Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2083(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0334/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0334/2017

Rasprave :

PV 14/11/2017 - 16
CRE 14/11/2017 - 16

Glasovanja :

PV 16/11/2017 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0448

Usvojeni tekstovi
PDF 465kWORD 60k
Četvrtak, 16. studenog 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Strategija EU-a i Afrike: poticaj za razvoj
P8_TA(2017)0448A8-0334/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. studenoga 2017. o strategiji EU-a i Afrike: poticaj za razvoj (2017/2083(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji i članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku naslovljenu „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa”, koju je Europsko vijeće predstavilo tijekom svojeg sastanka održanog 28. i 29. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća i Komisije od 7. lipnja 2017. o Novom europskom konsenzusu o razvoju – Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost,

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” te 17 ciljeva održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Načela za odgovorna ulaganja u poljoprivredne i prehrambene sustave koja je razvio Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom u cilju postizanja prvog i drugog cilja održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan iz Addis Abebe o financiranju razvoja iz 2015.,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015.,

–  uzimajući u obzir afrički sastanak na vrhu održan 16. studenog 2016. posvećen afričkoj ulozi na konferenciji COP 22,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. veljače 2016. o Akcijskom planu EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom (COM(2016)0087),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(1) („Sporazum iz Cotonoua”) te njegove izmjene iz 2005. i 2010.,

–  uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a koju su donijeli čelnici afričkih i europskih država i vlada na sastanku na vrhu u Lisabonu 9. prosinca 2007., kao i dva akcijska plana usvojena u Accri u listopadu 2007. (za razdoblje od 2008. do 2010.) i u Tripoliju u studenom 2010. (za razdoblje od 2011. do 2013.),

–  uzimajući u obzir zaključke s 4. sastanka na vrhu između EU-a i Afrike održanog u Bruxellesu 2. i 3. travnja 2014., smjernice kojima je utvrđen format sastanaka (format iz Kaira) te područja suradnje između dvaju kontinenata za razdoblje od 2014. do 2017. te izjavu EU-a i Afrike o migraciji i mobilnosti,

–  uzimajući u obzir Program 2063. koji je Afrička unija usvojila u svibnju 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće o prijedlozima preporuka o institucionalnoj reformi Afričke unije pod naslovom „Imperativ osnaživanja naše Unije”, koje je pripremila Njegova Ekscelencija Paul Kagamé,

–  uzimajući u obzir 3. interkontinentalni forum civilnog društva održan u Tunisu od 11. do 13. srpnja 2017., na kojemu su odaslani pozivi za jačanje sudjelovanja organizacija civilnog društva te stavljanje čovjeka u središte strategije Afrike i EU-a,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a(2),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 5. srpnja 2016. za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (COM(2016)0447),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Obnovljeno partnerstvo s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama” (JOIN(2016)0052),

–  uzimajući u obzir različite komunikacije Komisije o odnosima između EU-a i Afrike, posebno onu od 27. lipnja 2007. naslovljenu „Od Kaira do Lisabona – strateško partnerstvo EU-a i Afrike” (COM(2007)0357), onu od 17. listopada 2008. naslovljenu „Godina poslije Lisabona: partnerstvo Afrike i EU-a na djelu” (COM(2008)0617) i onu od 10. studenog 2010. o konsolidaciji odnosa između EU-a i Afrike: 1,5 milijardi stanovnika, 80 zemalja, dva kontinenta, jedna budućnost (COM(2010)0634),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku upućenu Europskom parlamentu i Vijeću od 4. svibnja 2017. naslovljenu „Za novi poticaj partnerstva Afrike i EU-a” (JOIN(2017)0017) i zaključke Vijeća o toj temi od 19. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o odnosima između Unije, Afrike i zemalja AKP-a, osobito onu od 4. listopada 2016. o budućnosti odnosa između AKP-a i EU-a nakon 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o Uzajamnom fondu EU-a za Afriku: implikacije za razvojnu i humanitarnu pomoć(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o izvješću EU-a za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2016. o povećanju učinkovitosti razvojne suradnje(6),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0334/2017),

A.  budući da su veze koje Europska unija održava s afričkim zemljama povijesne te da je njihova budućnost usko povezana; budući da je EU vodeći partner Afrike u području gospodarstva i trgovine, kao i razvoja, humanitarne pomoći i sigurnosti;

B.  budući da je potrebna nova vizija partnerstva između Afrike i EU-a kojom se odražava razvoj političkog, gospodarskog, ekološkog i socijalnog okruženja obaju kontinenata; budući da je potrebno prilagoditi se novim akterima na međunarodnoj sceni, uključujući Kinu, te stremiti prema pojačanom, moderniziranom partnerstvu s izraženijom političkom dimenzijom, pri čemu naglasak treba staviti na zaštitu naših ključnih zajedničkih interesa;

C.  budući da se odnosi između EU-a i Afrike trebaju graditi na načelima razumijevanja i međusobnih interesa kao i dijeljenja zajedničkih vrijednosti u okviru uzajamnog partnerstva;

D.  budući da se odnosi između EU-a i afričkog kontinenta temelje na različitim pravnim instrumentima i političkim strategijama te da je potrebno povećati njihovu sinergiju i usklađenost kako bi partnerstvo postalo učinkovitije i održivije;

E.  budući da je Sporazum iz Cotonoua, sklopljen između 79 država AKP-a, od koji je 48 iz supsaharske Afrike, i EU-a, temelj partnerstva između Unije i Afrike; budući da je EU također uspostavio odnose s afričkim zemljama koje nisu potpisnice Sporazuma iz Cotonoua; budući da je partnerstvo EU-a i AKP-a pokrenuto u doba kada zemlje AKP-a još uvijek nisu bile uspostavile svoje sadašnje regionalne ili kontinentalne okvire za suradnju; budući da je radi nastanka Afričke unije 2003. i donošenja Zajedničke strategije Afrike i EU-a 2007. ključno pojednostavniti razne političke okvire politike između EU-a i Afrike; budući da je cilj o „odnošenju prema Africi kao prema jednom subjektu” jasno naveden u preambuli Zajedničke strategije Afrike i EU-a;

F.  budući da EU s afričkim zemljama održava institucionalni i politički dijalog u okviru sastanaka na vrhu između EU-a i Afrike, međuvladine organizacije „Unija za Mediteran” te tijela za suradnju AKP-a i EU-a, među ostalim na parlamentarnoj razini preko Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a, Izaslanstva Europskog parlamenta u Parlamentarnoj skupštini „Unije za Mediteran” ili Izaslanstva za odnose s Panafričkim parlamentom;

G.  budući da proračun 11. Europskog razvojnog fonda iznosi 30,5 milijardi EUR, od čega je 900 milijuna EUR namijenjeno za Instrument mirovne pomoći za Afriku, te da će 1,4 milijarde EUR iz pričuve Europskog razvojnog fonda biti izdvojeno za Uzajamni fond EU-a za Afriku; budući da je više od 5 milijardi EUR iskorišteno za potrebe afričkih zemalja u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo te da je 845 milijuna EUR izdvojeno za panafrički program u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju u cilju provedbe Zajedničke strategije Afrike i Europske unije;

H.  budući da je skorašnji sastanak na vrhu između AU-a i EU-a 29. i 30. studenog 2017. u Abidjanu na temu „Ulaganje u mlade” prilika za stvaranje, podupiranje i razvijanje gospodarskih uvjeta za istinsku jednakost između partnera željnih braniti ključne zajedničke interese;

I.  budući da će nova zajednička strategija Afrike i EU-a morati biti uvrštena u sporazum koji će naslijediti Sporazum iz Cotonoua;

J.  budući da je EU povijesni partner i glavni jamac za sigurnost afričkog kontinenta, što je od ključne važnosti; budući da sigurnost i održivi rast europskog kontinenta usko i izravno ovise o stabilnosti i razvoju afričkog kontinenta, i obratno;

K.  budući da je stalna potpora uspješnoj uspostavi strukture za mir i sigurnost u Africi te predanost EU-a, AU-a i drugih međunarodnih aktera prisutnih u Africi važna za razvoj i stabilnost afričkog kontinenta;

L.  budući da migracije imaju istaknutu ulogu u globalnoj strategiji EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku te da predstavljaju prioritetnu temu u vanjskim odnosima EU-a, uključujući i njegovim odnosima s Afrikom; budući da Afrika i Europa dijele zajednički interes i odgovornost kada je riječ o migracijama i mobilnosti, uključujući borbu protiv trgovine i krijumčarenja ljudima te budući da upravljanje migracijama zahtijeva globalna rješenja koja se temelje na solidarnosti, dijeljenju odgovornosti, poštovanju prava migranata i međunarodnog prava te djelotvorno korištenje instrumentima za razvojnu suradnju;

M.  budući da u Africi više od 218 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu; budući da je udio stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu u supsaharskoj Africi pao s 56 % 1990. na 43 % 2012.; budući da se od 47 najmanje razvijenih zemalja njih 33 nalazi na afričkom kontinentu, što partnerstvo između EU-a i Afrike čini ključnim instrumentom u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja, što se osobito odnosi na iskorjenjivanje siromaštva;

N.  budući da se procjenjuje da u Africi potrebe za ulaganjima u infrastrukturu iznose 75 milijardi eura godišnje, da bi tržište robom široke potrošnje 2020. trebalo doseći vrijednost od bilijun dolara, da su izravna strana ulaganja u stalnom rastu i da bi 2020. trebala iznositi 144 milijarde dolara te da Afrika trenutačno ima milijardu stanovnika;

O.  budući da u afričkom izvozu i dalje prevladavaju sirovine i neprerađeni proizvodi i da je odobravanje trgovinskih povlastica apsorbiralo velik dio tog izvoza; budući da slobodan pristup tržištu za većinu afričkih proizvoda povećava kapacitete afričkih zemalja i poboljšava njihovu konkurentnost i sudjelovanje u globalnim tržištima uz pomoć, među ostalim, politika usmjerenih na trajnu održivu industrijalizaciju i ruralnu produktivnost kao ključnih putova za razvoj;

P.  budući da treba uzeti u obzir demografsku dinamiku, s obzirom na to da bi do 2050., prema određenim projekcijama, Afrika mogla imati 2,5 milijardi stanovnika, većinom mladih, dok se očekuje da će europsko stanovništvo znatno ostarjeti; budući da je potrebno stvoriti milijune radnih mjesta te pružiti pomoć i podršku osnaživanju žena i mladih, osobito u pogledu obrazovanja, pristupa zdravstvenoj skrbi i osposobljavanja na afričkom kontinentu;

Jačanje političkog dijaloga između EU-a i Afrike: preduvjet za obnovljeno strateško partnerstvo

1.  prima na znanje novu komunikaciju naslovljenu „Novi poticaj partnerstvu između Afrike i EU-a” čiji je cilj osigurati novi zamah partnerstvu između Afrike i EU-a kako bi ga se ojačalo i produbilo usmjeravajući ga na blagostanje i stabilnost dvaju kontinenata u skladu s obvezama preuzetima u okviru ciljeva održivog razvoja, novog europskog konsenzusa o razvoju, koji služi kao skup smjernica za europsku razvojnu politiku, globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku Unije i Programa 2063.;

2.  podsjeća na to da je Afrika ključni strateški partner EU-a i smatra da je ključno osnažiti odnose između EU-a i AU-a revidiranim i proširenim dijalogom kojim se obuhvaćaju načela transparentnosti i dobrog upravljanja radi ostvarenja situacije u kojoj su svi dionici na dobitku te ravnopravne i održive suradnje kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove i stekla zajednička korist, osiguravajući pritom načelo vlasništva i uzimajući u obzir konkretne okolnosti i stupanj razvoja svake od partnerskih zemalja;

3.  poziva da buduće partnerstvo bude usredotočeno na prioritetna područja koja su utvrdili AU i EU, kao što su:

   gospodarski razvoj (preko trgovine, sporazuma o gospodarskom partnerstvu, poboljšane regionalne integracije, gospodarske diversifikacije, održive industrijalizacije i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta),
   dobro upravljanje, uključujući ljudska prava,
   ljudski razvoj putem javnih usluga kojima se obuhvaćaju temeljne potrebe, kao što su obrazovanje, zdravlje, pristup vodi i sanitarnom sustavu, ravnopravnost spolova, znanost, tehnologija i inovacije,
   sigurnost i borba protiv terorizma,
   migracije i mobilnost,
   okoliš, uključujući klimatske promjene;

4.  podsjeća da je proračunska pomoć najbolji način da vlade same preuzimaju odgovornost i odlučuju o svojim potrebama i prioritetima; podsjeća da opća ili sektorska proračunska pomoć omogućava pružanje potpore razvojnim politikama i jamčenje maksimalnog kapaciteta apsorpcije;

5.  pozdravlja činjenicu da će središnja tema 5. sastanka na vrhu između AU-a i EU-a u studenome 2017. u Côte d’Ivoireu biti mladi, imajući u vidu njihovu važnost za budućnost obaju kontinenata;

6.  podsjeća na važnost i učinkovitost suradnje između AKP-a i EU-a i postignutih rezultata u području razvoja; ustraje u održavanju tog pravno obvezujućeg okvira nakon 2020.; ustraje u potrebi jačanje te suradnje, razvijajući pritom njezinu regionalnu dimenziju, među ostalim preko pojačane suradnje s AU-om, regionalnim gospodarskim zajednicama i drugim regionalnim organizacijama; poziva da se političkom dijalogu u okviru pregovora o sporazumu koji će uslijediti nakon Sporazuma iz Cotonoua pristupi na način koji bi bio više strateški, pragmatičan, sveobuhvatan i strukturiran;

7.  poziva na osnaživanje parlamentarne dimenzije AKP-a i EU-a; naglašava da je Zajednička parlamentarna skupština AKP-a i EU-a povlašteno mjesto razmjene i da ima ključnu ulogu u osnaživanju demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava;

8.  naglašava da preispitivanje europske politike susjedstva pruža mogućnosti za bolje usklađivanje politike susjedstva i politike prema drugim afričkim državama, uz uvođenje proširenih okvira za suradnju u rješavanju regionalnih problema, primjerice u području sigurnosti, energije, pa čak i migracija;

9.  podsjeća da je u okviru partnerstva Afrike i EU-a potrebno zauzeti usklađen pristup među samim državama članicama EU-a kao i između EU-a i država članica, kako je predviđeno u članku 210. UFEU-a; podsjeća, isto tako, da je u europskim i afričkim politikama i inicijativama potrebno poštovati načelo EU-a o usklađenosti politika razvoja radi ispunjenja ciljeva održivog razvoja;

10.  poziva da se načelo usklađenosti politika u interesu razvoja u potpunosti uključi u trgovinske odnose EU-a s Afrikom, što podrazumijeva uključivanje provedivih odredbi o trgovini i održivom razvoju u sve trgovinske sporazume EU-a s afričkim zemljama, u skladu s obvezom koju je Komisija preuzela u strategiji „Trgovina za sve”;

11.  ponavlja koliko je važno da države članice ispunjavaju obvezu izdvajanja 0,7 % svog BNP-a za službenu razvojnu pomoć kako bi se osnažila suradnja s Afrikom;

12.  dijeli spremnost na produbljenje koalicije između EU-a i Afrike u pogledu globalnog upravljanja; ustraje, u tom pogledu, na potrebi osnaživanja dijaloga s Afričkom unijom i važnosti jamčenja njezine financijske autonomije, u skladu s odlukom iz Kigalija o financiranju, smanjenjem njezine ovisnosti o vanjskom financiranju; prima na znanje prijedloge iznesene u izvješću koje je izradio Paula Kagamé, čiji je cilj jačanje AU-a radi davanja poticaja procesu političke integracije Afrike;

13.  ističe ulogu civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, vjerske organizacije, organizacije mladih i organizacije za prava žena, privatni sektor, sindikate, parlamentarne skupštine, tijela lokalne vlasti i dijasporu, s njihovim posebnim obilježjima, u konsolidiranju političkog dijaloga između EU-a i Afrike kako bi se osiguralo partnerstvo u čijem je središtu čovjek;

14.  ustraje u potrebi većeg sudjelovanja civilnog društva u partnerstvu između Afrike i EU-a promicanjem povećanja njegova kapaciteta, posebice prijenosom vještina i znanja te jamčenjem njegova sudjelovanja u osmišljavanju i provedbi relevantnih reformi i politika; smatra da je sudjelovanje organizacija civilnog društva ključno za javnu odgovornost; podržava različite platforme uvedene kako bi civilno društvo postalo ključni akter partnerstva, osobito Zajednički godišnji forum, čiji je cilj provesti plan za EU i Afriku; međutim, izražava žaljenje zbog toga što Zajednički godišnji forum nikad nije sazvan te poziva EU i Afričku uniju da hitno osiguraju potrebna financijska i politička sredstva kako bi se zajamčilo sadržajno sudjelovanje svih dionika u partnerstvu, uključujući u okviru ovog petog sastanka na vrhu između AU-a i EU-a;

Izgradnja otpornijih država i društava za sve ljude te osobito mlade ljude radi ispunjenja ciljeva održivog razvoja

15.  smatra potrebnim raditi na svih pet dimenzija otpornosti, glavnoj osovini nove strategije EU-a i Afrike;

Politička otpornost

16.  ustraje u potrebi jačanja dobrog upravljanja, demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava, ali i ulaganja napora u borbi protiv korupcije na dvama kontinentima jer su ti elementi ključni za održiv razvoj;

17.  stoga poziva na iskren i uključiv dijalog, na temelju uzajamnog poštovanja, kojim se vrijednosti i načela čini glavnom osovinom suradnje, osobito u pogledu širenja uvjetovanja razvojne pomoći na njihovo strogo poštovanje;

18.  naglašava da je za izgradnju pravednijeg, stabilnijeg i sigurnijeg društva iznimno važno odlučnije se suočiti s izazovima u području upravljanja na obama kontinentima; naglašava da je potrebno nastaviti poštovati i promicati ljudska prava i upravljanje na temelju postojećih međunarodnih pravnih instrumenata, zakona, načela i mehanizama, uključujući ona afričkih regionalnih upravljačkih tijela, kao što su Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda te njezini protokoli, Afrička povelja o demokraciji, izborima i upravljanju, Afrička komisija za ljudska prava i prava naroda i Afrički sud za ljudska prava i prava naroda, kako bi se pojačala odgovornost;

19.  podsjeća na važnost uloge Međunarodnog kaznenog suda u borbi protiv nekažnjavanja te vrijednosti mira, sigurnosti, ravnopravnosti, pravednosti, pravosuđa i naknade štete koje podupire; poziva Europsku uniju i afričke države da nastave podupirati Rimski statut i Međunarodni kazneni sud; apelira na sve potpisnice Rimskog statuta da ga ratificiraju što je prije moguće;

20.  podržava organizaciju zajedničke konferencije na visokoj razini između Afričke unije i EU-a o izbornom procesu, demokraciji i upravljanju u Africi i Europi te poziva na to da Europski parlament, Panafrički parlament, Zajednička parlamentarna skupština AKP-a i EU-a i Parlamentarna skupština Unije za Mediteran (PA-UfM) na njoj sudjeluju u potpunosti; poziva na jačanje poveznica između različitih skupština kako bi se potaknula sinergija i dosljednost poduzetih mjera;

Sigurnosna otpornost

21.  ponavlja da su sigurnost i razvoj međusobno usko povezani; ističe da je potrebno bolje integrirati sigurnosna pitanja i razvojne ciljeve u svrhu rješavanja specifičnih problema nestabilnih država i poticanja razvoja otpornijih država i društava; napominje da bi to trebalo učiniti s pomoću posebnih instrumenata i dodatnog financiranja;

22.  poziva na snažniju suradnju između EU-a i Afrike u području sigurnosti i pravde u pogledu međunarodnog pravnog okvira u cilju zauzimanja holističkog pristupa rješavanju problema i uspješnije borbe protiv organiziranog kriminala, trgovine i krijumčarenja ljudima, posebice u vezi s djecom, te terorizma; smatra da mjere koje EU poduzima trebaju biti u sinergiji sa strategijama koje su donijele afričke zemlje, posebno one povezane s mirom i sigurnosti iznesene u Programu 2063.;

23.  naglašava potrebu za suradnjom između EU-a, AU-a, regionalnih organizacija i drugih relevantnih političkih aktera u Africi u području sigurnosti radi pojačanja kapaciteta zemalja u razvoju, reformi njihovih sigurnosnih sektora, poticanja aktivnosti u području razoružanja, demobilizacije i reintegracije bivših boraca;

24.  podsjeća da je terorizam globalna prijetnja koja utječe na regionalni mir i stabilnost, održivi razvoj i unutarnju sigurnost protiv koje se koordiniranim naporom moraju boriti nacionalne vlade, regionalne i međunarodne organizacije te europske agencije; poziva na povećanu suradnju u okviru strategije EU-a i Afrike usmjerenu na sprečavanje nekažnjavanja, promicanje vladavine prava i proširenje kapaciteta policije i pravosuđa kako bi se olakšali razmjena informacija i najboljih praksi te sprečavanje i suzbijanje financiranja terorizma te njegov progon; napominje da bi se strategijom protiv terorizma trebale obuhvatiti mjere za sprečavanje radikalizacije u Africi i Europi, posebno među mladima, koja vodi do nasilnog ekstremizma;

25.  ponovno ističe važnost različitih misija i operacija EU-a u Africi; pozdravlja osnivanje zajedničke fronte skupine pet zemalja Sahela; poziva na jačanje europskog djelovanja za mir i sigurnost u suradnji s afričkim i međunarodnim partnerima te na pružanje podrške potpunoj operacionalizaciji Afričke strukture za mir i sigurnost (APSA); poziva na početni doprinos EU-a Mirovnom fondu AU-a za aktivnosti u području „posredovanja i diplomacije”;

Otpornost okoliša

26.  podsjeća da je Afrika osobito osjetljiva na učinke klimatskih promjena; smatra da je od ključne važnosti da EU razvije strateški pristup izgradnji otpornosti na klimatske promjene i da podrži afričke zemlje, posebno najmanje razvijene zemlje, u njihovim naporima u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova i prilagodbe; ističe važnost klimatskih promjena u povećanju rizika od sukoba, suše, gladi i migracije, što je vidljivo u nedavnim izbijanjima gladi u Južnom Sudanu, Nigeriji i Somaliji; u tom kontekstu podsjeća da je ključno promicati i poštovati obveze preuzete u Parizu 2015. o izdvajanju 100 milijardi dolara do 2020. za zemlje u razvoju; poziva na korištenje novih oblika partnerstva između Afrike i EU-a u cilju smanjenja prepreka koje se odnose na financiranje i prijenos tehnologija;

27.  naglašava da Afrika posjeduje bogatstvo raznolikih prirodnih okoliša; poziva da se zaštita bioraznolikosti stavi u središte političkog programa AU-a i EU-a; poziva da se izradi strategija EU-a i Afrike u vezi s prioritetima Akcijskog plana EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom te da se zaštiti prirodna baština i posebno prirodni parkovi;

28.  potiče na veća ulaganja u područja obnovljivih izvora energije i kružnog gospodarstva kako bi se dodatno potaknule aktivnosti kojima se pridonosi očuvanju okoliša i stvaranju mogućnosti zapošljavanja; podsjeća da je jamčenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji ključno za ispunjenje osnovnih ljudskih potreba te je nužno za praktički sve vrste gospodarskih aktivnosti i predstavlja ključni pokretač razvoja; poziva na nastavak pružanja potpore EU-a inicijativi za obnovljivu energiju u Africi i pozdravlja prijedlog Komisije za pokretanjem novog partnerstva EU-a i Afrike za istraživanje i inovacije o klimatskim promjenama i održivoj energiji;

29.  poziva da se partnerstvo Afrike i EU-a dugoročno usredotoči na poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom te da promiče sinergije između sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih mjera; u tom kontekstu potiče EU da poveća pomoć održivoj poljoprivredi, agrošumarstvu i agroekološkim praksama poštujući tradicionalnu uporabu zemlje te osiguravajući pristup zemlji, vodi i sjemenju koje nije zaštićeno patentom; osim toga, poziva EU da pruži potporu malim proizvođačima/poljoprivrednicima i stočarima da ostvare sigurnost opskrbe hranom kroz izgradnju i ulaganje u infrastrukturu koja je u skladu s načelima za odgovorno ulaganje u poljoprivredu i prehrambene sustave Odbora za svjetsku sigurnost opskrbe hranom te da podupire osnivanje zadruga; također ističe kapacitete i iskustvo u vezi s održivom poljoprivredom koje su organizacije civilnog društva stekle na razini zajednica;

30.  pozdravlja inicijative EU-a u kojima se traži bolje upravljanje i transparentnija trgovina prirodnim resursima; smatra da bi održivo upravljanje i trgovina prirodnim resursima kao što su minerali, drvne sirovine te divlja flora i fauna omogućili zemljama bogatima resursima i njihovom stanovništvu da od njih ostvare dodatnu korist; podsjeća da je u okviru europskog zakonodavstva o mineralima iz područja pogođenih sukobima potrebno donijeti popratne mjere kojima se slijedi integrirani pristup kojim se potiče primjena međunarodnih standarda u području dužne pažnje, po uzoru na standarde iz Smjernica OECD-a; poziva na izradu zajedničke povelje EU-a i Afrike o održivom upravljanju prirodnim resursima;

Gospodarska otpornost

31.  smatra da su stabilno regulatorno i institucionalno okruženje te zdravo gospodarstvo ključni elementi za povećanje konkurentnosti, ulaganja, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje životnih uvjeta i održiv rast; u tom kontekstu ističe potrebu poboljšanja internetskog pristupa pravnim informacijama u pogledu poslovnih zakona; podsjeća da gospodarski razvoj bez nepristrane države ne jamči sustavan razvoj ili socijalni napredak te ustraje u potrebi da se osigura preraspodjela bogatstva, pružanje usluga za građane i da se poveća jednakost mogućnosti;

32.  poziva na daljnju suradnju među europskim i afričkim privatnim sektorima te na usmjeravanje ulaganja, osobito putem javno-privatnih partnerstava, na temelju strogog etičkog kodeksa i načela društvene odgovornosti, u ključne sektore kao što su:

   održiva energija, među ostalim pristup električnoj energiji za sve,
   temeljna infrastruktura, posebno u sektoru prometa, uključujući pomorski promet,
   održivo korištenje prirodnim resursima,
   održiva poljoprivreda,
   plavo gospodarstvo, među ostalim pomorska industrija,
   istraživanje, znanost, tehnologija i inovacije, u vezi s temama od zajedničkog interesa i onima koje osobito utječu na jedan od kontinenata, kao što su bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti,
   digitalizacija kao važan element jamčenja razvoja afričkog gospodarstva, ali i međusobnog povezivanja različitih naroda;

33.  ističe da je regionalna integracija pokretač gospodarskog razvoja i potreba u globaliziranom svijetu; poziva na pružanje podrške suradnji jug/jug koja odražava stvarnost postupne transformacije afričkog kontinenta; podržava osnivanje kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi i cilj povećanja trgovine unutar Afrike za 50 % do 2050.; isto tako, podsjeća na mogućnosti razvoja koje se nude u okviru sporazuma o gospodarskom partnerstvu i trgovinskih sporazuma koji povezuju EU i afričke zemlje, kojima se omogućuje promicanje održivog razvoja, ljudskih prava te poštene i etičke trgovine; ističe da je potrebno osigurati pravila podrijetla kojima se potiče razvoj, učinkovite zaštitne klauzule, asimetričan raspored liberalizacije, zaštitu industrija u povoju te pojednostavnjenje i transparentnost carinskih postupaka; podsjeća da je cilj sporazuma o gospodarskom partnerstvu pomoći državama AKP-a u proširenju njihovih tržišta, pospješivanju razmjene robe i poticanju ulaganja te da to uključuje sporo, postupno i asimetrično otvaranje trgovine robom između EU-a i država AKP-a;

34.  poziva na transparentnost u trgovinskim sporazumima te, preko formalnih savjetovanja, puno sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući civilno društvo i parlamente uključenih država, u budućim pregovorima i u provedbi sporazuma koji su trenutačno u fazi pregovora;

35.  poziva EU i države članice da bolje koordiniraju svoje programe pomoći trgovini i da potaknu sinergije sa svojim politikama ulaganja za Afriku; nadalje, poziva da povećaju svoje financijske obveze u okviru strategije Pomoć za trgovinu te tehničku pomoć i inicijative za izgradnju kapaciteta, što je ključno za afričke zemlje, osobito one najmanje razvijene;

36.  smatra da privatni sektor, od mikro do malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) preko zadruga do multinacionalnih kompanija, ima odlučujuću ulogu u otvaranju radnih mjesta i procesu razvoja te da doprinosi njegovu financiranju; ističe posebnu ulogu malih i srednjih poduzeća te poziva na pružanje potpore za osobnu inicijativu; u tom pogledu pozdravlja uspostavu Europskog fonda za održivi razvoj čiji bi cilj trebao biti pružanje podrške privatnom sektoru u afričkim zemljama, osobito lokalnim poduzećima i malim i srednjim poduzećima u nestabilnim zemljama, čime će se promicati ulaganja i otvaranje održivih radnih mjesta, posebice za žene i mlade;

37.  podsjeća na obveze koje privatni sektor mora ispuniti u okviru smjernica Ujedinjenih naroda i OECD-a te ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama AU-a da konstruktivno sudjeluju u međuvladinoj radnoj skupini UN-a o transnacionalnim korporacijama i drugim poduzećima u pogledu ljudskih prava, da rade na uspostavi međunarodnog obvezujućeg ugovora, koji se temelji na Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, o tome kako korporacije poštuju ljudska prava i obveze u odnosu na socijalne i ekološke standarde;

38.  ističe potrebu stvaranja dostojnih radnih mjesta i njihova povezivanja s ulaganjem, a oboje bi trebalo ostvariti u okviru partnerstva Afrike i EU-a; u tom smislu poziva na usklađenost sa standardima Međunarodne organizacije rada; naglašava važnost međudjelovanja socijalnih, gospodarskih i institucionalnih aktera te poziva na jačanje uloge socijalnih partnera jačanjem učinkovitosti socijalnog dijaloga na svim relevantnim razinama, što olakšava kolektivno pregovaranje;

39.  izražava žaljenje zbog toga što preko nezakonitih financijskih tokova Afrika godišnje izgubi oko 50 milijardi dolara, što je iznos veći od godišnje službene razvojne pomoći i ugrožava napore u području mobilizacije domaćih prihoda; stoga poziva obje strane da:

   uvedu učinkovite instrumente za borbu protiv utaje poreza, porezne prijevare i korupcije, uključujući javnu transparentnost o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata, zaklada i sličnih aranžmana,
   promiču načela odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi,
   podupiru inicijative za povećanje učinkovitosti i transparentnosti sustava upravljanja javnim financijama;

40.  nadalje, poziva na učinkovito provođenje Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te načela Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju za odgovorno državno kreditiranje i zaduživanje; pozdravlja rad Ujedinjenih naroda u cilju uspostave međunarodnog mehanizma za pregovaranje o javnom dugu;

41.  poziva na bolju financijsku uključenost Afrike, uključujući uključenost žena, razvojem elektroničkog bankarstva radi borbe protiv raslojavanja afričkog društva; podsjeća da novčane doznake iz inozemstva zemljama u razvoju donose veći priljev novca od ukupne službene razvojne pomoći i mogu znatno pridonijeti ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030.; stoga poziva EU da nastavi podupirati napore AU-a u poboljšanju mehanizama novčanih doznaka iz inozemstva;

Socijalna otpornost

42.  prepoznaje važnost demografske dinamike u Africi, što podrazumijeva dugoročnu stratešku viziju za razvijanje održivih, uključivih i participativnih društava; jednako tako naglašava potrebu osiguravanja mjera protiv diskriminacije ugroženih skupina, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike autohtonih naroda; uviđa da rastući broj stanovnika u Africi predstavlja istovremeno i izazov za lokalno gospodarstvo i priliku za taj kontinent; stoga poziva EU da pokaže predanost za promicanje odgovarajućih javnih politika i ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava kako bi se osiguralo da mladi ljudi mogu sami donositi utemeljene odluke o svom seksualnom i reproduktivnom zdravlju, ravnopravnosti spolova i pravima djece, bez čega se ne može postići socijalna, gospodarska i ekološka otpornost;

43.  ističe da je stopa urbanizacije u Africi u stalnom porastu te da predstavlja socijalne, gospodarske i ekološke izazove; poziva na rješenja za smanjenje tog urbanog pritiska i ublažavanje problema nekontrolirane urbanizacije;

44.  poziva EU i AU da unaprijede afričke nacionalne obrazovne sustave, uključujući kapacitete svojih administrativnih struktura, ulaganjem najmanje 20 % svojih nacionalnih proračuna u obrazovanje te povećanjem potpore EU-a globalnom partnerstvu za obrazovanje (GPE) i fondu „Obrazovanje ne može čekati” („Education Cannot Wait”);

45.  naglašava potrebu za univerzalnim, uključivim, ravnopravnim i dugoročnim pristupom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, od ranog djetinjstva nadalje i za sve, s posebnim naglaskom na djevojčice, među ostalim u hitnim i kriznim situacijama;

46.  naglašava da je potrebno ulagati u ljudski kapital i postići da mladi budu povezani s globalnim kretanjima te da sada i u budućnosti raspolažu vještinama potrebnima na tržištu rada jačanjem obrazovnog sustava te formalnog i neformalnog sustava strukovnog osposobljavanja, samozapošljavanja i poduzetništva;

47.  smatra važnim podržati afričke zemlje u uspostavljanju funkcionalnih javnih zdravstvenih sustava i pristupa cjenovno pristupačnim kvalitetnim zdravstvenim uslugama za sve, istodobno posebice rušeći prepreke s kojima se suočavaju žene i druge ranjive skupine, uključujući djecu, osobe s invaliditetom i pripadnike zajednice LGBTI;

48.  poziva na uvođenje univerzalnog minimalnog osiguranja uspostavom horizontalnih nacionalnih zdravstvenih sustava; naglašava da je, ako se trenutačni trendovi nastave, potrebno educirati milijun kvalificiranih zdravstvenih djelatnika više od prethodno planiranog broja kako bi se ispunili minimalni standardi Svjetske zdravstvene organizacije do 2030.;

49.  ističe da zarazne bolesti predstavljaju veliku prijetnju socijalnoj otpornosti; poziva Komisiju da uloži više napora u znanstvenu i medicinsku suradnju među dvama kontinentima, kao što je Partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija (EDCTP2), te da ulaže u znanost, tehnologiju i inovacije kako bi se u okviru razvojne suradnje riješio i dalje prisutan golemi problem koji predstavljaju bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti;

50.  podsjeća na potrebu većeg ulaganja u pristup zdravstvenoj skrbi trudnica te spolnom i reproduktivnom zdravlju radi smanjenja stope smrtnosti majki i djece te borbe protiv tradicionalnih praksi, kao što su genitalno sakaćenje žena te prisilni i/ili dječji brakovi;

51.  naglašava važnost rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u suradnji EU-a i Afrike; naglašava pozitivnu ulogu i sudjelovanje žena u političkim i gospodarskim sferama te sprječavanju sukoba i izgradnji održivog mira;

52.  napominje da kultura potiče razvoj i da je njegova važna sastavnica te da može olakšati socijalnu uključenost, slobodu izražavanja, izgradnju identiteta, civilno osnaživanje i sprečavanje sukoba, istodobno jačajući gospodarski rast; stoga poziva EU i Afričku uniju da promiču međukulturni politički dijalog i kulturnu raznolikost te da podupiru strategije kojima se štiti kultura i baština; ističe da je demokracija univerzalna vrijednost koja može biti dio svake kulture; jednako tako prepoznaje ulogu sporta kao izvora i pokretača socijalne uključenosti i ravnopravnosti spolova;

Donošenje strategije za mobilnost i migracije koje doprinose razvoju obaju kontinenata

53.  podsjeća da migracije i mobilnost između Europe i Afrike i unutar njih imaju gospodarski, socijalni, ekološki i politički utjecaj te da dva kontinenta trebaju tom izazovu pristupiti na koordiniran i sveobuhvatan način i u suradnji sa zemljama podrijetla te tranzitnim i odredišnim zemljama maksimalno povećavajući sinergije te koristeći se relevantnim politikama, instrumentima i alatima EU-a, na temelju solidarnosti, dijeljenja odgovornosti, poštovanja i ljudskog dostojanstva; u tom kontekstu podsjeća da je u pripremnom razdoblju potrebno poboljšati dijalog između Afrike i EU-a o pripremi dvaju globalnih sporazuma u području migracija, odnosno izbjeglica, koji bi pod okriljem Ujedinjenih naroda trebali biti dovršeni do 2018. kako bi se, ako je to moguće, utvrdili zajednički prioriteti;

54.  podsjeća na potrebu jačanja pozitivnog utjecaja migracija i mobilnosti kako bi se te pojave promatrale kao instrumenti uzajamnog razvoja dvaju kontinenata; naglašava da to iziskuje pomno osmišljena, uravnotežena i održiva politička rješenja koja se temelje na dokazima uz dugoročnu strategiju kojom se uzimaju u obzir demografske perspektive i glavni uzroci migracije;

55.  prima na znanje da nasilni sukobi, progoni, nejednakost, povrede ljudskih prava, loše upravljanje, korupcija, terorizam, represivni režimi, prirodne katastrofe, klimatske promjene, nezaposlenost i kronično siromaštvo posljednjih godina dovode do raseljavanja stanovništva i porasta migracija u Europu; ipak podsjeća da se više od 85 % ljudi iz Afrike koji napuštaju svoju zemlju zadržava na samom kontinentu;

56.  podržava različite inicijative donesene na europskoj razini za borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija: migracijska partnerstva, Uzajamni fond EU-a za Afriku, Europski fond za održivi razvoj; poziva na to da se zajamči i nastavi njihova provedba na fleksibilan, učinkovit, usklađen i transparentan način poboljšavajući moguće sinergije među različitim instrumentima, programima i aktivnostima u okviru unutarnjeg i vanjskog djelovanja; naglašava potrebu za intenzivnijom suradnjom u području upravljanja granicama;

57.  ponavlja svoj poziv na promicanje zakonite migracije, u skladu s preporukama Akcijskog plana iz Vallette; nadalje ističe da razvojna pomoć ne bi smjela biti uvjetovana suradnjom u pitanjima povezanima s migracijama;

58.  poziva države članice da ponude svoja mjesta za preseljenje znatnom broju izbjeglica; u tom smislu poziva da se uspostavi europski okvir za preseljenje koji države članice mogu lako provesti; osim toga, poziva EU i njegove države članice da surađuju i pružaju pomoć afričkim zemljama suočenima s kretanjima izbjeglica ili dugotrajnim krizama u cilju povećanja kapaciteta njihovih sustava azila i zaštite;

59.  potiče države članice da povećaju svoj financijski doprinos uzajamnim fondovima i drugim instrumentima u cilju podupiranja uključivog i održivog rasta te poticanja stvaranja radnih mjesta, doprinoseći time rješavanju temeljnih uzroka migracija; također poziva na snažniju nadzornu ulogu Europskog parlamenta kako bi se osiguralo da migracijska partnerstva i instrumenti financiranja budu u skladu s pravnom osnovom te načelima i obvezama EU-a;

60.  poziva EU i AU na promicanje razmjena studenata, učitelja, poduzetnika i istraživača između dvaju kontinenata; pozdravlja prijedlog Komisije za pokretanjem Instrumenta za mlade Afrike kojim bi se proširilo područje primjene programa Erasmus+ i instrumenta EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje; poziva na raspravu o priznavanju potvrda i diploma od strane EU-a koje dodjeljuju afričke škole i sveučilišta; napominje da je omogućavanje kružne migracije ključno za održivi razvoj i za sprječavanje odljeva mozgova iz Afrike;

61.  uviđa da dijaspora ima posebno mjesto i u zemljama domaćinima i u zemljama podrijetla, zahvaljujući slanju znatnih iznosa te kao partner u razvoju na nacionalnoj i regionalnoj razini; izražava svoju nadu da bi dijaspora mogla imati ulogu u informiranju prilagođenom stvarnim potrebama ljudi o opasnostima u vezi s nezakonitim migracijama te izazovima povezanima s integracijom u zemljama domaćinima;

o
o   o

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji Afričke unije, Vijeću AKP-a, Panafričkom parlamentu i Predsjedništvu Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a.

(1) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(2) SL L 249, 27.9.2017., str. 1.
(3) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0371.
(4) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0337.
(5) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0246.
(6) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0437.

Pravna napomena