Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2066(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0326/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0326/2017

Rasprave :

PV 13/11/2017 - 20
CRE 13/11/2017 - 20

Glasovanja :

PV 14/11/2017 - 5.7
CRE 14/11/2017 - 5.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0428

Usvojeni tekstovi
PDF 292kWORD 60k
Utorak, 14. studenog 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Akcijski plan o maloprodajnim financijskim uslugama
P8_TA(2017)0428A8-0326/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama (2017/2066(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 30. travnja 2007. naslovljenu „Maloprodajne financijske usluge na jedinstvenom tržištu” (COM(2007)0226),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ(1) (Direktiva o potrošačkim kreditima),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti(2) (Direktiva o osiguranju motornih vozila),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001(3),,

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Ususret integriranom europskom tržištu za kartična plaćanja te internetska i mobilna plaćanja” (COM(2011)0941),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o dobroj praksi u području web-mjesta za usporedbu iz 2014.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje upućeno institucijama EU-a o zajedničkom okviru procjene rizika i transparentnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010(4) (Direktiva o hipotekarnim kreditima),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama(7) (Direktiva o računima za plaćanje),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 8. kolovoza 2014. o djelovanju europskih nadzornih tijela (ESA) i Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) (COM(2014)0509),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja(10) (Direktiva o distribuciji osiguranja),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 10. prosinca 2015. o maloprodajnim financijskim uslugama: Bolji proizvodi, veći izbor i više mogućnosti za potrošače i poduzeća (COM(2015)0630),

–  uzimajući u obzir odgovor Europskog nadzornog tijela za bankarstvo na Zelenu knjigu Komisije o maloprodajnim financijskim uslugama od 21. ožujka 2016.,

–   uzimajući u obzir posebno izdanje Eurobarometra br. 446 iz srpnja 2016. o financijskim proizvodima i uslugama,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama(11),

–   uzimajući u obzir izvješće organizacije Better Finance iz 2016. naslovljeno „Mirovinska štednja: pravi povrat” (Pension Savings: The Real Return),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. svibnja 2017. o financijskoj tehnologiji: utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora(12),

–  uzimajući u obzir savjetodavni dokument Komisije o reviziji europskih nadzornih tijela (ESA) od 21. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir akcijski plan Komisije od 23. ožujka 2017. pod naslovom „Akcijski plan za financijske usluge namijenjene potrošačima: bolji proizvodi, veći izbor” (COM(2017)0139),

–   uzimajući u obzir tržišnu studiju o upravljanju imovinom Agencije Ujedinjene Kraljevine za nadzor nad radom financijskih institucija iz lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0326/2017),

A.  budući da je tržište maloprodajnih financijskih usluga u EU-u i dalje nedovoljno razvijeno i vrlo fragmentirano, iako se u raznim državama članicama radi na tom pitanju; budući da je stoga potrebno poduzeti hitne i učinkovite mjere kako bi se omogućile inovacije zahvaljujući kojima će krajnji korisnici ostvariti koristi, uz oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga, čime bi došlo do poboljšanja konkurentnosti, što bi pak trebalo dovesti do smanjenja cijena i povećanja izbora i raznolikosti proizvoda;

B.  budući da bismo trebali zadržati postojeću razinu ambicija u pogledu rušenja nacionalnih prepreka i ograničavanja postojećih trendova kojima se sprečavaju inovacije u području maloprodajnih financijskih usluga; poziva Komisiju i Vijeće da budu ambiciozniji u pogledu prekograničnih maloprodajnih ulaganja u okviru unije tržišta kapitala, tako da ne rješavaju samo lakše probleme nego i glavne prepreke koje utječu na to tržište, a koje uključuju jezik, zabrinutost zbog prijevare ili kriminala, nesigurnost u pogledu poreznih implikacija, razlike u vrijednosnim papirima i pravu trgovačkih društava, nepoznavanje pravne zaštite i stečajnih postupaka te nedostatak povjerenja u okvire za zaštitu potrošača;

C.  budući da je europsko tržište maloprodajnih financijskih usluga održivo samo ako predstavlja stvarnu dodanu vrijednost za potrošače i pružatelje financijskih usluga osiguravanjem učinkovitog tržišnog natjecanja i zaštite potrošača, ponajprije u pogledu proizvoda koji su potrebni za sudjelovanje u ekonomskom životu te koji su potrebni potrošačima u nepovoljnom položaju;

D.  budući da se u posebnom izdanju Eurobarometra br. 446 zaključuje da Europljani financijske proizvode ili usluge i dalje uglavnom kupuju u svojim matičnim zemljama i često uopće ne pokazuju potrebu ili želju za pristupanjem tim uslugama u inozemstvu, iako ih i neke stvarne prepreke u tome sprečavaju; budući da čak i unutar vlastite države članice samo mali udio potrošača traži privlačnije ponude i mijenja pružatelja usluga; budući da nedostatak (prekograničnog) tržišnog natjecanja, koji je posljedica toga, može potrošačima i malim ulagačima onemogućiti da iskoriste najpovoljniju ponudu među financijskim proizvodima i uslugama koje kupuju;

E.  budući da je definicija financijske tehnologije navedena u rezoluciji Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. prema kojoj je financijska tehnologija financijska aktivnost koju omogućuju nove tehnologije ili koja se pruža preko tih tehnologija, te utječe na cijeli financijski sektor u svim njegovim sastavnim dijelovima, od bankarstva do osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskog savjetovanja, usluga platnog prometa i tržišne infrastrukture; budući da se primjenom tehnologija na pružanje maloprodajnih financijskih usluga može doprinijeti prevladavanju određenih prepreka jedinstvenom tržištu i poboljšanju operativne učinkovitosti sektora; budući da digitalizacija sama po sebi nije dovoljna kako bi se svladale te prepreke; budući da se većom integracijom prekograničnih maloprodajnih financijskih usluga i boljim informiranjem u vezi s prilikama koje to tržište nudi može doprinijeti jačanju svjesne potražnje kojom se potiče postizanje boljih kvalitativnih standarda u tom području;

1.  primjećuje da su u Akcijski plan Komisije za financijske usluge namijenjene potrošačima uvrštena neka od pitanja koja je Europski parlament prepoznao u svojem Izvješću o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama s ciljem jamčenja zaštite potrošača u kontekstu ostvarivanja snažnog i tehnološki naprednog jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga, pri čemu se štiti potrošače, potiče tržišno natjecanje, jamči zaštita podataka, smanjuju cijene te suzbijaju porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranje novca; ipak vjeruje da u akcijskom planu nema ambicije da se stvori regulatorno okruženje koje pogoduje transparentnosti, rastu i inovacijama, uz visoku razinu povjerenja poduzeća i potrošača u maloprodajne financijske proizvode; primjećuje i dalje visoke i netransparentne naknade i provizije u vezi s privatnim mirovinama, investicijskim fondovima i drugim maloprodajnim proizvodima koji znatno umanjuju stvarnu dobit malih ulagača; međutim, dijeli mišljenje Komisije da je prenošenje i provedbu pravnih akata koji su proteklih godina izrađeni u području financijskih usluga, uključujući MiFID2 i IDD, potrebno zadržati i dati im prednost, dok bi se nove zakonodavne inicijative trebale predstaviti po potrebi;

2.  pozdravlja razvoj novih financijskih usluga i institucija koje doprinose konkurentnosti na financijskim tržištima te novim mogućnostima za potrošače; međutim, napominje da su se u Europi 2016. financijske tehnologije financirale sa samo 2,2 milijarde USD, dok je taj iznos u SAD-u bio 12,8 milijardi USD, a u Kini 8,6 milijardi USD, što je pokazatelj goruće potrebe za brzom promjenom mentaliteta i odgovarajućim regulatornim odgovorom na tehnološki razvoj kako bi Europa postala vodeće tržište inovacija; ističe da će istinsko jedinstveno tržište maloprodajnih financijskih usluga na kojem se osigurava visoka razina zaštite potrošača i ravnopravni uvjeti za nove aktere na tržištu učiniti EU atraktivnim čvorištem inovativnih financijskih usluga te dati potrošačima veći i bolji izbor po nižim cijenama; ističe da nove tehnologije predstavljaju regulatorne izazove, ali i nude odlične prilike za inovacije od kojih koristi imaju krajnji korisnici, te da predstavljaju poticaj gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta;

3.  smatra da je od ključne važnosti da se sve vrste financijskih usluga, uključujući, među ostalim, otvaranje tekućih i štednih računa, bankovne kartice, potrošačke zajmove i hipoteke, osiguranja i državni dug, mogu pružati i izvan granica;

4.  smatra da se uvjetovanje izdavanja proizvoda time da potrošači imaju prebivalište u državi članici u kojoj se financijski proizvod nudi, uključujući i instrumente državnog duga, ili time da im je nacionalni identifikacijski dokument izdala ta država članica, kosi s načelima unutarnjeg tržišta maloprodajnih financijskih usluga;

5.  smatra da bi se malim ulagačima trebala olakšati prekogranična kupovina državnog duga;

6.  u skladu sa stavkom 135. svoje rezolucije od 14. veljače 2017. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(13), smatra da korisnik ne bi trebao plaćati naknadu za tekući i štedni račun, osim ako su povezani s posebnim uslugama;

7.  ističe da je pristup gotovini preko bankomata jedna od osnovnih javnih usluga koja treba biti na raspolaganju bez ikakvih diskriminirajućih ili nepoštenih praksi i da stoga ne smije iziskivati pretjerano velike troškove;

8.  podsjeća Komisiju da financijske institucije i dalje otkazuju platne kartice ako se njihov nositelj preseli u drugu državu članicu te traži da se donesu mjere u tom području, koje bi uključivale i upozoravanje nacionalnih vlasti;

9.  pozdravlja činjenicu da se akcijskim planom želi odgovoriti na brojna važna pitanja te da su za neka područja u njemu utvrđene konkretne mjere koje Komisija treba poduzeti prema jasnom rasporedu;

10.  smatra da bi Komisija trebala imati proaktivniju ulogu u korištenju unije tržišta kapitala te pritom intenzivno uključiti Parlament u provedbu Pariškog sporazuma kako bi se pružila potpora rastućem tržištu održivih i odgovornih ulaganja (SRI) na način da se promiču održiva ulaganja, pri čemu trgovačka društva uvrštena na burzu i financijski posrednici pružaju učinkovite i standardizirane ekološke, socijalne i upravljačke (ESG) informacije te se ti kriteriji na odgovarajući način odražavaju u sustavima upravljanja ulaganjima i standardima objavljivanja podataka; nadalje, apelira na Komisiju da promiče usluge „procjene rejtinga” prema ekološkim, društvenim i upravljačkim kriterijima (ESG) i dosljedan okvir za tržište zelenih obveznica, vodeći se relevantnim istraživanjima Komisije i radom studijske skupine G20 u području zelenog financiranja; poziva Komisiju da iznese prijedlog o uspostavljanju „štednog računa EU-a” kako bi se oslobodila sredstva za dugoročno financiranje i podržala ekološka tranzicija u Europi;

11.  naglašava važnost ključnih financijskih centara koji predstavljaju dinamična tržišta za maloprodajne usluge;

12.  smatra da je visoka razina zaštite potrošača i transparentnosti ključna za razvoj jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga; posebno ustraje na potrebi da se osigura zaštita osjetljivih skupina potrošača učinkovitom provedbom Direktive o računima za plaćanje te činjenici da su potrebne i dodatne mjere, kao što su politike financijske edukacije; smatra da zakonodavstvo EU-a i nacionalno zakonodavstvo o korisnicima financijskih usluga treba ojačati i provesti na odgovarajući način te po potrebi dodatno uskladiti u svim državama članicama;

13.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se primjenjuje načelo „ista usluga, isti rizik, isto pravilo, isti nadzor” kako ne bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja ponajprije pojavom novih tržišnih aktera; ustraje u tome da se tim pravilima ne smije kočiti inovativnost; poziva Komisiju da razjasni korištenje „općih dobrih odredbi”, koje bi države članice u ovom trenutku mogle neizravno iskoristiti za blokiranje dolaska novih proizvoda na njihova tržišta, te da europskim nadzornim tijelima ojača položaj kako bi postali aktivni posrednici među državama članicama u slučaju suprotnih tumačenja o primjeni tih odredbi;

14.  ustraje na tvrdnji da mala i srednja poduzeća moraju imati koristi od europskog tržišta maloprodajnih financijskih usluga, kako u pogledu ponude tako i u pogledu potražnje; objašnjava da, kada je riječ o ponudi, to znači da se mora osigurati bolji pristup malih i srednjih poduzeća financiranju, a kada je riječ o potražnji, znači da se mora olakšati pristup malih i srednjih poduzeća prekograničnim tržištima; ističe da se povećanom konkurencijom ne smije nanijeti šteta malim i srednjim poduzećima koja su pružatelji maloprodajnih financijskih usluga i posluju lokalno;

15.  apelira na Komisiju da se pobrine za to da europska financijska nadzorna tijela (EBA, ESMA i EIOPA) imaju odgovarajuće resurse i ovlasti za izvršavanje svih svojih regulatornih i nadzornih zadaća u interesu zaštite potrošača;

16.  traži od Komisije da istraži mogućnost uvođenja 29. regulatornog sustava za maloprodajne financijske proizvode; nadalje poziva Komisiju da istraži mogućnost uspostavljanja usklađenog pravnog okvira za standardizirane unaprijed zadane opcije za najčešće korištene financijske proizvode u EU-u, slično modelu osnovnog bankovnog računa i paneuropskog mirovinskog proizvoda;

Mjera 1. – Niže naknade za transakcije koje nisu u eurima

17.  podsjeća da su naknade za prekogranična plaćanja izvan europodručja i dalje visoke; stoga poziva Komisiju da žurno predloži izmjenu Uredbe (EZ) br. 924/2009 kako bi se smanjile naknade za prekogranične transakcije u svim državama članicama; u tom pogledu žali što ne postoji zajednički europski instrument plaćanja putem interneta, kao što je kreditna ili debitna kartica na razini EU-a i u europskom vlasništvu;

Mjera 2. – Transparentna konverzija valuta

18.  naglašava da je provođenje postojećeg zakonodavstva ključno za rješavanje pitanja nedostatka transparentnosti „dinamičke konverzije valute”; podsjeća da se Direktivom (EU) 2015/2366 predviđa da se trgovcima nametne obveza jasnog isticanja i pružanja konačnog troška dinamičke konverzije valute za potrošače, što uključuje i situacije kada potrošači podižu novac na bankomatu uz konverziju valute; međutim, ističe da potrošači moraju imati mogućnost odabira najboljeg tečaja i da bi trebali biti informirani o naknadama i dodatnim troškovima pri provođenju transakcija, uplata u inozemstvo ili podizanja novca na bankomatu, što uključuje i korištenje dinamičke konverzije valute; traži od Komisije da osigura da pružatelji usluga u sklopu objavljivanja troškova i naknada na temelju revidirane Direktive o uslugama platnog prometa (PSD2) objavljuju povećanje tečajne stope te da se tečajevi koje nude različiti pružatelji financijskih usluga prikazuju na transparentan način; konstatira da je za postizanje tog cilja neophodna veća financijska pismenost potrošača; preporučuje da se na razini EU-a provodi „tajno kupovanje” radi utvrđivanja zapreka i javnog izvještavanja o zaprekama u pogledu prekograničnog pristupa, kvalitete usluga i poštovanja zakonodavstva EU-a te radi praćenja razvoja proizvoda i usluga;

Mjera 3. – Jednostavnija zamjena proizvoda

19.  skreće pozornost na to da se mali broj potrošača odlučuje za promjenu pružatelja usluge kada je riječ o većini bankarskih proizvoda i proizvoda vezanih uz neživotno osiguranje, što predstavlja prepreku ulasku na prekogranična maloprodajna tržišta, te stoga potiče Komisiju da omogući potrošačima da lakše prijeđu na povoljnije maloprodajne financijske usluge u cijelom EU-u i da lakše raskinu financijske ugovore, te da omogući prekograničnu dostupnost zajmova i drugih financijskih proizvoda; ističe da postoji veliki potencijal kada je riječ o ponudi prekograničnih osiguravateljnih proizvoda, kao što je osiguranje za motorna vozila; napominje, međutim, da načelo slobode ugovaranja omogućuje financijskim institucijama da odlučuju s kime će sklopiti ugovor; u tom kontekstu apelira na Komisiju da prepozna važnost nadziranja lihvarskog kreditiranja i kratkoročnih zajmova s vrlo visokom kamatom, kod kojih dolazi do iskorištavanja ranjivih skupina potrošača i MSP-ova;

20.  podržava namjeru Komisije da iskoristi dobre rezultate Direktive o računima za plaćanje kako bi se olakšala promjena pružatelja financijskih usluga i proizvoda; poziva Komisiju da predstavi zakonodavne inicijative posebno osmišljene za financijski sektor kako bi se stalo na kraj neopravdanom geografskom blokiranju i tako kupcima olakšalo prelaženje na isplativije maloprodajne financijske usluge u drugim državama članicama; primjećuje da će prikladan način prikazivanja informacija i zaštita potrošača biti ključni za ostvarenje tog cilja;

Mjera 4. – Internetske stranice za usporedbu kvalitete

21.  naglašava koristi dobro organiziranog i korisnicima prilagođenog portala EU-a za usporedbu koji će obuhvaćati cjelokupna europska maloprodajna financijska tržišta; potiče Komisiju da preispita postojeće nezavisne portale koji u tu svrhu već djeluju u državama članicama; naglašava da alati za usporedbu moraju biti točni i relevantni za potrošače te da se ne smiju fokusirati samo na cijenu proizvoda, već i na njihovu kvalitetu, uzimajući u obzir druge kriterije, kao što su dostupnost mreže poslovnica, kontakt licem u lice i održivost poslovnih praksi, i vodeći računa da se uspoređivati mogu samo slični proizvodi; podsjeća da bi se samo slični proizvodi trebali uspoređivati kako bi se izbjeglo zbunjivanje potrošača;

22.  apelira na Komisiju da promiče instrumente poput jedinstvenih kontaktnih mjesta, čime će se poboljšati tržišno natjecanje i pomoći poduzećima koja nude maloprodajne financijske usluge;

Mjera 5. – Bolje osiguranje za motorna vozila

23.  smatra da će nakon pregleda Direktive o osiguranju motornih vozila u okviru programa Komisije REFIT biti ključno izmijeniti Direktivu kako bi se osigurala naknada za žrtve prometnih nesreća te omogućili prekogranični prijenos i priznavanje bonusa za vozače bez prijavljene štete i da bi u svjetlu presuda Suda Europske unije područje primjene Direktive o osiguranju motornih vozila što prije trebalo revidirati kako bi se riješilo pitanje nepriznavanja bonusa vozačima bez prijavljene štete i osiguralo da se ona primjenjuje na okolnosti za koje su je suzakonodavci predvidjeli;

Mjera 6. – Transparentno određivanje cijena najma automobila

24.  poziva Komisiju da preispita jesu li potrebne dodatne inicijative u pogledu poduzeća za najam automobila koja prodaju osiguranja u cilju jamčenja transparentnog određivanja cijena u svim poduzećima za najam automobila u svim državama članicama;

Mjera 7. – Snažnije jedinstveno tržište potrošačkog kreditiranja

25.  naglašava da rješavanje problema prezaduženosti potrošača Komisiji mora biti prioritet ako namjerava raditi na olakšavanju prekograničnog pristupa zajmovima; poziva na djelovanje kako bi se koordinirale informacije o dugovanju na temelju potpunog poštovanja prava EU-a, uključujući pravo o zaštiti podataka i pravo o zaštiti potrošača, tako da svaki vjerovnik prije odobravanja dodatnog kredita zna koliko je klijent zadužen, čime bi se stvorilo djelotvornije tržište na kojem bi se davatelji kredita mogli međusobno natjecati; traži u tom kontekstu sveobuhvatnu analizu razloga prezaduženosti potrošača; podsjeća da je financijsko obrazovanje učinkovito sredstvo zaštite potrošača od rizika prezaduženosti; stoga apelira na Komisiju da promiče financijsko obrazovanje i potiče suradnju različitih dionika u tom važnom području; s obzirom na to da financijske institucije sve više upotrebljavaju podatke o potrošačima ili velike količine podataka, podsjeća na odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka prema kojima osoba čiji se podaci obrađuju ima pravo na objašnjenje odluke donesene automatiziranom obradom te na osporavanje te odluke; ističe potrebu da se zajamči mogućnost izmjene netočnih podataka i da se koriste samo provjerljivi i relevantni podaci; poziva sve dionike da pojačaju napore kako bi se zajamčilo ostvarivanje tih prava; smatra da privola za uporabu osobnih podataka treba biti dinamična te da osobe čiji se podaci obrađuju moraju imati mogućnost da promijene i prilagode svoju privolu;

Mjera 8. – Pravedna pravila o zaštiti potrošača

26.  traži od Komisije da pažljivo analizira imaju li nacionalna pravila i prakse zaštite potrošača obilježja nepoštenih prepreka prekograničnim ulaganjima i jesu li, u skladu s utvrđenim zakonodavstvom o unutarnjem tržištu i uvriježenom sudskom praksom, opravdani prevladavajućim razlozima od javnog interesa, koji su nužni i razmjerni ciljevima koje se želi postići; naglašava da se relevantnim odredbama o zaštiti potrošača u europskom pravu često svjesno ostavlja određeni manevarski prostor za prenošenje u nacionalno pravo kako bi se europsko pravo moglo uklopiti u postojeće nacionalne propise; ipak naglašava da se uklanjanje nacionalnih prepreka ne smije ostvariti na štetu zaštite potrošača i da bi zaštita potrošača trebala ostati prioritet pri izradi zakonodavstva; zabrinut je zbog toga što se velik dio papirologije koju pružatelji maloprodajnih financijskih proizvoda i usluga izrađuju kao odgovor na zakonodavstvo EU-a zapravo ne traži izričito u samim propisima, a donosi malu ili nikakvu praktičnu korist potrošačima, dok istovremeno predstavlja opterećenje koje može dovesti do nepotrebno viših troškova za potrošače; poziva Komisiju da ponovno prouči tu dokumentaciju kako bi je se pojednostavnilo, istodobno ne žrtvujući koristi u smislu zaštite potrošača; naglašava da je pristup relevantnim i razumljivim informacijama potrošačima neophodan kako bi mogli donijeti utemeljene financijske odluke; istodobno napominje da je kvaliteta, a ne količina dostupnih informacija odlučujući faktor; ističe da se mora što bolje uskladiti zahtjeve u pogledu informiranja klijenata propisane u različitim europskim pravnim aktima; naglašava da se moraju izbjeći udvostručenja ili proturječnosti obveza izvješćivanja kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija i troškovi te da se ne bi zbunjivalo klijente;

27.  poziva Komisiju da razmotri donošenje zakonodavstva koje pokriva više područja radi odmaka od trenutačne rascjepkane kombinacije Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID), Direktive o raspodjeli osiguranja (IDD), Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD) itd. i približavanja stvaranju čvrstog i postojanog okvira za transparentnost prema potrošačima, uz uklanjanje nepotrebne složenosti za pružatelje financijskih usluga, uključujući konvergenciju nadzora među državama članicama; poziva Komisiju da promiče proširenu upotrebu mandata europskih nadzornih tijela (ESA) za zaštitu potrošača u sektorskom zakonodavstvu i da ga uzme u obzir pri nadolazećem preispitivanju financiranja ESA-a i upravljanja njima; poziva Komisiju da europska nadzorna tijela zaduži da predvode rad na konvergenciji praksi nadziranja poslovanja među državama članicama;

28.  pozdravlja namjeru Komisije da pripremi kampanju za podizanje razine osviještenosti o mreži FIN-NET koja pomaže potrošačima u ostvarivanju njihovih prava bez odlaska na sud tako što pronalazi nadležno tijelo za alternativno rješavanje sporova (ADR); vjeruje da treba dodatno povećati područja koja pokriva mreža FIN-NET, pojasniti njezinu ulogu i poboljšati njezinu internetsku stranicu;

Mjera 9. – Bolje ocjene kreditne sposobnosti

29.  poziva Komisiju da predloži standarde i načela za usklađeno prekogranično ocjenjivanje kreditne sposobnosti, čime će se učinkovitije ublažiti rizik od povećanja prezaduženosti pri olakšavanju paneuropskog internetskog kreditiranja, detaljno uzimajući u obzir zaključke iz objavljenih izvješća o provedbi Direktive o hipotekarnim kreditima i Direktive o potrošačkim kreditima;

Mjera 10. – FinTech za maloprodajne financijske usluge

30.  prepoznaje pravo potrošača na upotrebu softvera za iniciranje plaćanja i dijeljenje informacija o sebi;

31.  podržava Komisiju u njezinoj namjeri da predstavi sveobuhvatan akcijski plan u području financijskih tehnologija u okviru svojih strategija unije tržišta kapitala i jedinstvenog digitalnog tržišta, čime će se doprinijeti djelotvornom i funkcionalnom te integriranom i tehnološki naprednom jedinstvenom tržištu financijskih usluga koje će koristiti svim europskim krajnjim korisnicima, a istodobno osigurati ravnopravni uvjeti; podržava Komisiju u osnivanju europske radne skupine za financijsku tehnologiju; ističe da novo okruženje koje nastaje zahvaljujući razvoju financijskih tehnologija zahtijeva da se izrade razne nove prikladne zaštitne mjere kao što su, između ostaloga, obrazovanje potrošača o novim proizvodima ili pravila o sprečavanju pranja novca te poluga na kreditnim platformama Fintecha;

32.  poziva Komisiju da prouči rezoluciju Europskog parlamenta o financijskoj tehnologiji: utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora, i da promiče zaštitu potrošača, sigurnost, inovacije i pošteno tržišno natjecanje te da se pobrine za to da se načelo „jednake usluge, jednaki rizici, jednaka pravila, jednak nadzor” primjenjuje na sva poduzeća bez obzira na njihov sektor ili lokaciju; ističe da na financijsku tehnologiju treba gledati kao na financiranje koje je omogućeno ili uvedeno zahvaljujući novim tehnologijama te koje utječe na cijeli financijski sektor u svim njegovim sastavnim dijelovima, od bankarstva do osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskog savjetovanja, usluga platnog prometa i tržišne infrastrukture;

33.  potiče Komisiju da stvori okruženje koje pogoduje inovativnim rješenjima; napominje da inovativna poduzeća, kao što su poduzeća koja se bave financijskim tehnologijama, stvaraju tržišno natjecanje potrebno da se stvori učinkovito tržište maloprodajnih financijskih usluga;

34.  naglašava da različite nove financijske institucije poznate pod nazivom FinTech imaju jednake odgovornosti prema kupcima i odgovornosti u pogledu financijske stabilnosti kao i ostale odgovarajuće tradicionalne institucije i usluge;

Mjera 11. – Digitalne provjere identiteta

35.  ističe potencijal e-potpisa i e-identifikacije za jednostavnije obavljanje transakcija i poziva Komisiju da se svojim radom nastavi na Uredbu o elektroničkoj identifikaciji (eIDAS); naglašava da je potrebno uzeti u obzir i osobe koje se ne mogu ili ne žele koristiti e-potpisima ili e-identifikacijom; promiče interoperabilnost prekogranične e-identifikacije u sektoru financijskih usluga i poziva da se osiguraju ravnopravni uvjeti u svim državama članicama (a možda i šire, u zemljama EGP-a i Švicarskoj); nadalje, traži od Komisije da hitno analizira trenutne regulatorne prepreke tehnikama e-identifikacije te ističe da bi svaka poduzeta inicijativa trebala biti tehnološki neutralna;

36.  ponavlja da Komisija treba identificirati i ukloniti regulatorne prepreke korištenju paneuropskog sustava elektroničkog potpisa pri sklapanju ugovora o financijskim uslugama, čime će se olakšati prekogranični ulazak na digitalno tržište na razini cijelog EU-a, a da se pritom ne ugrozi sigurnost postojećih sustava ili njihova sposobnost da ispunjavaju zahtjeve Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca;

Mjera 12. – Internetska prodaja financijskih usluga

37.  naglašava da je potrebno prilagoditi postojeći pravni okvir EU-a digitalnom svijetu kako bi se suzbili rizici u području zaštite potrošača povezani s internetskom prodajom na daljinu te kako bi se na taj način otvorile nove poslovne mogućnosti za europska novoosnovana poduzeća (start-ups) i poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom; upozorava na rizike za potrošače povezane s internetskim igrama na sreću koje su predstavljene kao financijski proizvodi, tj. binarne opcije; smatra da je snažan i usklađen europski nadzor potreban da se zaštite potrošači i izbjegnu rupe u propisima; naglašava da se europski standardi zaštite potrošača primjenjuju neovisno o tome prodaje li se preko tradicionalnih ili modernih kanala distribucije;

38.  ističe važnost kibersigurnosti i žali zbog činjenice da Komisija u svojem akcijskom planu nije posvetila pozornost pitanjima kibersigurnosti; stoga poziva Komisiju da se tom pitanju posveti u okviru svoje radne skupine;

39.  naglašava potrebu da se očuvaju klasične banke s poslovnicama koje pružaju osnovne javne usluge i posebno su od koristi MSP-ovima, starijima i osjetljivim skupinama potrošača, kod kojih postoji manja vjerojatnost da će se koristiti e-bankarstvom i koji prednost daju interakciji licem u lice; prepoznaje da se zatvaranjem podružnica narušava financijska infrastruktura na lokalnoj razini i da to može biti izrazito štetno za zajednice;

40.  napominje da povećana upotreba podataka o klijentima ili velikih podataka od strane financijskih institucija može potrošačima donijeti koristi, kao što je izrada prilagođenijih, segmentiranih i jeftinijih ponuda na temelju učinkovitije raspodjele rizika i kapitala; s druge strane, zabrinut je zbog razvoja dinamičnog određivanja cijena i s tim povezanih potencijalno lošijih rezultata za potrošače u smislu usporedivosti ponuda, a samim time i učinkovitog tržišnog natjecanja te udruživanja i objedinjavanja rizika u sektoru kredita i osiguranja;

o
o   o

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 133, 22.5.2008., str. 66.
(2) SL L 263, 7.10.2009., str. 11.
(3) SL L 266, 9.10.2009., str. 11.
(4) SL L 60, 28.2.2014., str. 34.
(5) SL L 173, 12.6.2014., str. 349.
(6) SL L 257, 28.8.2014., str. 73.
(7) SL L 257, 28.8.2014., str. 214.
(8) SL L 123, 19.5.2015., str. 1.
(9) SL L 337, 23.12.2015., str. 35.
(10) SL L 26, 2.2.2016., str. 19.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0434.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0211.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0027.

Pravna napomena