Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2044(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0299/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0299/2017

Rasprave :

PV 24/10/2017 - 13
CRE 24/10/2017 - 13

Glasovanja :

PV 25/10/2017 - 7.2
CRE 25/10/2017 - 7.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0408

Usvojeni tekstovi
PDF 509kWORD 74k
Srijeda, 25. listopada 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018. – svi dijelovi
P8_TA(2017)0408A8-0299/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. (11815/2017 – C8-0313/2017 – 2017/2044(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4), (IIA od 2. prosinca 2013.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2017. o općim smjernicama za pripremu proračuna(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. travnja 2017. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2018.(6),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., koji je Komisija usvojila 29. lipnja 2017. (COM(2017)0400),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2017. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2017. (11815/2017 – C8-0313/2017),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.(7),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0299/2017),

Dio III.

Opći pregled

1.  naglašava da čitanje proračuna za 2018. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete koji su usvojeni velikom većinom u navedenim rezolucijama od 15. ožujka 2017. i od 5. srpnja 2017.; podsjeća da su održiv rast, zapošljavanje, osobito zapošljavanje mladih, sigurnost i klimatske promjene u središtu tih prioriteta;

2.  ističe da se Unija i dalje suočava s brojim izazovima te je uvjeren da se iz njezina proračuna, održavajući proračunsku disciplinu, moraju izdvojiti nužna financijska sredstva da bi se politički prioriteti proveli u djelo i omogućio konkretan odgovor Unije i djelotvorno reagiranje na te izazove; ističe da se potrošnja Unije treba temeljiti na načelu europske dodane vrijednosti i da bi se pritom trebalo poštovati načelo supsidijarnosti;

3.  potvrđuje svoju predanost financiranju politika Unije kojima se s pomoću ulaganja u istraživanje, obrazovanje, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća i radna mjesta, naročito zapošljavanje mladih, potiče zapošljavanje i rast u svim njezinim regijama; s obzirom na smanjenja koja predlaže Vijeće u podnaslovu 1.a ne razumije kako Unija može ostvariti napredak u tim područjima; umjesto toga odlučuje povećati sredstva za istraživačke i inovacijske programe koji imaju vrlo visoku stopu izvršenja proračuna i koji se zbog prekomjerne potražnje suočavaju s iznimno niskom stopom uspješnosti prijava;

4.  ostaje predan ispunjenju obveza koje je Parlament preuzeo tijekom pregovora o Europskom fondu za strateška ulaganja(EFSU), odnosno da se u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka smanji utjecaj smanjenja povezanih s EFSU-om na Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe; stoga predlaže da se ta smanjenja nadoknade vraćanjem prvotnog godišnjeg profila tih dvaju programa kako bi se omogućilo da se u cijelosti provedu njihovi ciljevi dogovoreni tijekom donošenja odgovarajućeg zakonodavstva;

5.  izražava političku potporu za uspostavu Europskih snaga solidarnosti i pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije u tom pogledu; međutim smatra da do donošenja odluke o financiranju Europskih snaga solidarnosti i donošenja relevantne uredbe u okviru redovnog zakonodavnog postupka ne bi u tu svrhu trebalo unijeti nikakvu financijsku rezervaciju u proračun za 2018.; stoga odlučuje da se odgovarajuća proračunska sredstva i preraspodjele koje je napravila Komisija u nacrtu proračuna za 2018. trenutačno trebaju vratiti na staro s obzirom na to da odluka o proračunu za 2018. ne bi ni na koji način smjela dovesti u pitanje ishode zakonodavnih pregovora; i dalje je čvrst u namjeri da smjesta uvrsti odluku o sredstvima za Europske snage solidarnosti u proračun za sljedeću godinu s pomoću izmjene proračuna, u slučaju da se pregovori o mjerodavnoj uredbi ne okončaju prije kraja proračunskog postupka za 2018.;

6.  zabrinut je zbog činjenice da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje na dosad nezabilježenoj razini te je uvjeren da treba poduzeti dodatne mjere kako se ne bi ugrozila budućnost čitavog naraštaja mladih Europljana; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine za 2018. koju je predložila Komisija; ističe da bi se takva povećanja sredstava trebala računati povrh sveukupno dodijeljenih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih koja su politički odobrena u kontekstu revizije VFO-a na sredini razdoblja, a ne kao pojačano financiranje tim sredstvima u okviru proračuna za 2018.;

7.  podsjeća na to da kohezijska politika ima glavnu ulogu u postizanju ekonomske i socijalne konvergencije u Uniji, čime se osigurava razvoj i rast; naglašava da se očekuje da će 2018. programi kohezijske politike nadoknaditi zaostatke i biti u punom zamahu; ističe da se Parlament obvezao osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za te programe, koji su dio jedne od temeljnih politika Unija; zabrinut je, međutim, zbog neprihvatljivih kašnjenja u provedbi operativnih programa na nacionalnoj razini; poziva države članice da se pobrinu za to da se postupak imenovanja tijela za upravljanje, reviziju i ovjeravanje privede kraju, a njegova provedba ubrza; nadalje, poziva Komisiju da nastavi s pojednostavnjivanjem povezanih postupaka;

8.  veoma je zabrinut zbog povećanja nestabilnosti i nesigurnosti unutar i izvan Unije; inzistira na potrebi za potpuno novim pristupom, na potrebi za ponovnim uspostavljanjem ravnoteže u pogledu pristupa Unije koheziji, integraciji, miru, održivom razvoju i ljudskim pravima; poziva Komisiju i države članice da surađuju i pojačaju napore usmjerene daljnjem održavanju mira i sprečavanju sukoba; podsjeća na entuzijazam koji je diljem svijeta potaknuo Sporazum na veliki petak, ali istovremeno priznaje dosad neviđene izazove i pritiske koji su rezultat ishoda referenduma održanog 2016. godine u Ujedinjenoj Kraljevini; poziva Komisiju i države članice da povećaju svoju potporu pomirenju, kako bi se osigurali mir i stabilnost u Irskoj;

9.  smatra da Unija, iako se sada čini da se najviši intenzitet migracijske i izbjegličke krize smanjio, mora biti spremna odgovoriti na svaku buduću nepredviđenu situaciju u tom području i primijeniti proaktivni pristup u području migracija; stoga poziva Komisiju da stalno prati odgovaraju li sredstva u okviru naslova 3. situaciji i da u okviru aktualnog VFO-a u potpunosti iskoristi sve dostupne instrumente za pružanje pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje koji bi mogli iziskivati dodatna sredstva; podsjeća na to da je, iako je Unija uspjela uspostaviti neke mehanizme koji pomažu u suočavanju s tom situacijom, prema podacima UNHCR-a u Europu u 2017. morskim putem dosad stiglo više od sto tisuća izbjeglica i migranata; stoga odlučuje u ograničenoj mjeri povećati sredstva za Fond za azil, migracije i integraciju te za Fond za unutarnju sigurnost, kao i za agencije s nadležnostima u području azila, kao što je Europski potporni ured za azil, za koje treba osigurati dostatne financijske i ljudske resurse; još jednom napominje da je gornja granica u naslovu 3. potpuno nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije migracijske i izbjegličke krize i drugih prioritetnih programa kao što su, primjerice, programi u području kulture i građanstva;

10.  ističe da su sredstva u naslovu 3. posljednjih godina u velikoj mjeri mobilizirana radi rješavanja migracijske i izbjegličke krize i da bi se takve mjere trebale nastaviti koliko god bude potrebno; međutim, napominje da su dosad dodijeljena sredstva nedostatna; stoga odlučuje povećati sredstva agencija u polju pravosuđa i unutarnjih poslova koje se posljednjih godina zbog povećanog radnog opterećenja i dodatnih zadaća suočavaju s manjkom osoblja i financijskih sredstava;

11.  ističe da bi, u svjetlu nedavnih zabrinutosti oko sigurnosti diljem Unije, sredstva u okviru naslova 3. također trebala obuhvatiti mjere koje će dovesti do povećanja sigurnosti građana Unije;

12.  ponavlja da bitan dio rješenja migracijske i izbjegličke krize kao i zabrinutosti građana Unije u pogledu sigurnosti leži u rješavanju glavnih uzroka migracija i izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za vanjske instrumente koji imaju za cilj rješavanje pitanja kao što su siromaštvo, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i ekonomskih prilika, nestabilnost, sukobi i klimatske promjene, što je jedan od temeljnih uzroka povećanja migracijskih tokova; mišljenja je da bi Unija trebala na optimalan način iskoristiti financijska sredstva u okviru naslova 4. koja su se pokazala nedovoljnima za podjednako rješavanje svih vanjskih izazova jer su resursi očito nedostatni i treba ih povećati na prirodniji način;

13.  žali zbog činjenice da Parlament pri pripremi svojeg stajališta nije bio dovoljno informiran o proračunskom učinku moguće političke odluke o produljenju Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative neće financirati nauštrb postojećih vanjskih projekata EU-a; stoga poziva Komisiju da u slučaju produljenja Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj predloži njegovo financiranje svježim sredstvima te da uključi više lokalnih nevladinih organizacija u njegovu provedbu; napominje da je naslov 4. u potpunosti nedostatan za pružanje održivog i djelotvornog odgovora na trenutačne vanjske izazove, uključujući one povezane s migracijama i izbjeglicama;

14.  podsjeća na to da proračunom Unije treba podržati ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma i dugoročnih klimatskih ciljeva Unije tako da se ostvari cilj potrošnje za klimu od 20 % u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; žali zbog toga što Komisija nije iznijela konkretne i realistične prijedloge za ostvarivanje tih ciljeva; stoga predlaže da se sredstva za mjere povezane s klimom povećaju iznad razine nacrta proračuna; međutim, napominje da ta povećanja nisu dovoljna i poziva Komisiju da predstavi sve potrebne prijedloge za ostvarivanje ciljeva u predstojećim nacrtima proračuna; u tom kontekstu napominje da je 8,2 % ukupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna povezano sa zaštitom biološke raznolikosti; ističe da je godišnje povećanje od 0,1 % u suprotnosti sa zabrinjavajućim i ubrzanim smanjivanjem broja vrsta i staništa;

15.  uvažava da je novi pristup koji uključuje „proračun usmjeren na rezultate” prvi put uključen u pripremu unutarnjeg proračuna Komisije kako bi se preispitali rashodi na temelju dosadašnjeg iskustva i pronašle moguće prilagodbe;

16.  vraća na prethodnu razinu iznose koje je Vijeće predložilo smanjiti u nacrtu proračuna; ne razumije logiku predloženih smanjenja, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, ujedno dva programa koji su već pogođeni preusmjeravanjem sredstava na EFSU, kao ni smanjenja u području vanjskih politika; u svakom slučaju osporava namjeru Vijeća da smanjuje one proračunske linije koje imaju slabu stopu izvršenja ili sposobnost apsorpcije jer to nije potkrijepljeno stvarnim podacima o provedbi i ne uzima u obzir različite načine na koje se neki programi provode;

17.  zaključuje da je u svrhu odgovarajućeg financiranja svih hitnih potreba, i uzimajući u obzir vrlo skučene razlike do gornjih granica VFO-a za 2018., potrebno u pogledu fleksibilnosti mobilizirati sva dostupna sredstva na temelju Uredbe o VFO-u; očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se sporazum lako postići u postupku mirenja, što će Uniji omogućiti da bude spremna i učinkovito odgovori na predstojeće izazove; naglašava da odstupanje od izvornog programiranja u okviru aktualnog VFO-a, koje se javlja svake proračunske godine, govori u prilog usklađivanju na višu vrijednost gornjih granica VFO-a nakon 2020.;

18.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2018. na 162 597 930 901 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 146 712 004 932 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

19.  odbija neopravdana smanjenja Vijeća u visini od 750 milijuna EUR u podnaslovu 1.a, koji sami čine gotovo dvije trećine ukupnih smanjenja Vijeća u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u naslovima VFO-a; napominje da su ta smanjenja Vijeća u suprotnosti s njegovim iznesenim političkim prioritetima;

20.  inzistira na tome da je povećanje ulaganja u istraživanje, inovacije, obrazovanje, infrastrukturu i mikropoduzetništvo te malo i srednje poduzetništvo ključno za postizanje održivog rasta i stvaranje radnih mjesta u Uniji; upozorava na to da bi smanjenja kakva predlaže Vijeće mogla ugroziti programe sa stvarnom europskom dodanom vrijednošću koji neposredno utječu na stvaranje radnih mjesta i rast, kao što su Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe; posebno naglašava da su dostatna financijska sredstva za Obzor 2020. bitna kako bi se omogućio razvoj istraživanja i inovacija te vodećeg položaja u digitalizaciji, kao i potpora malim i srednjim poduzećima u Europi; podsjeća na to da je taj program pokazao snažnu europsku dodanu vrijednost s obzirom na to da se 83 % projekata koji se financiraju iz programa Obzor 2020. ne bi nastavilo bez potpore na razini Unije; ponovno ističe važnost Instrumenta za povezivanje Europe za financiranje dovršetka mreže TEN-T i ostvarenja jedinstvenog europskog prometnog prostora; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja koje je izvršilo Vijeće te također u potpunosti zadržati originalni profil proračunskih linija programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe koje su smanjene radi izdvajanja rezervacija za jamstveni fond EFSU-a;

21.  osim toga ističe da je kao dio strateških ulaganja u europsku mladež potrebno ojačati potprograme za obrazovanje, osposobljavanje i mlade programa Erasmus +;

22.  naglašava da bi pružanje dostatne razine financijske potpore mikropoduzećima, poduzetnicima i MSP-ovima trebao biti ključan prioritet Unije jer su oni glavni izvor radnih mjesta širom Europe; ističe da je dobar pristup financiranju od presudne važnosti da MSP-ovi i dalje budu konkurentni i da im se pomogne suočiti se s izazovima povezanima s pristupom unutarnjem, ali i globalnom tržištu;

23.  stoga odlučuje da će sredstva programa koji su ključni za poticanje rasta i zapošljavanja te koji odražavaju široko dogovorene prioritete Unije, točnije programa Erasmus +, Obzor 2020. (Marie Curie, Europsko istraživačko vijeće, Instrument za MSP-ove), COSME i EaSI (Progress i EURES) povećati iznad iznosa u nacrtu proračuna i iznosa prije preraspodjele za EFSU i Europske snage solidarnosti; poziva Komisiju da izdvoji dovoljno sredstava za proračunske linije povezane s inicijativom WIFI4EU i da poštuje razinu ulaganja na koju se obvezala u razdoblju 2017. – 2020.;

24.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za posebna godišnja događanja u proračun za 2018., čime će omogućiti da se među građanima razvije osjećaj pripadnosti Europi; napominje da bi ta proračunska linija trebala nedvosmisleno biti namijenjena stvaranju dodane vrijednosti za europske građane u svim državama članicama;

25.  naglašava da je poticanje suradnje u istraživanjima u području obrane u Europi važno za rješavanje problema ključnih nedostataka kapaciteta u vrijeme kada zbivanja i nesigurnost na međunarodnom planu sve više iziskuju od Europe da se dodatno angažira u području obrane; podupire povećanje dodijeljenih sredstava za pripremna djelovanja za istraživanja u području obrane; poziva na to da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru uspostavi program za istraživanje u području obrane s namjenskim proračunom, no ponovno naglašava svoj davno zauzet stav da se nove inicijative trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne na štetu postojećih programa Unije; nadalje, ističe da je potrebno poboljšati konkurentnost i inovativnost u europskoj obrambenoj industriji;

26.  mišljenja je da bi se u okviru proračuna za 2018. trebala dodijeliti veća sredstva kako bi se mogla provesti sveobuhvatna i nepristrana ocjena rizika koji predstavljaju treće zemlje u smislu njihovih strateških nedostataka u području borbe protiv pranja novca i suzbijanja financiranja terorista, na temelju kriterija definiranih u članku 9. Direktive (EU) 2015/849(8), te utvrditi popis „visokorizičnih” jurisdikcija;

27.  poziva Komisiju da zajamči da se Referentnom laboratoriju Europske unije za alternative ispitivanju na životinjama dodijele dostatna sredstva za djelotvorno ispunjavanje dužnosti i zadaća navedenih u Prilogu VII. Direktivi 2010/63/EU(9), posebno onih povezanih s koordinacijom i promicanjem razvoja i korištenja alternativa ispitivanju na životinjama, među ostalim i u području temeljnih i primijenjenih istraživanja te regulatornih ispitivanja;

28.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru podnaslova 1.a za 143,9 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući iznose prije preraspodjele sredstava za EFSU i Europske snage solidarnosti, pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati iz raspoložive razlike do gornje granice te iz ukupne razlike za obveze;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

29.  ne slaže se s predloženim smanjenjima Vijeća u iznosu od 240 milijuna EUR u plaćanjima u okviru podnaslova 1.b, uključujući u linijama za potporu i vraća ih na stare iznose sve dok Komisija ne dostavi ažurirane prognoze;

30.  sa sve većom zabrinutošću primjećuje da su neprihvatljiva kašnjenja u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova ugrozila njihovu učinkovitost i stavila pritisak na upravljačka tijela i korisnike; još jednom ističe rizik koji aktualna kašnjenja predstavljaju za gomilanje nepodmirenih računa u drugoj polovici ovog VFO-a i na početku idućeg; snažno ponavlja svoj poziv državama članicama da potraže savjet i pomoć Komisije kako bi se riješio problem kašnjenja u imenovanju tijela za upravljanje, ovjeravanje i reviziju; dodatno je zabrinut zbog trenda smanjenja i nedovoljne točnosti projekcija država članica;

31.  podsjeća na to da je stopa nezaposlenosti mladih u Uniji i dalje neprihvatljivo visoka; naglašava da je za rješavanje tog pitanja važno zajamčiti primjereno financiranje programa Garancija za mlade sredstvima Europske inicijative za mlade i Europskog socijalnog fonda (ESF); pozdravlja dogovor o potrebi da se omoguće svježa financijska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te uključivanja odgovarajućih odobrenih sredstava u okviru nacrta proračuna za 2018.; ipak smatra da bi, s obzirom na izazove i rizike koje predstavlja nezaposlenost mladih, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala imati koristi od povećanja odobrenih sredstava te stoga odlučuje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza te inicijative 2018. iznose 600 milijuna EUR; osim toga, smatra da bi aktivnosti stručnog osposobljavanja namijenjene mladima, a osobito naukovanja, trebale biti prihvatljive za financiranje u okviru kohezijske politike;

32.  pozdravlja novu financijsku omotnicu u iznosu od 142,8 milijuna EUR, koja je stvorena kako bi se olakšala provedba Programa potpore strukturnim reformama 2017. – 2020.;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

33.  podsjeća na to da je prijedlog Komisije za povećanje sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2018.; prima na znanje smanjenja Vijeća u iznosu od 275 milijuna EUR, ali smatra da bi Komisijino pismo izmjene trebalo biti temelj za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te u skladu s time vraća iznose iz nacrta proračuna sve dok se u postupku mirenja ne prouči to pismo izmjene;

34.  naglašava da su se programi pohranjivanja pokazali učinkovitima u vrijeme krize te da bi smanjenje financijskih sredstava osiguranih u procesu planiranja bilo kontraproduktivno;

35.  ističe da dio rješenja za problem nezaposlenosti mladih leži u pružanju odgovarajuće potpore mladim ljudima u ruralnim područjima; stoga predlaže povećanje od 50 milijuna EUR iznad iznosa u nacrtu proračuna za plaćanja za mlade poljoprivrednike; ističe da je potrebno olakšati pristup mladih zanimanjima u području ribarstva preko Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i drugih mehanizama financiranja Unije;

36.  u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i njezinim međunarodnim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena odlučuje povećati sredstva za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama za 21,2 milijuna EUR iznad razine predviđene nacrtom proračuna; ponovno naglašava da su i Europski revizorski sud i Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) utvrdili da proračun Unije nije u skladu s njezinim ciljevima u pogledu klime;

37.  podsjeća da se novac poreznih obveznika ne bi se trebao koristiti za pružanje potpore rasplodu ili uzgoju bikova za borbe; smatra da rasplod ili uzgoj u te svrhe ne bi trebao biti prihvatljiv za osnovna plaćanja i poziva Komisiju da podnese prijedlog kojim bi se izmijenilo u tom području važeće zakonodavstvo;

38.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 78,1 milijun EUR, što ostavlja razliku od 619,7 milijuna EUR ispod gornje granice za preuzimanje obveza u naslovu 2. kada se oduzmu pilot-projekti i pripremna djelovanja;

39.  sa žaljenjem naglašava da katastrofe obično pogode one koji imaju manje mogućnosti da se zaštite, bilo da su to pojedinci ili države; smatra da odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem trebao bi biti što je moguće brži kako bi šteta bila minimalna i kako bi se moglo spasiti ljude i imovinu; skreće pozornost na potrebu za dodatnim povećanjem sredstava, osobito u proračunskim linijama povezanima sa sprečavanjem katastrofa i pripravnošću u Uniji, uzimajući osobito u obzir požare u Španjolskoj i Portugalu (koji su rezultirali gubitkom ljudskih života), koji imaju dramatičan i značajan učinak na ljude;

40.  usmjerava pozornost na razne opasnosti za brojne šumske ekosustave, kao što su, među ostalim, širenje invazivnih stranih vrsta i nametnika (npr. borova nematoda i ostali) te šumski požari; smatra da dovoljna financijska sredstva treba dodijeliti za programe i mjere podrške zajednici, evaluaciju ekološkog i biljnog zdravlja šuma te njihovu obnovu, uključujući ponovno pošumljavanje; napominje da su ti resursi izuzetno važni i bitni za neke države članice, kao što su Portugal i Španjolska, nakon niza prethodnih uzastopnih požara diljem državnog teritorija;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

41.  naglašava da za Parlament glavni prioriteti Unije moraju ostati rješavanje problema migracija i sigurnost i ponavlja svoje uvjerenje da se gornja granica u naslovu 3. pokazala potpuno nedostatnom za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije tih izazova;

42.  napominje da je, iako je broj migranata koji prelaze središnju i istočnu sredozemnu rutu da bi pristigli u Uniju pao u prvih devet mjeseci 2017., pritisak na zapadnosredozemnu rutu i dalje prisutan; prima na znanje da je u prvih devet mjeseci 2017. u Europu morskim putem ušlo više od sto tisuća migranata i izbjeglica, od kojih je više od 75 % stiglo u Italiju, a ostatak u Grčku, Cipar i Španjolsku; mišljenja je da je potrebno povećati financiranje za potrebe Unije u području migracija, posebno preko Fonda za azil, migracije i integraciju, kako bi se državama članica pružila potpora u poboljšanju integracijskih mjera i praksi za one kojima je potrebna međunarodna zaštita, osobito maloljetnike bez pratnje, a kada je to potrebno, i u provedbi operacija vraćanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu, istodobno poštujući načelo zabrane vraćanja; u tom kontekstu također ustraje u tome da EASO mora raspolagati prikladnim financijskim i ljudskim resursima kako bi se toj agenciji omogućilo da ispuni zadatke koji su joj dodijeljeni;

43.  zalaže se za stvaranje nove proračunske linije za Fond EU-a za traganje i spašavanje kako bi se državama članicama pružila potpora u ispunjavanju njihovih obveza u okviru međunarodnog pomorskog prava; traži od Komisije da predstavi zakonodavni prijedlog za uspostavu Fonda EU-a za traganje i spašavanje;

44.  uvjeren je da radi učinkovitog rješavanja sigurnosnih problema građana Unije proračun Fonda za unutarnju sigurnost treba povećati da bi se državama članicama pomoglo u borbi protiv terorizma, prekograničnog organiziranog kriminala, radikalizacije i kiberkriminala; posebno ističe da je potrebno osigurati dostatna sredstva za jačanje sigurnosne infrastrukture i poticanje razmjene informacija između agencija za provedbu zakona i nacionalnih nadležnih tijela, pa i poboljšanjem interoperabilnosti informacijskih sustava, pritom jamčeći poštovanje pojedinačnih prava i sloboda;

45.  ističe ključnu ulogu koju su ostvarile agencije unije u području pravosuđa i unutarnjih poslova u rješavanju gorućih briga građana Unije; stoga odlučuje povećati proračunska odobrena sredstva i broj osoblja Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), uključujući stvaranje sedam radnih mjesta za novu operativnu jedinicu pod nazivom „Operativna jedinica Europol-a za nestalu djecu”, kao i pojačati resurse za Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), EASO i Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL); ponovno ističe doprinos tih agencija poboljšanju suradnje između država članica u tom području;

46.  traži od Komisije da, u svjetlu stvarnog napretka u aktualnim međuinstitucijskim pregovorima, pruži ažurirane informacije o tome koje su financijske posljedice u 2018. zakonodavnih prijedloga u postupku kao dijela Europskog migracijskog programa, osobito reforme Dublinskog sustava, sustava ulaska/izlaska, europskog sustava za informacije o putovanjima i EASO-a, kako bi se to moglo uzeti u obzir u fazi mirenja;

47.  žali zbog proizvoljnih smanjenja Vijeća u iznosu od više od 30 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za velik broj programa u području kulture, građanstva, pravosuđa, javnog zdravlja, prava potrošača i civilne zaštite, pri čemu se zanemaruje odlična stopa izvršenja i ne uzima u obzir nedovoljna razina financiranja koja ostavlja mnoge visokokvalitetne projekte bez financiranja; vraća iznose u svim linijama na razinu iz nacrta proračuna i predlaže da se u relevantnim proračunskim linijama dodatno povećaju sredstva;

48.  ponavlja svoje uvjerenje da je vrijeme za poticanje financiranja važnih programa Unije u području kulture i građanstva, osobito programa Kreativna Europa i Europa za građane, koji imaju ključnu ulogu u potpori kulturnim i kreativnim industrijama, kao i participativnom građanstvu, posebice s obzirom na predstojeće europske izbore 2019.; ponavlja da sve institucije moraju ispuniti politički dogovor o financiranju Europske godine kulturne baštine 2018. uz osiguravanje dovoljnih sredstava za to u okviru potprograma Kultura programa Kreativna Europa, u nedostatku zasebne proračunske linije za taj događaj; poziva Komisiju da revidira inicijative u okviru proračunske linije „multimedijska djelovanja” kako bi se osiguralo da se proračunom djelotvorno podupire visokokvalitetno i neovisno izvještavanje o poslovima Unije;

49.  zalaže se za veću transparentnost i vidljivost cilja programa Daphne u okviru programa o pravima, jednakosti i građanstvu, kao glavnog alata Unije u borbi protiv svih oblika nasilja nad djecom, mladima, ženama, osobama iz zajednice LGBTI i drugim ugroženim skupinama; podržava uspostavljanje europskog centra za praćenje rodno uvjetovanog nasilja unutar Europskog instituta za ravnopravnost spolova;

50.  povećava sredstva u naslovu 3. za 108,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, te predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju daljnjom mobilizacijom instrumenta fleksibilnosti;

Naslov 4. – Globalna Europa

51.  još jednom naglašava da se vanjsko djelovanje Unije suočava s još većom potrebom za financiranjem koja velikim dijelom premašuje aktualni ukupni iznos naslova 4.; smatra da će mobilizacija sredstava iz proračuna Unije za odgovor na migracijske izazove i u narednim godinama zahtijevati dinamičnu reakciju; ističe da se ad hoc jednogodišnja povećanja sredstava, kao u 2017., ne mogu smatrati dovoljnima s obzirom na složene izazove s kojima je Unija suočena i hitnu potrebu za snažnijim vanjskim djelovanjem Unije u današnjem povezanom svijetu;

52.  mišljenja je da bi se trebalo dati prednost neposrednom susjedstvu Unije i mjerama usmjerenim na rješavanje glavnih pitanja s kojima je suočeno to područje, odnosno rješavanje migracijske i izbjegličke krize i pratećih humanitarnih izazova u južnom susjedstvu, te ruske agresije u istočnom susjedstvu; smatra da stabilnost i blagostanje u susjedstvu Unije doprinose objema regijama i Uniji kao cjelini; ponovno poziva na povećanje potpore bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj samoupravi i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi se mogli nositi s rastućim potrebama, kako bi se ostvario Unijin ustanovljeni cilj promicanja razvoja i stabilnosti u regiji te ojačala otpornost Palestinaca; ponovno ističe da je pružanje potpore državama koje implementiraju sporazume o pridruživanju s Unijom presudno za poticanje političkih i gospodarskih reformi, ali naglašava da potporu treba pružati samo ako te zemlje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, posebno one u pogledu vladavine prava i jačanja demokratskih institucija; stoga odlučuje povećati sredstva za Europski instrument za susjedstvo, Instrument za pretpristupnu pomoć te za makrofinancijsku pomoć;

53.  ističe važnost uloge koju Europa na globalnoj razini ima u iskorjenjivanju siromaštva i osiguravanju razvoja najugroženijih regija, u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a; stoga dodjeljuje dodatna financijska sredstva za Instrument za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć; podsjeća na to da je potpora Unije u toj regiji ključna za rješavanje temeljnih uzroka migracija jer znatan udio migranata koji prelaze Sredozemno more dolazi iz supsaharske Afrike;

54.  protivi se drastičnim smanjenjima financijskih doprinosa iz vanjskih financijskih instrumenata poput Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći, Instrumenta partnerstva i Instrumenta za razvojnu suradnju za program Erasmus+ usprkos činjenici da su programi razmjene mladih jedni od najuspješnijih dugoročnih investicija u smislu kulturne diplomacije i međusobnog razumijevanja, te odlučuje povećati te doprinose;

55.  u svjetlu zabrinjavajućeg pogoršanja stanja u pogledu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, odlučuje smanjiti potporu za političke reforme u Turskoj; odlučuje dio preostalih odobrenih sredstava staviti u pričuvu i osloboditi kada Turska ostvari mjerljiva poboljšanja u područjima vladavine prava, demokracije, ljudskih prava i slobode tiska, s ciljem preusmjeravanja tih sredstava za aktere civilnog društva za provedbu mjera kojima se doprinosi tim ciljevima;

56.  mišljenja je da treba izdvojiti dodatna financijska sredstva ne bi li se na odgovarajući način uhvatilo u koštac s kampanjama dezinformiranja, te promicala objektivna slika Unije izvan njezinih granica; stoga poziva da se pojača financiranje kampanja za suzbijanje dezinformacija i kibernapada te odlučuje povećati sredstva za strateške komunikacijske aktivnosti koje se trebaju provoditi u susjedstvu, kao i na zapadnom Balkanu; podsjeća na važnost ulaganja u vidljivost vanjskog djelovanja Unije u svrhu snažnijeg učinka financiranja u tom području i poboljšanja javne diplomacije EU-a u skladu s ambicijama u okviru globalne strategije;

57.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu te pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

58.  ističe da se tendencija Komisije da pribjegava izvanproračunskim mehanizmima, kao što su uzajamni fondovi i drugi slični instrumenti, nije uvijek pokazala uspješnom; zabrinut je da bi se uspostavom financijskih instrumenata izvan proračuna Unije moglo ugroziti njezino jedinstvo i zaobići proračunski postupak, a istovremeno narušiti transparentno upravljanje proračunom i onemogućiti pravo Parlamenta da djelotvorno nadzire troškove; stoga smatra da vanjski financijski instrumenti koji su se pojavili proteklih godina moraju biti integrirani u proračun Unije, uz puni nadzor Parlamenta nad njihovom provedbom; prima na znanje da je do kraja rujna 2017. ukupno 795,4 milijuna EUR odobreno za uzajamne fondove EU-a u proračunu za 2017.; traži od Komisije predstavi iznos koji u 2018. namjerava namijeniti za uzajamne fondove; ponovno izražava zabrinutost da doprinosi država članica tim uzajamnim fondovima često zaostaju za njihovim obećanjima; prima na znanje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2107 o uzajamnom fondu EU-a Bêkou za Srednjoafričku Republiku; zabrinut je zbog nedostataka koje je utvrdio Europski revizorski sud, kao što su nedostatak procjene ukupnih potreba i nefunkcionalni mehanizmi za koordinaciju s drugim donatorima; izražava svoju namjeru da ocijeni dodanu vrijednost uzajamnih fondova EU-a kao instrumenta vanjske politike Unije;

59.  podsjeća na to da se, u skladu s člankom 24. Uredbe o VFO-u, svi rashodi i prihodi Unije i Euratoma uključuju u opći proračun Unije u skladu s člankom 7. Financijske uredbe; poziva Komisiju da očuva jedinstvo proračuna te da ga smatra vodećim načelom pri predlaganju novih inicijativa;

60.  ističe važnost misija za promatranje izbora u jačanju demokratskih institucija i izgradnji povjerenja javnosti prema izbornim procesima, čime se zauzvrat promiče uspostava mira i stabilnosti; ističe potrebu da se osiguraju dostatna financijska sredstva za taj cilj;

61.  ističe da se sredstva iz Instrumenta za razvojnu suradnju ne smiju preraspodijeliti za financiranje nove inicijative za izgradnju kapaciteta za sigurnost i razvoj (CBSD) u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; žali zbog toga što se u nacrtu prijedloga proračuna predlaže preraspodjela 7,5 milijuna EUR iz Instrumenta za razvojnu suradnju u CBSD te ističe da je hitno potrebno pronaći alternativna rješenja kako bi se taj nedostatak nadoknadio;

62.  ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a (PPEU) na proračunski neutralan način prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti Unije;

63.  odlučuje stoga poništiti gotovo sve rezove Vijeća i ojačati naslov 4. u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za 299,7 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, prijenos PPEU-ova i usvojena smanjenja);

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

64.  smatra da smanjenja Vijeća ne odražavaju stvarne potrebe i stoga ugrožavaju već znatno racionalizirane administrativne rashode; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova 1. do 4.;

65.  odlučuje, u skladu sa zaključkom „Zajedničkog mišljenja pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o trima aspektima odnosa između OLAF-a i njegova nadzornog odbora” od 12. rujna 2016., zadržati 10 % odobrenih sredstava Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) sve dok se nadzornom odboru ne odobri pristup spisima predmeta OLAF-a, te istovremeno neznatno povećati njegov proračun, u skladu s povećanim odgovornostima;

66.  prima na znanje da je početkom 2017. OLAF istražio ozbiljan slučaj carinske prijevare u Ujedinjenoj Kraljevini, prouzročene umanjenjem vrijednosti uvezenih proizvoda, koja je stvorila gubitak u iznosu od gotovo 2 milijarde EUR prihoda za proračun Unije u razdoblju od 2013. do 2016.; zabrinut je da ta prijevara do danas nije spriječena te da se i dalje stvaraju gubici za proračun Unije; traži od Komisije da prilikom pregovora o Brexitu uzme u obzir sporu reakciju administracije Ujedinjene Kraljevine na njezine preporuke u tom pogledu; traži od država članica koje su se usprotivile pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije da ponovno razmotre svoje stajalište kako bi se omogućilo brzo rješenje ovog problema;

Decentralizirane agencije

67.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; stoga smatra da bi svi dodatna smanjenja koja predloži Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune zadaće koje su im dodijeljene; smatra da su nova radna mjesta usvojena u njegovu stajalištu potrebna kako bi se izvršili dodatni zadaci koji su posljedica razvoja politika i novog zakonodavstva; ponovno naglašava svoju predanost čuvanju resursa te, po potrebi, pružanju dodatnih resursa kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje agencija;

68.  u kontekstu izazova s kojima se Unija i dalje suočava u pogledu migracija i sigurnosti, i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, odlučuje povećati odobrena sredstva za Europol, Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području provedbe zakona (CEPOL), Europski potporni ured za azil (EASO) i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

69.  podsjeća da je za Uniju važno staviti naglasak na konkurentnost za rast i zapošljavanje; podsjeća da je strateški prioritet za Uniju potpuni razvoj i provedba projekata Galileo i EGNOS za koje je djelomično odgovorna Europska agencija za globalne sustave satelitske navigacije (GSA); podsjeća da GSA-u nedostaje resursa za kibersigurnost i javno reguliranu uslugu i stoga odlučuje povećati razinu odobrenih sredstava;

70.  smatra da treba osigurati dodatna odobrena sredstva i osoblje za Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) kako bi ispunila svoju proširenu zadaću povezanu s provedbom mrežnih pravila i smjernica za električnu energiju i plin te s njihovim praćenjem;

71.  posebno podsjeća da Europska agencija za okoliš pomaže Uniji donijeti utemeljene odluke o poboljšanju okoliša, uključivanju pitanja zaštite okoliša u gospodarske politike i kretanju prema održivosti, te da je u kontekstu energetske i klimatske politike Unije za 2030. Komisija predložila novi zadatak za Europsku agenciju za okoliš u području upravljanja energetskom unijom bez odgovarajućeg povećanja plana radnih mjesta;

72.  iako se proračunska sredstva i broj radnih mjesta Europske agencije za graničnu i obalnu stražu zasad čine dovoljnima, ističe da će se njezine buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja morati detaljno pratiti;

73.  pozdravlja uvrštenje odgovarajućih sredstava u proračun za 2018. za potporu europskih nadzornih tijela; naglašava da je uloga europskih nadzornih tijela ključna za poticanje dosljedne primjene prava Unije i bolje koordinacije između nacionalnih tijela te za jamčenje financijske stabilnosti, bolje povezanih financijskih tržišta, zaštite potrošača i konvergencije nadzora; naglašava da se europska nadzorna tijela, u cilju razumnog korištenja svojih proračunskih sredstava, moraju pridržavati zadaća i mandata koje im je dodijelio zakonodavac Unije;

74.  ponavlja da je, kako je dogovoreno u Međuinstitucionalnom sporazumu od 2. prosinca 2013., 2018. godina posljednja godina provedbe smanjenja osoblja od 5 % i pristupa objedinjavanja i kasnije preraspodjele zaposlenih osoba u agencijama; ponovno naglašava svoje protivljenje svakom nastavku primjene globalnog pristupa agencijskim resursima nakon 2018.; potvrđuje da je otvoren prema postizanju veće učinkovitosti među agencijama povećanom administrativnom suradnjom ili čak spajanjima kada je to prikladno te udruživanjem određenih službi, ili s Komisijom ili s drugom agencijom; u tom pogledu pozdravlja inicijativu za daljnje koordiniranje agencijskih aktivnosti uspostavom Stalnog tajništva Mreže agencija EU-a (pod novim nazivom „ured za zajedničku potporu”) te podupire dodjelu sredstava za dodatno radno mjesto u planu radnih mjesta Europske agencije za sigurnost hrane, za što će troškovi biti objedinjeni iz postojećih proračuna agencija Unije i izdvojeni za taj ured;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

75.  nakon pomne analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu stope uspješnosti tekućih projekata i djelovanja, isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice i gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja;

76.  stoga ističe napore koje je Parlament poduzeo u tom pogledu te traži od Komisije da pokaže dobru volju prilikom provedbe usvojenog pilot-projekta/pripremnog djelovanja na kraju proračunskog postupka, bez obzira na ocjenu provedivosti, kao i u pogledu svake odluke Europskog parlamenta i Vijeća;

Posebni instrumenti

77.  podsjeća na korisnost posebnih instrumenta za pružanje fleksibilnosti iznad vrlo skučenih gornjih granica aktualnog VFO-a i pozdravlja poboljšanja do kojih je došlo po reviziji Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja; poziva na opsežno korištenje Instrumenta fleksibilnosti, ukupne razlike za obveze i Pričuve za pokrivanje nepredviđenih izdataka kako bi se financirao širok raspon novih izazova i dodatnih odgovornosti s kojima se suočava proračun Unije;

78.  poziva da se povećaju pričuva za pomoć u nuždi i Fond solidarnosti EU-a u svjetlu nedavnih tragičnih katastrofa, točnije požara i teške suše u Portugalu i Španjolskoj;

79.  također podsjeća na značaj Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuve za pomoć u nuždi i Fonda solidarnosti EU-a; podržava namjeru Komisije da osigura bržu mobilizaciju Fonda solidarnosti EU-a stavljanjem većine godišnjeg iznosa u pričuvu u proračunu Unije, povrh iznosa koji je već predviđen za predujmove; žali zbog toga što je Vijeće predložilo smanjenja u tom pogledu i djelomično vraća sredstva na razinu iz nacrta proračuna, uz iznimku iznosa koji je izdvojen na početku razdoblja 2017. putem izmjene proračuna 4/2017 i iznosa mobiliziranog iz Fonda solidarnosti EU-a za Italiju; poziva na proširenje mandata Fonda solidarnosti EU-a kako bi se pružila pomoć žrtvama terorističkih činova i njihovim obiteljima;

Plaćanja

80.  zabrinut je zbog trenutnog trenda nedovoljnog izvršenja za plaćanja u cijelom proračunu Unije, ne samo u podnaslovu l.b, već i u naslovima 3. i 4., unatoč potrebi da se odgovori na brojne nove izazove i stvaranju fleksibilnih mehanizama financiranja; podsjeća na to da je za posljednje dvije godine razina plaćanja proračuna Unije znatno smanjena, zajedno s visokom razinom proračunskog viška; stoga izražava zabrinutost zbog toga što nacrt proračuna i dalje ostavlja dosad nezabilježenu razliku do gornje granice za plaćanja u visini od 10 milijardi EUR, što odražava trend niske razine izvršenja koji može dovesti do oštrih pritiska na plaćanja na kraju trenutačnog VFO-a;

81.  ustraje u tome da je potrebno zadržati iznose iz nacrta proračuna za sva plaćanja u proračunskim linijama koja je Vijeće smanjilo i povećati odobrena sredstva za plaćanja na ciljan način, većinom u onim linijama u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

82.  izražava žaljenje zbog opetovane prakse Vijeća da povećava standardno paušalno smanjenje plaća za institucije Unije; smatra da to posebno negativno utječe na proračune institucija s povijesno točnim paušalnim smanjenjem; smatra da taj pristup ne predstavlja ni ciljano smanjenje ni dobro financijsko upravljanje; stoga vraća paušalno smanjenje na razinu iz nacrta proračuna;

Dio I. – Europski parlament

83.  zadržava sveukupni iznos svojeg proračuna za 2018., kako je usvojen u spomenutoj rezoluciji od 5. travnja 2017., u visini od 1 953 483 373 EUR; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe radi odražavanja ažuriranih podataka koji nisu bili dostupni ranije ove godine;

84.  napominje da proračunske projekcije za 2018. iznose 18,88 %, što je manje od udjela postignutog 2017. (19,25 %) te je to najniži udio u naslovu 5. u posljednjih petnaest godina; usprkos tome ustraje u tome da želja za najnižim mogućim rashodima Europskog parlamenta ne bi trebala za cijenu imati smanjeni kapacitet Parlamenta za obavljanje redovnog zakonodavnog rada;

85.  još jednom ističe prioritete Parlamenta za sljedeću financijsku godinu, točnije, konsolidiranje već poduzetih sigurnosnih mjera, poboljšanje otpornosti Parlamenta na kibernapade, unapređenje transparentnosti unutarnjeg proračunskog postupka Parlamenta, i stavljanje naglaska u proračunu Parlamenta na njegove ključne funkcije donošenja zakonodavstva, djelovanja kao jedne grane proračunskog tijela, zastupanja građana i nadgledanja rada ostalih institucija;

86.  pozdravlja osnivanje nove radne skupine Predsjedništva Parlamenta za naknadu za opće troškove; podsjeća na očekivanja veće transparentnosti u pogledu naknade za opće troškove i potrebu da se poradi na definiciji preciznijih pravila kada je riječ o odgovornosti za rashode odobrene u okviru te naknade, bez stvaranja dodatnih troškova za Parlament;

87.  poziva Predsjedništvo da usvoji sljedeće konkretne izmjene u vezi s naknadom za opće troškove:

   naknada za opće troškove u svim bi se slučajevima trebala voditi na zasebnom bankovnom računu;
   zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi čuvati sve račune povezane s naknadom za opće troškove;
   neiskorišteni dio naknade za opće troškove trebalo bi vratiti na kraju mandata;

88.  smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2018. za 60 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenoga 2015. postignut s Vijećem; podsjeća da je 35 radnih mjesta koja su Parlamentu dana 2016. povezano s novim aktivnostima u vezi s jačanjem sigurnosti, te su zbog toga izuzeta iz cilja smanjenja osoblja, kao što je potvrđeno pri donošenju izmjene proračuna br. 3/2016 i općeg proračuna za 2017.(10); poziva Komisiju da prilagodi svoje tablice za praćenje u skladu s time kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću dale točne informacije u svim fazama postupka;

89.  pozdravlja razmjenu mišljenja u vezi s politikom nekretnina Parlamenta održanu 11. srpnja 2017. između Odbora za proračune, glavnog tajnika i potpredsjednika zaduženih za politiku nekretnina Parlamenta; smatra da bi taj dijalog trebao biti kontinuirani proces, posebno s obzirom na predstojeće rasprave Predsjedništva o obnovi zgrade Paul Henri-Spaak;

90.  ponavlja stajalište Parlamenta izraženo u spomenutoj rezoluciji od 5. travnja 2017. da još ima prostora za poboljšanje kontrolnih mehanizama koji se odnose na europske političke stranke i političke zaklade; u tom pogledu prima na znanje prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014(11) i pozdravlja sve napore za poboljšanje pouzdanosti i transparentnosti potrošnje;

91.  podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; nadalje, napominje zaključak iz svoje Rezolucije od 20. studenoga 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(12), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija ugljikova dioksida; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva da se izradi plan za jedinstveno sjedište i da se iznosi u predmetnim proračunskim linijama smanje;

Dio IV. – Sud Europske unije

92.  zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo smanjenja koje su ključni za funkcioniranje Suda i vraća iznose za dvije proračunske stavke kako bi se povećala sposobnost Suda da rješava sve brojnije zahtjeve za prijevod;

93.  izražava nevjericu zbog jednostrane izjave Vijeća i povezanog dodatka o smanjenju osoblja za 5 % u stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2018., prema kojima Sud treba smanjiti plan radnih mjesta za dodatnih 19 radnih mjesta; ističe da tih 19 radnih mjesta odgovara 12, odnosno 7 radnih mjesta koje su Parlament i Vijeće kao odgovor na dodatne potrebe propisno odobrili tijekom proračunskih postupaka za 2015., odnosno 2016. godinu i stoga inzistira da se tih 19 radnih mjesta ne treba vratiti, s obzirom na to da je Sud već ispunio zahtjev za smanjenje radnih mjesta za 5 % time što je u razdoblju od 2013. do 2017. ukinuo 98 radnih mjesta;

Dio V. – Revizorski sud

94.  zadržava iznose iz nacrta proračuna za sve stavke u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja kako bi se proveo program rada Revizorskog suda i dostavila planirana izvješća o reviziji;

95.  izražava zadršku u pogledu stavke „Ograničena savjetovanja, studije i ankete”, u iščekivanju ishoda tekućih pregovora o reviziji Financijske uredbe, i revizije koje stupa na snagu 2018.;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

96.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna;

97.  povećava iznose u dvije proračunske linije u vezi s domaćim savjetodavnim skupinama za trgovinske sporazume iznad razine iz nacrta proračuna;

Dio VII. - Odbor regija

98.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna;

99.  povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna u skladu s vlastitim procjenama Odbora regija;

Dio VIII. – Europski ombudsman

100.  pozdravlja rad Ombudsmana u pronalaženju učinkovitih ušteda u vlastitu proračunu u usporedbi s prethodnom godinom;

Dio IX. — Europski nadzornik za zaštitu podataka

101.  pita se zašto bi Vijeće smanjilo proračun Europskog nadzornika za zaštitu podataka s obzirom na određene dodatne zadaće koje su toj instituciji povjerili Parlament i Vijeće; stoga iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja vraća na prethodnu razinu kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

102.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na prethodnu razinu;

103.  u skladu sa zaključcima Vijeća iz ožujka 2015. uvodi proračunsku stavku za stratešku komunikaciju kako bi se osiguralo da ESVD raspolaže dostatnim osobljem i instrumentima za suočavanje s izazovom koji predstavlja dezinformiranje koje provode treće zemlje i nedržavni akteri;

104.  nadalje odlučuje prenijeti stavku o posebnim predstavnicima Europske unije iz poglavlja za ZVSP u proračun ESVD-a radi jačanja dosljednosti vanjskog djelovanja Unije;

105.  pruža dodatan iznos iznad procjena ESVD-a za pripravnike u delegacijama Unije, kao odgovor na nalaze istrage Europskog ombudsmana o neplaćenim stažiranjima pripravnika(13);

o
o   o

106.  prima na znanje jednostranu izjavu Francuske i Luksemburga priloženu stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2018., u obliku u kojem je usvojena 4. rujna 2017.; podsjeća na to da su se predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije tijekom proljetnog proračunskog trijaloga 27. ožujka 2017. dogovorili o pragmatičnom rasporedu za provedbu proračunskog postupka, uključujući datume za razdoblje mirenja; podsjeća na to da je Vijeće za opće poslove odobrilo taj pragmatični raspored na sastanku 25. travnja 2017. i da je pritom bilo u potpunosti upoznato s kalendarom sjednica Parlamenta za 2017.; stoga napominje da se proračunski postupak odvija u skladu s pragmatičnim rasporedom dogovorenim između triju institucija;

107.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0085.
(6) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0114.
(7) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0302.
(8) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
(9) Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010.o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.).
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0401 / P8_TA(2016)0411.
(11) COM(2017)0481.
(12) SL C 436, 24.11.2016., str. 2.
(13) Europski ombudsman, 454.2014/PMC.

Pravna napomena