Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2224(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0295/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0295/2017

Rasprave :

PV 23/10/2017 - 19
CRE 23/10/2017 - 19

Glasovanja :

PV 24/10/2017 - 5.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0402

Usvojeni tekstovi
PDF 386kWORD 65k
Utorak, 24. listopada 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Legitimne mjere za zaštitu zviždača koji djeluju u javnom interesu
P8_TA(2017)0402A8-0295/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu (2016/2224(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 2.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 11.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2006/70/EZ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAXE 2)(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(3),

–  uzimajući u Rezoluciju 1729 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o zaštiti zviždača,

–  uzimajući u Rezoluciju 2060 (2015) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o poboljšanju zaštite zviždača,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(4),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. o borbi protiv korupcije u Europskoj uniji (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. srpnja 2016. o dodatnim mjerama za poboljšanje transparentnosti i suzbijanja utaje i izbjegavanja plaćanja poreza (COM(2016)0451),

–  uzimajući u obzir akcijski plan skupine G20 za borbu protiv korupcije, a posebno njegov vodič o zakonodavstvu za zaštitu zviždača,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a iz ožujka 2016. naslovljeno „Preuzimanje obveze za učinkovitu zaštitu zviždača”,

–  uzimajući u obzir Odluku OI/1/2014/PMC Europske ombudsmanice o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu o zviždačima,

–  uzimajući u obzir preporuku CM/Rec(2014)7 Odbora ministara Vijeća Europe od 30. travnja 2014. o zaštiti zviždača i njegov kratki vodič za uspostavu nacionalnog okvira iz siječnja 2015. godine;

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2171 (2017) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 27. lipnja 2017. kojom se od nacionalnih parlamenata traži da priznaju pravo na prijavu nepravilnosti;

–  uzimajući u obzir četvrto načelo iz preporuke OECD-a o poboljšanju etičkog postupanja u javnoj službi,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a(5),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za ustavna pitanja (A8-0295/2017),

A.  budući da je cilj Europske unije poštovanje demokracije i vladavine prava te da ona u tom smislu svojim građanima jamči slobodu izražavanja; budući da zviždači predstavljaju temeljni aspekt slobode izražavanja i slobode informiranja, sadržanih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, čije poštovanje i primjenu jamči EU; budući da EU promiče zaštitu radnika i poboljšanje radnih uvjeta;

B.  budući da Europska unija doprinosi jačanju međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije, uz puno poštovanje načela međunarodnog prava, ljudskih prava i vladavine prava te suvereniteta svake države;

C.  budući da, u skladu s člankom 67. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska unija ima nadležnost u pogledu zajedničke europske politike azila;

D.  budući da transparentnost i sudjelovanje građana čine dio razvoja i izazova na koje demokracije u 21. stoljeću moraju pronaći odgovor;

E.  budući da od ekonomske, dužničke i financijske krize svjedočimo valu akcija protiv međunarodne utaje i izbjegavanja poreza; budući da je u području financijskih usluga potrebna veća transparentnost kako bi se spriječile zloupotrebe, a neke države članice već imaju iskustva sa središnjim repozitorijima za prijavljivanje stvarnih ili mogućih kršenja financijskih bonitetnih pravila; budući da su Ujedinjeni narodi 2003. donijeli Konvenciju protiv korupcije(6); budući da je Parlament na temelju navedenih otkrića uspostavio dva posebna odbora i jedan istražni odbor; budući da je već u nekoliko rezolucija pozvao na zaštitu zviždača(7); budući da su već dogovorene inicijative za jačanje međunarodne razmjene informacija o poreznim pitanjima bile korisne i da su razna curenja podataka u vezi s porezima otkrila velike količine važnih informacija o zloupotrebama za koje se inače ne bi doznalo;

F.  budući da zviždači imaju važnu ulogu u prijavljivanju nezakonitih ili nepravilnih postupaka kojima se ugrožavaju javni interes i funkcioniranje naših društava te da u tu svrhu pružaju informacije o takvim postupcima poslodavcima, tijelima javne vlasti ili izravno javnosti;

G.  smatra da zviždači svojim radom pomažu državama članicama i najvažnijim institucijama i drugim tijelima Europske unije u sprečavanju i borbi protiv svih pokušaja povreda načela integriteta i zlouporabe ovlasti kojima se dovode u pitanje ili ugrožavaju javno zdravlje i sigurnost, financijski integritet, gospodarstvo, ljudska prava, okoliš i vladavina prava, ili kojima se povećava nezaposlenost, ograničava ili narušava pošteno tržišno natjecanje te podriva povjerenje građana u demokratske institucije i procese na europskoj i nacionalnoj razini;

H.  budući da je korupcija velik problem s kojim se danas suočava Europska unija te da se može dogoditi da zbog nje vlade nisu u stanju zaštititi stanovništvo, radnike, vladavinu prava i gospodarstvo, da dođe do ugrožavanja javnih institucija i usluga, gospodarskog rasta i konkurentnosti u raznim područjima te do gubitka povjerenja u transparentnost i demokratski legitimitet javnih i privatnih institucija i privrede; budući da se procjenjuje da zbog korupcije gospodarstvo EU-a ostaje bez 120 milijardi EUR godišnje, što čini 1 % BDP-a Unije;

I.  budući da su globalni napori u borbi protiv korupcije dosad uglavnom bili usmjereni na nepravilnosti u javnom sektoru, ali da su nedavna otkrića pokazala da financijske ustanove, savjetnici i druge privatne tvrtke imaju važnu ulogu u provođenju korupcije;

J.  budući da je nekoliko slučajeva zviždača koje su mediji objavili pokazalo da njihovo djelovanje može skrenuti pozornost javnosti i političke vlasti na informacije od javnog interesa, kao što su informacije o nezakonitom ili nepravilnom postupanju i drugim ozbiljnim prijestupima u privatnom i javnom sektoru; budući da su stoga za neke od takvih postupaka poduzete korektivne mjere;

K.  budući da zaštita povjerljivosti doprinosi stvaranju učinkovitijih kanala za prijavljivanje prijevara, korupcije i drugih povreda, a budući da, s obzirom na osjetljivost informacija, loša zaštita povjerljivosti može dovesti do neželjenog curenja informacija i kršenja javnog interesa Unije i država članica;

L.  budući da uvođenje javnih registara stvarnog vlasništva trustova poduzeća i sličnih pravnih dogovora te drugih mjera za transparentnost nositelja ulaganja može pozitivno djelovati u odvraćanju od nepravilnosti na koje zviždači obično ukazuju;

M.  budući da zaštita povjerljivosti identiteta zviždača i informacija koje oni objavljuju doprinosi stvaranju učinkovitijih kanala za prijavljivanje prijevara, korupcije, nepravilnosti, povrede dužnosti i drugih teških povreda, a budući da, s obzirom na osjetljivost informacija, loša zaštita povjerljivosti može dovesti do neželjenog curenja informacija i kršenja javnog interesa unutar Unije; budući da u javnom sektoru zaštita zviždača može olakšati otkrivanje zlouporabe javnih sredstava, prijevare i drugih oblika prekogranične korupcije povezane s nacionalnim interesima ili interesima EU-a;

N.  budući da postojeći kanali za podnošenje službenih pritužbi na prijestupe multinacionalnih poduzeća nažalost rijetko urode konkretnim kaznama za nepravilnosti;

O.  budući da se djelovanje zviždača pokazalo korisnim u mnogim područjima i u javnom i u privatnom sektoru, kao što su javno zdravstvo, oporezivanje, okoliš, zaštita potrošača, borba protiv korupcije i diskriminacije te poštovanje socijalnih prava;

P.  budući da ti slučajevi moraju biti jasno definirani, s obzirom na prirodu funkcija, težinu prijavljenih djela i iznesenih rizika;

Q.  budući da je od ključne važnosti da se ne prijeđe barijera između klevete i prijave nepravilnosti; da nije potrebno o svakome saznati sve informacije nego treba dobro definirati što predstavlja slučaj nečinjenja kad je demokracija u opasnosti;

R.  budući da su zviždači u brojnim slučajevima bili meta mjera odmazde, zastrašivanja ili pokušaja pritiska kako bi ih se spriječilo ili odvratilo od prijava ili kaznilo zbog danog upozorenja; da se ti pritisci češće događaju na radnom mjestu tako da se zviždači koji su ukazali na informacije u javnom interesu u okviru svog radnog odnosa mogu naći u podčinjenom položaju u odnosu na svoje poslodavce;

S.  budući da postoji ozbiljna zabrinutost da se zviždači, koji djeluju u interesu javnosti, suočavaju s netrpeljivošću, uznemiravanjem, zastrašivanjem i izolacijom na radnome mjestu, potom s preprekama kada se radi o budućem zapošljavanju, gubitkom sredstava za život, a često i ozbiljnim prijetnjama upućenima članovima njihovih obitelji i kolegama; budući da postoji mogućnost da zviždači zbog straha od odmazde ne reagiraju i na taj način ugroze javni interes;

T.  budući da bi zaštita zviždača trebala biti zajamčena zakonom i da bi je trebalo unaprijediti diljem EU-a, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, pod uvjetom da zviždači djeluju na temelju opravdanih razloga; budući da bi takvi zaštitni mehanizmi trebali biti uravnoteženi i jamčiti potpuno poštovanje temeljnih i zakonskih prava osoba čiji su postupci prijavljeni; budući da bi se takvi zaštitni mehanizmi trebali primjenjivati i na istraživačke novinare, koji su ranjivi zbog otkrivanja osjetljivih podataka i štite zviždače u ime povjerljivosti izvora;

U.  budući da zaštita zviždača u nekoliko država članica nije adekvatno zajamčena te da u mnogim drugim državama članicama, koje su uvele napredne programe za njihovu zaštitu, ta zaštita zbog nedosljednosti nije na dostatnoj razini; budući da je to dovelo do fragmentirane zaštite zviždača u Europi i otežalo im upoznavanje s vlastitim pravima i načinima davanja upozorenja, ali i do pravne nesigurnosti, prije svega u prekograničnim situacijama;

V.  budući da Ured Europskog ombudsmana ima jasnu nadležnost da provede istragu o pritužbama građana EU-a u vezi s nepravilnostima u postupanju institucija EU-a, no da sam po sebi nema nikakvu ulogu u zaštiti zviždača;

W.  budući da djelovanje zviždača vrlo često nije ograničeno samo na ekonomska i financijska pitanja; budući da bi nedostatak odgovarajuće zaštite mogao odvratiti potencijalne zviždače od prijavljivanja prijestupa kako bi izbjegli opasnost od odmazde i/ili osvete; budući da je prema izvješću OECD-a tijekom 2015. godine 86 % poduzeća raspolagalo mehanizmom za prijavu sumnji u teške slučajeve prijestupa na radnom mjestu, ali više od jedne trećine njih nije imalo pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde, odnosno nije znalo postoji li takva politika; budući da je veći broj zviždača koji su otkrili gospodarske i financijske nepravilnosti, prijestupe ili nezakonite aktivnosti bio predmet kaznenog progona; budući da osobe koje prijavljuju ili objavljuju informacije od javnog interesa često trpe odmazdu, kao i njihovi članovi obitelji i kolege, što ih primjerice može stajati karijere; budući da Europski sud za ljudska prava ima utvrđenu sudsku praksu u pogledu zviždača, ali bi zaštita zviždača trebala biti zajamčena zakonom; budući da se Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči sloboda izražavanja i pravo na dobru upravu;

X.  budući da zaštita zviždača u Europskoj uniji ne bi smjela biti ograničena samo na europske slučajeve nego bi se trebala primjenjivati i na međunarodne slučajeve;

Y.  budući da se na radnom mjestu treba uspostaviti radno okruženje u kojemu osobe osjećaju da mogu upozoriti na moguće nepravilnosti poput propusta, povrede radne dužnosti, lošeg upravljanja, prijevare ili nezakonitih radnji; budući da je iznimno važno poticati ispravnu kulturu u kojoj radnici mogu skrenuti pozornost na probleme bez straha od odmazde koja bi mogla utjecati na njihovo trenutačno i buduće zaposlenje;

Z.  budući da u mnogim jurisdikcijama, a posebice u privatnom sektoru, zaposlenici podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u pogledu određenih informacija, što znači da se protiv zviždača mogu provoditi disciplinski postupci zbog izvješćivanja izvan njihova radnog odnosa;

AA.  budući da prema jednoj studiji OECD-a više od jedne trećine organizacija s mehanizmima izvješćivanja nema pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde ili ne zna za njih;

AB.  budući da su zakonodavstvom EU-a već predviđena neka pravila o zaštiti zviždača od određenih oblika odmazde u različitim područjima, ali da Komisija još nije predložila odgovarajuće zakonodavne mjere za učinkovitu i ujednačenu zaštitu zviždača i njihovih prava u EU-u;

AC.  budući da su od 1. siječnja 2014. sve institucije Europske unije dužne uvesti interna pravila o zaštiti zviždača koji su dužnosnici institucija EU-a, u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju za dužnosnike;

AD.  budući da je Europski parlament više puta pozvao na uvođenje horizontalnih mjera za zaštitu zviždača u Uniji;

AE.  budući da, s obzirom na svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti, Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji te Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a, Europski parlament poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o uspostavi djelotvornog i sveobuhvatnog europskog programa za zaštitu zviždača kojim će se zaštititi osobe koje prijavljuju slučajeve u kojima se sumnja na prijevaru ili nezakonite aktivnosti koje štete javnom interesu ili financijskim interesima Europske unije;

AF.  budući da bilo koja osoba iz treće zemlje koju je Europska unija ili neka njezina država članica priznala kao zviždača mora imati na raspolaganju sve mjerodavne mjere za zaštitu ako je, u okviru svojih dužnosti ili izvan njih, saznala i objavila informacije o nezakonitim radnjama ili špijunaži koje je počinila treća zemlja ili nacionalno ili multinacionalno trgovačko društvo i kojima se nanosi šteta nekoj državi, narodu ili građanima Unije i tako nesvjesno dovodi u opasnost integritet vlade, nacionalna sigurnost ili pojedinačne ili kolektivne slobode;

AG.  budući da su od 1. srpnja 2014. gotovo sve europske institucije i agencije u svoje interne poslovnike uvrstile mjere za zaštitu zviždača, u skladu s odredbama članaka 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju za dužnosnike;

AH.  budući da postoje već uhodana načela međunarodnih organizacija kao što su Vijeće Europe i OECD te ustaljena sudska praksa Europskog suda za ljudska prava;

AI.  budući da važnost zaštite zviždača priznaju sva glavna međunarodna tijela na području borbe protiv korupcije i da su standardi u vezi s prijavama nepravilnosti utvrđeni u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), Preporuci Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 i Preporuci OECD-a o borbi protiv korupcije iz 2009. godine;

AJ.  budući da je ključno hitno uspostaviti horizontalni pravni okvir koji bi zahvaljujući utvrđivanju prava i obveza štitio zviždače u državama članicama Unije kao i u njezinim institucijama, tijelima i organima;

Uloga zviždača i nužnost njihove zaštite

1.  poziva Komisiju da, nakon što provede procjenu odgovarajuće pravne osnove kojom će se omogućiti da EU poduzme daljnje mjere, do kraja ove godine predstavi horizontalni zakonodavni prijedlog o uspostavi sveobuhvatnog zajedničkog regulatornog okvira kojim će se zajamčiti visoka razina zaštite zviždača u EU-u, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, među ostalim i u nacionalnim i europskim institucijama, uključujući i relevantna nacionalna i europska tijela, urede i agencije, uzimajući pritom u obzir nacionalne okolnosti i ne ograničavajući mogućnost država članica da poduzimaju daljnje mjere; ističe da trenutačno postoji više mogućnosti za pravnu osnovu kojom bi se EU-u omogućilo djelovanje u tom području; poziva Komisiju da ih razmotri i da predloži opširan, dosljedan i učinkovit mehanizam; podsjeća Komisiju na doktrinu koju je izradio Sud Europske unije dugotrajnom sudskom praksom u pogledu koncepta implicitnih nadležnosti Unije, kojim se omogućava korištenje više pravnih osnova;

2.  ističe nerazumnu i zabrinjavajuću činjenicu da se građani i novinari kazneno progone umjesto da im se osigura pravna zaštita kada iznose informacije od javnog interesa, uključujući informacije o mogućim povredama dužnosti, nepravilnostima, prijevarama ili nezakonitim aktivnostima, osobito kad je riječ o postupanju kojima se krše temeljna načela EU-a, kao što su izbjegavanje i utaja poreza te pranje novca;

3.  predlaže da svi međunarodni sporazumi koji se odnose na financijske usluge, oporezivanje i tržišno natjecanje uključuju odredbe o zaštiti zviždača;

4.  ističe da je potrebno zajamčiti pravnu sigurnost u pogledu odredbi o zaštiti zviždača, s obzirom na to da kontinuirani nedostatak jasnoće i fragmentirani pristup odvraćaju potencijalne zviždače od istupanja; stoga ističe da bi relevantnim zakonodavstvom Unije trebalo uspostaviti jasan postupak za ispravno postupanje s upozorenjima zviždača i za učinkovitu zaštitu zviždača;

5.  podsjeća na to da bi budućim normativnim okvirom trebalo uzeti u obzir propise, prava i obveze koji uređuju područje zapošljavanja te na njega utječu; osim toga, ističe da bi se to trebalo učiniti uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s kolektivnim ugovorima;

6.  poziva na to da se tim zakonodavstvom zajamči da poduzeća za koja se provjereno utvrdi da provode mjere odmazde protiv zviždača ne mogu primati sredstva EU-a ni potpisivati ugovore s javnim tijelima;

7.  potiče države članice da osmisle mjerila i pokazatelje u vezi s politikama u pogledu zviždača i u javnom i u privatnom sektoru;

8.  poziva države članice da uzmu u obzir članak 33. Konvencije UN-a protiv korupcije, u kojemu se naglašava uloga zviždača u sprečavanju korupcije i borbi protiv nje;

9.  izražava žaljenje zbog toga što je samo nekoliko država članica uvelo dovoljno napredne sustave za zaštitu zviždača; poziva države članice koje još nisu uvele takve sustave ili relevantna načela u svoja nacionalna zakonodavstva da to učine što je prije moguće;

10.  ističe potrebu za pridavanjem više pozornosti poslovnoj etici u nastavnim planovima poslovnih studija i povezanih disciplina;

11.  potiče države članice i institucije Unije da promiču kulturu priznavanja važne uloge zviždača u društvu, između ostaloga i u vidu informativnih kampanja; poziva u prvom redu Komisiju da predstavi sveobuhvatan plan o tom pitanju; smatra da je u javnom sektoru i na radnim mjestima te u suradnji sa sindikalnim organizacijama nužno ojačati etiku kako bi se među zaposlenima istaknula važnost informiranosti o postojećim pravnim okvirima o djelovanju zviždača;

12.  potiče Komisiju da prati odredbe država članica o zviždačima kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi i time pomoglo ostvarivanju učinkovitije zaštite zviždača na nacionalnoj razini;

13.  traži od Komisije da predstavi sveobuhvatan plan za odvraćanje od prijenosa imovine u treće zemlje pri kojima korumpirane osobe mogu ostati anonimne;

14.  zviždačem smatra svaku osobu koja najčešće, ali ne isključivo u kontekstu profesionalnog odnosa prijavi ili otkrije informacije od javnog interesa, uključujući i europski javni interes, kao što su informacije o nezakonitom ili nedozvoljenom postupanju ili o postupku koji predstavlja prijetnju ili šteti javnom interesu ili ga ugrožava, bez obzira na to je li riječ o javnom ili privatnom sektoru i je li zviždač u ugovornom odnosu ili djeluje u okviru sindikata ili udruga; naglašava da to obuhvaća i pojedince koji nisu u tradicionalnom obliku radnog odnosa, kao što su konzultanti, ugovorni radnici, pripravnici, volonteri, zaposleni studenti, privremeni zaposlenici ili bivši zaposlenici, koji imaju dokaze o takvim postupcima i opravdane razloge vjerovati da su pružene informacije istinite;

15.  smatra da bi i osobe koje nisu u tradicionalnom radnom odnosu poslodavac/zaposlenik, kao što su konzultanti, vanjski suradnici, pripravnici, volonteri, studenti, privremeno zaposleni, bivši zaposlenici te građani, također trebale imati pristup kanalima za upozoravanje i odgovarajućoj zaštiti kada otkrivaju informacije o nezakonitom ili nedopuštenom postupanju ili postupanju u suprotnosti s javnim interesom;

16.  navodi da je potrebno jasno rješenje za zviždače zaposlene u poduzećima registriranima u EU-u sa sjedištem izvan Unije;

17.  smatra da povreda općeg interesa uključuje, ali nije ograničena na korupciju, kaznena djela, kršenje zakonskih obveza, pogrešne presude, zlouporabu ovlasti, sukobe interesa, nezakonitu uporabu javnih sredstava, zlouporabu moći, nezakonite financijske tokove, opasnost za okoliš, zdravlje, javnu sigurnost te nacionalnu i globalnu sigurnost, zaštitu privatnosti i osobnih podataka, izbjegavanje plaćanja poreza, povrede prava potrošača, prava radnika i drugih socijalnih prava, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava te postupke kojima je cilj prikriti bilo koji od tih prekršaja;

18.  smatra da bi opći javni interes trebao imati prednost pred privatnom ili ekonomskom vrijednošću otkrivene informacije te da bi trebalo biti moguće otkriti informacije o ozbiljnim prijetnjama za javni interes čak i kad su one zakonski zaštićene; međutim, smatra da bi se na podatke koji se odnose na poštovanje profesionalne etike i na klasificirane informacije povezane s nacionalnom sigurnošću i obranom trebali primjenjivati posebni postupci; smatra da u takvim slučajevima prijavu treba podnijeti nadležnom tijelu;

19.  naglašava da je u svakom trenutku potrebno jamčiti učinkovitu zaštitu zviždača, čak i ako ono što otkriju nisu nedopuštena postupanja, već je svrha razotkrivanja spriječiti svako moguće ugrožavanje javnog interesa;

20.  naglašava potrebu da države članice poštuju preporuke Vijeća Europe o zaštiti zviždača;

21.  naglašava da se važnost uloge zviždača u otkrivanju teških povreda javnog interesa u posljednjih nekoliko godina potvrdila u mnogim prilikama te da zviždači pridonose demokraciji i transparentnosti politike, gospodarstva i javnih informacija i da ih stoga treba priznati kao neophodne za sprečavanje nezakonitog djelovanja; ističe da su se zviždači pokazali kao ključan izvor za istraživačko novinarstvo i neovisne medije; ističe i da je jamčenje povjerljivosti novinarskih izvora od temeljne važnosti za slobodu tiska; poziva države članice da se pobrinu za to da se pravo novinara na to da ne otkrivaju identitet svojih izvora stvarno zaštiti; smatra da su i novinari ranjiva skupina i da bi stoga trebali imati pravo na pravnu zaštitu;

22.  napominje činjenicu da su posljednjih godina neke države članice poduzele mjere za jačanje prava zviždača; međutim, žali zbog toga što su zviždači u više država članica i dalje izloženi parnicama i kaznenom progonu, pogotovo u slučajevima kada postojeće mogućnosti za njihovu obranu, potporu i zaštitu nisu dovoljne ili dovoljno učinkovite ili ih uopće nema; štoviše, primjećuje da razlike među državama članicama vode do pravne nesigurnosti, traženja najpovoljnijeg pravnog sustava (forum shopping) i rizika od nepoštenog postupanja;

23.  smatra da nepostojanje odgovarajuće zaštite zviždača negativno utječe na zaštitu financijskih interesa Europske unije;

24.  smatra da provedba sveobuhvatnih zakonskih odredbi o zaštiti zviždača potiče prijavljivanje nepravilnosti i da djelovanje zviždača treba promicati kao izraz građanstva; stoga poziva države članice i institucije Unije da promiču pozitivnu ulogu zviždača te da ističu ozbiljnu zabrinutost s obzirom na to da su zviždači često ugroženi i bez zaštite, između ostalog, u vidu kampanja za informiranje i zaštitu, komunikacije i osposobljavanja; preporučuje, u prvom redu Komisiji, da predstavi sveobuhvatan plan o tom pitanju; u tom kontekstu traži da se pokrene internetska stranica na kojoj bi se mogle pružiti korisne informacije o zaštiti zviždača i podnijeti pritužbe; naglašava da bi ta internetska stranica trebala biti lako dostupna javnosti te jamčiti anonimnost podataka osoba koje se njome koriste;

25.  poziva na poduzimanje mjera kojima bi se promijenila javna percepcija zviždača, posebice među političarima, poslodavcima i medijima, i to naglašavanjem njihove pozitivne uloge kao mehanizma ranog upozoravanja, načina da se razotkriju i spriječe zloporaba i korupcija te kao mehanizma odgovornosti na osnovi kojega se provodi javni nadzor nad vladama i poduzećima;

26.  potiče države članice da aktivno promiču kulturu transparentnosti i u javnom i u privatnom radnom okružju, čime se organizacijama i poduzećima omogućuje da djeluju u skladu s visokim etičkim standardima, a zaposlenici ohrabruju u prijavljivanju nepravilnosti, što omogućuje poduzimanje mjera za sprečavanje svih prijetnji ili opasnosti i za pružanje odgovora na njih;

27.  potiče države članice da redovito ocjenjuju učinkovitost poduzetih mjera, uzimajući u obzir javno mišljenje o zviždačima i njihovom prijavljivanju nepravilnosti, međusektorska istraživanja višeg rukovodstva odgovornog za primanje i obradu prijava te neovisne istraživačke studije o prijavljivanju nepravilnosti na radnom mjestu;

28.  poziva one države članice koje još nisu donijele zakonodavstvo o djelovanju zviždača da to učine u bliskoj budućnosti te traži od Komisije da razmotri uspostavu platforme za razmjenu najboljih praksi u tom području među državama članicama, ali i s trećim zemljama;

29.  naglašava važnost istraživanja i razmjene dobrih praksi kako bi se potakla bolja zaštita zviždača na europskoj razini;

30.  poziva Europski revizorski sud i Ured Europskog ombudsmana da do kraja 2017. godine objave: 1) posebna izvješća sa statističkim podacima i jasnim pregledom dosadašnjih slučajeva upozoravanja utvrđenih u europskim institucijama, poduzećima, udrugama, organizacijama i drugim tijelima registriranima u Uniji; 2) praćenje predmetnih institucija u vezi s otkrivenim slučajevima na temelju važećih smjernica i pravila Komisije; 3) ishod svake istrage pokrenute na temelju informacija dobivenih od zviždača; 4) mjere predviđene u svakom pojedinom slučaju za zaštitu zviždača;

Mehanizam upozoravanja

31.  napominje da nepostojanje jasno utvrđenih sredstava zaštite i sigurnih načina prijavljivanja kao i mogući izostanak daljnjih koraka predstavljaju prepreku za aktivnosti zviždača te ih mogu odvratiti od dijeljenja informacija i nagnati na šutnju; izražava zabrinutost zbog odmazde i pritiska na zviždače s kojima se suočavaju kad se obrate krivoj osobi ili krivom entitetu unutar svoje organizacije;

32.  smatra da je potrebno uspostaviti dosljedan, vjerodostojan i pouzdan sustav kojim će se omogućiti davanje upozorenja nadležnim tijelima unutar organizacije i izvan nje; smatra da bi takav sustav olakšao procjenu vjerodostojnosti i valjanosti upozorenja danog u tom okviru;

33.  poziva Komisiju da razmotri sustav koji bi omogućio upozorenja unutar organizacije i izvan nje; naglašava da, kako bi se to moglo učiniti, treba uspostaviti jasne, poštene i pravične postupke kojima bi se osiguralo potpuno poštovanje temeljnih i zakonskih prava kako zviždača tako i navodnih počinitelja povreda; smatra da bi poslodavce trebalo potaknuti na uspostavu postupaka za interno davanje upozorenja i da bi u svakoj organizaciji trebala postojati neovisna i nepristrana osoba ili tijelo koji bi bili zaduženi za njihovo prikupljanje; smatra da bi predstavnici radnika trebali biti uključeni u imenovanje te osobe ili tijela; naglašava da bi nakon svake prijave primatelj upozorenja trebao poduzeti odgovarajuće korake te o njima u razumnom roku obavijestiti zviždača;

34.  smatra da bi svaka organizacija trebala uspostaviti jasne kanale za davanje upozorenja koji bi zviždačima omogućili upozoravanje unutar svojih organizacija; naglašava da bi svaki zaposlenik trebao biti obaviješten o relevantnom postupku upozoravanja, kojim bi se trebala jamčiti povjerljivost i obrada upozorenja u razumnom roku; naglašava da zviždači moraju imati mogućnost obratiti se odgovarajućim javnim tijelima, nevladinim organizacijama i medijima, posebno ako njihova organizacija ne reagira na odgovarajući način, ako bi se internim upozorenjem ili upozoravanjem nadležnih tijela očito ugrozila učinkovitost upozorenja, ako postoji rizik za zviždača ili ako zviždač mora hitno prenijeti informacije;

35.  podsjeća na pravo javnosti da bude obaviještena o svakom ponašanju koje bi moglo ugroziti javni interes te s tim u vezi naglašava da zviždači uvijek trebaju imati mogućnost objavljivanja informacija o nezakonitom ili nedopuštenom postupanju ili postupanju u suprotnosti s javnim interesom;

36.  podsjeća na to da se u Rezoluciji od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a, poziva i institucije Unije da u suradnji sa svim relevantnim nacionalnim tijelima uvedu i poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu povjerljivosti izvora informacija i zato poziva na uspostavu kontrolirane internetske stranice na kojoj će se pritužbe moći podnositi na strogo povjerljiv način;

37.  smatra da upozoravanje izvan organizacije, uključujući i izravno upozoravanje javnosti, bez prethodnog internog upozorenja ne može predstavljati razlog za pobijanje upozorenja, pokretanje parnice protiv zviždača ili odbijanje njegove zaštite; smatra da bi se zaštita trebala pružati neovisno o izabranom kanalu na temelju otkrivenih informacija i činjenice da je zviždač imao opravdane razloge vjerovati u njihovu istinitost;

Zaštita u slučaju upozoravanja

38.  izražava zabrinutost zbog opasnosti za zviždače na radnom mjestu, a posebno zbog opasnosti od izravne ili neizravne odmazde poslodavca i osoba koje rade za račun ili u ime poslodavca; naglašava da te odmazde najčešće podrazumijevaju isključivanje, usporavanje ili prekid napredovanja u karijeri pa čak i otkaz, kao i slučajeve uznemiravanja; naglašava da su takvi oblici odmazde prepreka djelovanju zviždača; smatra da je potrebno uspostaviti mjere zaštite od odmazde; smatra da bi odmazda trebala podlijegati kažnjavanju i stvarnim sankcijama; ističe da bi trebalo poduzeti mjere za zaštitu osoba kojima je priznat status zviždača kako bi se okončale sve mjere odmazde protiv tih osoba i kako bi im se u potpunosti nadoknadila pretrpljena šteta; smatra da bi se te odredbe trebale uključiti u Komisijin prijedlog horizontalne direktive o zaštiti zviždača;

39.  smatra da zviždači bi trebali imati mogućnost podnijeti zahtjev za privremenu pravnu zaštitu s ciljem sprečavanja mjera odmazde, kao npr. otkaza, do završetka bilo kakvog upravnog, sudskog ili drugog postupka;

40.  naglašava da nikakav oblik radnog odnosa ne bi smio ograničavati nečije pravo na slobodu izražavanja i da nitko ne bi smio biti diskriminiran u slučaju ostvarivanja tog prava;

41.  podsjeća na to da bi budućim normativnim okvirom trebalo uzeti u obzir propise, prava i obveze koji su na snazi u području zapošljavanja i imaju utjecaj na njega; osim toga, ističe da bi se to trebalo učiniti uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s kolektivnim ugovorima;

42.  ističe da zviždači i članovi njihovih obitelji kao i sve osobe koje im pomažu i čiji su životi ili sigurnost u opasnosti moraju imati pravo na učinkovitu zaštitu fizičkog, moralnog i socijalnog integriteta te sredstava za život tako da im se osigura najviša moguća razina povjerljivosti;

43.  ističe da se te mjere zaštite primjenjuju i kada zviždač upozori na nepravilna postupanja u kojima sudjeluju države članice;

44.  napominje da su istraživački novinari i nezavisni mediji u svom poslu često usamljeni u borbi s brojnim pritiscima kojima mogu biti izloženi te da je stoga neophodno zaštititi ih od svih pokušaja zastrašivanja;

45.  predlaže da se u očekivanju ishoda građanskih postupaka osobama koje su bile žrtve odmazde, jer su prijavile ili otkrile informacije u javnom interesu, omogući podnošenje zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu, posebno u slučaju gubitka radnog mjesta;

46.  osuđuje praksu zabrane davanja informacija, koja podrazumijeva pokretanje parnice ili prijetnju pokretanjem parnice protiv zviždača, ne u nastojanju da se zadovolji pravda već u cilju postizanja autocenzure ili financijskog, moralnog i psihičkog iscrpljivanja zviždača; smatra da takva zlouporaba postupka treba podlijegati kaznenim sankcijama i kaznama;

47.  podsjeća na rizike od kaznenog progona i parnica kojima su zviždači izloženi; ističe da su oni često slabije stranke u sudskim postupcima; stoga smatra da u slučaju navodnih mjera odmazde protiv zviždača poslodavci moraju dokazati da te mjere nisu povezane s upozorenjem; smatra da bi zaštitu zviždača trebalo pružati na temelju otkrivenih informacija, a ne na temelju namjere zviždača; međutim, ističe da je pritom nužno da zviždač informacije koje je podijelio smatra istinitima; zauzima stajalište da treba jamčiti povjerljivost tijekom cijelog postupka i da se identitet zviždača ne smije otkriti bez njegova ili njezina pristanka; naglašava da povreda povjerljivosti identiteta bez pristanka zviždača treba podlijegati kaznenim sankcijama i kaznama;

48.  smatra da zviždači zbog svojih upozoravanja ne bi trebali biti predmet kaznenog progona, građanskih postupaka, upravnih sankcija ili disciplinskih mjera;

49.   smatra da se mogućnošću anonimnog davanja upozorenja može potaknuti zviždače da podijele informacije koje inače ne bi podijelili; u tom pogledu naglašava da bi trebalo uvesti jasno uređen način anonimnog davanja upozorenja nacionalnom ili europskom neovisnom tijelu nadležnom za prikupljanje upozorenja, provjeru njihove vjerodostojnosti, praćenje odgovora i davanje smjernica zviždačima i u digitalnom okruženju, pri čemu bi trebalo točno odrediti slučajeve u kojima se primjenjuje anonimno upozoravanje, te ističe da se bez pristanka zviždača ne smije otkriti njihov indentitet kao ni informacije koje bi omogućile njihovu identifikaciju; smatra da svaka povreda anonimnosti treba podlijegati sankcijama;

50.  naglašava da nitko ne bi smio izgubiti pravo na zaštitu samo zbog pogreške u ocjeni činjenica ili zato što se prijetnja za javni interes nije ostvarila, pod uvjetom da je u vrijeme upozorenja imao opravdane razloge vjerovati u istinitost informacija; podsjeća na to da bi u slučaju lažnih optužbi odgovorne osobe trebale odgovarati i da im se ne bi trebala pužiti zaštita koju primaju zviždači; naglašava da bi sve osobe izravno ili neizravno oštećene lažnim upozorenjima ili otkrivanjem netočnih ili obmanjujućih informacija trebale imati pravo zatražiti učinkovit pravni lijek protiv lažnog upozoravanja ili zlouporabe upozoravanja;

51.  podsjeća na to da je važno osmisliti instrumente za zabranu svih oblika odmazde, bez obzira na to je li riječ o pasivnom otpuštanju ili pasivnim mjerama; poziva države članice da djelovanje zviždača u pogledu otkrivanja informacija o nezakonitom ili nedopuštenom postupanju ili postupanju kojom se ugrožava javni interes ne smatraju kaznenim djelom;

52.  podsjeća da se u međuvremenu važeće zakonodavstvo EU-a treba primjenjivati na odgovarajući način, i u okviru institucija EU-a i u državama članicama, te da ga treba tumačiti na način kojim se najbolje štite zviždači koji postupaju u općem interesu; naglašava da je zaštita zviždača već prepoznata kao važan mehanizam kojim se jamči učinkovita primjena zakonodavstva EU-a; stoga poziva države članice da dekriminaliziraju aktivnosti zviždača koji otkrivaju informacije u javnom interesu;

Pomoć zviždačima

53.  naglašava ulogu javnih tijela, sindikata i organizacija civilnog društva u pomoći i potpori koje se pružaju zviždačima u okviru postupaka unutar organizacije;

54.  ističe da se zviždači, kao i osobe koje im pomažu, ne suočavaju samo s profesionalnim, nego i s osobnim, psihološkim, socijalnim i financijskim rizicima; smatra da prema potrebi treba predvidjeti pružanje psihološke potpore, da zviždačima koji to zatraže, a nemaju dovoljno sredstava, treba osigurati specijaliziranu pravnu pomoć, da treba pružiti socijalnu i financijsku potporu zviždačima koji za to iznesu valjano opravdane razloge, ali i kao zaštitnu mjeru ako se protiv zviždača vodi kazneni ili parnični sudski postupak, u skladu s nacionalnim pravom i praksom; dodaje da bi zviždači trebali imati pravo na naknadu neovisno o prirodi štete koju su pretrpjeli zbog upozoravanja;

55.  u tom pogledu upućuje na činjenicu da je Europska ombudsmanica u Parlamentu istakla da je spremna razmotriti mogućnost osnivanja tijela koje bi pomagalo zviždačima u okviru svoga ureda te apelira na Komisiju da razmotri mogu li se Uredu ombudsmana, koji je već nadležan za istraživanje pritužbi o nepravilnim postupanjima unutar institucija EU-a, povjeriti i ti zadaci;

56.  poziva države članice i institucije EU-a da u suradnji sa svim relevantnim tijelima uvedu i poduzmu sve mjere potrebne za zaštitu povjerljivosti izvorâ informacija kako bi se izbjegla diskriminacija ili prijetnje kao i da uspostave transparentne kanale za objavljivanje informacija, osnuju neovisna nacionalna i europska tijela za zaštitu zviždača te da razmisle o dodjeli posebne financijske potpore tim tijelima; nadalje, poziva na uspostavu centraliziranog europskog tijela za učinkovitu zaštitu zviždača i osoba koje ih podupiru u njihovu djelovanju, po uzoru na model koji se rabi u sustavu tijela nadležnih za zaštitu podataka;

57.  poziva Komisiju da razvije instrumente usmjerene na pružanje zaštite protiv neosnovanih kaznenih progona, ekonomskih sankcija i diskriminacije kako bi ta mjera bila učinkovita;

58.  poziva države članice da uspostave neovisna tijela, uz dostatna proračunska sredstva, odgovarajuće ovlasti i prikladne stručnjake, odgovorna za prikupljanje upozorenja, provjeru njihove vjerodostojnosti, praćenje odgovora i davanje smjernica zviždačima, posebno ako njihova organizacija ne reagira na odgovarajući način, kao i za usmjeravanje zviždača na prikladnu financijsku pomoć, osobito u prekograničnim situacijama ili u slučajevima koji izravno uključuju države članice ili institucije EU-a; predlaže da ta tijela objavljuju godišnja izvješća o primljenim upozorenjima i njihovoj obradi, poštujući pritom povjerljivost eventualnih istraga u tijeku;

59.  naglašava da bi trebalo omogućiti pristup informacijama i povjerljivo besplatno savjetovanje za osobe koje u javnom interesu namjeravaju upozoriti na nezakonito ili nedopušteno postupanje ili postupanje koje dovodi u pitanje ili ugrožava javni interes; napominje da bi trebalo utvrditi strukture koje bi mogle pružiti takve informacije i savjete te njihove podatke za kontakt staviti na raspolaganje široj javnosti;

60.  ustraje u tome da je, uz cjelokupne mjere zaštite, zviždačima u prvom redu potrebno osigurati prihvat, smještaj i sigurnost u državi članici koja nema ugovor o izručenju sa zemljom u kojoj je došlo do nepravilnosti u postupanju; poziva Komisiju da kada je riječ o sporazumima o izručenju između Europske unije i treće upletene zemlje te u skladu s člankom 67. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji se odnosi na politiku EU-a u području azila, djeluje u okviru svojih nadležnosti i poduzme sve potrebne sigurnosne mjere u pogledu zviždača posebno izloženih snažnim mjerama odmazde u zemljama u kojima su otkrili nezakonito ili prijevarno postupanje;

61.  poziva Komisiju da predloži osnivanje sličnog tijela na europskoj razini, uz dostatna proračunska sredstva, odgovarajuće ovlasti i prikladne stručnjake, zaduženog za koordinaciju aktivnosti država članica, posebice u prekograničnim situacijama; smatra da bi to europsko tijelo, osim toga, trebalo moći prikupljati upozorenja, provjeravati njihovu vjerodostojnost, izdavati obvezujuće preporuke i usmjeravati zviždače ako odgovor dotične države članice ili nacionalnih tijela očigledno nije primjeren; predlaže da to tijelo objavljuje godišnja izvješća o primljenim upozorenjima i njihovoj obradi, poštujući pritom povjerljivost eventualnih istraga u tijeku; smatra da bi se mandat Europskog ombudsmana mogao proširiti na obavljanje te zadaće;

62.  vjeruje da bi, kad se upozorenje prizna kao ozbiljno, trebalo provesti odgovarajuću istragu i donijeti odgovarajuće mjere; ističe da bi tijekom istrage zviždaču trebalo dopustiti da pojasni svoju pritužbu i dostavi dodatne informacije ili dokaze;

63.  potiče države članice da razviju podatke, mjerila i pokazatelje u vezi s politikama u pogledu zviždača i u javnom i u privatnom sektoru;

64.  poziva institucije EU-a da u skladu s člankom 22. točkom (c) novog Pravilnika o osoblju odgovore na izvješće Ombudsmana o vlastitoj inicijativi od 24. srpnja 2014., u kojemu se sva tijela EU-a poziva da usvoje etičke mehanizme upozorenja i pravne okvire za prijavljivanje nepravilnosti koji se izravno temelje na internim pravilima Ureda ombudsmana; potvrđuje svoju odlučnost da to učini;

65.  smatra da bi zviždači trebali imati i pravo proučiti i komentirati rezultate istrage koja se vodi na temelju njihovih objavljivanja;

66.  poziva institucije i druga tijela EU-a da budu primjer u pogledu hitne primjene smjernica Europskog ombudsmana; poziva Komisiju da u potpunosti provede, i u Komisiji i u agencijama EU-a, vlastite smjernice o zaštiti zviždača u skladu sa svojim pravilnikom o osoblju iz 2012.; poziva Komisiju da u cilju zaštite zviždača učinkovito surađuje i koordinira napore s drugim institucijama, uključujući Ured europskog javnog tužitelja;

67.  ističe potrebu za boljim sustavom upozoravanja na nepravilnosti u poduzećima, koji bi dobro funkcionirao i nadopunjavao postojeće nacionalne kontaktne točke za Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća;

68.  ističe da bi istrage u vezi s pitanjima pokrenutim dojavama zviždača trebalo provoditi neovisno i u najkraćem mogućem roku, štiteći pritom i prava pojedinaca na koje bi objavljivanje informacija moglo utjecati; ističe da bi tijekom istrage zviždači i sve osobe povezane s objavljenim informacijama trebali moći iznijeti dodatne argumente i dokaze te da bi ih trebalo obavještavati o postupcima poduzetima u vezi s objavljivanjem;

69.  pozdravlja činjenicu da je Komisija konačno uvela instrument koji će zviždačima služiti za upozoravanje ili objavljivanje informacija o kartelnim i drugim dogovorima u području tržišnog natjecanja, no istodobno naglašava da je potrebno pojednostavniti postupke i ustraje u tome da ne bi trebao postojati prevelik broj kanala;

o
o   o

70.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.
(3) SL C 208, 10.6.2016., str. 89.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.
(5)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0022.
(6)https://www.unodc.org/documents/treaties/UNCAC/Publications/Convention/08-50027_F.pdf
(7)Vidi, na primjer, Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka i Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji.

Pravna napomena