaju razvojne politike na države i regije koje se nalaze u istom zemljopisnom području kako bi se omogućila veća sinergija među svim fondovima dostupnima u tim regijama;

132.  ponavlja da Parlament već dugo podržava uključivanje u proračun radi povećanja demokratskog nadzora i odgovornosti te učinkovitosti, transparentnosti i vidljivosti pri korištenju ERF-ova; također naglašava da bi uključivanje u proračun smanjilo transakcijske troškove i pojednostavilo računovodstvene zahtjeve i zahtjeve izvješćivanja jer bi postojala samo jedna skupina upravnih pravila i struktura odlučivanja;

Popratne mjere u vezi s rezolucijama Parlamenta

133.  poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće godišnje izvješće uvrsti pregled popratnih mjera kojima su se provele preporuke Parlamenta sadržane u godišnjoj rezoluciji Parlamenta o davanju razrješnice.

(1) SL C 375, 13.10.2016., str. 287.
(2) SL C 375, 13.10.2016., str. 297.
(3) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(4) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(5) SL L 344, 19.12.2013., str. 1.
(6) SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(7) SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(8) SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(9) SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(10) SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(11) SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(12) SL L 78, 19.3.2008., str. 1.
(13) SL L 58, 3.3.2015., str. 17.
(14) SL C 375, 13.10.2016., str. 287.
(15) SL C 375, 13.10.2016., str. 297.
(16) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(17) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(18) SL L 344, 19.12.2013., str. 1.
(19) SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(20) SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(21) SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(22) SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(23) SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(24) SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(25) SL L 78, 19.3.2008., str. 1.
(26) SL L 58, 3.3.2015., str. 17.
(27) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(28) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(29) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(30) Komunikacija CAB D(2016) Ares 06675546
(31) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski parlament
PDF 695kWORD 89k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio I. – Europski parlament (2016/2152(DEC))
P8_TA(2017)0146A8-0153/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0270/2016)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu 2015., dio I. – Europski parlament(3),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće unutarnjeg revizora za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. i članak 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Odluku Predsjedništva od 16. lipnja 2014. o internom pravilniku o izvršenju proračuna Europskog parlamenta(7), a posebno njezin članak 22.,

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0153/2017),

A.  budući da je 4. srpnja 2016. predsjednik usvojio financijske izvještaje Parlamenta za financijsku godinu 2015.;

B.  budući da je glavni tajnik, kao dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, 24. lipnja 2016. potvrdio svoje razumno jamstvo da su sredstva dodijeljena proračunu Parlamenta upotrijebljena u svrhu za koju su namijenjena i u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te da uspostavljeni postupci kontrole daju potrebna jamstva u vezi sa zakonitošću i pravilnošću povezanih transakcija;

C.  budući da Revizorski sud navodi da u svojoj reviziji u pogledu posebne ocjene administrativnih i drugih rashoda 2015. nije utvrdio ozbiljne nedostatke u ispitanim godišnjim izvješćima o radu i u sustavima unutarnje kontrole institucija i tijela, kako se to zahtijeva Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012;

D.  budući da se člankom 166. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 od svake institucije Unije zahtijeva da poduzme potrebne mjere u skladu s primjedbama iz odluke Parlamenta o razrješnici;

1.  daje svojem predsjedniku razrješnicu za izvršenje proračuna Europskog parlamenta za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio I. – Europski parlament (2016/2152(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio I – Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0153/2017),

A.  budući da je u svojoj potvrdi konačnih financijskih izvještaja računovodstveni službenik Europskog parlamenta („Parlament”) izrazio razumno jamstvo da financijski izvještaji predstavljaju istinito i pošteno financijsko stanje Parlamenta u svim značajnim aspektima te da nije upoznat ni s kakvim spornim pitanjima koja bi iziskivala zadršku;

B.  budući da je upravi Parlamenta, u skladu s uobičajenim postupkom, poslan upitnik koji sadrži 129 pitanja, a pisane je odgovore primio i o njima raspravljao Odbor za proračunski nadzor (odbor CONT) u prisutnosti potpredsjednika odgovornog za proračun, glavnog tajnika i unutarnjeg revizora;

C.  budući da je nadzor neophodan kako bi se osiguralo da političko vodstvo i uprava Parlamenta polažu račune građanima Unije; budući da postoji trajan prostor za poboljšanje u pogledu kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti upravljanja javnim financijama; budući da bi načelo izrade proračuna na temelju uspješnosti i dobro upravljanje ljudskim resursima trebali biti ključni elementi pri izvršenju proračuna;

Nadzor nad proračunskim i financijskim upravljanjem Parlamenta

1.  primjećuje da se službeni sustav nadzora nad proračunskim i financijskim upravljanjem Parlamenta sastoji od četiri glavna dijela:

   (a) potvrde konačnih financijskih izvještaja od strane računovodstvenog službenika Parlamenta;
   (b) godišnjih izvješća unutarnjeg revizora i njegova mišljenja o sustavu unutarnje kontrole;
   (c) ocjene administrativnih i drugih rashoda za sve institucije Unije, uključujući Parlament, od strane njegova vanjskog revizora, Revizorskog suda; i
   (d) postupka davanja razrješnice koju priprema odbor CONT i iz koje proizlazi odluka Parlamenta o davanju razrješnice predsjedniku Parlamenta.

2.  napominje da godišnje izvješće unutarnjeg revizora sadržava rezultate koji se temelje na posebnom revizijskom radu; njegov je cilj poboljšati postupke financijskog upravljanja i upravljanja proračunom, no ne i pružiti sveobuhvatnu sliku o proračunskom i financijskom upravljanju Parlamenta; napominje, također, da su u izvješću Revizorskog suda predstavljeni samo rezultati manjeg uzorka (16 transakcija), uzmu li se u obzir sve transakcije Parlamenta;

3.  shvaća da se općenito niska razina pogreške u vezi s administrativnim rashodima može pripisati tome da Revizorski sud relativno malo pozornosti posvećuje transakcijama Parlamenta;

4.  ističe, međutim, da je čak i kada je stopa pogrešaka vrlo niska, reputacijski rizik relativno visok, s obzirom na to da bi takve financijske i proračunske pogreške mogle negativno utjecati na položaj institucije;

5.  dodaje da, s obzirom na to da u novije vrijeme postoji potreba za izradom proračuna temeljenoj na uspješnosti, razrješnice ne bi trebalo ograničiti na otkrivanje nepravilnosti, već bi trebalo uključiti i mjerenje konkretnih rezultata i ishoda, što je posebno važno u slučaju Parlamenta jer izostanak rezultata ima izravan učinak na ugled institucije;

6.  napominje da je u tom kontekstu djelovanje Parlamenta u okviru postupka davanja razrješnice predstavlja priliku da se podrobnije ispitaju financijski izvještaji uprave Parlamenta; poziva na jačanje internog stručnog znanja o financijskim izvještajima i revizijama koje bi izvjestitelji mogli iskoristiti u pripremi izvješća o davanju razrješnice;

Financijski izvještaji Europskog parlamenta

7.  napominje da su konačna odobrena sredstva Europskog parlamenta za 2015. ukupno iznosila 1 794 929 112 EUR, odnosno 19,78 % naslova 5. višegodišnjeg financijskog okvira(8) predviđenog za administrativne rashode institucija Unije tijekom 2015., što ukupno predstavlja povećanje od 2,2 % u odnosu na proračun iz 2014. (1 755 631 742 EUR);

8.  napominje da je ukupni prihod unesen u poslovne knjige do 31. prosinca 2015. iznosio 176 367 724 EUR (2014.: 174 436 852 EUR), uključujući 27 988 590 EUR namjenskih prihoda (2014.: 26 979 032 EUR);

9.  ističe da su četiri poglavlja činila 71 % ukupnih obveza: poglavlje 10 (Članovi institucije), poglavlje 12 (Dužnosnici i privremeno osoblje), poglavlje 20 (Zgrade i s njima povezani troškovi) i poglavlje 42 (Rashodi za parlamentarnu pomoć); napominje da to znači da rashode Parlamenta karakterizira visoka razina kontinuiteta za velik dio povezan s naknadama za zastupnike i osoblje, koje su prilagođene u skladu s Pravilnikom o osoblju i ostalim ugovornim obvezama;

10.  uzima u obzir brojke na temelju kojih su zaključene poslovne knjige Parlamenta za financijsku godinu 2015.:

(a)  Raspoloživa odobrena sredstva (EUR)

odobrena sredstva za 2015.

1 794 929 112

neautomatski prijenosi iz financijske godine 2014.

-

automatski prijenosi iz financijske godine 2014.

277 911 825

odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima za 2015.

 

prijenosi koji odgovaraju namjenskim prihodima iz 2014.

 

Ukupno

 

(b)  Upotreba odobrenih sredstava u financijskoj godini 2015. (EUR)

obveze

 

izvršena plaćanja

 

odobrena sredstva prenesena automatski, uključujući ona iz namjenskih prihoda

 

odobrena sredstva prenesena neautomatski

-

ukinuta odobrena sredstva

 

(c)  Proračunski primici (EUR)

primljeno 2015.

 

(d)  Ukupna bilanca stanja na dan 31. prosinca 2015. (EUR)

 

11.  primjećuje da je 2015. 99,1 % odobrenih sredstava unesenih u proračun Parlamenta preuzeto uz stopu ukidanja od 0,9 % te da je, kao prethodnih godina, postignuta visoka razina izvršenja proračuna;

12.  skreće pozornost na činjenicu da su ukinuta odobrena sredstva ukupno iznosila 41 422 684 EUR, a najveći broj ukidanja izvršeno je u odnosu na plaće i rashode povezane sa zgradama;

13.  napominje da je prijenos uz preraspodjelu neiskorištenih sredstava iznosio 71 000 000 EUR, što predstavlja 4 % ukupnih odobrenih sredstava prenesenih iz rezervacija i drugih izvora kako bi se doprinijelo plaćanju godišnjeg najma zgrade Konrad Adenauer (KAD); poziva na to da se politika nekretnina Parlamenta dovoljno jasno utvrdi kao dio proračunske strategije; smatra da je razina prijenosa uz preraspodjelu neiskorištenih sredstava vrlo visoka; izražava čvrsto uvjerenje da bi se s učinkovitim upravljanjem proračunom taj prijenos trebao smanjiti na najmanju moguću mjeru; u tom kontekstu poziva Revizorski sud da sastavi izvješće o proračunskoj politici Parlamenta;

Mišljenja Revizorskog suda o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije iz 2015. te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija

14.  napominje da sveukupni revizijski dokazi ukazuju na to da u administrativnim rashodima ne postoji velika razina pogreške, no da na temelju sedam kvantificiranih pogrešaka procijenjena razina pogreške u naslovu V. VFO-a, koji se odnosi na administraciju, iznosi 0,6 % (u usporedbi s 0,5 % 2014.);

15.  zabrinut je zbog nalaza Revizorskog suda da su od 151 ispitane transakcije za sve institucije Unije, njih 22 (14,6 %) sadržavale pogrešku; primjećuje, ipak, da je u te 22 transakcije kvantificirano samo sedam pogrešaka, koje su tako imale financijske posljedice, zbog čega je stopa pogreške procijenjena na 0,6 %;

16.  nadalje, prima na znanje konkretne nalaze koji se tiču Parlamenta sadržane u godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2015.; primjećuje da je Revizorski sud pronašao nedostatke pri kontrolama odobravanja i podmirivanja rashoda koji su nastali 2014., ti su nedostaci bili utvrđeni u samo jednoj od 16 ispitanih transakcija Parlamenta u vezi s nekim od klubova zastupnika, te su bili uklonjeni 2015.;

17.  prima na znanje odgovore Parlamenta Revizorskom sudu tijekom kontradiktornog postupka; traži od Revizorskog suda da obavještava nadležni odbor o provedbi preporuke da pruži bolje smjernice i preispita postojeći okvir kontrole za izvršenje odobrenih proračunskih sredstava dodijeljenih klubovima zastupnika;

Godišnje izvješće unutarnjeg revizora

18.  napominje da je na sastanku nadležnog odbora s unutarnjim revizorom održanom 30. siječnja 2017. unutarnji revizor predstavio svoje godišnje izvješće i rekao da je 2015. godine usvojio izvješća o sljedećim predmetima:

   naknadnom praćenju nedovršenih mjera iz unutarnjih revizijskih izvješća;
   Kodeksu ponašanja o višejezičnosti;
   informatičkoj operativnoj učinkovitosti i uspješnosti;
   sustavu upravljanja financijama;
   postupku za povrat dugova;
   upravljanju kontinuitetom poslovanja;
   inventaru informatičkog podatkovnog centra i upravljanju vanjskim stručnjacima;

19.  prima na znanje i podržava stajališta unutarnjeg revizora o potrebi:

   da se sastavi obrazloženi prijedlog za ažuriranje Kodeksa ponašanja o višejezičnosti za usluge usmenog prevođenja koji uključuje posebne odredbe o planiranu sastanaka povezanih s trijalogom;
   da se poboljša regulatorni okvir koji se primjenjuje na sjednice s usmenim prevođenjem, uključujući bolje usklađivanje postojećih pravila i mjere za ravnomjerniju raspodjelu potražnje kroz tjedan te identificiranje i popunjavanje nedovoljno iskorištenih termina; naglašava potrebu za smanjenjem broja sastanaka koji se otkazuju u zadnji trenutak jer ta praksa dovodi do velikih pogrešaka pri raspodjeli sredstava;
   da se sastave relevantni kriteriji i okvirni pragovi za pokretanje pravnih postupaka i za odricanje od potraživanja dugova i njihovo podnošenje glavnom dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti na odobrenje;
   da se uspostavi odgovarajuće upravljanje i politika (uključujući institucionalno vodstvo i praktična rješenja) za upravljanje kontinuitetom poslovanja;

20.  napominje da su na kraju 2015., nakon uzastopnih revizija u svrhu praćenja napretka, četiri mjere iz preispitivanja okvira unutarnje kontrole, sve aktivnosti umjerenoga rizika, ostale otvorene, pri čemu je rok jedne mjere pomaknut na 2017. u kontekstu novog sustava financijskog upravljanja Parlamenta; poziva unutarnjeg revizora da odbor CONT obavješćuje o ostvarenom napretku u tim mjerama;

21.  poziva unutarnjeg revizora da se pri predstavljanju godišnjeg izvješća u većoj mjeri usredotoči na one aspekte u kojima su utvrđeni nedostaci i/ili nepravilnosti; također traži da unutarnji revizor sastavi izvješće o daljnjim mjerama, razvoju i rješenjima u pogledu problema utvrđenih tijekom njegova mandata koje će biti na raspolaganju Odboru za proračunski nadzor; traži od glavnog tajnika da uvede postupke za ocjenu uspješnosti i rezultata;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2014.

22.  prima na znanje pisane odgovore na rezoluciju o razrješnici za 2014. dostavljene odboru CONT 20. listopada 2016. te izlaganje glavnog tajnika o različitim pitanjima i zahtjevima iz rezolucije Parlamenta o davanju razrješnice za 2014. te razmjenu mišljenja sa zastupnicima koja je uslijedila; ipak, izražava žaljenje zbog toga što u vezi s mnogim zahtjevima i dalje nisu poduzete nikakve mjere i da za to nije dano obrazloženje ili razlog; naglašava da je važno da se s glavnim tajnikom u Odboru CONT može češće raspravljati o pitanjima koja utječu na proračun Parlamenta i njegovo izvršavanje.

23.  napominje da je uočena nedosljednost između datuma predstavljanja nacrta izvješća o razrješnici Parlamentu i datuma kada se glavnom tajniku mogu podnijeti dodatna pitanja; traži od glavnog tajnika da odgovori na dodatna pitanja prije isteka roka za podnošenje amandmana i, ako je potrebno, prije glasovanja u Odboru;

Razrješnica Parlamenta za 2015.

24.  prima na znanje razmjenu mišljenja od 30. siječnja 2017. između potpredsjednika odgovornog za proračun, glavnog tajnika i odbora CONT, u prisutnosti člana Revizorskog suda i unutarnjeg revizora;

25.  izražava zadovoljstvo zbog predanosti uprave Parlamenta stalnom poboljšanju učinkovitosti službi Parlamenta kao cjeline i tome da se to poboljšanje djelotvorno provede, iako je također mišljenja da katkad predugo traje da se te promjene primjene u praksi;

26.  primjećuje da Parlament, za koji svaki građanin godišnje izdvaja otprilike 3,60 EUR, ne treba prezati od usporedbi s drugim parlamentarnim sustavima, osobito s obzirom na to da je jedna trećina troškova povezana s osnovnim čimbenicima (višejezičnost i broj mjesta rada), nad kojima Parlament ima ograničen utjecaj i koji nisu prisutni u tom obliku u drugim parlamentima;

27.  napominje, međutim, da se razina pozornosti koja se posvećuje izradi proračuna temeljenoj na uspješnosti razlikuje među različitim glavnim upravama i da je dobro razvijena, na primjer, u Glavnoj upravi za financije (DG FINS), ali još je uvijek u početnoj fazi drugdje u upravi; poziva glavnog tajnika da osigura da su utvrđeni jasni i mjerljivi ciljevi koji se slijede u cijeloj upravi;

28.  prima na znanje odgovor glavnog tajnika u vezi s dostupnošću aplikacije ePetition za zastupnike i opću javnost kao i izvješće Pravne službe; traži od glavnog tajnika da izvijesti o mjerama koje su poduzete kako bi se provele preporuke Pravne službe;

29.  pozdravlja pozornost koju uprava obraća na održivost, posebno u kontekstu postupaka javne nabave; napominje, međutim, da je stupanjem na snagu nove direktive o javnoj nabavi(9) postalo moguće povećanje pondera za kriterije koji se odnose na socijalnu i ekološku održivost u odnosu na kriterij najniže cijene;

30.  poziva glavnog tajnika da podnese akcijski plan o tome kako primijeniti kriterije održivosti u postupcima javne nabave i da u tom pogledu uključi evaluaciju primjene zelene javne nabave kao instrumenta;

31.  smatra da, prema mišljenju Revizorskog suda, troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje i napominje nalaz iz svoje rezolucije od 20. studenoga 2013. o mjestima sjedišta institucija Europske unije(10) da je 78 % svih službenih putovanja statutornog osoblja Parlamenta izravno povezano s geografskom raspršenošću službi Parlamenta; podsjeća da je procjena utjecaja na okoliš te raspršenosti između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; poziva Predsjedništvo da od glavnog tajnika zatraži da bez odgađanja razvije plan za jedinstveno sjedište Parlamenta; ponavlja svoj poziv Parlamentu i Vijeću da radi ostvarivanja dugoročnih ušteda uzmu u obzir izradu plana jedinstvenog sjedišta, kao što je Parlament naveo u nekoliko svojih prethodnih rezolucija; smatra da istupanje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i potreba za premještanjem europskih agencija sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini može biti i izvrsna prilika za paralelno rješavanje nekoliko pitanja; ipak, upućuje na članak 341. UFEU-a, kojim je utvrđeno da sjedišta institucija Unije zajedničkom suglasnošću utvrđuju vlade država članica, i na Protokol br. 6 priložen UEU-u i UFEU-u, kojim se utvrđuje da je sjedište Parlamenta u Strasbourgu; podsjeća na to da rješenje koje počiva na jednom sjedištu zahtijeva izmjenu Ugovora;

32.  podsjeća na odgovor uprave na pitanje 75. u upitniku o razrješnici za Europski parlament za 2013., točnije na to da je odlučila „prekinuti praksu dugoročnih službenih putovanja..., čime će se ostvariti znatne uštede”, no velikim proturječjem smatra činjenicu da je 13 članova osoblja trenutačno na dugoročnim službenim putovanjima; smatra da je dugoročno službeno putovanje člana osoblja, koje uključuje naknadu za život u inozemstvu i isplatu dnevnica, u mjesto gdje je ta osoba već živjela i radila neprimjereno korištenje novca poreznih obveznika te da je u suprotnosti s Pravilnikom o osoblju; ustraje na razjašnjenju okolnosti svakog dugoročnog službenog putovanja, a posebno na objavljivanju razloga i troškova tih putovanja;

33.  podsjeća na to da svi dužnosnici i drugi službenici Unije, čak i oni koji rade u kabinetima, svoje dužnosti moraju obavljati imajući u vidu isključivo interese Unije i u skladu s pravilima utvrđenima u Pravilniku o osoblju; ističe da su dužnosnici Unije plaćeni novcem poreznih obveznika, koji nije namijenjen financiranju novinara ili drugog osoblja zaposlenog na promicanju bilo kojeg nacionalnog političkog interesa predsjednika; poziva Predsjedništvo da u propisima Parlamenta utvrdi jasne odredbe;

34.  prima na znanje odluku predsjednika od 21. listopada 2015., čija je svrha bila imenovati osobe na upravljačke funkcije u Parlamentu bez poštovanja relevantnih postupaka, a posebno bez poziva na podnošenje prijava; napominje da ta odluka „nije bila u skladu s pravilima” (odgovor uprave u vezi s drugim upitnikom Odbora CONT); inzistira na tome da se ta odluka predsjednika službeno opozove;

35.  primjećuje da je 15. prosinca 2015. predsjednik sebe ovlastio da uz već postojeću naknadu dodijeli neograničenu posebnu naknadu osoblju svog ureda, unatoč činjenici da se u Pravilniku o osoblju ne predviđaju takve posebne naknade; ponovno otvara pitanje zakonitosti te ovlasti i valjanosti te posebne naknade; poziva na to da se razmotri treba li dotičnu odluku opozvati;

Upravljanje programom subvencija za skupine posjetitelja

36.  prima na znanje da je Predsjedništvo 24. listopada 2016. usvojilo izmijenjeni Pravilnik o isplati financijskih doprinosa za sponzorirane skupine posjetitelja;

37.  pozdravlja činjenicu da se na taj se način znatno smanjuju gotovinska plaćanja i uvode obvezne elektroničke transakcije, čime se smanjuje rizik od krađe i narušavanja ugleda Parlamenta te istovremeno pruža znatna fleksibilnost; podržava namjeru Predsjedništva da ocijeni revidirani sustav nakon jedne godine provedbe; međutim, izražava žaljenje zbog toga što parlamentarni asistenti mogu biti imenovani za primanje plaćanja na osobne račune i da mogu ovjeravati troškove skupine; izražava zabrinutost zbog toga što to znači nepotrebnu pravnu i financijsku odgovornost za akreditirane parlamentarne asistente i zato što ih se tako izlaže mogućim rizicima; traži od Predsjedništva da to pitanje preispita kao prioritetno;

38.  izražava žaljenje zbog činjenice što je Parlament svojem predsjedniku dao razrješnicu za izvršenje proračuna Parlamenta za financijsku godinu 2014. te u posljednji trenutak izbrisao važne stavke, koji su potakli važna pitanja o političkim aktivnostima predsjednika i njegovom financijskom ponašanju tijekom europskih izbora 2014.;

Registar transparentnosti i sukob interesa

39.  pozdravlja sve veću pozornost koju mediji i javnost posvećuju Parlamentu i njegovoj upravi; napominje, međutim, da neki novinari nailaze na poteškoće pri dobivanju konkretnih informacija koje traže; ističe da je transparentnost Parlamenta i njegove uprave od ključne važnosti za legitimnost institucije te da treba olakšati pristup informacijama, uz stalno poštovanje pravila kojima se uređuje zaštita osobnih podataka;

40.  u tom pogledu poziva Predsjedništvo da na internetskim stranicama Parlamenta objavi dokumente koje mu je dostavio glavni tajnik u računalno čitljivom obliku, osim ako je zbog prirode informacija sadržanih u njima to nemoguće, na primjer, radi zaštite osobnih podataka;

41.  naglašava da rad unutarnjih tijela za donošenje odluka Parlamenta, posebno Predsjedništva, treba biti transparentniji i pristupačniji; poziva na to da se dnevni redovi Predsjedništva objavljuju na intranetu pravodobno, a da se zapisnici sa sastanaka objavljuju mnogo brže; primjećuje da nije potrebno čekati da se prevedu na sve jezike;

42.  podsjeća zastupnike da su obvezni odmah obavijestiti upravu o bilo kakvoj promjeni u izjavama o financijskim interesima;

43.  poziva glavnog tajnika da ovu rezoluciju proslijedi Predsjedništvu i da pritom istakne sve zahtjeve u kojima se od Predsjedništva traži da poduzme mjere ili donese odluke; poziva glavnog tajnika da uspostavi plan djelovanja i vremenski raspored te tako omogući Predsjedništvu da poduzme mjere na temelju preporuka sadržanih u rezolucijama Parlamenta o davanju razrješnica i/ili da na njih odgovori te da uključi rezultate u godišnji dokument o praćenju; traži od glavnog tajnika da pravodobno izvještava Odbor za proračune i CONT o svim projektima podnesenima Predsjedništvu koji u velikoj mjeri utječu na proračun;

44.  smatra da bi se zastupnici trebali moći koristiti internetskim stranicama Parlamenta kako bi glasačima u svojim izbornim jedinicama pružili maksimalnu transparentnost u pogledu svojih aktivnosti i stoga poziva glavnog tajnika da razvije sustav koji zastupnici mogu upotrebljavati za objavu podataka o svojim sastancima s predstavnicima interesnih skupina; poziva glavnog tajnika da to omogući bez daljnjeg odlaganja, s obzirom na to da je Parlament već zatražio takvo djelovanje u Rezoluciji o razrješnici za 2014.;

45.  poziva Predsjedništvo da utvrdi i objavi pravila o upotrebi naknade za opće troškove

46.  primjećuje nisku razinu informiranosti među zastupnicima o mogućnostima vraćanja viškova naknade za opće troškove; podsjeća zastupnike da naknade za opće troškove ne predstavljaju dodatnu osobnu plaću; traži od glavnog tajnika da tu mogućnost promiče kao prioritet; poziva zastupnike da na kraju svog mandata vrate spomenute viškove;

47.  isto tako, poziva glavnog tajnika da zastupnicima koji na svojim internetskim stranicama žele objavljivati podatke o isplati bilo koje druge parlamentarne naknade pruži uvid u odgovarajuće evidencije podataka koje je moguće lako ponovno obraditi;

48.  nadalje, poziva glavnog tajnika da zainteresiranim klubovima zastupnika pomogne na isti način;

49.  primjećuje da je na internetskoj stranici Parlamenta dostupan niz dokumenata koji se odnose na odluku o priznavanju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada, zajedno s pojedinostima o konačnom iznosu financiranja; traži od Parlamenta da od Komisije zahtijeva da predstavi prijedlog za reviziju aktualnog pravnog akta Unije o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada(11), uključujući strože zahtjeve za osnivanje europskih političkih stranaka i zaklada, u cilju sprečavanja zloupotreba;

50.  pozdravlja uvođenje posebnog obrasca za izvjestitelje, u kojemu mogu navesti koji su predstavnici interesnih skupina utjecali na njihova izvješća (zakonodavni otisak);

51.  ponavlja svoj poziv upravi Parlamenta da sastavi izvješće o tome kako se predstavnici interesnih skupina i druge vanjske organizacije koriste prostorijama Parlamenta;

52.  izražava zabrinutost zbog toga što bi aktualni Kodeks ponašanja za zastupnike možda trebalo dodatno poboljšati kako bi se izbjegli sukobi interesa, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na:

   dodatne plaćene poslove zastupnika;
   aktivnosti lobiranja bivših zastupnika usmjerene na europske institucije koje oni poduzimaju dok ostvaruju pravo na prijelaznu naknadu;
   registraciju izjava o financijskim interesima zastupnika;
   sastav i ovlasti savjetodavnog odbora.

Glavna uprava za komunikaciju

53.  pozdravlja razvoj pokazatelja za mjerenje uspješnosti komunikacijske aktivnosti Parlamenta i poziva glavnog tajnika da u izvješću o aktivnostima Parlamenta za 2016. posveti zaseban odjeljak učinkovitosti tog novog pristupa zasnovanog na uspješnosti u području komunikacija;

54.  podupire razne programe čiji je cilj poticati posjete novinara i svih građana koji žele saznati više o aktivnostima Parlamenta;

55.  u tom smislu ponavlja svoj poziv iz razrješnice za 2014., u kojoj je utvrđeno da je internetska stranica Parlamenta i dalje relativno neprilagođena korisnicima, nepodesna za navigaciju te da i dalje ne odražava razvoj najnovije tehnologije, zbog čega je bilo teško brzo pronaći relevantne informacije; također je navedeno da, s obzirom na važnost komuniciranja s europskim građanima, internetska stranica nije doprinijela poboljšanju slike Parlamenta u široj javnosti;

56.  poziva Glavnu upravu za komunikacije (DG COMM) da uspostavi učinkovitiju i korisnicima prilagođeniju internetsku stranicu, koja će uključivati učinkovitiju tražilicu i koja će povećati vidljivost Parlamenta u široj javnosti te na izravniji način odgovarati na potrebe i interese građana; napominje da su postignuti rezultati tek osrednji, unatoč tome što su uložena velika sredstva;

57.  izražava zabrinutost u pogledu djelotvornosti komunikacijske strategije Parlamenta; u tom smislu poziva na sveobuhvatnu reviziju trenutačne strategije, a posebno na aktivniji pristup u odnosu na one koji nisu automatski zainteresirani za aktivnosti Parlamenta ili koji čak mogu biti skeptični u vezi njegova funkcioniranja; poziva glavnog tajnika da razvije novu strategiju kako bi se u većoj mjeri doprlo do tih građana, uključujući olakšavanjem pristupa informacijama, i na odgovarajući način odgovorilo na neopravdane predrasude o Parlamentu, izbjegavajući pritom nepotrebne i skupe kampanje oglašavanja;

58.  naglašava potrebu za modernizacijom zadaća informacijskih ureda Parlamenta u vidu optimiziranja uporabe novih komunikacijskih tehnologija i obrazaca te iskorištavanjem njihova privilegiranog zemljopisnog položaja bliskog građanima kako bi se dodatno poduprle aktivnosti u sklopu inicijative „Djelujmo lokalno”, kao što su rasprave sa zastupnicima i civilnim društvom, i tako osluhnule potrebe ljudi i privukla njihova pažnja; naglašava da bi internetske rasprave i pozornost medija, koje prate takva događanja, trebale dodatno doprinijeti približavanju građanima; primjećuje da su troškovi povezani sa zgradama i osobljem informacijskih ureda u državama članicama nerazmjerno visoki u odnosu na iznose koji se troše na ključne funkcije tih ureda; poziva glavnog tajnika da do kraja 2017. Odboru CONT predstavi detaljno izvješće o aktivnostima i financijama informacijskih ureda u Bruxellesu i Strasbourgu, s posebnim naglaskom na njihovu dodanu vrijednost;

59.  izražava zabrinutost zbog odgovorâ na pitanja za pisani odgovor o informacijskim uredima Parlamenta u nekim državama članicama, s obzirom na to da u većini slučajeva samo mali dio njihovih operativnih troškova proizlazi iz stvarnih ciljeva i zadaća tih ureda, dok se najveći dio novca troši na najam ureda te plaće i putne troškove osoblja;

60.  poziva glavnog tajnika da poboljša unutarnju komunikaciju između raznih glavnih uprava, tako da se, primjerice, s razvojem novih i važnih alata, kao što je zakonodavni vlak, upozna šira javnost, unutar i izvan Institucije;

Nagrada LUX

61.  podsjeća na zajedničko izlaganje pred odborom CONT i Odborom za kulturu i obrazovanje o anketi, kako je zahtijevano u okviru postupka davanja razrješnice za 2013., da bi se utvrdilo je li nagrada LUX dobro poznata u javnosti i kako je, ako uopće, percipirana u dotičnim državama članicama, te na njezine zaključke;

62.  podsjeća na to da se anketa uglavnom odnosila na to jesu li i koliko zastupnici i filmski djelatnici upoznati sa svrhom nagrade, a to je ukazati građanima na predanost Parlamenta konsenzualnim vrijednostima, kao što su ljudska prava i solidarnost, kao i na njegovu predanost kulturnoj i jezičnoj raznolikosti;

63.  primjećuje da je odaziv bio slab i da je u anketi sudjelovalo samo 18 % zastupnika Parlamenta, tj. 137 zastupnika iz svih klubova zastupnika i država članica, pri čemu je među njima više od 90 % onih koji su upoznati s filmskom nagradom LUX, 75 % onih koji razumiju njezinu svrhu, a više od 80 % sudionika ankete ima pozitivnu predodžbu o toj nagradi.

64.  nije uvjeren u metodu odabira kod koje zastupnici odlučuju o nominacijama i konačnom izboru dobitnika nagrade i poziva Predsjedništvo da podnese izvješće o alternativnim modelima za postizanje željenih rezultata, na primjer, podupiranjem sličnih inicijativa samih organizacija filmskih djelatnika;

65.  primjećuje da je, iako se tijekom godina broj gledatelja povećao, brojka od 43 000 gledatelja unutar Unije i dalje vrlo niska te dovodi u pitanje opravdanost postojanja nagrade Lux;

Kuća europske povijesti

66.  izražava žaljenje zbog opetovanih odgađanja otvorenja Kuće europske povijesti, prvotno predviđenog za ožujak 2016., koje je potom odgođeno na rujan pa studeni 2016. i sada zakazano za 6. svibnja 2017.;

67.  sa zabrinutošću primjećuje aktualne rasprave o prirodi privremenih izložbi: ističe važnost akademske neovisnosti Kuće europske povijesti u pogledu sadržaja i dizajna postava, koji se određuju isključivo na temelju muzeoloških i povijesnih kriterija;

68.  sa zadovoljstvom primjećuje da će, prema procjenama, Kuća europske povijesti primati 250 000 posjetitelja godišnje; ističe da su godišnji operativni troškovi Kuće unaprijed procijenjeni na 13,3 milijuna EUR; izražava zabrinutost zbog razmjerno malog broja posjetitelja u usporedbi s visokim troškovima poslovanja, imajući na umu da je 2015. Parlament primio 326 080 posjetitelja i da je operativni trošak iznosio samo 4,3 milijuna EUR;

69.  napominje da uspostavom Parlamentarija i otvaranjem Kuće europske povijesti Parlament i njegovo okruženje postaju atrakcija za građane i turiste koja će dovesti do boljeg razumijevanja uloge Parlamenta i ukazati građanima na predanost Parlamenta zajednički prihvaćenim vrijednostima, kao što su ljudska prava i solidarnost; traži od Predsjedništva da razmotri pokretanje dijaloga s lokalnim tijelima kako bi se vidjelo na koji način ona mogu doprinijeti financiranju Kuće europske povijesti i njezinom upravljanju;

70.  poziva Predsjedništvo da razmotri izmjenu načina upravljanja Kućom europske povijesti i da ga više prilagodi međuinstitucijskom pristupu te da pritom istraži mogućnosti daljnje suradnje s drugim institucijama Unije, a posebno Komisijom i Vijećem;

71.  pozdravlja odluku Komisije o izdvajanju iznosa od 800 000 EUR godišnje za operativne troškove Kuće europske povijesti; ipak, smatra da bi Komisija trebala mnogo više doprinositi pokrivanju procijenjenih godišnjih operativnih troškova;

Glavna uprava za kadrovske poslove (DG PERS)

72.  napominje da je do 31. prosinca 2015. ukupno 5 391 dužnosnika i privremenog osoblja zaposleno u Glavnom tajništvu (povećanje od 96 u odnosu na 31. prosinca 2014.) i ukupno 771 dužnosnika i privremenog osoblja zaposleno u klubovima zastupnika (povećanje od 26 u odnosu na 31. prosinca 2014.); DG PERS, zajedno s ugovornim osobljem, zapošljava 9 402 članova osoblja (povećanje od 467 u odnosu na 31. prosinca 2014.);

73.  prima na znanje da je na dan 1. siječnja 2015. izbrisano 47 radnih mjesta iz plana radnih mjesta Parlamenta u skladu s revizijom Pravilnika o osoblju 2014. i višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020., pri čemu je u planu radnih mjesta ostalo ukupno 6 739 radnih mjesta, od kojih se 5 723 (84,9 %) odnosilo na tajništvo a 1 016 na klubove zastupnika (15,1 %); dana 31. prosinca 2015. 4,9 % radnih mjesta u Tajništvu bilo je ispražnjeno u usporedbi s 9,6 % na kraju 2014.;

74.  pozdravlja činjenicu da se ravnoteža u zastupljenosti spolova na položajima glavnih direktora povećala s 18,2 %/81,8 % (omjer iz 2014.) na 33,3 %/66,7 % 2015. godine, ali sa zabrinutošću primjećuje kako je došlo do smanjenja ravnoteže spolova na položajima direktora i da je u odnosu na omjer iz 2014. od 34 %/66 % on 2015. godine bio 31,1 %/68,9 %; podsjeća da apsolutnu većinu osoblja Parlamenta čine žene, no žene su zastupljene na ograničenom broju rukovodećih položaja; primjećuje da se ravnoteža spolova kada je riječ o položaju načelnika odjela nastavila povećavati te da je omjer načelnika i načelnica odjela 2014. godine bio 30 %/70 %, a na kraju 2015. godine 31,2 %/68,8 %; ističe da je neravnoteža na rukovodećim položajima i dalje prisutna i da je uspostava programa jednakih mogućnosti za ta radna mjesta i dalje od najveće važnosti; odlučno smatra da bi Parlament do 2019. trebao imati najmanje 40 % žena na rukovodećim položajima;

75.  izražava svoje iznenađenje zbog činjenice da se savjetodavni odbor Parlamenta za imenovanja visokih dužnosnika sastoji isključivo od višeg rukovodstva i poziva glavnog tajnika da uključi predstavnike udruženja zaposlenika;

76.  naglašava da bi geografska uravnoteženost, odnosno povezanost broja osoblja određenog državljanstva i broja stanovništva njihove matične države članice, i dalje trebala biti važan element upravljanja resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004., te pozdravlja činjenicu da je Parlament ostvario uravnoteženiji sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije i nakon 2004.; ističe da iz tih država članica i dalje dolazi samo 3 % zaposlenika na razini „viših administratora” (AD 12 – 16) na trima mjestima rada, iako je udio stanovništva tih država u ukupnom stanovništvu Unije 21 %, te da se napredak po tom pitanju još očekuje;

77.  uviđa da je Parlament za izvođenje određenih aktivnosti, kao što su vođenje kantina i čišćenje, dao prednost vanjskim izvršiteljima i da zbog toga u određenim glavnim upravama broj vanjskog osoblja u prostorima Parlamenta može čak premašivati broj dužnosnika;

78.  napominje, međutim, da takve odluke o vanjskom ugovaranju usluga ne mogu opravdati angažiranje sveg vanjskog osoblja i da je primjerice omjer vanjskog osoblja i dužnosnika u Glavnoj upravi za inovacije i tehnološku podršku (DG ITEC) teško objasniti;

79.  izražava mišljenje da se vanjsko osoblje ne bi trebalo upotrebljavati kao nadomjestak za smanjenje broja radnih mjesta dogovoreno u kontekstu revizije Pravilnika o osoblju iz 2014. i trenutačnog VFO-a;

80.  prima na znanje odgovor glavnog tajnika u vezi s uvjetima pod kojima Parlament sklapa ugovore s vanjskim izvršiteljima; naglašava da uprava mora pozorno i sustavno osiguravati strogu sukladnost pružatelja usluga sa zakonodavstvom koje se odnosi na zapošljavanje, sigurnost, dobrobit itd. i koje se primjenjuje na sve vanjsko osoblje koji radi u prostorima Parlamenta, poput osoblja u kantinama i osoblja koje je zaduženo za čišćenje, održavanje itd.; poziva Parlament da uvede redovna upozorenja i mehanizme praćenja za sprečavanje i otkrivanje svih izoliranih ili sustavnih slučajeva nemara, zlouporabe ili povrede i tako omogući hitno poduzimanje mjera;

81.  konstatira da je postupak za uspostavu sigurnosne službe Parlamenta završen te da je isti postupak u tijeku za vozače; poziva glavnoga tajnika da izvijesti Odbor CONT o iskustvima stečenima tijekom tih postupaka i o svim uštedama koje su na temelju njih ostvarene;

82.  sa zabrinutošću primjećuje da osoblje koje radi u kantinama nije plaćeno u skladu s brojem sati u ugovoru u tjednima kada zastupnici rade negdje drugdje, kao što su tjedni koje provode u izbornim jedinicama i na plenarnim sjednicama u Strasbourgu, ili da je velik broj takvog osoblja zaposlen na skraćeno radno vrijeme, što utječe na njihov opseg posla i zaradu; poziva glavnog tajnika da osmisli rješenje u pregovorima s pružateljem usluga u kantinama kojim će se zaposlenicima zajamčiti redovno radno vrijeme i isplata plaće za svaki tjedan;

83.  prima na znanje da je na kraju 2015. u Parlamentu radilo 1 813 akreditiranih parlamentarnih asistenata, u usporedbi s 1 686, koliko ih je bilo prethodne godine; poziva na to da se obrati posebna pozornost na prava akreditiranih parlamentarnih asistenata i lokalnih asistenata, s obzirom na to da su njihovi ugovori izravno povezani s mandatom zastupnika kojima pružaju potporu i imajući pritom na umu da su akreditirani parlamentarni asistenti članovi osoblja koji ugovor o zapošljavanju potpisuju s Parlamentom, dok lokalni asistenti podliježu različitim nacionalnim zakonodavstvima;

84.  izražava žaljenje zbog toga što izvješće o ocjeni primjene odredaba koje se odnose na akreditirane parlamentarne asistente nije dostavljeno Odboru CONT prije kraja 2016., kao što se zahtijeva u Rezoluciji o razrješnici za 2014., kao i zbog toga što ono još nije podneseno;

85.  ističe da su u slučajevima uznemiravanja ili aktivnosti zviždača akreditirani parlamentarni asistenti u posebno ranjivom položaju s obzirom na to da se njihovi ugovori temelje na uzajamnom povjerenju između zastupnika i asistenta; ako tog povjerenja nema, to je samo po sebi razlog za raskid ugovora; osim toga, ako zastupnik mora podnijeti ostavku zbog narušenog ugleda, koji je posljedica kaznenog djela ili drugog kršenja zakona, to obično znači da će se ugovori svih njegovih asistenata također raskinuti; stoga poziva na hitno jačanje zastupljenosti akreditiranih parlamentarnih asistenata u savjetodavnom odboru za uznemiravanje, kao što je već zatraženo u okviru razrješnica za 2013. i 2014., čime će se zajamčiti ravnoteža spolova; poziva Predsjedništvo da dodijeli odgovarajuća sredstva za pokrivanje putnih troškova i isplatu dnevnica za akreditirane parlamentarne asistente koji podnesu tužbu jer oni često nemaju potrebna sredstva da dođu u Bruxelles i osobno izlože svoj slučaj pred savjetodavnim odborom za uznemiravanje; također poziva na mogućnost razmatranja financijskih kompenzacijskih mjera za akreditirane parlamentarne asistente pri sljedećoj reviziji Pravilnika o osoblju kako bi se osiguralo jednako postupanje s akreditiranim parlamentarnim asistentima i priznavanje njihove posebne ranjivosti u slučajevima koji uključuju uznemiravanje ili aktivnosti zviždača;

86.  pozdravlja namjeru uprave da pokrene postupak za prilagodbu paušalnih naknada koje primaju akreditirani parlamentarni asistenti za službena putovanja u Strasbourg, a koje su znatno niže od onih za dužnosnike; naglašava da bi se ta prilagodba trebala temeljiti na transparentnoj metodologiji izračuna te da bi trebala biti u izravnoj vezi s nedavnim povećanjem gornjih granica za naknade i troškove smještaja za dužnosnike; također naglašava da bi trebalo uvesti automatsku indeksaciju naknada za buduće revizije;

87.  izražava žaljenje zbog činjenice da Predsjedništvo nije odgovorilo na zahtjeve iz rezolucija Parlamenta o razrješnici za 2013., odnosno 2014. godinu, u kojima je zatraženo da se akreditiranim parlamentarnim asistentima isplaćuju jednake dnevnice kao i ostalom osoblju; traži od glavnoga tajnika da prije provođenja ikakvih promjena donese procjenu dodatnoga troška do kojega bi došlo tim usklađivanjem; pritom ističe da aktualne gornje granice za povrat troškova za službena putovanja akreditiranih parlamentarnih asistenata nisu usklađivane od 2009. i da je neusklađenost između njih i iznosa povrata za ostalo osoblje dodatno povećana do najmanje 40 % nakon uvođenja novih gornjih granica, koje je Vijeće odobrilo 9. rujna 2016. i koje su se od 10. rujna 2016. dosad primjenjivale samo na dužnosnike; stoga poziva Predsjedništvo da poduzme potrebne mjere za ispravljanje te nejednakosti;

88.  duboko žali zbog činjenice da radni odnos akreditiranih parlamentarnih asistenata u slučaju smrti ili ostavke zastupnika prestaje na kraju kalendarskog mjeseca; naglašava da bi to moglo značiti da akreditirani parlamentarni asistenti ne bi imali ni jedan dan otkaznog roka ako mandat zastupnika završi posljednji dan tog mjeseca; poziva na to da se ta neprihvatljiva situacija riješi u sljedećoj reviziji Pravilnika o osoblju, i to povezivanjem otkaznih rokova s određenim vremenskim razdobljem, primjerice od četiri tjedna, a ne kalendarskim mjesecima; nadalje, poziva Predsjedništvo da što prije uvede privremene mjere koje bi mogle predstavljati privremeno rješenje problema, prije provedbe takve pravne revizije;

89.  izražava zabrinutost zbog navodnih praksi zastupnika koji obvezuju akreditirane parlamentarne asistente da odlaze na službena putovanja u Strasbourg bez putnog naloga, troškova službenog putovanja ili jednostavno bez putnih troškova; smatra da takva praksa ostavlja prostora za zlouporabu: u slučaju da akreditirani parlamentarni asistenti na službeno putovanje odlaze bez putnog naloga, ne samo da moraju sami snositi troškove nego nisu ni pokriveni osiguranjem na radnom mjestu; poziva Predsjedništvo da osigura da se Pravilnik o osoblju pravilno provodi kako bi se kaznilo zastupnike koji krše pravila;

90.  primjećuje da pripravnici imaju pravo na popust od 0,50 EUR na glavna jela u svim samoposlužnim restoranima u Bruxellesu i Luxembourgu ta na popust od 0,80 EUR u Strasbourgu; smatra, međutim, da su s obzirom na njihovu prosječnu razinu plaća i visoke cijene tijekom posljednje dvije godine ti popusti toliko mali da ni najmanje ne olakšavaju njihov financijski položaj; poziva glavnog tajnika da im odobri sniženja cijena u skladu s njihovim prihodima;

91.  poziva predsjedništvo da osigura jamčenje socijalnih i mirovinskih prava za akreditirane parlamentarne asistente koji su bez prekida zaposleni tijekom najmanje dva posljednja parlamentarna saziva; u tom pogledu poziva upravu da pri obračunu 10 godina službe podnese prijedlog kojim se uzima u obzir odluka o ranim izborima 2014. kao i vrijeme utrošeno na zapošljavanje, kako se zahtijeva u Pravilniku o osoblju;

92.  poziva Konferenciju predsjednika da razmotri mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti uz određene uvjete prate zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima, kao što je nekoliko zastupnika već tražilo;

93.  poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da prouče i riješe probleme u vezi s akreditiranim parlamentarnim asistentima koji u prvom redu proizlaze iz posljednje promjene mandata (kao što su kašnjenja u potpisivanju ugovora, prekidi ugovora, rani europski izbori itd.) i koji mogu imati ozbiljne posljedice na te asistente kada ubuduće budu stjecali radna prava; traži da predstavnici akreditiranih parlamentarnih asistenata uključe u potragu za rješenjima;

94.  traži od Parlamenta da u interesu jednakih mogućnosti i poštovanja prava na zaposlenje donese smjernice o raspoređivanju akreditiranih parlamentarnih asistenata u razrede i da sastavi jasan opis posla, dužnosti i zadaća za svaku funkcijsku skupinu;

95.  primjećuje da su 2015. u Parlamentu prestale raditi 154 osobe, i to 126 zbog umirovljenja, 13 zbog invalidnosti, 9 zbog ostavki i 6 zbog smrti; poziva glavnog tajnika da strogo provodi članak 16. stavak 4. Pravilnika o osoblju o potencijalnim sukobima interesa nakon prestanka radnog odnosa u Parlamentu, a posebno kada je riječ o ostavkama, s obzirom na to da iznenađuje da nikad nije objavljen slučaj potencijalnog sukoba interesa;

96.  sa zabrinutošću napominje da nema posebnih aranžmana za osoblje u slučaju da država članica odluči istupiti iz Unije; priznaje da to pitanje vrijedi za sve europske institucije i poziva glavnog tajnika da započne dijalog s Komisijom kako bi se osiguralo da britansko osoblje ne postane žrtva Brexita i kako bi se u potpunosti zaštitila njihova zakonska, ugovorna i stečena prava;

97.  poziva na učinkovitiju organizaciju tečajeva osposobljavanja kako bi ih se prilagodilo specifičnim potrebama akreditiranih parlamentarnih asistenata; poziva upravu da u prvom redu uzme u obzir kalendar parlamentarnih aktivnosti i aktivnosti zastupnika u Europskom parlamentu te utvrdi prilagođene vremenske rasporede i posebne teme.

98.  ističe činjenicu da 43 % osoblja Parlamenta smatra da bi rad na daljinu mogao imati pozitivan učinak na njihovo zadovoljstvo poslom; naglašava da je Parlament jedina institucija koja nije uvela sustav fleksibilnog radnog vremena (Flexitime) i rad na daljinu, iako se oba koriste već dugi niz godina u većini drugih institucija, uključujući i u Komisiji, s dokazanim rezultatima u pogledu povećane produktivnosti i bolje kvalitete života za članove osoblja; primjećuje da je Parlament u listopadu 2016. uveo povremen rad na daljinu; traži od glavnog tajnika da izvještava sve zainteresirane službe, uključujući zastupnike i njihove asistente, o provedbi ove usluge; također poziva na što hitnije uključivanje sustava Flexitime u radne prakse Parlamenta;

99.  poziva Parlament da izmijeni svoje propise o stažiranju koje nude zastupnici u Europskom parlamentu i klubovi zastupnika kako bi se poboljšao položaj pripravnika i stažista u Parlamentu, uključujući dostojnu plaću, utvrđivanje ograničenog trajanja pripravničkog staža i ugovor o učenju.

Glavna uprava za financije

Ugovori koje je sklopio Parlament

100.  sa zadovoljstvom primjećuje da Parlament na svojim internetskim stranicama objavljuje cjeloviti godišnji popis svih dobavljača s kojima je sklopio ugovore vrijednosti veće od 15 000 EUR, koji uključuje naziv i adresu dobavljača, vrstu i predmet ugovora, trajanje, vrijednost, primijenjeni postupak i relevantnu glavnu upravu;

101.  ističe da taj popis nadilazi zahtjeve povezane s transparentnošću iz Financijske uredbe; potiče sve institucije Unije da objave cjelovite informacije o svim dobavljačima i ugovorima sklopljenima preko postupaka javne nabave, uključujući slučajeve izravnog sklapanja ugovora ili ograničenih postupaka;

102.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda da bi institucije Unije trebale uspostaviti jedinstvenu javnu bazu podataka o ugovorima o javnoj nabavi koje sklapaju kako bi se omogućili učinkovita transparentnost i djelotvorno ex post praćenje njihovih aktivnosti povezanih s javnom nabavom;

103.  ističe da su, unatoč prijašnjim pozivima na poboljšanje, usluge koje se nude u putničkoj agenciji Parlamenta i dalje na nezadovoljavajućoj razini, s obzirom na to da su cijene relativno visoke i da agencija nije uspjela iznaći dogovor s velikim zračnim prijevoznicima kako bi se osigurale niže cijene i veća fleksibilnost pri organizaciji putovanja;

104.  poziva agenciju da aktivno trudi ponuditi niže cijene bez obzira na to o kojem je zračnom prijevozniku riječ; zahtijeva da agencija uvede postupak pružanja povratnih informacija (u vidu anketa o zadovoljstvu korisnika) s ciljem utvrđivanja područja u kojima bi se mogao ostvariti daljnji napredak;

Dobrovoljni mirovinski fond

105.  napominje da je dobrovoljni mirovinski fond povećao procjenu svog aktuarskog deficita na 276,8 milijuna EUR na kraju 2015.; nadalje napominje da je na kraju 2015. iznos neto imovine koja se uzima u obzir iznosio 155,5 milijuna EUR, a aktuarske obveze 432,3 milijuna EUR;

106.  podsjeća na to da su te predviđene buduće obveze raspoređene na više desetljeća, ali napominje da je 2015. ukupan iznos isplaćen u dobrovoljni mirovinski fond iznosio 15,8 milijuna EUR;

107.  ističe da to izaziva zabrinutost zbog mogućeg iscrpljenja fonda i zbog toga što Parlament jamči isplatu mirovinskih prava čak i u slučaju kad taj fond nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze;

108.  poziva Predsjedništvo da što prije ocijeni aktualno stanje mirovinskog fonda;

109.  podsjeća na stavak 112. prošlogodišnje rezolucije(12) o davanju razrješnice , u kojem se poziva na ocjenu aktualnog stanja mirovinskog fonda; žali zbog činjenice da se ta ocjena još nije izrađena;

110.  podsjeća na to da je Sud Europske unije 2013. presudio da je valjana odluka kojom se povisuje dob umirovljenja za članove Fonda sa 60 na 63 godine starosti kako bi se izbjeglo rano iscrpljenje kapitala i uskladilo s novim statutom zastupnika;

111.  smatra da se, dok nacionalni mirovinski fondovi obično moraju ispunjavati stroge standarde i ne smiju imati aktuarski deficit, dobrovoljni mirovinski fond trenutačno suočava s aktuarskim deficitom od 64 % aktuarske preuzete obveze i poziva glavnog tajnika da Predsjedništvu podnese sveobuhvatan plan djelovanja kako bi se izbjeglo rano iscrpljenje fonda;

Ostala pitanja

112.  izražava žaljenje zbog činjenice da se pri odabiru financijskih institucija s kojima posluje Parlament za svoja plaćanja i vođenje računa pozornost ne obraća na politike tih institucija u pogledu društvene odgovornosti i poziva glavnog tajnika da se pobrine da u budućnosti Parlament prvenstveno posluje s financijskim institucijama koje imaju ulagačke politike s naglaskom na održivosti i drugim vidovima društveno odgovornog poslovanja;

113.  naglašava da je Parlament 2015. imao u prosjeku 106,25 milijuna EUR na bankovnim računima od kojih uopće nije ostvarivao prihode od kamata; poziva glavnog tajnika da ispita je li potrebno imati tolika likvidna sredstva, a prvenstveno traži od njega da u tom pogledu poboljša upravljanje riznicom i da, ako je moguće, pronađe načine za povećanje prihoda od tih depozita;

Glavna uprava za inovacije i tehnološku podršku (DG ITEC)

114.  zadovoljan je s provedbom strateških smjernica DG ITEC-a za razdoblje 2014. – 2019.; smatra da se uvode mnoge promjene u elektroničkom radnom okruženju za zastupnike i osoblje, ali da su posljedice tih promjena, uključujući nove mogućnosti, relativno nepoznate te da se razvijaju uglavnom unutar DG ITEC-a; poziva na bolju suradnju između DG ITEC-a i DG COMM-a kako bi se poboljšala unutarnja i vanjska komunikacija u vezi s mnogim inovacijama koje već jesu, ili će uskoro biti uvedene;

115.  uviđa napore koje DG ITEC ulaže radi povećanja broja prikaza internetskih stranica Parlamenta pri korištenju Googleova pretraživača; smatra, međutim, da bi pretraživač na internetskoj stranici Parlamenta trebao pronalaziti smislene rezultate tako da korisnici mogu stvarno i koristiti te stranice i brzo pristupati relevantnim sadržajima; izražava zabrinutost zbog toga što taj pretraživač trenutačno ne funkcionira ispravno i poziva glavnog tajnika da pronađe brzo rješenje za taj dugo prisutan problem;

116.  sa zabrinutošću primjećuje da, iako u području nadležnosti DG ITEC-a godišnji troškovi nabave nove računalne opreme iznose više od 35 milijuna EUR, ne postoji jasna politika za ekološki i socijalno održivu javnu nabavu te poziva glavnog tajnika da razvije plan djelovanja u tom pogledu kako bi se osiguralo da ubuduće svi pozivi na podnošenje ponuda sadrže ekološke i socijalne kriterije za odabir računalne opreme;

117.  poziva DG ITEC da se pobrine za dostupnost svih internetskih stranica Parlamenta na prijenosnim uređajima jer se sadašnja sučelja ne mogu smatrati prilagođenima prijenosnim uređajima, iako velik broj posjetitelja za pristup stranicama Parlamenta i specijaliziranih odbora koristi mobilni telefon ili iPad; predlaže provedbu mjera kojima bi se zamjetno i u razumnom roku poboljšala dostupnost internetskih stranica na prijenosnim uređajima;

118.  smatra da je za mandat zastupnika ključno da pisači ostanu u njihovim uredima; ističe da jeftini generičkih ulošci mogu dovesti do opasnih razina emisije čestica i štetnih učinaka na zdravlje; stoga poziva na to da DG ITEC i Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku (DG INLO) poduzmu mjere kojima bi se potakla nabava ekološki prihvatljivih pisača i da osiguraju uporabu isključivo originalnih uložaka te pritom pruže mogućnost zastupnicima i njihovom osoblju da smjeste pisače izvan ureda no u njihovoj blizini;

119.  prima na znanje da je Predsjedništvo 7. rujna 2015. donijelo politiku sigurnosti informacijskih i komunikacijskih tehnoloških sustava („IKT sigurnosna politika”); ističe da je u trenutačnom globalnom kontekstu potrebno hitno provesti znatno strožu IKT sigurnosnu politiku kojom se u potpunosti rješavaju rizici povezani s kibersigurnošću; u tom pogledu pozdravlja imenovanje službenika za kibersigurnost u Parlamentu;

120.  ponavlja svoj poziv iz Rezolucije o razrješnici iz 2014. da se uspostavi sustav brze uzbune u hitnim situacijama kojim bi se DG ITEC-u u suradnji s Glavnom upravom za sigurnost i zaštitu (DG SAFE) omogućilo brzo slanje obavijesti SMS-om ili e-poštom zastupnicima i osoblju koji pristanu biti uvršteni na komunikacijsku listu koja bi se koristila u specifičnim hitnim situacijama;

121.  pohvaljuje DG ITEC za uvođenje bežičnog interneta u sve zgrade Parlamenta; napominje, međutim, da funkcioniranje bežičnog interneta u vijećnici u Strasbourgu nije pouzdano, posebice ako se njime istodobno koriste brojni zastupnici tijekom sjednice na kojima se glasuje i vode ključne rasprave; poziva glavnog tajnika da u tom pogledu poduzme potrebne korektivne mjere;

Glavna uprava za vanjsku politiku Unije

122.  pozdravlja činjenicu da se određene javne sjednice međuparlamentarnih izaslanstva već izravno prenose na internetu (web-streaming); traži od glavnog tajnika da nastavi s razvojem i širenjem te usluge, zajedno sa sadržajem internetskih stranica izaslanstava;

Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku (DG INLO)

123.  primjećuje da je srednjoročna strategija za upravljanje nekretninama iz 2010. trenutačno u postupku revizije; poziva da se takvom strategijom obuhvati duže razdoblje i da se u nju uvrsti studija slučaja u kojoj bi bile analizirane vjerojatne posljedice Brexita;

124.  pozdravlja činjenicu da će se od 2019. površine uredskih prostora namijenjenih zastupnicima i njihovim asistentima u Strasbourgu povećati; poziva glavnog tajnika da sve dok se ne pronađe rješenje za jedinstveno mjesto rada Parlamenta zajamči minimalnu površinu u kvadratnim metrima po asistentu u skladu s važećim pravilima o radnim uvjetima, s obzirom na to da se u ovom trenutku Parlament nalazi u nepovoljnom položaju jer svjesno zanemaruje pravila o minimalnoj površini uredskih prostora;

125.  izražava duboko žaljenje zbog odluke o promjeni namještaja u uredima zastupnika i njihovih asistenata u Bruxellesu i poziva na to da se provedba odluke odmah obustavi; konstatira da je većina namještaja u potpunosti funkcionalna i u dobrom stanju i da ga stoga ne treba mijenjati; smatra da povratne informacije od određenog broja zastupnika, za razliku od opće ankete, same po sebi nisu dovoljno opravdanje za promjenu namještaja, a argumenti uprave o pitanjima ukusa, mode ili zastarjelog stila isto su tako neprimjereni; pojedine komade namještaja trebalo bi mijenjati samo ako postoje jasni znakovi habanja, velike dotrajalosti ili ako je na radnom mjestu prisutan rizik za zdravlje specifične ili opće naravi (npr. mogući razvoj ergonomski prilagođenijih uredskih stolica); ističe da bi u vrijeme gospodarske krize koja je dovela do sadašnjih ograničenja proračuna takva briga o vanjskom izgledu mogla ozbiljno ugroziti vjerodostojnost Parlamenta i njegovih zastupnika, posebno u očima građana i javnog mnijenja;

126.  priznaje da se u skladu s odlukama Predsjedništva iz 2013. i 2015. u novim ugovorima o cateringu nisu predviđene izravne subvencije iz proračuna Parlamenta; ipak, izražava zabrinutost zbog toga što su se neke usluge 2015. godine nudile po cijenama višima od tržišnih; u tom kontekstu navodi uslugu posluživanja kave tijekom sjednica; napominje da su cijene izmijenjene u kolovozu 2016.;

127.  izražava duboko žaljenje zbog proizvoljnih, subjektivnih i nerazmjernih kriterija koji se primjenjuju za zapošljavanje vozača i internalizacije te usluge koja je pokrenuta 2016. godine zbog sigurnosnih razloga; žali zbog činjenice da se u tom postupku nisu u obzir uzele vještine i iskustvo vozača koji su godinama radili u izravnom kontaktu sa zastupnicima kao ni povjerenje koji su izgradili u kontaktu s njima te zbog činjenice da su oni zatim ostali bez posla, pri čemu su mnogi već dobi u kojoj je teško pronaći novo zaposlenje;

Glavna uprava za usmeno prevođenje i konferencije (DG INTE)

128.  izražava zabrinutost zbog problematičnog socijalnog dijaloga između DG INTE-a i predstavnika usmenih prevoditelja, koji je počeo u siječnju 2014. godine i koji dosad nije doveo do postizanja dogovora; poziva glavnog tajnika da započne postupak posredovanja između uključenih strana kako bi se poboljšalo međusobno razumijevanje stajališta i pronašla rješenja koja su prihvatljiva za sve;

129.  pozdravlja napredak koji je već postignut u postupku modernizacije DG INTE-a, posebice u pogledu veće raspoloživosti usmenih prevoditelja, umjerenog povećanja u broju sati koje usmeni prevoditelji provedu u pružanju usluga usmenog prevođenja i bolje distribucije radnog opterećenja među usmenim prevoditeljima; primjećuje da metoda korištena za izračun statistika nije pojašnjena i da su svi godišnji odmori i razdoblja bolovanja sada isključeni iz izračuna prosječnog broja sati koje usmeni prevoditelji provode u kabini;

130.  od glavnog tajnika zahtijeva podatke o mjerama koje su poduzete nakon donošenja rezolucije o razrješnici za proračun za 2014. kako bi se pojednostavljenjem upravljanja konferencijama u Parlamentu postigla veća učinkovitost i djelotvornost resursa pri organizaciji sjednica;

Glavna uprava za sigurnost (DG SAFE)

131.  pozdravlja stalne napore za postizanje sigurnosti i zaštite u prostorima Parlamenta i njihovoj okolini; priznaje da se, kada je riječ o sigurnosti u Parlamentu, mora nastojati ostvariti ravnoteža između uzimanja u obzir niza zaštitnih mjera i uvođenja režima pretjerano usmjerenog na sigurnost, kojim se usporavaju aktivnosti Parlamenta; međutim, ustraje u tome da bi se sigurnost Parlamenta trebala dodatno povećati i poziva glavnog tajnika da zajamči da propisnu obučenost osoblja i njegovu sposobnost za obavljanje zadaća u skladu s pravilima struke, uključujući i u hitnim situacijama;

132.  poziva glavnog tajnika da uz suradnju s belgijskim, francuskim i luksemburškim vlastima osigura aktivnu suradnju i s drugim institucijama Unije;

133.  Poziva DG ITEC i DG SAFE da s obzirom na sve veću prijetnju od kibernetičkih napada posljednjih nekoliko mjeseci ojačaju kapacitete za kiberobranu;

Ekološki prihvatljiviji Parlament

134.  podsjeća na to da je Predsjedništvo 19. travnja 2004. pokrenulo projekt Sustav upravljanja okolišem (EMAS) u Parlamentu; primjećuje da je 2016. Predsjedništvo donijelo revidiranu politiku zaštite okoliša kojom se zadržava i ponovno potvrđuje predanost Parlamenta stalnom poboljšanju stanja okoliša;

135.  pozdravlja uvođenje međuinstitucijske korisničke podrške u području „zelene” javne nabave, koju sada treba u potpunosti provoditi postavljanjem jasnih ciljeva u tom području te ulaganjem većih napora u interno informiranje, promicanje i djelotvorno upravljanje „zelenom” javnom nabavom; ističe i da se i pružatelji podugovornih usluga moraju pridržavati tih pravila; u tom pogledu izražava žaljenje zbog česte uporabe plastičnih boca, čaša, posuda i ambalaže u Parlamentu;

136.  ima na umu da se Parlament obvezao da će do 2020. smanjiti svoje emisije CO2 po ekvivalentu punog radnog vremena za 30 % u odnosu na 2006.; pozdravlja činjenicu da se između 2006. i 2015. godine taj pokazatelj smanjio za otprilike 24,3 %;

137.  smatra da je stoga od iznimne važnosti da Parlament pred sebe postavi nove i zahtjevnije kvantitativne ciljeve čije bi ostvarivanje trebale redovito nadzirati nadležne službe; napominje u tom pogledu odluku Predsjedništva iz 2015. o neutralizaciji ukupnog iznosa emisija ugljika koje su povezane s Parlamentom, uključujući one nastale tijekom letova zastupnika između njihovih zemalja podrijetla i mjesta rada Parlamenta;

138.  podsjeća Parlament na njegovu obvezu u skladu s Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, u kojoj se navodi da će ne dovodeći u pitanje primjenjiva proračunska pravila i pravila javne nabave primjenjivati iste zahtjeve za zgrade kojima se koristi i kojima je vlasnik kao i one koji se primjenjuju na zgrade središnje vlasti države članice u skladu s člancima 5. i 6. te Direktive, s obzirom na veliku vidljivost zgrada i vodeću ulogu koju bi Parlamenta trebao imati kad je riječ o energetskoj učinkovitosti zgrada; ističe hitnost poštovanja te izjave, između ostalog i zbog vlastite vjerodostojnosti u preispitivanju direktiva o energetskim svojstvima zgrada i energetskoj učinkovitosti koje je trenutačno u tijeku;

139.  poziva Predsjedništvo da prouči program poticaja za promicanje učinkovitijeg i održivijeg načina prijevoza za putovanje na posao i s posla;

140.  pozdravlja inicijativu Parlamenta u vezi s provedbom sveobuhvatne politike za smanjenje rasipanja hrane; poziva Parlament da se pobrine za to da svi pružatelji usluga cateringa u svim prostorima Europskog parlamenta aktivno sprečavaju rasipanje hrane; poziva Parlament da intenzivira praksu doniranja neprodane hrane u dobrotvorne svrhe;

141.  smatra da se uvođenjem učinkovitog sustava rezervacija prostorija za sastanke i registra za upravljanje objektima može aktivirati velik potencijal u vezi s troškovima Parlamenta i naporima koje ulaže u zaštitu okoliša te poziva glavnog tajnika da taj pristup na odgovarajući način podupre;

Klubovi zastupnika (proračunska stavka 4 0 0)

142.  napominje da su 2015. odobrena sredstva, unesena u proračunsku stavku 4 0 0 koja se odnosi na klubove zastupnika i nezavisne zastupnike, korištena kako slijedi:

Klub zastupnika

2015.

2014.

Godišnja odobrena sredstva

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva

Rashodi

Stopa korištenja godišnjih odobrenih sredstava

Iznos prenesen u iduće razdoblje

Godišnja odobrena sredstva

Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva

Rashodi

Stopa korištenja godišnjih odobrenih sredstava

Iznos prenesen u iduće razdoblje (2011.)

EPP

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

S&D

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ECR

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ALDE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

GUE/NGL

 

 

 

 

 

 

417

 

 

 

Verts/ALE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EFDD

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ENF

 

0

827

 

760

 

 

 

 

 

Nezavisni zastupnici

 

533

 

 

214

 

441

 

 

533

Ukupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

* svi iznosi izraženi su u tisućama EUR

** 2014. godina sastojala se od dvije financijske godine zbog parlamentarnih izbora u svibnju 2014. Brojke za 2014. godinu u tablici predstavljaju konsolidirane iznose.

143.  podsjeća na to da je Revizorski sud u svom godišnjem izvješću preporučio da bi Parlament trebao preispitati postojeći kontrolni okvir za izvršenje odobrenih proračunskih sredstava dodijeljenih klubovima zastupnika. Osim toga, Europski parlament trebao bi pružati bolje smjernice na temelju pojačanog praćenja primjene pravila za odobravanje i podmirivanje rashoda i za postupke javne nabave u klubovima zastupnika;

Europske političke stranke i europske političke zaklade

144.  napominje da su 2015. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 2 korištena kako slijedi(13):

Stranka

Pokrata

Vlastita sredstva*

Bespovratna sredstva EP-a

Ukupni prihodi

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

Višak prihoda (prijenos u pričuve) ili gubitak

Europska pučka stranka

EPP

 

 

 

 

363

Stranka europskih socijalista

 

 

 

 

 

40

Savez liberala i demokrata za Europu

ALDE

561

 

 

 

90

Europska stranka zelenih

EGP

480

 

 

 

83

Savez europskih konzervativaca i reformista

AECR

395

 

 

 

8

Stranka europske ljevice

EL

372

 

 

 

71

Europska demokratska stranka

EDP/PDE

120

457

577

 

0

EUDemokrati

EUD

55

292

370

 

3

Europski slobodni savez

EFA

127

636

845

 

0

Europski kršćanski politički pokret

ECPM

87

461

560

 

4

Europski savez za slobodu

EAF

94

494

588

 

7

Savez europskih nacionalnih pokreta

AENM

53

292

399

 

0

Pokret za Europu nacija i sloboda

MENF

161

401

562

 

0

Savez za izravnu demokraciju u Europi

ADDE

250

821

1.070

 

-403

Pokret za

Europu sloboda

i demokracije

MELD

91

44

226

 

-208

Ukupno

 

 

 

 

 

59

(*) svi iznosi izraženi su u tisućama EUR

145.  napominje da su 2015. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 3 korištena kako slijedi(14):

Zaklada

Pokrata

Povezana sa strankom

Vlastita sredstva*

Bespovratna sredstva EP-a

Ukupni prihodi

Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)

Centar za europske studije Wilfried Martens

WMCES

EPP

949

4 725

5 674

85 %

Zaklada za europske napredne studije

FEPS

PES

847

3 848

4 695

85 %

Europski liberalni forum

ELF

ALDE

183

880

1 063

85 %

Zelena europska zaklada

GEF

EGP

163

914

1 077

85 %

Preobrazimo Europu

TE

EL

159

847

1 066

85 %

Institut europskih demokrata

IED

PDE

47

284

331

85 %

Centar Maurits Coppieters

CMC

EFA

57

241

298

85 %

Novi smjer – Zaklada za europsku reformu

ND

AECR

323

1 100

1 423

85 %

Europska zaklada za slobodu

EFF

EAF

47

268

315

85 %

Organizacija za europsku međudržavnu suradnju

OEIC

EUD

33

132

165

85 %

Kršćanska politička zaklada za Europu

CPFE

ECPM

51

267

318

85 %

Zaklada za Europu sloboda i demokracije

FELD

MELD

50

248

298

85 %

Institut za izravnu demokraciju u Europi

IDDE

ADDE

144

673

817

 

Europski identiteti i tradicije

 

 

32

169

201

 

Ukupno

 

 

3 085

14 596

17 681

85 %

(*) svi iznosi izraženi su u tisućama EUR.

 

 

 

 

 

 

146.  sa zabrinutošću napominje da su u slučajevima Saveza za izravnu demokraciju u Europi, Pokreta za Europu slobodâ i demokracije, Inicijative za izravnu demokraciju u Europi i Zaklade za Europu slobodâ i demokracije otkrivene znatne nepravilnosti, koje se odnose na nedopušteno izravno ili neizravno financiranje nacionalnih stranaka i na donacije;

147.  izražava zabrinutost zbog reputacijskog rizika za Parlament koju predstavlja bilo koja takva nepravilnost te je uvjeren da je potrebno brzo i učinkovito djelovanje kako bi se u budućnosti spriječile i riješile slične nepravilnosti; no smatra da su te nepravilnosti ograničene na ograničen broj političkih stranaka i zaklada; smatra da se zbog tih nepravilnosti ne bi trebalo dovoditi u pitanje financijsko upravljanje ostalim političkim strankama i zakladama;

148.  upoznat je s novim uredbama, Uredbom (EU, Euratom) br. 1141/2014 i Uredbom (EU, Euratom) br. 1142/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014.(15), koje će imati utjecaja na financiranje europskih političkih stranaka i zaklada tijekom financijske godine 2018., i s važnom ulogom novoosnovanog tijela za europske političke stranke i europske političke zaklade kao i s tekućim raspravama u Predsjedništvu o prijedlozima glavnog tajnika za rješavanje niza pitanja koja nisu riješena spomenutim propisima; poziva unutarnjeg revizora Parlamenta da što prije nakon stupanja na snagu nove uredbe sastavi novo revizijsko izvješće o financiranju europskih političkih stranaka i zaklada ;

149.  smatra da je u tom pogledu od ključne važnosti preispitati manjkavosti postojećeg sustava unutarnje i vanjske kontrole kada je riječ o izbjegavanju većih nepravilnosti; prima na znanje izjave vanjskog računovođe iz revizijskog društva EY da su njegove revizije provedene u cilju dobivanja razumnog jamstva da u godišnjim financijskim izvještajima nema bitnih pogrešnih prikazivanja, da se subjekt pridržavao pravila i propisa iz područja primjene te da te revizije obuhvaćaju ispitivanje dokaza, na temelju provjere podataka, koji potkrjepljuju njegovo mišljenje; primjećuje, međutim, da ispitivanja ne uključuju istrage mogućih lažnih izjava i dokumenata te da stoga pružaju samo ograničen uvid u financijske aktivnosti koje se ispituju;

150.  primjećuje manjak osoblja u ljudskim resursima (u stvarnosti je riječ o 2 ekvivalenta punog radnog vremena) u Glavnoj upravi za financije zaduženog za provjeru računa europskih političkih stranaka i zaklada; izražava čvrsto uvjerenje da bi zbog visokog reputacijskog rizika toj aktivnosti moglo biti namijenjeno više sredstava;

151.  poziva Predsjedništvo da u mjeri u kojoj to dopušta načelo povjerljivosti omogući pristup popratnim dokumentima iz završnih izvješća europskih političkih stranaka i zaklada te posebice financijskih izvještaja i provedenih revizija;

152.  traži da novoosnovano tijelo Parlamentu podnese izvješće o napretku nakon prve godine svog djelovanja, tj. 2017.; također poziva glavnog tajnika da osigura da će to tijelo imati na raspolaganju sve potrebne resurse kako bi ispunilo svoje zadaće.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 354, 27.9.2016., str. 1.
(4) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(5) SL C 375, 13.10.2016., str. 10.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) PE 349.540/Bur/ann/def.
(8) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.(SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
(9) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65).
(10) SL C 436, 24.11.2016., str. 2.
(11) Uredba (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada, (SL L 317, 4.11.2014., str. 1.).
(12) SL L 246, 14.9.2016., str. 3.
(13) Napomene: svi iznosi izraženi su u tisućama EUR Napomena (1): ukupni prihodi uključuju prijenos sredstava iz prethodne godine u skladu s člankom 125. stavkom 6. Financijske uredbe
(14) Napomene: svi su iznosi izraženi u tisućama EUR
(15) Uredba (EU, Euratom) br. 1142/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financiranju europskih političkih stranaka, (SL L 317, 4.11.2014., str. 28.).


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europsko vijeće i Vijeće
PDF 390kWORD 52k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2016/2153(DEC))
P8_TA(2017)0147A8-0131/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0271/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0131/2017),

1.  odgađa svoju Odluku o razrješnici glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu osobnih podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2016/2153(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0131/2017),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepata izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

1.  napominje da je Revizorski sud na temelju svojeg revizijskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. nije bilo materijalnih pogrešaka;

2.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015. („izvješće Revizorskog suda”) zaključio da nisu utvrđeni nikakvi znatni nedostaci u vezi s područjima za koja je provedena revizija i koja su povezana s ljudskim resursima i javnom nabavom za Europsko vijeće i Vijeće;

3.  napominje da je ukupni proračun Europskog vijeća i Vijeća za 2015. iznosio 541 791 500 EUR (534 202 300 EUR 2014. godine) sa stopom izvršenja od 92,6 %;

4.  prima na znanje povećanje proračuna Vijeća za 2015. u iznosu od 7,6 milijuna EUR (+1,4 %);

5.  prima na znanje da je Glavno tajništvo Vijeća objavilo godišnja izvješća o aktivnostima glavnih direktora Pravne službe i glavnih uprava za komunikacije, upravljanje dokumentima i administraciju;

6.  prima na znanje objašnjenja iz godišnjeg izvješća glavne uprave za administraciju o nepotpunom iskorištavanju strukturnih sredstava; međutim, zabrinut je zbog toga što je u određenim kategorijama stopa neutrošenih sredstava i dalje visoka; potiče izradu ključnih pokazatelja uspješnosti radi boljeg planiranja proračuna;

7.  i dalje je zabrinut zbog toga što je vrlo visok iznos odobrenih sredstava prenesen iz 2015. u 2016., posebno onih povezanih s nekretninama, postrojenjima i opremom;

8.  ponovno ističe da bi proračuni Europskog vijeća i Vijeća trebali biti razdvojeni kako bi se pridonijelo transparentnosti financijskog upravljanja u institucijama i kako bi obje institucije u većoj mjeri preuzele odgovornost;

9.  traži da se pregled ljudskih resursa raščlani po kategorijama, platnom razredu, spolu, nacionalnosti i stručnom usavršavanju;

10.  naglašava da bi geografska uravnoteženost, to jest veza između državljanstva osoblja i veličine države članice, trebala i dalje ostati važan element upravljanja resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004.; pozdravlja činjenicu da su Europsko vijeće i Vijeće ostvarili sveukupno uravnotežen sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije i nakon 2004., ali ističe da države članice koje su pristupile Uniji 2004. ili nakon toga još uvijek nisu dovoljno zastupljene na višim razinama uprave i na rukovodećim položajima te se u tom pogledu još uvijek očekuje napredak;

11.  primjećuje da u Glavnom tajništvu vijeća postoji politika rodne jednakosti; pozdravlja pozitivan trend u pogledu rodne jednakosti u tijelima uprave; ipak, poziva Vijeće da uloži dodatne napore s obzirom na to da je stopa rodne jednakosti u rukovodećim položajima krajem 2015. još uvijek iznosila samo 30 % / 70 %;

12.  pozdravlja informacije u pogledu profesionalnih aktivnosti bivših visokih dužnosnika Glavnog tajništva vijeća nakon što su otišli iz službe(6) tijekom 2015.; podupire potpunu transparentnost i godišnje objavljivanje takvih informacija;

13.  s velikom zabrinutošću napominje da Glavno tajništvo vijeća 2015., kao što je primijetio Europski ombudsman, još uvijek nije usvojilo interna pravila o zviždačima; poziva Vijeće da bez odgode provede unutarnja pravila o zviždačima;

14.  nadzire je li plan radnih mjesta Vijeća u skladu s međuinstitucijskim sporazumom o smanjenju osoblja za 5% tijekom razdoblja od pet godina; traži da ga se obavijesti o tome na koji način je takvo smanjenje sukladno s otvaranjem 19 novih radnih mjesta; predlaže da Vijeće izvještava Parlament o mogućim alternativnim uštedama ostvarenima u cilju nadoknade za kašnjenje u pogledu smanjenja osoblja;

15.  prima na znanje reorganizaciju Glavne uprave za administraciju u cilju poboljšanja njezine kvalitete i učinkovitosti; očekuje da će ta reforma imati pozitivan učinak na izvršavanje proračuna Vijeća;

16.  zabrinut je radi odgode završetka zgrade Europa; traži da ga se izvješćuje o financijskom učinku odgode;

17.  ponavlja svoj poziv da se politika upravljanja nekretninama Vijeća dostavi tijelu nadležnom za davanje razrješnice; podsjeća Vijeće da ga je Parlament pozvao da dostavi izvješća o napretku za građevinske projekte i detaljan pregled do danas nastalih troškova;

18.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je Glavno tajništvo Vijeća primilo oznaku eko-dinamičnog poduzeća za 2015. i certifikat EMAS-a za 2016. za učinkovito upravljanje okolišem;

Sadašnje stanje

19.  prima na znanje službeni odgovor glavnog tajnika Vijeća na poziv Odbora Parlamenta za proračunski nadzor da prisustvuje razmjeni mišljenja s glavnim tajnicima drugih institucija; primjećuje da se u odgovoru tek ponavlja već ranije poznato stajalište Vijeća o razmjeni financijskih podataka; napominje da je pisani upitnik koji je Glavnom tajništvu poslan 17. studenoga 2016. s pitanjima zastupnika ostao bez odgovora;

20.  ponavlja da Vijeće treba biti transparentno i u potpunosti odgovorno građanima Unije za sredstva koja su mu povjerena kao instituciji Unije; ističe da to podrazumijeva da Vijeće mora sudjelovati, u potpunosti i u dobroj vjeri, u godišnjem postupku davanja razrješnice kao što to rade ostale institucije; u tom pogledu smatra da djelotvoran nadzor nad izvršenjem proračuna Unije zahtijeva suradnju Parlamenta i Vijeća u vidu radnog dogovora; duboko žali zbog poteškoća na koje se dosad nailazilo u postupku davanja razrješnice;

21.  ustraje u tome da se rashodi Vijeća moraju nadzirati na isti način kao i oni ostalih institucija te ističe da su temelji tog nadzora utvrđeni u rezolucijama o razrješnici koje je Parlament usvojio tijekom proteklih godina;

22.  podsjeća da Parlament daje razrješnicu drugim institucijama nakon razmatranja dokumenata i odgovora na pitanja koji mu se dostavljaju; žali zbog toga što se Parlament u više navrata susreo s problemima u primanju odgovora Vijeća; u tom smislu nada se bitno poboljšanoj suradnji s glavnim tajnikom Vijeća koji je tijekom 2015. po prvi put preuzeo te nove odgovornosti;

23.  izražava žaljenje zbog toga što u prošlosti nije bilo moguće dati razrješnicu zbog nedovoljne suradnje između Parlamenta i Vijeća; napominje da se dobra volja očito povećala na obje strane i izražava optimizam da će se postići napredak u cilju poboljšanja suradnje u budućnosti, čime će se unaprijediti javni ugled Parlamenta i Vijeća; poziva Parlament i Vijeće da nastave u tom smjeru;

24.  ističe da Parlament ima ovlast za davanje razrješnice u skladu s člancima 316., 317. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člancima od 164. do 167. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 te potvrđuje da je odluka o tome hoće li dati razrješnicu ili ne dužnost koju Parlament ima prema građanima Unije;

25.  podsjeća na to da svaka institucija iz članka 2. točke (b) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 može autonomno izvršiti dijelove proračuna koji se na nju odnose u skladu s proračunskom autonomijom iz članka 55. te uredbe; potvrđuje da Parlament, u skladu s praksom i tumačenjem važećih propisa i proračunskom autonomijom Vijeća, dodjeljuje razrješnicu svakoj instituciji pojedinačno kako bi se očuvala transparentnost i demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije;

26.  smatra da uspješna suradnja Parlamenta, Europskog vijeća i Vijeća zasnovana na otvorenom i službenom dijalogu može odaslati pozitivnu poruku građanima Unije.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Pravilnik o osoblju, članak 16. stavci 3. i 4.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Sud
PDF 337kWORD 54k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio IV. – Sud (2016/2154(DEC))
P8_TA(2017)0148A8-0136/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0272/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0136/2017),

1.  daje razrješnicu tajniku Suda za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Sudu Europske unije, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu osobnih podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje, te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio IV. – Sud (2016/2154(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio IV. – Sud,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0136/2017),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2015. nije utvrdio nikakve bitne manjkavosti u područjima u kojima je bila provedena revizija, a to su upravljanje ljudskim resursima i nabava za Sud Europske unije („Sud”);

2.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode Suda za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. ukupno gledajući nije bilo značajnih pogrešaka;

3.  prima na znanje da su odobrena sredstva Suda u 2015. iznosila 357 062 000 EUR (355 367 500 EUR u 2014.) i da je stopa izvršenja proračuna bila 99 %; pozdravlja vrlo visoku stopu korištenja u 2015., identičnu stopi iz 2014.;

4.  napominje da se procjenjuje da su prihodi Suda za financijsku godinu 2015. iznosili 44 856 000 EUR; traži od Suda da pojasni zašto utvrđena prava za financijsku godinu 2015. iznose  49 510 442 EUR, što je 10,4 % više od očekivanog;

5.  napominje da prihodi od prava prenesenih iz 2014. u 2015. iznose 84 620,37 EUR i da 84,28 % predstavlja prihode od osoba koje rade za institucije i druga tijela Unije;

6.  napominje da je proračun Suda većinom administrativne naravi i da se otprilike 75 % odnosi na rashode povezane s osobama koje rade za Sud, dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i posebne zadaće koje Sud obavlja; međutim, ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Suda u cjelini već bi ono trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (određenih, mjerljivih, dostižnih, odgovarajućih i vremenski utvrđenih ciljeva) za godišnje planove pojedinačnih službi, odjela i osoblja; u tom pogledu poziva Sud da u svojem svakodnevnom poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

7.  pozdravlja produktivnost sudske djelatnosti Suda u 2015., s 1711 predmeta podnesenih njegovim trima sudovima i 1755 zaključenih predmeta; napominje da je to najviši godišnji broj predmeta u povijesti Suda;

8.  prima na znanje da je Sud u 2015. zaključio 616 predmeta, manje nego 2014. (719 zaključenih predmeta 2014.) i da je pred njim pokrenuto 713 novih predmeta (u usporedbi s 622 u 2014.);

9.  napominje da je u 2015. Opći sud zaprimio 831 novi predmet i obradio 987 predmeta, što predstavlja ukupno povećanje u odnosu na prethodne godine;

10.  prima na znanje da je 2015. Službenički sud zaključio 152 predmeta, kao i 2014., te da je pred njim pokrenuto 167 novih predmeta; ističe da je deset godina nakon njegova osnivanja, 2015. bila posljednja godina postojanja Službeničkog suda; smatra da bi Sud trebao izvršiti dubinsku ocjenu tih deset godina djelovanja;

11.  napominje da statistički podaci za 2015. godinu koji obuhvaćaju tri sudska tijela u okviru Suda potvrđuju trend zadovoljavajućeg trajanja postupaka zabilježen posljednjih godina (Sud: prosječno 15,3 mjeseca za zahtjeve za prethodnu odluku (u usporedbi s 15 mjeseci 2014.), 1,9 mjeseci za hitne zahtjeve za prethodnu odluku (2,2 mjeseca 2014.), 17,6 mjeseci za izravne tužbe (20 mjeseci 2014.) i 14 mjeseci za žalbe (14,5 mjeseci 2014.); Opći sud i Službenički sud: 20,6 mjeseci (u usporedbi s 23,4 mjeseca 2014.) odnosno 12,1 mjesec (u usporedbi s 12,7 mjeseci 2014.) za sve vrste predmeta); smatra da će izmjene Statuta Suda usvojene 2015. dodatno pojačati racionalizaciju postupaka;

12.  pozdravlja činjenicu da se između 2007. i 2015. broj zaključenih predmeta povećao za 57 %, u velikoj mjeri zbog napora uloženih u koordinaciju nadležnosti i pomoćnog osoblja, i to usprkos izuzetno malom povećanju broja pomoćnog osoblja u tom razdoblju;

13.  napominje da je 2015. bila godina usvajanja strukturne pravosudne reforme Suda, koju je pratio razvoj novog poslovnika Općeg suda; shvaća da će se reformom, odnosno udvostručenjem broja sudaca Općeg suda u tri faze do 2019., omogućiti Sudu da nastavi obrađivati sve veći broj predmeta; sa zanimanjem iščekuje analizu postignuća te reforme u pogledu kapaciteta Suda za obrađivanje predmeta u razumnom roku i u skladu sa zahtjevima pravičnog postupka;

14.  smatra da će ta reforma Sudu omogućiti da brže i učinkovitije rješava svoje sve veće radno opterećenje i da služi interesima onih koji traže pravdu, poštujući, u skladu s ciljem učinkovitosti i visoke kvalitete, njihovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku;

15.  prima na znanje predstojeću preinaku Kodeksa ponašanja zastupnika kojom će se razjasniti uvjeti za obavljanje vanjskih aktivnosti i objavljivanje njihovih financijskih interesa; poziva na veću transparentnost vanjskih aktivnosti svih sudaca; zahtijeva od Suda da informacije o drugim dužnostima i plaćenim vanjskim aktivnostima sudaca objavi na svojim internetskim stranicama i u svojim godišnjim izvješćima o radu;

16.  napominje da je od preuzetih obveza za službena putovanja u iznosu od  295 500 EUR iskorišteno samo 41 209 EUR; ističe da bi se ta preniska razina ulaganja mogla izbjeći; traži od Suda da poboljša svoju izradu proračuna i odgovornost u pogledu proračuna za službena putovanja i naglašava da bi službena putovanja trebala biti isplativa;

17.  smatra da bi Sud trebao staviti na raspolaganje opći pregled sudionika i sadržaja svojih sastanaka s vanjskim stranama koje nisu povezane s njegovom sudskom djelatnošću;

18.  traži od Suda da tijelu nadležnom za davanje razrješnice do lipnja 2017. dostavi popis sastanaka s lobistima, profesionalnim udrugama i civilnim društvom; poziva Sud da do lipnja 2017. dostavi zapisnike s tih sastanaka;

19.  sa zadovoljstvom prima na znanje poboljšanje aplikacije e-Curia i činjenicu da su se njome 2015. koristile sve države članice; smatra da bi uz dematerijalizaciju dokumentacije trebalo poboljšati sigurnost podataka;

20.  napominje da, prema godišnjem izvješću o upravljanju za 2015., Sud usko surađuje s timom Revizorskog suda zaduženim za provođenje revizije njegove uspješnosti; u tom pogledu napominje da je Sud postavio prepreke radu revizorskog tima na početku postupka revizije; sa zadovoljstvom prima na znanje da je Sud popravio svoju suradnju s revizorima i da je Revizorskom sudu dostavio dodatne dokumente; svjestan je činjenice da je načelo povjerljivosti vijećanja nužno kako bi se očuvala neovisnost donositelja odluka, promicala dosljednost i konačnost odluka te kako bi se spriječilo da donositelji odluka moraju utrošiti više vremena na svjedočenje o svojim odlukama nego na odlučivanje; ipak ističe da povjerljivost vijećanja, kao načelo ab ovo, onemogućuje svaku vrstu vanjske kontrole; stoga poziva Sud da osmisli mehanizam unutarnje kontrole/pravnog lijeka kako bi se u tim slučajevima osigurala određena razina kontrole;

21.  prima na znanje da Sud poštuje međuinstitucijski sporazum u pogledu smanjenja broja zaposlenika za 5 % tijekom razdoblja od pet godina;

22.  prima na znanje veliki udio popunjenih radnih mjesta (98 %) unatoč visokoj stopi fluktuacije osoblja na Sudu i podupire njegovu aktivnu politiku zapošljavanja; poziva Sud da odredi pravila u pogledu načela „rotirajućih vrata”;

23.  pozdravlja razmjenu osoblja između Suda i Europske središnje banke u 2015. i očekuje da se ta suradnja nastavi u godinama koje dolaze;

24.  pozdravlja inicijativu Suda da poboljša rodnu ravnopravnost na rukovodećim položajima i činjenicu da je stopa rodne ravnopravnosti na pozicijama višeg ili srednjeg rukovodstva dosegla 35 % u 2015.; smatra, međutim, da u instituciji još ima prostora za poboljšanje u tom području; napominje također da su Parlament i Vijeće postavili jamčenje jednakog broja žena i muškaraca kao cilj u procesu izbora kandidata za mjesta sudaca Općeg suda(6);

25.  naglašava da geografska uravnoteženost, to jest veza između državljanstva osoblja i veličine države članice, mora ostati važan element upravljanja ljudskim resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004. ili nakon te godine;

26.  pozdravlja činjenicu da je Sud ostvario uravnoteženiji sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije 2004. i iz država članica koje su pristupile 2004. i nakon te godine; međutim, duboko je zabrinut zbog znatne geografske neravnoteže na srednjim i višim rukovodećim položajima, na štetu država članica koje su pristupile Uniji 2004. ili kasnije; poziva Sud da pokuša ispraviti tu situaciju i da izvijesti Parlament o poboljšanjima postignutim u tom pogledu;

27.  žali zbog činjenice da su unutarnja pravila Suda o zviždačima donesena tek početkom 2016.; preporučuje Sudu da ta pravila podijeli članovima osoblja kako bi ih zaposlenici bili svjesni; traži od Suda da do lipnja 2017. dostavi detalje o predmetima iz 2015. povezanim sa zviždačima te o tome kako su obrađeni i zaključeni;

28.  potiče Sud da provede podnošenje izjava o financijskim interesima umjesto izjava o nepostojanju sukoba interesa, s obzirom na to da samoprocjena postojanja sukoba interesa sama po sebi predstavlja sukob interesa; smatra da procjenu situacije u kojoj postoji sukob interesa mora provesti neovisna strana; traži od Suda da do lipnja 2017. izvijesti o uvedenim promjenama i da navede tko provjerava slučajeve sukoba interesa; ponovno naglašava da je transparentnost ključna za dobivanje povjerenja javnosti; poziva Sud da uspostavi jasna pravila o načelu „rotirajućih vrata” i da utvrdi mjere i odvraćajuće kazne kao što je smanjenje mirovina ili zabrana rada na najmanje tri godine u sličnim tijelima, kako bi se spriječila praksa „rotirajućih vrata”;

29.  prima na znanje suradnju Suda s Komisijom i službama usmenog prevođenja Parlamenta u okviru međuinstitucijskog odbora za pismeno i usmeno prevođenje, osobito na području usmenog prevođenja; očekuje da se ta suradnja proširi na područje prevođenja i podupire je, kada je to moguće i bez dovođenja u pitanje nadležnosti Suda;

30.  poziva Sud da Parlamentu dostavi troškove prevođenja prema usklađenoj metodologiji dogovorenoj u okviru međuinstitucijske radne skupine o ključnim međuinstitucijskim aktivnostima i pokazateljima uspješnosti;

31.  napominje da je uprava za prevođenje Suda imala povećanje radnog opterećenja od 1,4 % i da se njezina produktivnost u 2015. povećala za 7 % zbog nadzora eksternalizacije radnog opterećenja i uvođenja novih alata za potpomaganje prevođenja;

32.  podržava preispitivanje rashoda i uvjeta upotrebe službenih automobila koje zajednički provode službe unutarnje revizije Suda i Revizorskog suda; poziva Sud da u okviru tog preispitivanja razmotri mogućnost smanjenja broja službenih vozila koja su na raspolaganju članovima i osoblju Suda; nadalje poziva Sud da poboljša svoje provjere korištenja službenih automobila u privatne svrhe;

33.  pozdravlja predanost Suda ambicioznim ekološkim ciljevima; potiče instituciju na primjenu načela „zelene” javne nabave i poziva na uspostavu pravila i dostatan proračun za smanjenje emisija ugljičnog dioksida;

34.  prima na znanje detaljne informacije o politici upravljanja nekretninama Suda, posebno s obzirom na izgradnju petog proširenja postojećeg kompleksa zgrada;

35.  pozdravlja otvaranje povijesnog arhiva Suda u Povijesnom arhivu Unije u Firenci;

36.  pozdravlja inicijativu Suda u pogledu objave godišnjeg izvješća o radu u novom formatu; poziva Sud da objavi godišnje izvješće Revizorskog suda, a osobito njegove dijelove koji se odnose na Sud;

37.  poziva Sud da poboljša svoju komunikacijsku politiku prema građanima Unije.

38.  odgovor koji je Sud pružio na pitanje Parlamenta o naknadama (pitanje br. 26) smatra nepotpunim; od Suda traži pojašnjenje te jasan i iscrpan odgovor.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Vidi prilog zakonodavnoj rezoluciji Parlamenta od 28. listopada 2015. – Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća – Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0377.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Revizorski sud
PDF 336kWORD 55k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio V. – Revizorski sud (2016/2155(DEC))
P8_TA(2017)0149A8-0151/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0273/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0151/2017),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Revizorskog suda za izvršenje proračuna Revizorskog suda za financijsku godinu 2015.

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Revizorskom sudu, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu osobnih podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio V. – Revizorski sud (2016/2155(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio V. – Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2012: „Upravljanje sukobom interesa u odabranim agencijama EU-a”,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0151/2017),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  cijeni suradnju između Revizorskog suda i Odbora za proračunski nadzor Parlamenta te pozdravlja redovite povratne informacije koje se temelje na zahtjevima Parlamenta; pozdravlja nedavnu praksu kojom se Parlamentu omogućava da Revizorskom sudu podnosi prijedloge za njegov godišnji program rada; poziva na još bolje strukturiranu godišnju raspravu između predsjednika Revizorskog suda i Konferencije predsjednika odbora Parlamenta;

2.  konstatira da financijske izvještaje Revizorskog suda revidira nezavisni vanjski revizor kako bi se primjenjivala ista načela transparentnosti i odgovornosti koja Revizorski sud primjenjuje u svojim revizijama; prima na znanje mišljenje revizora da financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Revizorskog suda;

3.  napominje da je 2015. konačna razina odobrenih sredstava Revizorskog suda ukupno iznosila 132 906 000 EUR (u odnosu na 133 498 000 EUR 2014. godine) te da je ukupna stopa izvršenja proračuna bila 98,68 %; ističe da je stopa izvršenja bila manja nego 2014. godine (98,8 %);

4.  ističe da je proračun Revizorskog suda isključivo administrativne naravi i da se veliki iznosi izdvajaju za rashode povezane s osobama koje rade u toj instituciji; međutim, ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun institucije u cjelini već bi ono trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (određenih, mjerljivih, dostižnih, odgovarajućih i vremenski utvrđenih ciljeva) za godišnje planove pojedinačnih službi, odjela i osoblja; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da Revizorski sud u svojem svakodnevnom poslovanju provodi načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

5.  podsjeća Revizorski sud da prema zajedničkom pristupu za decentralizirane agencije koji su u srpnju 2012. usvojili Parlament, Vijeće i Komisija (u stavku 54.) revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; potiče Revizorski sud da predstavi prijedloge rješavanja pitanja revizije agencija u kontekstu aktualne revizije Financijske uredbe i naknadne revizije Okvirne financijske uredbe; smatra da to pitanje treba razjasniti kako bi se smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje decentraliziranih agencija bez narušavanja nužnosti i učinkovitosti rada Revizorskoga suda;

6.  prima na znanje reformu Revizorskog suda provedenu 2015. i činjenicu da je Revizorski sud smatra uspješnom; sa zanimanjem iščekuje srednjoročnu procjenu strategije Revizorskog suda za razdoblje od 2013. do 2017., uključujući analizu postignutih glavnih ciljeva reforme;

7.  pozdravlja pristup dodane vrijednosti Unije koji Revizorski sud primjenjuje u svojim izvješćima; poziva na dodatnu suradnju s ostalim institucijama Unije radi izrade pokazatelja uspješnosti i prioriteta za dobro financijsko upravljanje;

8.  napominje da je revizijom članka 163. Financijske uredbe predviđeno da se „posebna izvješća sastave i donesu u primjerenom roku [...] 13 mjeseci”(6); primjećuje da 2015. godine taj rok nije bio poštovan; potiče Revizorski sud da poštuje to vremensko ograničenje i da pritom kvaliteta izvješća ne bude upitna; u tom pogledu potiče Revizorski sud da poboljša preporuke u okviru svojih tematskih izvješća kako bi bile još usmjerenije;

9.  smatra da bi institucije kojima su namijenjena trebale pridavati više važnosti tematskim izvješćima Revizorskog suda te bi trebala postojati godišnja takva izvješća; ističe da bi se učinkovitost zasebnih tematskih izvješća mogla povećati kad bi se ona s vremenom grupirala u vezi s pojedinim političkim područjima, čime bi se omogućilo da Parlament posveti ad hoc izvješća tim tematskim izvješćima Revizorskoga suda izvan ciklusa razrješnica;

10.  žali zbog činjenice što Revizorski sud dosad nije predstavio posebno izvješće o sukobu interesa u svim agencijama, posebno u onima koje su povezane sa sektorom industrije, unatoč ponovljenim zahtjevima Parlamenta u rezolucijama o razrješnicama od 2012.; snažno potiče Revizorski sud da pripremi i objavi prvo tematsko izvješće o sukobima interesa do kraja lipnja 2017. a sva sljedeća izvješća nakon toga jednom godišnje; smatra sastavljanje godišnjih izvješća Revizorskog suda o sukobima interesa presudnim za integritet institucija, tijela i agencija Unije, te za izbjegavanje sukoba interesa između agencija Unije, osobito onih koje se odnose na industriju, i grupa koje lobiraju;

11.  napominje da Revizorski sud poštuje međuinstitucijski sporazum u pogledu smanjenja broja zaposlenika za 5 % tijekom razdoblja od pet godina; traži da ga se do lipnja 2017.obavijesti o tome na koji je način spomenuto smanjenje usklađeno s novim zaposlenjima u Revizorskom sudu 2015. godine i postotkom novih zaposlenja tijekom 2015.;

12.  žali što je među članovima Revizorskoga suda tijekom 2015. zabilježena neravnoteža spolova s pet žena u odnosu na 23 muškarca i što je broj žena 2016. pao na tri; nadalje žali što u Revizorskom sudu i dalje postoji neravnoteža spolova na pozicijama višeg ili srednjeg rukovodstva (30,4 % žena prema 69,6 % muškaraca); poziva Revizorski sud da promiče ravnotežu spolova, osobito na rukovodećim radnim mjestima; nadalje poziva Revizorski sud da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o poduzetim mjerama i o postignutim rezultatima u tom pogledu, a da pritom ne dovodi u pitanje svoju misiju;

13.  naglašava da geografska uravnoteženost, to jest proporcionalan odnos između broja osoblja određenog državljanstva i veličine odnosne države članice, mora ostati važan element upravljanja ljudskim resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004. ili nakon te godine; pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud ostvario općenito uravnotežen sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije 2004. i iz država članica koje su pristupile 2004. i nakon te godine; no ističe da države članice koje su Uniji pristupile 2004. i nakon te godine i dalje nisu dovoljno zastupljene na višim razinama uprave i na upravljačkim položajima, u čemu je napredak još uvijek nuždan;

14.  zabrinut je zbog visokog broja dana koje osoblje provodi na bolovanju; poziva Revizorski sud da svoje aktivnosti za dobrobit usmjeri tako da se zajamči dobrobit članova osoblja kako bi kvalitetnije izvršavali svoju osnovnu misiju;

15.  prima na znanje metodu kojom Revizorski sud računa bolovanje osoblja; smatra da ta metoda nije prikladna za učinkovito računanje odsutnosti zbog bolesti; poziva Revizorski sud da primijeni sustav izračuna na temelju radnih dana kada je pojedini zaposlenik bio odsutan, kao što to čine ostale institucije;

16.  prima na znanje da je Revizorski sud organizirao pet dana provedenih izvan radnog mjesta, uglavnom u okviru pripreme reforme Revizorskog suda, s niskim udjelom sudjelovanja članova osoblja (samo 107); poziva Revizorski sud da kvalitetnije usmjeri svoje aktivnosti dobrobiti kako bi obuhvatile aktivan i pozitivan razvoj ljudskih resursa, uz sudjelovanje što većeg broja članova osoblja;

17.  prima na znanje pojačani etički okvir Revizorskog suda za sprečavanje sukoba interesa, ali i za povredu dužnosti osoblja i članova; poziva Revizorski sud da Parlamentu podnese izvješće o reviziji svojih internih pravila protiv uznemirivanja;

18.  potiče Revizorski sud da provede podnošenje izjava o financijskim interesima umjesto izjava o nepostojanju sukoba interesa, s obzirom na to da je samoprocjena postojanja sukoba interesa sama po sebi sukob interesa; smatra da procjenu situacije u kojoj postoji sukob interesa mora provesti neovisna treća strana; traži od Revizorskog suda da do lipnja 2017. izvijesti o uvedenim promjenama i da navede tko provjerava slučajeve sukoba interesa; ponovno naglašava da su integritet i transparentnost ključni za stjecanje povjerenja javnosti; poziva Revizorski sud da uspostavi jasna pravila o načelu „rotirajućih vrata” i da utvrdi mjere i odvraćajuće sankcije, kao što je smanjenje mirovina ili zabrana rada na najmanje tri godine u sličnim tijelima, kako bi se spriječila praksa „rotirajućih vrata”;

19.  podsjeća Revizorski sud da decentralizirane agencije Unije moraju donijeti kodekse dobrog administrativnog postupanja i da ih treba potaknuti da se koriste registrom transparentnosti kao referentnim instrumentom za njihovu interakciju s relevantnim predstavnicima;

20.  poziva Revizorski sud da sudjeluje u međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti;

21.  pozdravlja stvaranje portala transparentnosti na internetskim stranicama Revizorskoga suda te činjenicu da Revizorski sud već primjenjuje pravila o zviždačima; preporučuje Revizorskom sudu da taj pravilnik podijeli članovima osoblja kako bi ih zaposlenici bili svjesni; traži od Revizorskoga suda da do lipnja 2017. dostavi detalje o predmetima iz 2015. povezanima sa zviždačima te o tome kako su obrađeni i riješeni;

22.  prima na znanje da je 2015. Revizorski sud imao u vlasništvu tri zgrade: K1, K2 i K3; traži od Revizorskog suda da u svoje godišnje izvješće o radu uvrsti planiranje radova na nadogradnji tih zgrada i da se tijekom nadogradnje osigura provedba najviših mogućih standarda energetske učinkovitosti;

23.  prima na znanje prikaz politike upravljanja nekretninama Revizorskog suda u njegovu godišnjem izvješću o radu i poziva da se u budućnosti pruže detaljnije informacije o tom pitanju;

24.  prima na znanje povećanu količinu prevedenog materijala 2015., gotovo 3 % više nego 2014.; napominje da je u okviru reforme Revizorskog suda optimizirana i struktura uprave za prevođenje; poziva Revizorski sud da obrazloži na koji je način ta uprava unaprijedila svoj rad;

25.  prima na znanje pregovore između Revizorskog suda i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o razmatranju mogućnosti administrativnog sporazuma; poziva Revizorski sud da izvještava o napretku u tom dijelu pregovora;

26.  ponovno poziva Revizorski sud da u svoja godišnja izvješća o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uvrsti rezultate i posljedice zaključenih slučajeva OLAF-a u kojima je predmet istrage bio Revizorski sud ili bilo koji član njegova osoblja;

27.  prima na znanje preporuke Službe za unutarnju reviziju o racionalnijoj uporabi službenih vozila Revizorskog suda; poziva Revizorski sud da riješi to pitanje u suradnji sa Sudom Europske unije te da izvijesti Parlament o poduzetim mjerama za racionalizaciju upravljanja voznim parkom;

28.  pozdravlja trud i postignuća Revizorskog suda u smanjenju njegova ekološkog otiska; napominje da je Revizorski sud 2013. pokrenuo sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) u cilju stjecanja certifikata EMAS do kraja 2016.; pozdravlja činjenicu da je 13. studenoga 2015. Revizorski sud usvojio politiku okoliša kojom se formalizira njegovo sudjelovanje u inicijativi visokokvalitetnog upravljanja okolišem; izražava zabrinutost zbog kašnjenja u stjecanju certifikata EMAS.

29.  naglašava važnost širenja suradnje sa sveučilištima u Uniji radi otvaranja specijaliziranih studija o europskom revizijskom sustavu; poziva Revizorski sud da redovno obavještava Parlament o događanjima i rezultatima u okviru te buduće proširene suradnje;

30.  poziva Revizorski sud da predvidi mogućnost pružanja preporuka o boljem informiranju o proračunu Unije, njegovim funkcijama i njegovoj misiji te o tome kako ga učinkovitije objasniti građanima Unije.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Vidjeti članak 251. stavak 1. Prijedloga Komisije COM(2016)0605.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski gospodarski i socijalni odbor
PDF 331kWORD 54k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor (2016/2156(DEC))
P8_TA(2017)0150A8-0144/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0274/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0144/2017),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za izvršenje proračuna Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Odboru regija, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor (2016/2156(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0144/2017),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda prema kojem plaćanja u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. za administrativne i ostale rashode Europskog gospodarskog i socijalnog odbora („Odborˮ) ne sadrže značajne pogreške;

2.  sa zadovoljstvom napominje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2015. nije utvrdio nikakve značajne nedostatke u vezi s područjima za koje je provedena revizija i koja su povezana s ljudskim resursima i javnom nabavom za Odbor;

3.  napominje da je 2015. proračun Odbora iznosio 129 100 000 EUR (u usporedbi s 128 559 380 EUR 2014.), sa stopom korištenja od 95,9 %; ističe da je u usporedbi s 2014. godinom 2015. došlo do blagog porasta stope korištenja;

4.  nepominje da je proračun Odbora većinom administrativne naravi i da se velik dio odnosi na rashode povezane s osobama koje rade za instituciju, dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i ostale tekuće troškove; međutim, ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Odbora u cjelini već bi ono trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (određenih, mjerljivih, dostižnih, odgovarajućih i vremenski utvrđenih ciljeva) za pojedinačne službe, odjele i godišnje planove članova osoblja; u tom pogledu poziva Odbor da u svojem svakodnevnom poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

5.  napominje naknadna zapažanja Odbora u vezi s rezolucijom Parlamenta o razrješnici za 2014. koja su priložena godišnjem izvješću o aktivnostima Odbora; pozdravlja činjenicu da je 2015. osnovana služba za potporu za javnu nabavu;

6.  napominje da je 2015. započelo novo mandatno razdoblje Odbora, što je moglo utjecati na rezultate, posebno kada je riječ o upravama za zakonodavni rad, uključujući upravu za usmeno prevođenje i komunikaciju te upravu za ljudske resurse;

7.  napominje da se u izvješću o provedbi Sporazuma o suradnji između Parlamenta i Odbora („Sporazum”) pravovremeno i pozitivno ocjenjuje suradnja tih dviju institucija;

8.  napominje da je prema Odboru potrebno bolje razjasniti prirodu „pojačane” suradnje koja se spominje u Sporazumu i da neki elementi još nisu u potpunosti provedeni te iziskuju ustrajan angažman obiju institucija; uvjeren je da će se dodatnim naporima u cilju potpune provedbe Sporazuma i razvojem sinergija ostvariti pozitivni rezultati za obje strane;

9.  ponavlja zahtjev da se zajednička procjena proračunskih ušteda koje proizlaze iz Sporazuma uvrsti u pregled sredinom razdoblja ili u sljedeće izvješće o provedbi Sporazuma;

10.  napominje da mišljenja Odbora nisu dobro integrirana u rad Parlamenta i poziva Odbor da pripremi prijedloge zajedno s glavnim tajnikom Parlamenta kako bi se pojednostavili povezani postupci Odbora i Parlamenta;

11.  napominje zaključenje novog bilateralnog administrativnog sporazuma o suradnji između Odbora i Odbora regija, koji je potpisan 2015.; vjeruje da se tim sporazumom jamči veća učinkovitost u radu obaju odbora; mišljenja je da bi se slične administrativne funkcije trebale spojiti kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje aktivnosti;

12.  napominje da je Parlament zbog sigurnosnih razloga zatvorio izravan pristup između zgrada RMD i REM nakon terorističkih napada u Parizu u studenom 2015.; vjeruje da će Parlament ponovno procijeniti sigurnosnu situaciju s obzirom na to da bi ponovno otvaranje prolaza bilo od koristi za sve tri institucije;

13.  pozdravlja administrativne promjene uvedene 2015. godine, posebno punu provedbu sustava povrata putnih troškova za članove temeljenog na troškovima i potpuni redizajn portala članova; poziva Odbor da pruži usporedni godišnji pregled putnih troškova članova za 2014., 2015. i 2016. godinu;

14.  napominje da su u skladu s poslovnikom Odbora njegovi članovi neovisni u obavljanju svojih dužnosti, u općem interesu Unije; prima na znanje da su izjave o interesima članova dostupne na mrežnim stranicama Odbora; poziva Odbor da se priključi budućem međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti;

15.  zabrinut je zbog velikog broja slobodnih stalnih radnih mjesta tijekom 2015. i potiče Odbor da poduzme potrebne mjere kako bi poboljšao svoje postupke zapošljavanja;

16.  sa zabrinutošću napominje stalnu rodnu neravnotežu na pozicijama višeg ili srednjeg rukovodstva (30 % / 70 % na pozicijama višeg rukovodstva); također žali zbog geografske neravnoteže na pozicijama višeg i srednjeg rukovodstva, posebno zbog manjka osoblja iz država članica koje su pristupile Uniji 2004. ili nakon toga; poziva Odbor da poduzme mjere u cilju ispravljanja tih neuravnoteženosti i da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o poduzetim mjerama i postignutim rezultatima;

17.  prima na znanje plan Odbora da u skladu s međuinstitucijskim sporazumom(6) smanji broj zaposlenika za 5 % tijekom razdoblja od pet godina; traži da ga se obavijesti o tome kako se takvo smanjenje podudara sa stanjem 2016. kada su otvorena tri nova radna mjesta; predlaže da Odbor izvijesti Parlament o eventualnim alternativnim uštedama ostvarenima kao nadoknada za moguće kašnjenje u pogledu smanjenja osoblja;

18.  pozdravlja činjenicu da su interna pravila o zviždačima stupila na snagu početkom 2016.;

19.  u potpunosti podupire uvođenje radnih mjesta etičkih savjetnika koji pomažu u situacijama povezanim s uznemiravanjem i pri posebnom osposobljavanju hijerarhije u cilju poboljšanja znanja o slučajevima razotkrivanja nepravilnosti i upravljanja njima; žali zbog toga što su se tri slučaja povezana s uznemiravanjem morala riješiti sudskim putem;

20.  ne može dati mišljenje o stupnju odsutnosti zaposlenika zbog bolovanja jer Odbor o tom pitanju nije dostavio dostatne informacije; poziva Odbor da dostavi informacije o ukupnom razdoblju bolovanja svojih zaposlenika podijeljenom brojem radnih dana provedenih na bolovanju po pojedinom zaposleniku;

21.  prima na znanje da je Odbor smanjio prosječni trošak dana provedenih izvan mjesta rada za 35 % po sudioniku u odnosu na 2014. i da je samo 218 zaposlenika sudjelovalo u tom događanju, u usporedbi s njih 415 2014. godine; poziva Odbor da svojim aktivnostima za dobrobit obuhvati što više članova osoblja kako bi se doprinijelo daljnjem poboljšanju dobrobiti osoblja;

22.  sa zadovoljstvom primjećuje trend smanjenja broja zatraženih usluga usmenog prevođenja koje nisu iskorištene s 4,3 % 2014. na 3,5 % 2015.;

23.  pozdravlja to što su pruženi podaci o prevođenju prema usklađenoj metodologiji koju je dogovorio međuinstitucijski odbor za pismeno i usmeno prevođenje; prima na znanje aktualnu reviziju kodeksa ponašanja u području prevođenja koja se provodi zajedno s Odborom regija;

24.  napominje da se postotak eksternalizacije prijevoda povećao na gotovo 10 % 2015. godine zbog prelaska zaposlenika u Parlament u skladu sa Sporazumom; poziva Odbor da procijeni isplativost aranžmana koji se trenutno provodi;

25.  pozdravlja strateški okvir Odbora za učenje i razvoj, posebno novu usmjerenost na učenje od drugih kolega; poziva Odbor da u svojem sljedećem godišnjem izvješću o radu izvijesti o toj konkretnoj metodi;

26.  sa zadovoljstvom primjećuje napore i rezultate koji su dosad postignuti u poboljšanju ekološkog otiska Odbora i obnovi certifikata u okviru sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS);

27.  prima na znanje administrativne aranžmane između Odbora i Europskog ureda za borbu protiv prijevara u cilju uspostave strukturiranog okvira za suradnju i poticanja brze razmjene informacija;

28.  pozdravlja dostupnost informacija o politici upravljanja nekretninama Odbora u godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi te politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni;

29.  prima na znanje napore i postignuća Odbora u jačanju njegove politike informiranja i komunikacije; međutim, naglašava da je važnije poboljšati djelotvornost njegovih mišljenja o donošenju odluka na razini Unije nego njegovo opće obavještavanje.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Međuinstitucijski sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1).


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Odbor regija
PDF 330kWORD 53k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VII. – Odbor regija (2016/2157(DEC))
P8_TA(2017)0151A8-0141/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0275/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0141/2017),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Odbora regija za izvršenje proračuna Odbora regija za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Odboru regija, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VII. – Odbor regija (2016/2157(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VII. – Odbor regija,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0141/2017),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  primjećuje da je Revizorski sud u svojemu godišnjem izvješću za 2015. zaključio da nisu utvrđeni nikakvi bitni nedostaci u vezi s pitanjima za koja je provedena revizija i koja su povezana s ljudskim resursima i nabavom za Odbor regija („Odbor”);

2.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. nije bilo značajnih grešaka;

3.  prima na znanje da je proračun Odbora većinom administrativne naravi i da se velik dio odnosi na rashode povezane s osobama koje rade za instituciju, dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i ostale tekuće troškove; međutim, ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Odbora u cjelini već bi ono trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (određenih, mjerljivih, dostižnih, odgovarajućih i vremenski utvrđenih ciljeva) za pojedinačne službe, odjele i godišnje planove članova osoblja; u tom pogledu poziva Odbor da u svojem svakodnevnom poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

4.  prima na znanje da je 2015. odobreni proračun Odbora iznosio 88 900 000 EUR (dok je 2014. iznosio 87 600 000 EUR), od čega su 87 200 000 EUR bila odobrena sredstva za preuzimanje obveza sa stopom korištenja od 98,2 %; prima na znanje smanjenje stope korištenja tijekom 2015.;

5.  prima na znanje da je novi bilateralni administrativni sporazum o suradnji između Odbora i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora potpisan 2015.; vjeruje da se tim sporazumom jamči veća učinkovitost u radu Odbora i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora odbora;

6.  sa zadovoljstvom primjećuje pravovremenu provedbu Sporazuma o suradnji između Parlamenta i Odbora (Sporazum) te ocjenjuje pozitivno suradnju tih institucija; primjećuje, međutim, da se priroda „pojačane” suradnje iz Sporazuma mora bolje objasniti;

7.  pozdravlja zainteresiranost Odbora da zauzme sistematičniji pristup suradnji s Parlamentom, posebno u političkim područjima i sa službom Parlamenta za parlamentarna istraživanja; vjeruje da dodatni razvoj sinergija donosi pozitivne rezultate objema institucijama;

8.  ponavlja zahtjev da se zajednička procjena proračunskih ušteda koje proizlaze iz Sporazuma uvrsti u sljedeće izvješće o provedbi Sporazuma;

9.  sa zabrinutošću primjećuje da nijedan od ciljeva koje je Odbor zacrtao 2015. da bi se povećalo sudjelovanje Parlamenta i Vijeća u aktivnostima povezanima s mišljenjima Odbora nije postignut;

10.  prima na znanje da je Parlament zbog sigurnosnih razloga zatvorio izravan pristup između zgrada RMD i REM nakon terorističkih napada u Parizu u studenom 2015.; vjeruje da će Parlament ponovno procijeniti sigurnosnu situaciju s obzirom na to da bi ponovno otvaranje prolaza bilo od koristi za sve tri institucije;

11.  sa zabrinutošću primjećuje stalno smanjenje stope izvršenja plaćanja 2015. u nekim proračunskim stavkama; prima na znanje da je 2015. bila početna godina šestog mandata Odbora; no ipak smatra da Odbor ne bi smio dopustiti da to utječe na upravljanje proračunom; poziva Odbor da poboljša svoju učinkovitost i da se bolje pripremi za početak svog sedmog mandata;

12.  apelira na Odbor da dodatno poboljša transparentnost svojih aktivnosti i da u godišnje izvješće o radu uvrsti sve dostupne podatke o misijama u kojima su sudjelovali njegovi članovi, uz detaljno navođenje troškova;

13.  poziva Odbor da se priključi budućem međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti;

14.  sa zabrinutošću primjećuje stalnu rodnu neuravnoteženost na pozicijama višeg ili srednjeg rukovodstva (25 %/75 % na pozicijama višeg rukovodstva i 38 %/62% na pozicijama srednjeg rukovodstva); apelira na Odbor da poboljša tu neuravnoteženost i da izvijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o mjerama koje su poduzete da bi se riješio taj problem i postignutim rezultatima;

15.  sa zadovoljstvom primjećuje dobru geografsku ravnotežu među članovima na rukovodećim položajima;

16.  duboko je zabrinut zbog visokog broja dana koje osoblje Odbora provodi na bolovanju; poziva Odbor za istraži razloge tomu i da usmjeri upravljanje ljudskim resursima na poboljšanje situacije te da svojim aktivnostima za dobrobit obuhvati što više zaposlenika kako bi se spriječila ovakva vrsta izostajanja s posla;

17.  zabrinut je zbog činjenice da revizijske preporuke za uspješnost IT projekata za internu primjenu još nisu provedene na odgovarajući način; poziva Odbor da ispravi tu situaciju bez daljnjih odgađanja;

18.  pozdravlja činjenicu da su pruženi podaci o prevođenju prema usklađenoj metodologiji koju je dogovorio međuinstitucijski odbor za pismeno i usmeno prevođenje; prima na znanje aktualnu reviziju kodeksa ponašanja u području prevođenja koja se provodi zajedno s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom;

19.  uviđa da se postotak eksternalizacije prijevoda povećao s 2,57 % 2014. godine na gotovo 10 % 2015. zbog prelaska zaposlenika u Parlament u skladu sa Sporazumom; poziva Odbor da procijeni isplativost novog aranžmana koji se trenutno provodi;

20.  uviđa da je Odbor u prosincu 2015. usvojio pravila o zviždačima; također primjećuje da je 2015 otvoren jedan dosje o prijavljenim nepravilnostima; poziva Odbor da izvještava Parlament o razvoju događaja u tom postupku;

21.  smatra da je od temeljne važnosti da Odbor odmah poduzme mjere s obzirom na dvije presude Službeničkog suda(6) i izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara(7), izvješće Komisijina Ureda za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu(8) i rezolucije Parlamenta(9) te da prije kraja 2017. postigne pravedno, pošteno i nepristrano rješenje u predmetu bivšeg internog revizora Odbora koji je ukazao na nepravilnosti;

22.  smatra da je od temeljne važnosti da Odbor surađuje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom kako bi se odmah poduzele mjere s obzirom na presudu Službeničkog suda u slučaju uznemiravanja u kojem su sudjelovali dužnosnici iz obiju institucija(10), da izvještava Parlament o napretku te da revidira procedure za rješavanje budućih optužbi za uznemiravanje kako bi zajamčio da su usklađene sa sudskom praksom Službeničkog suda Europske unije;

23.  sa zadovoljstvom primjećuje napore i rezultate koji su dosad postignuti u poboljšanju ekološkog otiska Odbora i obnovi certifikata u okviru sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS);

24.  prima na znanje napore i postignuća Odbora u jačanju politike informiranja i komunikacije;

25.  pozdravlja dostupnost informacija o politici upravljanja nekretninama Odbora u godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi te politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Presuda Službeničkog suda od 7. svibnja 2013., predmet F-86/11 (ECLI:EU:F:2011:189), te presuda od 18. studenoga 2014., predmet F-156/12 (ECLI:EU:F:2014:247).
(7) Konačno izvješće OLAF-a od 8. listopada 2003.
(8) Izvješće Komsijina Ureda za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu od 8. svibnja 2008.
(9) Rezolucije Europskog parlamenta od 29. siječnja 2004. (SL L 57, 25.2.2004., str. 8.), 21. travnja 2004. (SL L 330, 4.11.2004., str. 153.), 12. travnja 2005. (SL L 196, 27.7.2005., str. 54.), 27. travnja 2006. (SL L 340, 6.12.2006., str. 44.), 29. travnja 2015. (SL L 255, 30.9.2015., str. 132.) i 28. travnja 2016. (SL L 246, 14.9.2016., str. 152) kao prilog predmetu internog revizora Odbora.
(10) Presuda Službeničkog suda od 26. veljače 2013., predmet F-124/10: Vassilliki Labiri protiv Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (ECLI:EU:F:2013:21).


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europska služba za vanjsko djelovanje
PDF 346kWORD 55k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje (2016/2160(DEC))
P8_TA(2017)0152A8-0122/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0278/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99. i od 164. do 167.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 07/2016. Revizorskog suda: „Kako Europska služba za vanjsko djelovanje upravlja svojim zgradama diljem svijetaˮ

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0122/2017),

1.  daje razrješnicu Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za izvršenje proračuna Europske službe za vanjsko djelovanje za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje (2016/2160(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0122/2017),

A.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnice naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  pozdravlja činjenicu da je, prema Revizorskom sudu, ukupna razina pogreške za naslov 5. (administracija), uključujući proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), i dalje relativno niska (procijenjenih 0,6 % tijekom 2015.);

2.  prima na znanje da Revizorski sud nije utvrdio nikakve znatne nedostatke u pogledu godišnjeg izvješća o radu i sustava unutarnje kontrole ESVD-a;

3.  poziva ESVD da ispravi određene nedostatke koje je Revizorski sud otkrio u postupcima zapošljavanja lokalnog osoblja u delegacijama (tj. nedostatak transparentnosti u pogledu određenih faza postupka) i u postupcima javne nabave (posebno netočne procjene ponuda u odnosu na tehničke specifikacije ili korištenje neprikladnih postupaka javne nabave) koje delegacije organiziraju;

4.  slaže se s Revizorskim sudom da je važno poboljšati smjernice, oblikovanje, koordinaciju i provedbu postupaka javne nabave za ugovore male vrijednosti jer ti ugovori predstavljaju 4,5 % ukupne vrijednosti ugovora zaključenih 2015.; podupire namjeru ESVD-a da održi seminare na regionalnoj razini i pruži administrativnu potporu u području nabave za cjelokupnu mrežu delegacija;

5.  poziva ESVD da poboljša kvalitetu svojih postupaka odabira integriranjem sve potrebne popratne dokumentacije; traži od ESVD-a da bolje uskladi postupke javne nabave u delegacijama; ponavlja svoj zahtjev da se nastavi pružanje administrativne podrške u delegacijama u kojima je stanje najkritičnije kako bi se uklonili opetovani nedostaci u pogledu javne nabave;

6.  pozdravlja činjenicu da su u okviru izvješća o upravljanju vanjskom pomoći za 2015. izdane poboljšane i opsežnije smjernice za jačanje nadzora nad voditeljima delegacija koje uključuju i odgovornost i zahtjeve za izvješćivanjem;

7.  izražava žaljenje zbog rasta prosječne stope nepravilnosti u obvezama na 22,4 % 2015. (u usporedbi s 18,3 % 2014.) na razini ex ante kontrola;

8.  napominje da je ukupni proračun ESVD-a za 2015. iznosio 602,8 milijuna EUR, što predstavlja ukupni porast od 16,2 % u odnosu na 2014., što je rezultat prijenosa u njegov proračun u iznosu od 71,5 milijuna EUR iz administrativnog proračuna Komisije (25,2 milijuna EUR) i iz drugih proračunskih linija (do 46,3 milijuna EUR) kako bi se financirali zajednički troškovi u delegacijama Unije, kao što su zakupi, sigurnost ureda i informatički troškovi; primjećuje da sredstva iz ERF-a nisu uključena;

9.  ističe da izvršenje administrativnog proračuna ESVD-a i dalje izaziva zabrinutost jer neke delegacije primaju proračunske doprinose od Komisije iz 33 različite proračunske linije povrh vlastitog proračuna ESVD-a; poziva sve dionike da dodatno poboljšaju i pojednostavne proračunske izvore i mehanizme kako bi se olakšala provedba proračuna; pozdravlja nedavni dogovor u pogledu proračuna ERF-a u vezi s administrativnim troškovima za koje će se od 2016. teretiti proračun ESVD-a na temelju izračuna standardnog iznosa po osobi;

10.  prima na znanje da je proračun sjedišta iznosio 218,9 milijuna EUR, od čega je 140,5 milijuna EUR (64,7 %) bilo namijenjeno za plaće i druga prava statutarnog i vanjskog osoblja, 30 milijuna EUR (13,7 %) za zgrade, a 30,7 milijuna EUR za IT sustave, opremu i namještaj;

11.  napominje da se u okviru proračuna delegacija od 383,9 milijuna EUR, 155,8 milijuna EUR (40,6 %) odnosi na zgrade i povezane troškove, 105,5 milijuna EUR (27,5 %) na plaće statutarnog osoblja, 60,1 milijuna EUR (15,7 %) na vanjsko osoblje i vanjske usluge, 20,6 milijuna EUR (5,4 %) na ostale troškove povezane s osobljem, a 41,9 milijuna EUR (10,9 %) na ostale administrativne troškove; također primjećuje da je od Komisije primljeno 204,7 milijuna EUR za administrativne troškove za osoblje Komisije raspoređeno u delegacijama Unije;

12.  ponavlja svoj zahtjev da se, posebno u delegacijama, obrati pozornost na „kontinuitet poslovanja” i „upravljanje dokumentima” kao ključne standarde unutarnje kontrole, ali i kao bitne upravljačke komponente, posebno u pogledu raspoloživosti i pouzdanosti informacija koje se upotrebljavaju za različite svrhe upravljanja, tj. praćenje, ocjenjivanje i izvješćivanje o aktivnostima i projektima;

13.  primjećuje da su samo dvije delegacije izrazile zadrške u vezi s nedostatkom odgovarajućeg natječajnog postupka i nedostatkom ključnih informacija o upravljanju koje treba upotrijebiti za izjavu o jamstvu;

14.  podržava redovite kontakte između ESVD-a i službi Komisije koje se bave vanjskim pitanjima u vezi sa sprečavanjem i otkrivanjem prijevara;

15.  podržava osnivanje regionalnog centra za Europu, inicijative čiji je cilj pružanje bolje administrativne pomoći delegacijama Unije u području financijskog upravljanja, javne nabave i zapošljavanja; sa zanimanjem iščekuje primitak ocjene pilot-projekta u 2017.; potiče ESVD da nastavi s tom praksom objedinjavanja znanja prema potrebi u ostalim regijama u cilju kontinuiranog smanjenja administrativnog opterećenja i troškova u delegacijama;

16.  smatra da je ključno da voditelji delegacija budu stalno svjesni činjenice da pored svojih političkih zaduženja imaju i ključnu ulogu u sveobuhvatnom postizanju većeg stupnja pouzdanosti, u upravljanju i preuzimanju odgovornosti, a posebno u pogledu vaganja različitih komponenti koje bi mogle dovesti do izdavanja zadrške; potiče ESVD da pruži osposobljavanje i stručno znanje voditeljima delegacija, posebno diplomatima država članica;

17.  primjećuje promjene i racionalizaciju u organizaciji ESVD-a radi pojednostavnjenja linija izvješćivanja i protoka informacija kojima se ESVD-u olakšava oblikovanje odgovora na krize i političke izazove te radi smanjenja hijerarhijskih razina s manje uprava;

18.  prepoznaje ključan element upravljanja ljudskim resursima u okviru ESVD-a s „tri izvora” za zapošljavanje, upravljanje upućivanjem u delegacije, uz istovremeno godišnje smanjenje broja osoblja, koje je 2015. iznosilo 17 radnih mjesta u sjedištu;

19.  primjećuje da diplomati iz država članica čine 32,9 % ukupnog administrativnog osoblja ESVD-a (tj. 307 osoba), u usporedbi s 33,8 % u 2014.; ističe da je taj postotak veći u delegacijama, to jest iznosi 43,1 % ili 166 diplomata iz država članica, a 25,7 % u sjedištu; poziva na uravnoteženiju raspodjelu osoblja i podsjeća ESVD na važnost objedinjavanja stručnog znanja država članica i osoblja ESVD-a na svakoj razini;

20.  naglašava da je za voditelje delegacija, od 134 radnih mjesta, imenovano 63 diplomata iz država članica, što predstavlja 47 % od ukupnog broja; ističe da ta 63 radna mjesta nisu rodno ravnomjerno zastupljena (16 % naspram 84 %), te samo 16 od tih 63 zaposlenika državljani su država članica koje su se Uniji pridružile 2004. ili kasnije; također napominje da je za 29 radnih mjesta zamjenika voditelja delegacija rodna neuravnoteženost iznosila 24 % naspram 76 %, pri čemu su diplomati iz država članica bili zaposleni na 6 tih radnih mjesta;

21.  primjećuje da je broj upućenih nacionalnih stručnjaka iz država članica u 2015. nastavio rasti (8 % više u odnosu na 2014.) do 434 (376 u sjedištu i 58 u delegacijama); napominje da su 40 % od 376 upućenih nacionalnih stručnjaka (ili 151) u Bruxellesu plaćale njihove nacionalne administracije;

22.  podsjeća ESVD da je potrebno zajamčiti potpuno poštovanje načina odabira osoblja u pogledu omjera osoblja iz država članica i institucija Unije, kao što je navedeno u Odluci Vijeća o osnivanju ESVD-a;

23.  ističe da je opća rodna raspodjela (47 % naspram 53 %) cjelokupnog osoblja gotovo dosegla paritet, no na razini osoblja AD razlika iznosi 31,7 % naspram 68,3 % (u usporedbi s 31 % naspram 69 % 2014.); primjećuje da je taj udio od 30 % stabilan od 2011.;

24.  ponovno izražava svoju zabrinutost zbog rodne neravnoteže na rukovodećim položajima s obzirom na to da trenutačno iznosi 21,4 % naspram 78,6 %; žali zbog toga što udio drugog spola koji se prijavljuje za rukovodeće položaje i dalje iznosi niskih 16 %; smatra da je važno napredovati u tom pogledu te stoga poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da promijeni uvjete i politike zapošljavanja kako bi se oba spola privuklo na rukovodeće položaje;

25.  naglašava da bi geografska uravnoteženost, to jest veza između državljanstva osoblja i veličine države članice, trebala biti važan element upravljanja ljudskim resursima ESVD-a, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004. ili nakon te godine; duboko je zabrinut zbog kontinuirane nedovoljne zastupljenosti tih država članica i na razini osoblja i na razini rukovodstva; stoga poziva ESVD da poduzme napore kako bi se ta situacija u znatnoj mjeri ispravila; no ističe da su te države članice posebno nedovoljno zastupljene na višim razinama uprave i u upravljačkim položajima za koje se napredak još uvijek očekuje;

26.  pozdravlja to što se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica obvezala Parlamentu na rješavanje postojeće neravnoteže s obzirom na to da su diplomati iz država članica previše zastupljeni na položajima voditelja delegacija te poziva ESVD da predstavi reviziju svoje politike ljudskih resursa tijekom 2017., u kojoj će se baviti pitanjima kao što su rodna ravnoteža i mobilnost osoblja među institucijama, uzimajući također u obzir njezin učinak u smislu ljudskih resursa za jačanje „vanjskog djelovanja Unije i vidljivosti kroz globalnu strategiju Unije”;

27.  potiče ESVD da nastavi razvijati ulogu delegacija Unije, posebice olakšavanjem i podupiranjem koordinacije među državama članicama u pružanju konzularne pomoći;

28.  podsjeća ESVD da se gospodarska diplomacija i lobiranje razlikuju u neznatnoj mjeri; stoga poziva ESVD da se priključi budućem međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti, uključujući za delegacije Unije, u mjeri u kojoj je to zakonski moguće;

29.  prima na znanje godišnje izdatke u iznosu od 160 milijuna EUR namijenjene za mrežu delegacija Unije, što je povećanje od više od 50 % u odnosu na prethodnu financijsku godinu; napominje da 80 % delegacija i dalje unajmljuje prostore te da su najamnine 2015. iznosile 53,04 milijuna EUR; pozdravlja kreditni instrument od 200 milijuna EUR za bolje upravljanje politikom u vezi s nekretninama i smanjenje troškova nabave u delegacijama; žali zbog toga što je, unatoč kreditnom instrumentu i povećanju izdataka, u vlasništvu ESVD-a samo nekoliko zgrada delegacija; poziva ESVD da predstavi ne samo ugovore o zgradama delegacija za tekuću godinu nego da pruži pregled stanja svih zgrada delegacija u svojem godišnjem izvješću o radu;

30.  poziva ESVD da iz temelja promijeni svoju politiku nekretnina u skladu s preporukama iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 7/2016, a posebno u vezi s:

   potrebom za dosljednošću i povratom svih troškova za naknade koje plaćaju države članice ili druge institucije ili tijela Unije koji nisu domaćini u zgradama delegacija;
   poboljšanim izborom zgrada delegacija;
   izravnim sudjelovanjem sjedišta prije unajmljivanja (ili produljenja ugovora) ili kupnje uredske zgrade;
   poboljšanjem informacijskog sustava za upravljanje nekretninama kako bi ESVD imao pouzdanije i važnije informacije potrebne za postupak planiranja;

31.  poziva ESVD da nastavi razvijati korištenje površina, osobito prioritetnim rješavanjem pojedinačnih slučajeva praznih ili nepotrebno velikih prostora te povezanih dodatnih troškova koje je utvrdio Revizorski sud (7,8 milijuna EUR), istodobno prepoznajući izazove upravljanja zgradama u često složenim okruženjima;

32.  ističe da ESVD i države članice dijele interes za faktoringom korištenja zgrada i daljnjim razvojem lokalne suradnje u području upravljanja zgradama, s posebnim i kontinuiranim naglaskom na ostvarenju najbolje vrijednosti za novac, sigurnosnim pitanjima i predodžbi o Uniji;

33.  pozdravlja činjenicu da su projekti dijeljenja prostora delegacija Unije s državama članicama nastavili rasti te da je 2015. potpisano šest memoranduma o razumijevanju o dijeljenju prostora, čime se ukupni broj projekata dijeljenja prostora do kraja 2015. popeo na 86; potiče ESVD da pronađe još načina kako bi se proširila ta dobra praksa; smatra da bi ta politika trebala obuhvaćati inovativne pristupe u cilju definiranja koordinirane strategije dijeljenja prostora s državama članicama koje to žele i odgovarajućih načina podjele troškova u pogledu zgrada i logistike; primjećuje da se sporazumi o dijeljenju prostora također tiču drugih subjekata koji doprinose upravljanju vanjskom politikom, kao što su Europska investicijska banka, ECHO, misije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike i posebni predstavnici Unije;

34.  žali zbog nedovoljne evidencije i netočnosti u informacijskom sustavu za upravljanje poslovnim zgradama i rezidencijama delegacija; traži provođenje redovitih pregleda potpunosti i pouzdanosti unesenih podataka delegacija Unije u cilju jačanja općeg planiranja površina, lokacija i povrata troškova;

35.  apelira na ESVD da poboljša svoj nadzor nad upravljanjem nad svim troškovima nastalim u okviru politike upravljanja nekretninama i alatima za njihovo praćenje kako bi se osigurao precizan pregled svih troškova u tom području i daljnje mjere koje iz njega proizlaze; smatra da treba staviti naglasak na praćenje gornjih granica određenih politikom upravljanja nekretninama kako bi se smanjila ukupna godišnja najamnina ureda delegacija i povezani tekući troškovi, na plaćanje dovoljnih doprinosa od strane tijela s kojima se dijeli prostor, pokrivanje tekućih troškova u situacijama dijeljenja prostora i prikladnost troškova s obzirom na lokalna tržišta;

36.  smatra da bi trebalo hitno razviti pravnu i tehničku stručnost u pogledu upravljanja nekretninama te pritom razmotriti isplative alternative kao što je korištenje uslugama vanjskih stručnjaka, primjerice lokalnih posrednika, za istraživanje tržišta ili moguće pregovaranje s najmodavcima;

37.  traži od ESVD-a godišnji popis inspekcija koje su provedene u delegacijama;

38.  poziva ESVD da naloži inspektoratu delegacija da provede provjere za zadnjih pet ugovora o najmu ili kupnji za rezidencije veleposlanika Unije, uključujući rezidenciju u Tirani u Albaniji te da o rezultatima provjere izvijesti Parlament;

39.  podupire provedbu srednjoročne i dugoročne strategije za utvrđivanje svih mogućih opcija u tom području, od prioriteta ulaganja ili mogućnosti kupovine, preko obnavljanja najma do dijeljenja prostora s državama članicama, uzimajući pritom u obzir projekcije stručnjaka te planiranje i razvoj politika;

40.  potiče ESVD da nastavi primjenjivati sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EMAS, kao i načelo „zelene” javne nabave u svojoj politici upravljanja nekretninama, no razumije da lokalni uvjeti u 139 delegacija zahtijevaju određeni stupanj fleksibilnosti;

41.  smatra da se sigurnost ESVD-a i njegovih delegacija treba dodatno pojačati i poziva ESVD da mu to bude prioritet prilikom odabira zgrada i prostorija za delegacije; smatra da bi sigurnost zgrada trebala bi biti sastavni dio njegove politike upravljanja nekretninama i da bi evakuacijski program ESVD-a i njegove odluke o evakuaciji, ako budu potrebni, trebali biti usklađeni s predstavništvima predmetnih država članica.

42.  pozdravlja činjenicu da ESVD predviđa projekt zajedničke vizije i zajedničkog djelovanja s ciljem postizanja jače Europe koja doprinosi miru i sigurnosti u regiji i cijelom svijetu;

43.  poziva ESVD da poboljša svoju komunikacijsku politiku prema građanima Unije.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski ombudsman
PDF 329kWORD 51k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VIII. – Europski ombudsman (2016/2158(DEC))
P8_TA(2017)0153A8-0142/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0276/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0142/2017),

1.  daje razrješnicu Europskoj ombudsmanici za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom ombudsmanu, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih objavi u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VIII. – Europski ombudsman (2016/2158(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio VIII. – Europski ombudsman,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0142/2017),

A.   budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  sa zadovoljstvom napominje da Revizorski sud nije utvrdio nikakve značajne nedostatke u pogledu tema obuhvaćenih revizijom koje su povezane s ljudskim resursima i javnom nabavom za Europskog ombudsmana („Ombudsman”);

2.  naglašava činjenicu da je Revizorski sud na temelju svoje revizije zaključio da u plaćanjima za administrativne rashode Ombudsmana u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. nije bilo značajnih pogrešaka;

3.  naglašava da je proračun Ombudsmana u potpunosti administrativne naravi i da je 2015. iznosio 10 346 105 EUR (9 857 002 EUR 2014.); međutim, ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Ombudsmana u cjelini već bi ono trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (određenih, mjerljivih, dostižnih, odgovarajućih i vremenski utvrđenih ciljeva) za godišnje planove pojedinačnih službi, odjela i osoblja; u tom pogledu poziva Ombudsmana da u svojem svakodnevnom poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

4.  prima na znanje da je od ukupnih sredstava odobreno 92,32 % za preuzimanje obveza (u usporedbi s 97,87 % u 2014.), a 86,19 % za plaćanja (u usporedbi s 93,96 % u 2014.) sa stopom korištenja od 92,32 % (u usporedbi s 97,87 % u 2014.); prima na znanje da se stopa korištenja i dalje smanjivala 2015.;

5.  prima na znanje da je smanjenje stope korištenja 2015. utjecalo na odluku Ombudsmana da smanji nekoliko proračunskih linija (točnije za službena putovanja, troškove reprezentacije te publikacije i prijevode), što je posljedično smanjilo proračun tih linija;

6.  prima na znanje da je Ombudsman vodeća institucija Unije u pogledu transparentnosti; ipak poziva na daljnje poboljšanje transparentnosti u pogledu uvjeta i postupaka zapošljavanja; traži od Ombudsmana da naznači koje su zadaće glavnog savjetnika i da razjasni njegov/njezin položaj u organigramu; s obzirom na to da je došlo do promjena prije usvajanja organizacijskog ustroja institucije u studenom 2015., traži od Ombudsmana da na svojim internetskim stranicama objavi ažuriranu verziju svojeg organigrama;

7.  pozdravlja činjenicu da je Ombudsman nastavio istraživati slučajeve „kružnih vrata” u Komisiji; izražava zabrinutost zbog slučajeva „internih kružnih vrata” između Ombudsmana i drugih institucija koji su možda bili pod nadzorom Ombudsmana te između drugih institucija koje su možda nadzirale jedna drugu; poziva Ombudsmana da analizira situaciju i utvrdi pravila kako bi se izbjegli sukobi interesa, ako to smatra potrebnim;

8.  pozdravlja učinkovitu provedbu godišnjeg plana upravljanja za 2015. u okviru strategije „Ususret 2019.”; napominje da je ostvarena velika većina ciljeva koje je Ombudsman odredio radi ocjene svojih rezultata s pomoću ključnih pokazatelja uspješnosti; vjeruje da će se takav trend nastaviti i tijekom narednih godina;

9.  prima na znanje ključnu ulogu Ombudsmana u procesu uvođenja do kraja 2015. internih pravila za zaštitu zviždača u skladu s člankom 22. točkama (a), (b) i (c) Pravilnika o osoblju institucija Unije; traži od Ombudsmana da kontinuirano prati primjenu tih pravila i procjenjuje pruža li se njima prikladna zaštita akreditiranih parlamentarnih asistenata u Parlamentu;

10.  podržava Ombudsmana u pogledu izrade pravila o sprečavanju i suzbijanju zlostavljanja;

11.  prima na znanje važnost strateških i vlastitih inicijativa Ombudsmana te poziva Ombudsmana da o učincima svojih istraga redovito obavještava tijelo nadležno za davanje razrješnice; ponavlja da bi glavni prioritet Ombudsmana trebalo biti rješavanje pritužbi građana u razumnom roku; poziva Ombudsmana da nepravilnosti u postupanju tumači što je šire moguće u obavljanju svojih zadaća te da u svojem strateškom djelovanju ostvari bližu suradnju s Odborom Parlamenta za proračunski nadzor;

12.  prima na znanje nove definicije javnog i nejavnog interesa uvedene provedbenim odredbama za razvrstavanje ulaznih pritužbi; traži od Ombudsmana da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o tome kako su te definicije utjecale na njegove rezultate;

13.  pozdravlja činjenicu da Ombudsman na svojim internetskim stranicama objavljuje identitet i druge podatke o vanjskim dionicima s kojima se sastaje;

14.  prima na znanje rezultate postignute 2015. u pogledu rješavanja pritužbi i pozdravlja činjenicu da je stopa usklađenosti institucija Unije s prijedlozima Ombudsmana iznosila 90 %; poziva Ombudsmana da u okviru svojih godišnjih izvješća o radu objavi razvrstane podatke o usklađenosti institucija Unije s njegovim prijedlozima; poziva Ombudsmana da pruži analizu mogućih razloga neusklađenosti i traži od institucija Unije da nadalje poboljšaju svoju stopu usklađenosti;

15.  pozdravlja činjenicu da je 2015. postignula rodna uravnoteženost na rukovodećoj razini; podržava potporu koju Ombudsman pruža mjerama za jednaku zastupljenost muškaraca i žena u njegovu osoblju;

16.  međutim, žali zbog toga što na srednjoj i višoj rukovodećoj razini postoji jasna geografska neuravnoteženost, posebno kada je riječ o prevelikoj zastupljenosti upravitelja koji dolaze iz države članice Ombudsmanice; poziva Ombudsmana da zajamči održivo ispravljanje takve situacije;

17.  prima na znanje plan Ombudsmana da u skladu s međuinstitucijskim sporazumom smanji osoblje za 5 % tijekom razdoblja od pet godina te traži da ga se obavijesti o tome kako se to smanjenje slaže s procjenama da će se 2016. otvoriti pet novih radnih mjesta;

18.  zabrinut je zbog dvije pritužbe koje su 2015. podnesene Europskom nadzorniku za zaštitu podataka protiv Ombudsmana i traži da se detalji tih pritužbi dostave Odboru Parlamenta za proračunski nadzor;

19.  pozdravlja kontinuiranu primjenu pravila sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS), dematerijalizaciju dokumenata, stvaranje stalnog programa „zelene” mobilnosti i korištenje video-konferencija za sastanke; potiče daljnju primjenu načela „zelene” javne nabave i poziva Ombudsmana da uspostavi pravila i proračun za smanjenje emisija ugljičnog dioksida;

20.  pozdravlja pojašnjenje Ombudsmana o nedostatku politike upravljanja nekretninama s obzirom na to da se njegove usluge odvijaju u zgradama Parlamenta te traži da ga se obavijesti o svim razvojima i promjenama u pogledu aktualne situacije;

21.  pozdravlja pružanje detaljnih informacija o cjelokupnom osoblju koje Ombudsmanu stoji na raspolaganju, raspoređene prema platnom razredu, spolu i nacionalnosti te traži da se te informacije automatski uvrste u godišnje izvješće o radu Ombudsmana;

22.  očekuje da će Ombudsman nastaviti težiti dosljednoj kvaliteti godišnjih izvješća o radu te traži od Ombudsmana da podnese sveobuhvatno godišnje izvješće o procjeni učinka, što je važan alat za procjenu njegova rada;

23.  izražava želju da nacionalni pučki pravobranitelji, tijela država članica i institucije Unije pružaju veću pomoć Ombudsmanu usmjeravanjem pozornosti građana Unije na mogućnost da se obrate Ombudsmanu u slučajevima nepravilnosti u postupanju bilo koje institucije ili tijela Unije.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a - Europski nadzornik za zaštitu podataka
PDF 338kWORD 55k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka (2016/2159(DEC))
P8_TA(2017)0154A8-0140/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0277/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0140/2017),

1.  daje razrješnicu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom nadzorniku za zaštitu podataka, Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih objavi u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka (2016/2159(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0140/2017),

A.   budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  pozdravlja zaključak Revizorskog suda prema kojem plaćanja u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2015. za administrativne i ostale rashode Europskog nadzornika za zaštitu podataka („Nadzornikˮ) ne sadrže značajne pogreške te da su ispitani nadzorni i kontrolni sustavi za administrativne i ostale rashode bili djelotvorni;

2.  prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2015. nije utvrdio nikakve ozbiljne nedostatke u vezi s područjima za koje je provedena revizija (pet postupaka zapošljavanja, pet postupaka javne nabave i jedna financijska transakcija) i koja su povezana s ljudskim resursima i aktivnostima javne nabave Nadzornika; ističe da je to četvrta godina zaredom tijekom koje Revizorski sud nije utvrdio nikakve ozbiljne nedostatke;

3.  prima na znanje da je Nadzorniku 2015. dodijeljen ukupan proračun od 8 760 417 EUR (u usporedbi s 8 012 953 EUR za 2014.) i da je stopa izvršenja bila 96 % (u usporedbi s 92 % za 2014.); pozdravlja poboljšanje rezultata;

4.  prima na znanje da je proračun Nadzornika većinom administrativne naravi i da se velik dio odnosi na rashode povezane s osobama koje rade za instituciju, dok je preostali iznos namijenjen za zgrade, namještaj, opremu i ostale tekuće troškove; međutim, ističe da se uvođenje izrade proračuna temeljene na uspješnosti ne bi trebalo primjenjivati samo na proračun Nadzornika u cjelini već bi ono trebalo obuhvaćati postavljanje „SMART” ciljeva (određenih, mjerljivih, dostižnih, odgovarajućih i vremenski utvrđenih ciljeva) za pojedinačne službe, odjele i godišnje planove članova osoblja; u tom pogledu poziva Nadzornika da u svojem svakodnevnom poslovanju što šire uvede načelo izrade proračuna temeljene na uspješnosti;

5.  sa zabrinutošću prima na znanje da je utvrđeno da je potrebno usmjeriti znatne dodatne napore u tri pokazatelja sustava unutarnje kontrole, točnije u „pokazatelje ciljeva i uspješnosti” koji se preporučuju za razvijanje „SMART” ciljeva i relevantnih, prihvaćenih, vjerodostojnih, jednostavnih i čvrstih pokazatelja; pozdravlja spremnost Nadzornika da provede sve preporuke u pogledu tih pokazatelja;

6.  prima na znanje da se na srednjim rukovodećim položajima Nadzornika nalazi 40 % ženskog i 60 % muškog osoblja, dok postoji samo jedno više rukovodeće mjesto; poziva Nadzornika da nastavi s naporima kako bi se zajamčilo da je njegova politika zapošljavanja i napredovanja što je više moguće rodno uravnotežena;

7.  sa velikim zadovoljstvom prima na znanje da je svaki član osoblja Nadzornika bio odsutan s posla u prosjeku samo 6,6 dana zbog bolovanja;

8.  ističe da je Nadzornik organizirao razne događaje izvan radnog vremena; poziva Nadzornika da provjeri na koji se način mogu nagraditi pojedinačni članovi osoblja koji najviše doprinose aktivnostima dobrobiti u okviru institucije, da nastavi s takvim aktivnostima i da pokuša uključiti što je više moguće osoblja; poziva Nadzornika da s drugim institucijama i tijelima Unije podijeli svoje iskustvo u tom području;

9.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je Nadzornik imenovao dva savjetnika za borbu protiv zlostavljanja koji pružaju povjerljivu pomoć i pripadaju mreži Komisije; prima na znanje da nije prijavljen niti jedan slučaj zlostavljanja;

10.  napominje da je Nadzornik 16. prosinca 2015. donio kodeks ponašanja za svoje nadzornike; međutim, ističe da je taj kodeks više izjava o tom pitanju i da se u njemu ne navode pravila za sukobe interesa; žali zbog toga što životopisi i izjave o financijskim interesima članova i osoblja Nadzornika nisu dostupni za javno savjetovanje; poziva Nadzornika da sastavi izvješće o dosadašnjem napretku u pogledu ustanovljenih slučajeva sukoba interesa i da ga dostavi tijelu nadležnom za davanje razrješnice;

11.  pozdravlja praksu Nadzornika da redovito obavještava osoblje o sastancima uprave i o njihovim rezultatima;

12.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je svaka prisutnost Nadzornika na stručnim sastancima s organizacijama ili samozaposlenim pojedincima izvan institucija Unije (uključujući lobiste) objavljena u najmanju ruku na internetskim stranicama institucije; slično tome, prima na znanje da su sve konferencije na kojima sudjeluje Nadzornik objavljene na njegovim internetskim stranicama, zajedno sa svim službenim bilješkama govora; ponovno poziva Nadzornika da u godišnjem izvješću o radu iznese detaljne informacije o misijama u kojima su sudjelovali njegovi članovi i osoblje s obzirom na to da dostavljene informacije nisu bile dostatno detaljne u pogledu transparentnosti i jamstva ekonomičnosti;

13.  poziva Nadzornika da se priključi međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti, kada se on uspostavi;

14.  prima na znanje da je u srpnju 2015. pokrenuta mala radna skupina zadužena za procjenu pravnih, operativnih i proračunskih sredstava za osnivanje Europskog odbora za zaštitu podataka, koja će zamijeniti Radnu skupinu osnovanu na temelju članka 29.; pozdravlja stopu korištenja postignutu tijekom 2014. godine za odobrena sredstva unesena pod relevantne glave; poziva Nadzornika da u svoje godišnje izvješće o radu uvrsti rezultate radne skupine;

15.  posebno pozdravlja savjetodavnu ulogu Nadzornika pri razvoju zakonodavnog paketa za zaštitu podataka (Opća uredba o zaštiti podataka(6) i Direktiva o zaštiti podataka(7)), pripremi reforme Europola(8) i Direktive o evidenciji podataka o putnicima(9), uspostavi sustava za zaštitu privatnosti između EU-a i SAD-a(10), kao i njegovo mišljenje o prvom paketu reforme zajedničkog europskog sustava azila (uredbe o Eurodacu, EASO-u i Dublinska uredba)(11) te sudjelovanje u uspostavi Europskog odbora za zaštitu podataka;

16.  pozdravlja suradnju Nadzornika s institucijama i tijelima Unije većinom na administrativnim, financijskim, računovodstvenim i proračunskim pitanjima te pitanjima javne nabave; traži od Nadzornika da u svoje godišnje izvješće o radu uvrsti detaljne informacije o svim sporazumima o razini usluge i rezultate te suradnje;

17.  pozdravlja strategiju koju je razvio Nadzornik za razdoblje 2015. – 2019. i s njome povezane ključne pokazatelje uspješnosti kojima se prati i, po potrebi, prilagođava uporaba njegovih resursa; prima na znanje da odabrani ključni pokazatelji uspješnosti upućuju na to da se provedba te strategije uglavnom odvija prema planu; poziva Nadzornika da nastavi uključivati tablicu pokazatelja u svoje godišnje izvješće o radu te da pojasni razliku između vanjskih i unutarnjih pokazatelja;

18.  pozdravlja pojašnjenje Nadzornika o nedostatku politike upravljanja nekretninama s obzirom na to da se njegove usluge odvijaju u jednoj od zgrada Parlamenta te traži da ga se obavijesti o svim razvojima i promjenama u pogledu aktualne situacije;

19.  pozdravlja pružanje detaljnih informacija o cjelokupnom osoblju koje Nadzorniku stoji na raspolaganju, raspoređene prema platnom razredu, spolu i nacionalnosti te traži da se te informacije automatski uvrste u njegovo godišnje izvješće o radu;

20.  prima na znanje plan Nadzornika da u skladu s međuinstitucijskim sporazumom(12) smanji osoblje za 5 % tijekom razdoblja od pet godina; itekako je svjestan budućeg izazova u pogledu pripreme institucija i tijela Unije za primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka koja će se primjenjivati od 25. svibnja 2018.; predlaže da Nadzornik izvijesti Parlament o eventualnim alternativnim uštedama ostvarenima kao nadoknada za moguće kašnjenje u pogledu smanjenja osoblja;

21.  ponovno poziva Komisiju da iz općeg smanjenja broja zaposlenih od 5 % izuzme agencije iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova te Nadzornika jer se u trenutačnoj političkoj situaciji od tih tijela traži da preuzimaju sve više posla;

22.  prima na znanje da je Nadzornik u uvodu svojeg godišnjeg izvješća o radu za 2015. uputio na posebne odjeljke o upravljanju javnom nabavom i misijama; poziva na to da u okviru sljedećeg godišnjeg izvješća o radu Nadzornik uvrsti pregled istih podataka tijekom posljednje tri ili četiri godine;

23.  napominje da je Nadzornik primijenio preporuku iz izvješća Parlamenta o razrješnici za 2014. i objavio popis dodijeljenih ugovora; preporučuje Nadzorniku da izvješće Revizorskog suda objavi zajedno sa svojim godišnjim izvješćem o radu u cilju jamčenja transparentnosti i javnog povjerenja;

24.  potiče Nadzornika da se pridržava propisa iz članka 16. Pravilnika o osoblju te da odredi jasna obvezujuća pravila u vezi s praksom „rotirajućih vrata” u skladu sa smjernicama koje je objavila Komisija;

25.  pozdravlja činjenicu da je 16. lipnja 2016. Nadzornik objavio odluku o internim pravilima o zviždačima;

26.  poziva Nadzornika da poboljša svoju komunikacijsku politiku prema građanima Unije;

27.  potiče sve veći doprinos Nadzornika iznalaženju rješenja kojima bi se potaknule inovacije i poboljšala zaštita privatnosti i podataka, posebice jačanjem transparentnosti, korisničke kontrole i odgovornosti pri obradi velikih podataka; prima na znanje nekoliko predstavljenih mišljenja u kojima se poziva na djelovanje u cilju postizanja

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(6) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016.o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(7) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016.o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podatakate o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
(8) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).Vidi SL C 38, 8.2.2014., str.3.
(9) Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (SL L 119, 4.5.2016., str. 132.). Vidi SL C 392, 25.11.2015., str. 11.
(10) Vidi SL C 257, 15.7.2016., str.8.
(11) Vidi SL C 9, 12.1.2017., str.3.
(12) Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str.1.


Razrješnica za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2015.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor
PDF 631kWORD 65k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2015.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (2016/2206(DEC))
P8_TA(2017)0155A8-0149/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2014. (COM(2016)0674) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2016)0338 i SWD(2016)0339),

–  uzimajući u obzir godišnja tematska izvješća(1) Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji decentraliziranih agencija za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(3), a posebno njezin članak 110.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 12/2015 naslovljeno „Način na koji agencije upotrebljavaju bespovratna sredstva nije uvijek primjeren ili dokazano djelotvoran”,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0149/2017),

A.  budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 3. Priloga IV. Poslovniku Parlamenta,

B.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  naglašava da agencije imaju znatan utjecaj na donošenje politika i odluka te provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane poput zdravlja, okoliša, ljudskih i socijalnih prava, migracija, izbjeglica, inovacija, financijskog nadzora, sigurnosti i zaštite; ponavlja važnost zadaća koje agencije izvršavaju i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana Unije; ustraje u stajalištu da agencije imaju ključnu ulogu u povećanju vidljivosti Unije u državama članicama; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito regulatornih agencija i onih s funkcijom neovisnog prikupljanja informacija; podsjeća da je glavni razlog za uspostavu agencija bila provedba neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena;

2.  prima na znanje iz sažetog prikaza rezultata godišnjih revizija za 2015. godinu, koje je Revizorski sud proveo nad agencijama Unije i drugim tijelima („sažetak Revizorskog suda”), da je proračun agencija za 2015. iznosio otprilike 2,8 milijardi EUR, što predstavlja rast od 7,7 % u usporedbi s 2014. te otprilike 2 % općeg proračuna Unije; ističe da se najveći dio proračuna agencija financira subvencijama Komisije, dok se ostatak financira prihodima od pristojbi ili iz drugih izvora, koji čine gotovo jednu trećinu;

3.  prima na znanje da agencije zapošljavaju 9 965 stalnih, privremenih, ugovornih ili upućenih djelatnika, što predstavlja osjetno povećanje od 6,25 % u usporedbi s prethodnom godinom, čime postaje potrebno pomno pratiti zbivanja u tom pogledu; međutim, ističe da se broj osoblja povećao u većini agencija koje se bave pitanjima povezanima s migracijama i sprječavanjem teških kaznenih djela i terorizma, odnosno pitanjima koja su obnovljena i ojačana kao prioriteti Unije za 2015.;

4.  iz sažetka Revizorskog suda prima na znanje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za sve agencije osim za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex); također napominje da su transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom agencija bile zakonite i pravilne za sve agencije osim za Europski institut za inovacije i tehnologiju, za koji je Revizorski sud izrazio uvjetno mišljenje;

5.  priznaje da su 2015. agencije provodile svoje programe rada kao što bilo predviđeno; međutim, prima na znanje da tekuće rasprave o reviziji Financijske uredbe i budućeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. predstavljaju vrijednu priliku za pogled unaprijed i iskorištavanje tih prilika za provedbu pozitivnih promjena u vezi s upravljanjem proračunom, rezultatima i višegodišnjim programima rada agencija;

6.  podsjeća da rasprava u nadležnim odborima o nacrtima godišnjih programa rada i višegodišnjim strategijama agencija treba doprinijeti postizanju uravnoteženosti programa i strategija, te tome da budu odraz aktualnih političkih prioriteta i doprinose postizanju ciljeva postavljenih u strategiji Europa 2020.;

7.  sa zadovoljstvom napominje da neke agencije već surađuju po tematskim skupinama, primjerice agencije u području pravosuđa(4) i unutarnjih poslova i europska nadzorna tijela(5); potiče druge agencije koje to još nisu učinile da kad god je to moguće dodatno surađuju s drugim agencijama iz iste tematske skupine, ne samo uspostavom zajedničkih službi i sinergija, nego i u okviru svojih zajedničkih političkih područja; potiče Revizorski sud da razmotri predstavljanje panoramskih pregleda zajedničkih političkih područja agencija; poziva Komisiju i Vijeće da prilikom donošenja odluke o premještaju agencija sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini da uzmu u obzir mogućnosti za bolju suradnju s drugim agencijama koje se bave istom tematikom te da uvedu zajedničke službe;

8.  smatra da bi u okviru rasprava o novom pristupu za proračun Unije utemeljen na rezultatima, kao i na osnovi napretka postignutog u poboljšanju tematske suradnje i vježbe koju su agencije provele u izvješću naslovljenom „Kako agencije i druga tijela EU-a doprinose strategiji Europa 2020. i programu Junckerove Komisije?”, sve uključene institucije Unije, odnosno Komisija, Parlament i Revizorski sud, trebale uzeti u obzir taj tematski pristup u godišnjem postupku davanja razrješnice, u skladu s prijedlogom iz priloga ovoj Rezoluciji;

9.  sa zabrinutošću primjećuje da regulatorne agencije Unije zadužene za procjenu rizika reguliranih proizvoda, a posebno Europska agencija za sigurnost hrane, Europska agencija za kemikalije ili Europska agencija za lijekove ne raspolažu s financijskim i pravnim sredstvima kako bi ispunile svoje zadaće na odgovarajući način;

Zajednički pristup i plan Komisije

10.  podsjeća na to da su Parlament, Vijeće i Komisija u srpnju 2012. usvojili zajednički pristup za decentralizirane agencije („Zajednički pristup”), politički sporazum o budućem upravljanju agencijama i njihovoj reformi; također podsjeća na to da je Zajednički pristup proveden u okviru plana Komisije iz prosinca 2012. („Plan”);

11.  prima na znanje drugo izvješće o napretku u vezi s provedbom zajedničkog pristupa (COM(2015)0179) i pozdravlja napredak ostvaren u mnogim područjima u pogledu racionalizacije njihova funkcioniranja; pozdravlja uložen trud Komisije i agencija te napredak postignut u provedbi plana;

12.  napominje da je većina mjera iz Plana koje su agencije provele pomogle u unaprjeđenju njihove odgovornosti i transparentnosti, što dodatno svjedoči o znatnim naporima koje su agencije poduzele kako bi provele zajednički pristup, unatoč pritisku u smislu resursa te pokazuje da su agencije odgovorne i transparentne; nadalje, prima na znanje od mreže agencija Unije („Mreža”) da je provedba mjera predviđenih u okviru Zajedničkog pristupa dovršena;

13.  ipak je zabrinut da je provedba mjera imala i negativne učinke na učinkovitost agencija, kao i da je u određenim područjima provedba dovela do znatnog povećanja troškova, i u smislu ljudskih i u smislu financijskih resursa; nadalje napominje da su se ti veći troškovi manifestirali tijekom provedbe mjera, ali da će se takvo kontinuirano stanje nastaviti u budućnosti;

14.  prepoznaje administrativno opterećenje za agencije uzrokovano Planom, kao i eksternalizaciju većeg broja zadaća povezanih s prikupljanjem i konsolidacijom podataka agencija i njihova dostavljanja u Mrežu, posebno kad je riječ o proračunskom postupku i postupku davanja razrješnica; poziva Komisiju i proračunsko tijelo da prepoznaju te napore i da osiguraju dodatne resurse u radnom planu agencija, naročito u vezi s funkcijama stalnog tajništva Mreže;

15.  napominje da bi u kontekstu provedbe novih mehanizama za poboljšanje postupaka izvješćivanja trebalo ukinuti dosadašnje mehanizme izvješćivanja kako bi se izbjegli udvostručavanje zadaća i dvostruki sustavi izvješćivanja i postigla veća učinkovitost;

16.  smatra da bi agencije, u uskoj suradnji s Komisijom, Parlamentom i Revizorskim sudom, trebale nastaviti razvijati sveobuhvatne pokazatelje kojima se mjere ukupni rezultati i učinkovitost njihovih aktivnosti; napominje da bi ukupni cilj trebao biti uravnotežen broj pokazatelja kojima se povećava transparentnost i odgovornost agencija te se podržavaju odluke proračunskog tijela u vezi s proračunom i raspodjelom osoblja;

Upravljanje proračunom i financijama

17.  podsjeća da je načelo jedne godine jedno od triju glavnih računovodstvenih načela, zajedno s načelom jedinstva i načelom ravnoteže, koji su nužni za osiguravanje učinkovite provedbe proračuna Unije; prima na znanje iz sažetka Revizorskog suda da je visoka razina prenesenih rezerviranih odobrenih sredstava i dalje jedan od najčešćih problema u upravljanju proračunom i financijama koji utječe na 32 agencije, u usporedbi s 2014. kad je taj broj iznosio 28; od Revizorskog suda prima na znanje da je on nastavio izvješćivati o tim pitanjima na temelju praga koji je na unutarnjoj razini utvrđen za različite glave proračuna agencija;

18.  međutim, napominje da ti prijenosi mogu često biti djelomično ili potpuno opravdani zbog višegodišnje prirode operativnih programa agencija te nužno ne upućuju na nedostatke u planiranju i provedbi proračuna, niti da su uvijek u suprotnosti s proračunskim načelom jedne godine; priznaje činjenicu da su prijenose proizašle iz tih operativnih programa agencije u većini slučajeva unaprijed planirale i priopćile Revizorskom sudu, čime se olakšava jasno razlikovanje između planiranih i neplaniranih prijenosa;

19.  naglašava da se Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) načelno dogovorila o transparentnom razlikovanju između „planiranih” i „neplaniranih” prijenosa koje već godinama slijedi Eurofound; potiče Mrežu, agencije i Revizorski sud da istraže bi li se mogao uspostaviti postupak za razlikovanje između „planiranih” i „neplaniranih” prijenosa i za njihovo jasno priopćavanje, sve dok to pitanje ne bude uvršteno u Financijsku uredbu;

20.  ističe da razina ukidanja prijenosa pokazuje u kojoj su mjeri agencije pravilno predvidjele svoje financijske potrebe te je bolji pokazatelj dobroga proračunskog planiranja nego razina prijenosa;

21.  stoga naglašava potrebu za uspostavom jasnih definicija „planiranih i priopćenih” prijenosa kako bi se pojednostavilo izvješćivanje Revizorskog suda o tom pitanju i da bi se tijelu nadležnom za davanje razrješnica omogućilo da razlikuje između prijenosa koji pokazuju loše proračunsko planiranje i prijenosa kao proračunskog alata kojim se podržavaju višegodišnji programi i planiranje nabave;

22.  u tom pogledu traži da se u sljedeću reviziju Financijske uredbe i Okvirne financijske uredbe uvrsti definicija „planiranih i priopćenih” prijenosa te ostale potrebne smjernice; poziva Komisiju, Revizorski sud i Mrežu da rasprave o tom pitanju i predlože moguća rješenja, kako bi se pojednostavilo, ponajprije, financijsko upravljanje u području izrade višegodišnjih programa i nabave;

23.  primjećuje da se izvješća o izvršenju proračuna nekih agencija nad kojima je provedena revizija razlikuju u pogledu razine detaljnosti u odnosu na većinu drugih agencija, što pokazuje da postoji potreba da se agencijama dostave jasne smjernice o proračunskom izvješćivanju; prima na znanje da su agencije kod kojih je zabilježeno drugačije izvješćivanje funkciju računovodstvenog službenika prenijele na računovodstvenog službenika Komisije te da je različita razina detaljnosti rezultat primjene Komisijine prakse izvješćivanja; podržava Komisiju u njenoj namjeri utvrđivanja smjernica za agencije u vezi s izvješćivanjem o izvršenju proračuna za 2016.; poziva Mrežu i Komisiju da obavješćuju tijelo nadležno za davanje razrješnice o daljnjem razvoju događaja u vezi s tim pitanjem;

24.  napominje da agencije u načelu dodjeljuju i isplaćuju bespovratna sredstva u skladu s pravilima; poziva agencije da poboljšaju upravljanje bespovratnim sredstvima i da se usmjere na mjerenje učinkovitosti dodijeljenih bespovratnih sredstava;

25.  apelira na sve agencije da zasebno izrade sveobuhvatne planove kontinuiteta poslovanja koji se odnose na rizike u pogledu proračuna i poslovne volatilnosti koja bi se mogla pojaviti kao posljedica neočekivanih i bitnih događaja ili okolnosti;

26.  pozdravlja nalaze i preporuke Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 12/2016 o načinima na koji agencije upotrebljavaju bespovratna sredstva;

Suradnja među agencijama i s drugim institucijama – zajedničke usluge i sinergije

27.  naglašava prednosti dijeljenja usluga koje omogućavaju dosljednu primjenu administrativnih provedbenih propisa i postupaka u vezi s ljudskim resursima i financijskim pitanjima, kao i potencijalne dobitke u pogledu učinkovitosti koji proizlaze iz dijeljenja usluga među agencijama, posebno ako uzmemo u obzir rezove u pogledu proračuna i broja osoblja s kojima se agencije suočavaju;

28.  sa zabrinutošću napominje da neke agencije imaju dvojna operativna i upravna sjedišta; smatra ključnim da bi se sva dvojna sjedišta koja nemaju nikakvu operativnu dodanu vrijednost prvom prilikom trebala ukinuti;

29.  prima na znanje od Mreže da su s ciljem jamčenja dobitaka u pogledu učinkovitosti u području financija i ljudskih resursa agencije radile na izbjegavanju udvostručavanja i jamčenju toga da informacije budu pouzdane, točne i lako dostupne; sa zadovoljstvom napominje da su ti napori rezultirali internetskim katalogom zajedničkih usluga i da se očekuje da će sve agencije iz Mreže sudjelovati u njemu, bilo nuđenjem ili predlaganjem novih usluga bilo traženjem usluga putem centralizirane platforme, te da je od siječnja 2017. godine 21 agencija ponudila ukupno 184 zajedničke usluge, uključujući razmjenu dokumentacije i sudjelovanje na stručnim forumima;

30.  nadalje prima na znanje da su Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) potpisali pilot-projekt za „dokazivanje koncepta” koji bi mogao poslužiti kao medij za istraživanje mogućnosti da EUIPO pruža usluge oporavka od katastrofe u području IT-a drugim agencijama unutar Mreže po vrlo niskoj cijeni; slaže se da bi se takvim mehanizmom mogle ostvariti prednosti ne samo u smislu boljih usluga informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i nižih operativnih troškova, već i u smislu jačanja Mreže i veće zrelosti u području IKT-a; poziva Mrežu da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnice o daljnjem razvoju događaja u vezi s tim pilot-projektom;

31.  primjećuje da je Europska agencija za sigurnost hrane u ime 20 agencija pokrenula zajednički otvoreni postupak javne nabave kako bi se odabrao pružatelj brokerskih usluga u području računalstva u oblaku; sa zadovoljstvom prima na znanje da bi, prema navodima Europske agencije za sigurnost hrane, ugovor dodijeljen u rujnu 2016. mogao agencijama omogućiti ukupnu financijsku uštedu od 2,5 milijuna EUR;

32.  prima na znanje da Mreža trenutačno razvija novi alat u području zajedničke nabave, koji je uključen u područje zajedničkih usluga na ekstranetu agencija EU-a; sa zadovoljstvom napominje da bi taj alat služio većem broju agencija te bi ih podržavao, čime bi dodatno doprinijelo dijeljenju zajedničkih vanjskih pružatelja usluga, uz naknadan učinak obujma i uštede resursa;

33.  naglašava važnost suradnje i razmjene ideja i praksi među agencijama u okviru mreže za poboljšanje rezultata agencija Unije, koja doprinosi uravnoteženijem upravljanju i njihovoj boljoj usklađenosti; ističe da ta mreža mora doprinijeti većoj učinkovitosti i da ne smije stvarati dodatne troškove i više birokracije;

34.  pozdravlja sve sustavniju suradnju između Europske zaklade za osposobljavanje i Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja, čime se u okviru njihova zajedničkoga godišnjeg programa rada stvara dodatna sinergija u njihovim mandatima, naročito izradom zajedničkog okvira za praćenje iz Rige i njihovom suradnjom s Međunarodnom organizacijom rada u finalizaciji rada na šest metodoloških priručnika o anticipiranju potrebnih vještina te instrumentima i metodama za prilagođavanje potrebama tržišta;

Upravljanje ljudskim resursima

35.  podsjeća da se stavkom 27. međuinstitucionalnog sporazuma(6) zahtijeva progresivno smanjenje broja osoblja za 5 % u svim institucijama, tijelima i agencijama koje će se provesti između 2013. i 2017.; pozdravlja činjenicu da je većina agencija već postigla ili premašila smanjenje od 5 % na temelju svojih planova radnih mjesta iz 2012.;

36.  sa zabrinutošću navodi da je Komisija na agencije primijenila dodatni rez od 5 % osoblja kako bi stvorila fond za preraspodjelu iz kojeg bi radna mjesta dodijelila agencijama kojima su povjerene nove zadaće ili koje su u fazi osnivanja; naročito je zabrinut zbog toga što je zbog dodatnog smanjenja broja osoblja ispunjenje zadaća i godišnjih programa rada agencija dodatno otežano, posebno za agencije koje je Komisija kategorizirala kao „agencije koje provode postupke optimalnom brzinom”; poziva Komisiju i proračunsko tijelo da zajamče da se drugim potencijalnim mjerama za uštedu troškova ne ugrozi sposobnost agencija da djelotvorno ispune svoje zadaće; napominje da postoje mnogi slučajevi u kojima je sposobnost agencija da ispune svoje zadaće dovedena u pitanje, kao što je sposobnost Europske agencije za sigurnost hrane da osigura sigurnost hrane, ili sposobnost Eurofounda da preuzme nove zadaće povezane s migrantima i izbjeglicama;

37.  naglašava da bi geografska uravnoteženost odnosno povezanost državljanstva osoblja i veličine države članice, trebala i dalje biti važan element upravljanja resursima, posebno kada je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji od 2004. te pozdravlja činjenicu da su agencije Unije ostvarile uravnoteženiji sastav dužnosnika iz država članica koje su pristupile Uniji prije i nakon 2004.; no ističe da te države članice i dalje nisu dovoljno zastupljene na višim razinama uprave i na upravljačkim položajima za koje se napredak još uvijek očekuje;

38.  uvjeren je da osoblje agencija koje se plaća iz industrijskih naknada, te slijedom toga nije financirano iz proračuna Unije, ne bi trebalo biti zahvaćeno dodatnim smanjenjem broja osoblja iznad 5 % koliko se zahtijeva u međuinstitucionalnom sporazumu; potiče Komisiju i proračunsko tijelo da razlikuju agencije koje se prvenstveno financiraju iz proračuna Unije i da iznesu poseban okvir za one agencije koje se uglavnom financiraju iz industrijskih naknada, koje trebaju biti razmjerne troškovima usluga koje obavlja dotična agencija;

39.  napominje da provedbom projekata i programa koje financira Unija agencije imaju izravnu ulogu u stvaranju radnih mjesta u Uniji; primjećuje, nadalje, da se radna mjesta stvaraju posredstvom nekoliko različitih programa financiranja Unije na vrlo različite načine, uključujući korištenje poticaja poput isplata bonusa, što dovodi do znatnih razlika u kvaliteti radnih mjesta otvorenih u Uniji; apelira na Komisiju da provede temeljitu i sveobuhvatnu procjenu učinka fondova, programa i projekata koji se financiraju iz proračuna Unije na izravno stvaranje novih radnih mjesta; traži od Komisije da takvu procjenu objavi što je prije moguće i da je predstavi Parlamentu;

40.  prima na znanje napore poduzete kako bi oba spola bila jednako zastupljena među osobljem, članovima i upravi agencije; potiče one agencije čija evidencija osoblja i dalje ukazuje na nezadovoljavajuću ravnotežu spolova da tu ravnotežu dodatno isprave i priopći rezultate tijelu nadležnom za davanje razrješnice što je brže moguće;

Sukobi interesa i transparentnost

41.  prima na znanje od Mreže da su sve agencije već donijele pravila o zviždačima kao dio etičkih smjernica o zviždačima te u skladu s odredbama pravilnika o osoblju; međutim, sa zabrinutošću napominje da je samo 65 % agencija donijelo dodatna unutarnja pravila o zviždačima; prima na znanje iz primjedbe Mreže da je, u slučajevima u kojima relevantna pravila još nisu donesena, taj postupak u tijeku i da se očekuje usvajanje tih pravila; napominje da u nekoliko slučajeva agencije čekaju smjernice ili doprinos Komisije prije finalizacije svojih pravila; također prima na znanje da bi se pravila trebala finalizirati i provesti u prvoj polovici 2017.; poziva one agencije koje još uvijek nisu usvojile interna pravila o zviždačima da to učine bez odgode, čime će se osnažiti njihove unutarnje politike za zviždače kako bi se poticala kultura transparentnosti i odgovornosti na radnom mjestu, zaposlenici redovito informirali i educirali o svojim dužnostima i pravima, zviždači zaštitili od odmazde, pravovremeno reagiralo na slučajeve koje su prijavili zviždači, obavještavajući i zviždača i sve potencijalno uključene osobe o tijeku postupka, te uspostavio kanal za anonimno interno prijavljivanje; poziva agencije da tijelo nadležno za davanje razrješnice jednom godišnje obavještava o broju slučajeva koji se odnose na zviždače te poduzetim mjerama; poziva agencije te Komisiju da osiguraju potrebne smjernice i daju odobrenje kad je to potrebno;

42.  napominje da je od 16 agencija koje se koriste uslugama stručnih skupina, znanstvenih panela i odbora, 13 njih u sklopu svojih politika o osoblju u obzir uzelo pitanja navedena u istrazi na vlastitu inicijativu Ombudsmana (OI/6/2014/NF) u pogledu sastava stručnih skupina Komisije; potiče preostale agencije da što prije uzmu u obzir zabrinutosti koje je izrazio Ombudsman;

43.  prima na znanje da je 84 % agencija objavilo životopise i izjave o financijskim interesima članova upravnog odbora, članova uprave i unutarnjih stručnjaka, dok je to prethodne godine učinilo 74 % agencija; također prima na znanje da 60 % agencija najmanje jednom godišnje provjerava činjeničnu ispravnost dostavljenih izjava o financijskim interesima stručnjaka, upravnog odbora i osoblja; poziva sve agencije da usvoje stroge smjernice za usklađenu politiku o sprečavanju i postupanju u slučaju sukoba interesa te za njihovu provedbu u skladu s Planom za praćenje zajedničkog pristupa; poziva preostale agencije koje još nisu uvele takvu politiku da redovito provjeravaju izjave kako bi se osigurao potreban javni nadzor i nadzor nad rukovodećim osobljem;

44.  pozdravlja napore agencija da u najvećoj mogućoj mjeri povećaju transparentnost objavljivanjem životopisa i izjava o financijskim interesima na svojim internetskim stranicama; napominje, međutim, da u nekoliko slučajeva, neki od tih dokumenata nedostaju; međutim, podsjeća da agencije nemaju odgovarajuće odredbe u svojim osnivačkim uredbama da bi se pružanje takvog dokumenta učinilo obveznim; stoga očekuje da će se prilikom bilo koje izmjene predmetnih uredba o osnivanju agencija propisati obavezno pružanje izjava o financijskim interesima i životopisa svakog člana odbora; također poziva Komisiju da iskoristiti tekuću reviziju Financijske uredbe kako bi se na sličan način riješilo to pitanje u najvećoj mogućoj mjeri;

45.  poziva agencije da u tom pogledu poduzmu daljnje korake prema većem transparentnom upravljanju; ističe da je stalan i učinkovit unutarnji nadzor od ključne važnosti za praćenje i otkrivanje mogućih sukoba interesa;

46.  napominje da su agencije pokazale predanost sprečavanju, otkrivanju i onemogućavanju prijevare i svake druge nepravilnosti te poduzimanju odgovarajućih mjera u slučaju njihova pojavljivanja; sa zadovoljstvom prima na znanje da je Mreža uspostavila radnu skupinu za suzbijanje prijevara u okviru Međuagencijske pravne mreže u cilju unaprjeđenja usklađenih i standardiziranih pristupa strategijama za suzbijanje prijevara među agencijama; prima na znanje iz primjedbi Mreže da je većina agencija navela veću razinu osviještenosti o sprečavanju prijevara; također prima na znanje da su s ciljem olakšanja i dijeljenja najboljih praksi govornici iz Europskog ureda za borbu protiv prijevara ili s Revizorskog suda redovito pozivani da sudjeluju u radu spomenute radne skupine Međuagencijske pravne mreže, kako bi predstavili stajalište svoje institucije te kako bi pružili podršku agencijama u pitanjima povezanima s prijevarom i podigli razinu svijesti o njoj;

47.  naglašava da bi sve agencije trebale imati uspostavljene kontrole i smjernice u pogledu pravnih troškova povezanih sa sudskim postupcima u kojima je agencija bila ili jest stranka; potiče agencije da razmjenjuju najbolje prakse u vezi s tim pitanjem;

48.  poziva agencije da izrade zajedničke smjernice za primjenu pristupa javnosti dokumentima, posebno u pogledu prava intelektualnog vlasništva;

49.  poziva agencije da dodatno poboljšaju svoju vidljivost i da nastave s razvojem različitih komunikacijskih kanala kojima bi se njihove aktivnosti i rad predstavili široj javnosti;

50.  u nekoliko su agencija članovi upravnog odbora i izvršnih tijela objavili izjavu o nepostojanju sukoba interesa umjesto izjave o financijskim interesima; ističe da nije u nadležnosti članova upravnog odbora ili izvršnih tijela da sebe proglašavaju slobodnima od postojanja sukoba interesa; ističe da to samo po sebi predstavlja sukob interesa; poziva na neovisnu provjeru izjava o financijskim interesima;

Komunikacija i vidljivost

51.  prima na znanje da agencije aktivno promiču svoj rad različitim kanalima, a naročito redovnim ažuriranjem svojih internetskih stranica kako bi pružale informacije i promicale rezultate ostvarena rada; također napominje da društveni mediji sve više postaju standardni alat komunikacije agencija; primjećuje da su dani otvorenih vrata, ciljane kampanje i videozapisi koji objašnjavaju temeljni rad agencija neke od aktivnosti koje se koriste za educiranje građana i kojima se građanima nude mogućnosti da saznaju više o radu agencija i institucija Unije; prima na znanje da se općenite ili specijalizirane aktivnosti u području odnosa s medijima redovno mjere s pomoću različitih pokazatelja, kao i da svaka agencija ima svoj komunikacijski plan s posebnim aktivnostima koje su prilagođene njezinim potrebama;

Ostale primjedbe

52.  ponavlja svoj stav iz postupaka davanja razrješnica za 2013. i 2014. da su se u točki 54. Zajedničkog pristupa Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da svi aspekti eksternaliziranih vanjskih revizija „ostaju u punoj odgovornosti Revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; nadalje ponavlja da je novi revizijski pristup koji uključuje revizore iz privatnog sektora rezultirao znatnim povećanjem administrativnog opterećenja za agencije, kao i da je vrijeme utrošeno na postupak javne nabave i administraciju ugovora o reviziji stvorilo dodatne troškove čime su dodatno opterećeni sve oskudniji resursi agencija; izražava zabrinutost zbog mogućih sukoba interesa u slučajevima kada takvi privatni revizori ili njihova poduzeća također na sebe preuzimaju provedbu revizije ili pružanje savjetodavnih usluga za poduzeća iz privatnog sektora s jasnim poslovnim interesima s agencijama Unije; naglašava da je ključno riješiti to pitanje u kontekstu aktualne revizije Financijske uredbe i naknadne revizije Okvirne financijske uredbe; poziva sve strane koje su uključene u te revizije da hitno pojasne to pitanje kako bi se znatno smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje i kako bi se vratilo na preferirani pristup programa javne revizije;

53.  iz sažetka Revizorskog suda prima na znanje da je ishod referenduma građana Ujedinjene Kraljevine (UK) o napuštanju Unije, koji se održao 23. lipnja 2016. i nakon datuma bilance stanja, zabilježen u stavku „Ostala pitanja” u godišnjim izvješćima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europske agencije za lijekove, čije je sjedište u Londonu, uz ostale prostorije Unije u UK-u, poput informacijskih ureda Unije; napominje da se u tom stavku pojašnjava da su računovodstvena dokumentacija i povezane bilješke tih dviju agencija pripremljene na temelju informacija koje su bile dostupne na datum potpisivanja njihove računovodstvene dokumentacije, kada rezultati glasovanja građana Ujedinjene Kraljevine još nisu bili poznati i još nije bila objavljena službena obavijest o pokretanju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji; za primjedbe u vezi s konkretnim implikacijama za Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsku agenciju za lijekove u tom području upućuje na svoje rezolucije od 27. travnja 2017.(7) o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2015. i svoju rezoluciju od 27. travnja 2017.(8) o razrješnici za izvršenje proračuna Europske agencije za lijekove za financijsku godinu 2015.;

54.  prima na znanje istovremenu objavu prijedloga o reviziji uredbi o osnivanju triju tripartitnih agencija Unije u skladu s načelima izloženima u Zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama; ističe važnost očuvanja i poboljšanja sadašnjeg, u potpunosti tripartitnog upravljanja tim agencijama, čime se osigurava aktivno sudjelovanje nacionalnih tijela, europskih organizacija zaposlenika i europskih radničkih organizacija u njihovu upravljanju i funkcioniranju; podsjeća da je smanjenje broja osoblja provedeno te ponovno izražava zabrinutost zbog toga što bi daljnji rezovi mogli ograničiti agencije u izvršavanju njihova mandata;

55.  prima na znanje aktualnu evaluaciju i provjeru prikladnosti četiriju agencija Unije u nadležnosti Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost (DG EMPL), koja je trebala početi u prosincu 2016. i čiji je završetak planiran u prosincu 2017.(9); smatra da bi te evaluacije trebale doprinijeti utemeljenim odlukama Parlamenta o učinkovitosti i utjecaju doprinosa agencija; također naglašava da je potrebno iskoristiti sinergije u aktivnostima četiriju agencija koje se preklapaju, kao i između agencija i Komisije, kako bi se izbjeglo dupliciranje rada;

56.  pozdravlja dobre rezultate i fleksibilnost koje su sve agencije ostvarile u području slobode, sigurnosti i pravde; pozdravlja fleksibilnost koju su agencije pokazale u pogledu prilagodbe promjenama političkih prioriteta i pružanja odgovora na nepredviđene događaje; izražava međutim žaljenje zbog činjenice da ne postoje stvarni pokazatelji kojima bi se prikazao učinak njihova djelovanja u pogledu unutarnje sigurnosti, migracija, upravljanja granicama i razvoja temeljnih prava; pozdravlja nastojanja više agencija da optimiziranjem korištenja proračunskim sredstvima i uvođenjem boljeg postupka za proračunsko planiranje poboljšaju svoje proračunsko upravljanje;

57.  pozdravlja činjenicu da su sve agencije za pravosuđe i unutarnje poslove preuzele obvezu dodatno poboljšati proračunske postupke, no naglašava da bi njihov prioritet ipak trebalo biti poboljšanje operativne učinkovitosti na terenu i rješavanje problema strukturne prirode koje su utvrdili Revizorski sud i Služba za unutarnju reviziju;

58.  prima na znanje velik broj agencija osnovanih u području slobode, sigurnosti i pravde, ali ponovno naglašava važnost misija koje provode i njihov izravan utjecaj na živote građana; ističe da su sve agencije osnovane kao odgovor na specifične potrebe; uvjeren je da sve agencije na tom području politike ispunjavaju samostalnu i važnu ulogu te pružaju dodanu europsku vrijednost;

59.  zahtijeva da sve agencije za pravosuđe i unutarnje poslove utvrde uska grla u pogledu financiranja te ostalih resursa ili pitanja koji priječe njihovu operativnu uspješnost i da na vrijeme zatraže potrebne prilagodbe;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

PRILOG: PRIJEDLOG ZA GRUPIRANJE AGENCIJA ZA RAZRJEŠNICU EP-A

STALNI ODBORI

AGENCIJE EU-A

EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA

EBA; EIOPA; ESMA

ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

CdT; EU-OSHA; Eurofound; Cedefop, ETF

OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

EEA; EFSA; ECDC; ECHA; EMA

INDUSTRIJA, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKA

EIT, ACER; BEREC; ENISA; EURATOM; GSA

PROMET I TURIZAM

EASA; EMSA; ERA;

RIBARSTVO

EFCA

GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJI POSLOVI

Eurojust, FRA, Frontex, EASO; EMCDDA; CEPOL, eu-LISA; Europol

PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

EIGE

(1) SL C 449, 1.12.2016.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(4) Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (EU-LISA), Europski potporni ured za azil (EASO), Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europska policijska akademija (CEPOL) (od 1.7.2016. : Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL)), Europski policijski ured (Europol) (od 1.5.2017.: Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol)), Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Europski ured za pravosudnu suradnju (Eurojust)
(5) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)
(6) Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1.).
(7) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0163.
(8) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0172.
(9) http://ec.europa.eu/smart-regulation/roadmaps/docs/2016_empl_020_evaluation_agencies_en.pdf


Razrješnica za 2015.: Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER)
PDF 429kWORD 52k
Odluka
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015. (2016/2189(DEC))
P8_TA(2017)0156A8-0147/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05873/2017 – C8-0075/2017),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora(4), a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(5), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0147/2017),

1.  daje razrješnicu direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora za izvršenje proračuna Agencije za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015. (2016/2189(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završne godišnje financijske izvještaje Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015., s odgovorima Agencije(6),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(7) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. veljače 2017. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2015. (05873/2017 – C8-0075/2017),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(8), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora(9), a posebno njezin članak 24.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(10), a posebno njezin članak 108.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0147/2017),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi direktoru Agencije za suradnju energetskih regulatora, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015. (2016/2189(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna Agencije za suradnju energetskih regulatora za financijsku godinu 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0147/2017),

A.  budući da je, u skladu s njegovim financijskim izvještajima, konačni proračun Agencije za suradnju energetskih regulatora („Agencija”) za financijsku godinu 2015. iznosio 11 266 000 EUR, što je povećanje od 3,55 % u odnosu na 2014. godinu; budući da cijeli proračun Agencije potječe iz proračuna Unije;

B.  budući da Revizorski sud u svojem izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Agencije za financijsku godinu 2015. („izvješće Revizorskog suda”) izražava razumno jamstvo da je godišnja računovodstvena dokumentacija Agencije za financijsku godinu 2015. pouzdana te da su povezane transakcije zakonite i pravilne;

C.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti, uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

Mjere poduzete na temelju preporuka iz razrješnice za 2014.

1.  uzima u obzir sljedeće činjenice u vezi s Agencijom:

   koristila se nizom smjernica za planiranje proračuna koje je izradila i poduprla Služba za unutarnju reviziju Komisije (IAS) kako bi se poboljšalo planiranje i izvršenje njezina godišnjeg proračuna te da je osmislila prethodno snimljeno interno osposobljavanje o proračunskom i financijskom upravljanju;
   u svoje je godišnje izvješće uključila informacije o trenutačnom stanju u pogledu sprečavanja sukoba interesa i upravljanja njima te transparentnosti;

Upravljanje proračunom i financijama

2.  prima na znanje da je praćenje proračuna tijekom financijske godine 2015. rezultiralo stopom izvršenja proračuna od 95,09 % i da je time ostvaren utvrđeni cilj Agencije, što predstavlja porast od 0,09 % u usporedbi s 2014. godinom; nadalje, napominje da je stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja iznosila 74,88 %, što je povećanje od 5,04 % u usporedbi s 2014. godinom;

Obveze i prijenosi

3.  prima na znanje da su, prema izvješću Revizorskog suda, prijenosi rezerviranih odobrenih sredstava za glavu III. (operativni rashodi) iznosili 1 360 000 EUR (59 %), u usporedbi s 1 570 000 EUR (62 %) u 2014.; nadalje prima na znanje da su ti prijenosi uglavnom povezani s dugoročnom prirodom provedbe Uredbe (EU) br. 1227/2011;

4.  prima na znanje da su, prema izvješću Revizorskog suda, prijenosi rezerviranih odobrenih sredstava za glavu II. (administrativni rashodi) iznosili 790 000 EUR (35 %), u usporedbi s 980 000 EUR (41 %) u 2014.; na temelju navoda Agencije potvrđuje da su ti prijenosi uglavnom povezani sa studijama i uslugama koje nisu izrađene odnosno pružene tijekom 2015.;

5.  napominje da prijenosi mogu često biti djelomično ili potpuno opravdani zbog višegodišnje prirode operativnih programa agencija te ne upućuju nužno na nedostatke u planiranju i provedbi proračuna, niti su uvijek u suprotnosti s proračunskim načelom jedne godine, posebice ako ih Agencija planira unaprijed i priopćuje Revizorskom sudu; prima na znanje činjenicu da je za Agenciju bilo teško uskladiti načelo jedne godine s višegodišnjom prirodom projekta REMIT;

Postupci javne nabave i zapošljavanja

6.  napominje da je Agencija krajem 2015. zapošljavala 54 privremena djelatnika, 20 ugovornih djelatnika, 6 upućenih nacionalnih stručnjaka, 9 stažista i 6 ustupljenih djelatnika; nadalje napominje da nije bilo izmjena plana radnih mjesta u 2015.;

7.  napominje da je, prema kadrovskoj analizi 67,83 % radnih mjesta Agencije povezano s operativnim aktivnostima, 22,89 % je u području administrativne podrške i koordinacije, a 9,28 % je neutralno;

8.  prima na znanje da je 75 članova osoblja u 2015. sudjelovalo u posjetima izvan mjesta rada čiji je trošak bio 6 517 EUR (87 EUR po osobi);

Unutarnje kontrole

9.  napominje da se Agencija pridržavala minim