Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2269(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0340/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0340/2017

Rasprave :

PV 15/11/2017 - 24
CRE 15/11/2017 - 24

Glasovanja :

PV 16/11/2017 - 7.10
CRE 16/11/2017 - 7.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0451

Usvojeni tekstovi
PDF 352kWORD 72k
Četvrtak, 16. studenog 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Borba protiv nejednakosti kao sredstvo za poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta
P8_TA(2017)0451A8-0340/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. studenoga 2017. o borbi protiv nejednakosti kao sredstvu za poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta (2016/2269(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), posebno njegov članak 9.,

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju,

–  uzimajući u obzir publikaciju Komisije pod naslovom „Tromjesečni pregled stanja zapošljavanja i socijalnog stanja u EU-u iz rujna 2015.”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2014. naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)0130),

–  uzimajući u obzir publikaciju Komisije iz 2012. naslovljenu „Razvoj na području zapošljavanja i socijalne politike u Europi 2012.”,

–  uzimajući u obzir Komisijin Paket mjera za socijalna ulaganja od 20. veljače 2013., uključujući preporuku 2013/112/EU naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020) te svoju Rezoluciju od 16. lipnja 2010. o strategiji EU 2020.(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(4),

–  uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 7. srpnja 2016. o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o ostvarenju cilja borbe protiv siromaštva u svjetlu rastućih troškova za kućanstva(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o strategiji EU-a o beskućništvu(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o utjecaju krize na pristup ranjivih skupina skrbi(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2013. o komunikaciji Komisije „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.(10)”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenog 2011. o europskoj platformi protiv siromaštva i društvene isključenosti(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o slici siromaštva žena u Europskoj uniji(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o smanjenju zdravstvenih nejednakosti u EU-u(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2010. o ulozi minimalnog dohotka u borbi protiv siromaštva i promicanju uključivog društva u Europi(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. listopada 2008. o promicanju socijalne uključenosti i suzbijanju siromaštva, uključujući siromaštvo djece, u EU-u(15),

–  uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor O-000047/2016 – B8-0369/2016. o borbi protiv nejednakosti u cilju jačanja uključivog i održivog gospodarskog rasta u EU-u,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2013. naslovljeno „Europski minimalni dohodak i pokazatelji siromaštva”(16),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. lipnja 2011. o komunikaciji Komisije „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju”(17),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. rujna 2009. naslovljeno „Rad i siromaštvo: prema potrebnom cjelovitom pristupu”(18),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. ožujka 2011. o Europskoj platformi za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti(19),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Odbora za socijalnu zaštitu od 10. ožujka 2015. naslovljeno „Socijalno stanje u Europskoj uniji (2014.)”(20),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu od 15. veljače 2011. naslovljeno „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: vodeća inicijativa strategije Europa 2020.”(21),

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda „Treće europsko istraživanje o kvaliteti života – kvaliteta života u Europi: posljedice krize”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda „Treće europsko istraživanje o kvaliteti života – kvaliteta života u Europi: socijalne nejednakosti”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda naslovljeno „Nejednakosti dohotka i uzorci zapošljavanja u Europi prije i nakon velike recesije”,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Eurofounda naslovljeno „Šesto europsko istraživanje o radnim uvjetima”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda naslovljeno „Socijalna mobilnost u EU-u”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda naslovljeno „Novi oblici zapošljavanja”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Eurofounda naslovljeno „Nejednakosti u plaćama s kojima se suočavaju upućeni radnici: izazovi u vezi s „načelom jednakog postupanja”, koje sadržava detaljan pregled stajališta vlada i socijalnih partnera diljem Europe kada je riječ o načelu jednake plaće za jednak rad,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda naslovljeno „Razvoj radnog života u Europi: godišnji pregled EurWORK-a za 2016.”, a posebice poglavlje „Nejednakosti u plaćama – dokazi, rasprava i politike”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda naslovljeno „Promjena zanimanja i nejednakost plaća: Europski monitor poslova 2017.”,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda naslovljeno „Žene, muškarci i radni uvjeti u Europi”,

–  uzimajući u obzir publikaciju Komisije „Europska gospodarska prognoza, proljeće 2016.”(22),

–  uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja do 2030., a posebice cilj održivog razvoja br. 10 „Smanjenje nejednakosti unutar zemalja i među zemljama”,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a naslovljeno „Socijalno stanje u svijetu 2007.: imperativ zapošljavanja”,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a od 21. svibnja 2015. naslovljeno „Svi smo u tome zajedno: Zašto svi imaju koristi od smanjenja nejednakosti”,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a od 19. prosinca 2011. naslovljeno „Podjele među nama: zašto je nejednakost i dalje u porastu”,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a iz listopada 2008. naslovljeno „Rast uz nejednakost? Raspodjela prihoda i siromaštvo u zemljama članicama OECD-a”,

–  uzimajući u obzir dokument s rasprave osoblja MMF-a od 17. veljače 2014. naslovljen „Preraspodjela, nejednakost i rast”(23),

–  uzimajući u obzir dokument s rasprave osoblja MMF-a od 8. travnja 2011. naslovljen „Nejednakost i neodrživi rast: dvije strane iste kovanice?”(24),

–  uzimajući u obzir publikaciju Međunarodne organizacije rada od 3. lipnja 2013. naslovljenu „Izvješće o svijetu rada za 2013.: oporavak ekonomskog i društvenog tkiva” i poglavlje „ Pregled za Sjedinjene Američke Države”,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je u rujnu 2014. u sklopu projekta „DRIVERS For Health Equity project” obavilo londonsko sveučilište (University College) pod naslovom „Završno znanstveno izvješće: društvene nejednakosti u zdravlju i razvoju tijekom ranog djetinjstva: sustavni pregled na razini Europe”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0340/2017),

A.  budući da su jednakost i pravednost sastavni dio europskih vrijednosti i temelj za europski socijalni model, EU i njegove države članice; budući da ciljevi i država članica i EU-a uključuju poticanje zapošljavanja u cilju ostvarivanja trajne visoke stope zaposlenosti i borbe protiv isključenosti;

B.  budući da nejednakost može narušiti društveno povjerenje i ugroziti potporu za demokratske institucije; budući da se mjere za borbu protiv nejednakosti moraju unaprijediti u ekonomskom, socijalnom i regionalnom kontekstu kako bi se promicao usklađeni razvoj diljem Unije;

C.  budući da se nejednakost odnosi i na razlike u prihodima među pojedincima i na nedostatak mogućnosti koje im se nude, čime se onemogućuje potencijalno unapređenje njihovih sposobnosti i vještina te se ograničava njihov razvoj, a time i njihov mogući doprinos društvu;

D.  budući da je temeljni uzrok smanjenja potražnje gospodarska i financijska kriza koja hara europodručjem već više od desetljeća;

E.  budući da nejednakost i nezaposlenost ograničavaju stvarnu potražnju i osujećuju inovacije te mogu dovesti do veće financijske nestabilnosti; budući da visoka i sve veća nejednakost ne ometa samo napredak u iskorjenjivanju siromaštva, nego i napore za povećanje socijalne uključenosti i socijalne kohezije;

F.  budući da se borbom protiv nejednakosti može potaknuti otvaranje radnih mjesta i rast te istovremeno smanjiti siromaštvo; budući da je 2015. godine 47,5 % svih nezaposlenih u EU-u bilo suočeno s rizikom od siromaštva(25);

G.  budući da nejednakost ugrožava rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta(26), što pokazuju podaci međunarodnih institucija kao što su MMF(27) ili OECD(28), koje također iznose podatak da pretjerano visoke i rastuće nejednakosti imaju izravne socijalne troškove, koče socijalnu mobilnost te isto tako mogu kočiti održivi rast, kako danas tako i u budućnosti;

H.  budući da je jedan od pet ciljeva strategije Europa 2020. smanjiti broj siromašnih i socijalno isključenih osoba ili pak onih kojima prijeti takvo stanje za najmanje 20 milijuna, tj. sa 115,9 milijuna 2008. na najviše 95,9 milijuna do 2020.; budući da je 2015. godine 117,6 milijuna ljudi bilo suočeno s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, što je 1,7 milijuna osoba više nego 2008.; budući da je 2012. u EU-u 32,2 milijuna osoba s invaliditetom bilo suočeno s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da je 2013. godine 26,5 milijuna djece u 28 država članica EU-a bilo suočeno s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti; budući da je udio stanovnika koji su suočeni s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti i dalje neprihvatljivo visok i iznosi 23,7 %, pri čemu su te brojke u nekim državama članicama i dalje vrlo visoke; budući da je, osim toga, energetsko siromaštvo i dalje tako visoko da je 11 % pogođenog stanovništva EU-a gurnuto u začarani krug ekonomske prikraćenosti(29);

I.  budući da je porast nejednakosti koji je posljedica krize posebno pogodio žene, zbog čega se povećalo siromaštvo među ženama i njihova isključenost s tržišta rada; budući da treba povećati sudjelovanje žena na tržištu rada učinkovitom provedbom postojećeg i komplementarnog zakonodavstva o ravnopravnosti žena i muškaraca te unaprjeđenjem postojećih okvira politike s ciljem poboljšanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

J.  budući da postoji pozitivna korelacija između veće ravnopravnosti žena i muškaraca te jačeg gospodarskog rasta, uključivosti, otvaranja radnih mjesta i poslovnog prosperiteta; budući da smanjenje profesionalnih nejednakosti nije samo sredstvo kojim se promiče jednako postupanje, nego i sredstvo za osiguravanje učinkovitosti i konkurentnosti tržišta rada;

K.  budući da je OECD istaknuo da bi „smanjivanje Ginijevog koeficijenta nejednakosti za jedan dovelo do porasta u kumulativnom rastu od 0,8 % u sljedećih pet godina”(30);

L.  budući da se prema Eurofoundu „atipični rad” odnosi na radne odnose koji nisu u skladu sa standardnim ili tipičnim modelom zaposlenja koje je na puno radno vrijeme, redovito, na neodređeno vrijeme i s jednim poslodavcem tijekom duljeg vremenskog razdoblja; budući da „nestandardni oblici zapošljavanja” prema Međunarodnoj organizaciji rada predstavljaju općenit pojam za različite oblike zaposlenja koji odstupaju od standardnog zaposlenja, što uključuje privremeno zaposlenje, nepuno radno vrijeme i rad po pozivu, rad preko poduzeća za privremeno zapošljavanje i druge višestrane radne odnose, kao i prikriveno zapošljavanje i samozapošljavanje;

M.  budući da se sve veća nejednakost povezuje sa smanjenom socijalnom mobilnošću, smanjenim ljudskim sposobnostima i ograničavanjem temeljnih prava i sloboda; budući da se u izvješću Eurofounda iz 2017. o socijalnoj mobilnosti u EU-u(31) navode dokazi o tome da društvena pozadina i dalje određuje životne prilike u mnogim državama članicama;

N.  budući da rast u gospodarstvima država članica ovisi o više čimbenika; budući da rastuća nejednakost može negativno utjecati na rast; budući da, prema MMF-u, između udjela dohotka najbogatijih 20 % i gospodarskog rasta na globalnoj razini postoji obrnuto proporcionalan odnos, što znači da ako se udio dohotka najbogatijih 20 % poveća za jedan postotni bod, rast BDP-a će zapravo biti 0,08 postotnih bodova niži u sljedećih pet godina; budući da bi se, s druge strane, sličnim povećanjem udjela dohotka najsiromašnijih 20 % ostvario rast koji je veći za 0,38 postotnih bodova;

O.  budući da je nejednakost višeslojna pojava koja nije ograničena samo na monetarna pitanja, već se odnosi i na nejednake mogućnosti koje su pojedincima dostupne s obzirom na, primjerice, spol, etničko porijeklo, invaliditet, spolnu orijentaciju, zemljopisni položaj ili dob; budući da višestruke nejednakosti u pristupu tržištu rada i na radnom mjestu vode do rizika za zdravlje i dobrobit pojedinaca i njihovih financijskih mogućnosti te stoga mogu dovesti do niske razine produktivnosti;

P.  budući da se nejednaka pokrivenost u području socijalne zaštite analizira u izvješću Eurofounda o temi „Novi oblici zapošljavanja”(32), u kojem se stavlja naglasak na najproblematičnije od tih oblika zapošljavanja iz perspektive socijalne zaštite, posebice na povremeni rad, uz primjere zakonodavstva koji izričito isključuju povremeno zaposlene osobe, i drugog zakonodavstva čiji je cilj uključiti ih, obično kompenziranjem na osnovi pragova dohotka; budući da su rad koji se plaća bonovima i strateško dijeljenje zaposlenika primjeri nestandardnog rada kojima se želi odgovoriti na problem neadekvatnosti socijalne zaštite u slučaju povremenog rada ili rada na nepuno radno vrijeme;

Q.  budući da se u društvima s većom nejednakosti prihoda bilježe više stope zdravstvenih problema i nasilja, slabije matematičke vještine i slabija pismenost, veće stope pretilosti i veći broj zatvorskih kazni i ubojstava(33); budući da ravnopravnija društva za državu znače manje rashode za socijalnu skrb;

R.  budući da se nejednakosti tijekom životnog ciklusa odražavaju na nejednakost u starosti kao što je manji očekivani zdravi životni vijek, siromaštvo starijih osoba i razlika u mirovinama od gotovo 40 %; budući da su europske strategije za iskorjenjivanje siromaštva potrebne za postizanje održivog razvoja za sve;

S.  budući da je ekonomska sigurnost važan čimbenik za osjećaj ispunjenosti kod ljudi;

T.  budući da je Vijeće 5. listopada 2015. donijelo zaključke o „Izvješću o primjerenosti mirovina 2015.: trenutačna i buduća primjerenost primanja starijih osoba u EU-u” u kojem se navodi da je „od ključne važnosti da javni mirovinski sustavi ili drugi sustavi socijalne zaštite sadrže odgovarajuće zaštitne mjere za žene i muškarce kojima prilike za zaposlenje ne omogućavaju, ili im nisu omogućile, stjecanje dostatnih mirovinskih prava” te da „takve zaštitne mjere posebno uključuju minimalne mirovine ili druge odredbe o minimalnim primanjima za starije osobe”(34);

U.  budući da je nedostatak financijskih sredstava za javno obrazovanje jedan od glavnih uzroka budućih socijalnih razlika i jačanja nejednakosti;

V.  budući da se između 2005. i 2015. Ginijev koeficijent za EU povećao s 30,6 na 31 te se nejednakost u prihodima najbogatijih i najsiromašnijih 20 % stanovnika povećala s 4,7 na 5,2; budući da je udio osoba kojima prijeti financijsko siromaštvo usko povezan s nejednakosti dohotka te da se financijsko siromaštvo od 2005. stalno povećava; budući da se u nekoliko država članica u razdoblju od 2008. do 2014. nejednakost povećala u pogledu raspoloživog dohotka kućanstva(35);

W.  budući da razlike u pogledu gospodarskog rasta među državama članicama i unutar njih vode do gospodarskih neravnoteža unutar Unije; budući da su ti vrlo nejednaki gospodarski trendovi rezultirali prekomjernom nezaposlenosti i siromašnim zonama;

X.  budući da globalna kretanja u području nejednakosti prate stalni porast nejednakosti u razvijenim zemljama od 1980-ih, pri čemu nejednakost, prema OECD-u(36), raste bez obzira na gospodarski ciklus (uz određene iznimke), čime se Ginijev koeficijent povećao za tri boda, s 0,29 na 0,32, između 1980. i 2013., što predstavlja povećanje od 10 % u posljednjim desetljećima;

Y.  budući da su, iako na razinu nejednakosti mogu utjecati brojni čimbenici, institucije i autori političkih intervencija ti koji su odgovorni za njihovo rješavanje, posebno na strukturnoj razini; budući da je u EU-u prisutan investicijski jaz te da su javna i privatna ulaganja ključni elementi za smanjenje nejednakosti poticanjem zapošljavanja; budući da je problem strukturnih nedostataka potrebno na odgovarajući način riješiti; budući da je predviđeno ažuriranje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), čime će se doprinijeti rješavanju problema investicijskog jaza;

Z.  budući da se kretanja u pogledu nejednakosti ne moraju nužno podudarati s trendovima u apsolutnim i ekstremnim oblicima siromaštva kao što je beskućništvo;

AA.  budući da je pružanje odgovarajuće potpore i financiranja za održivo i trajno stanovanje ključno za pristup zaposlenju, obrazovanju i zdravstvu te za jačanje integracije i prihvaćenosti na lokalnoj razini; budući da su zaštita adekvatnih uvjeta života u četvrtima i borba protiv segregacije važan dio podupiranja integracije i smanjenja nejednakosti;

AB.  budući je prema Eurostatu udio stanovništva EU-a kojem prijeti siromaštvo 2015. iznosio 24,4 %, a kada je riječ o djeci 26,9 %;

AC.  budući da su žene neproporcionalno pogođene krizom i budući da su se zelena radna mjesta pokazala otpornijima na krize od drugih radnih mjesta;

AD.  budući da ženama više prijeti siromaštvo i nesigurnost;

Uspostava koordinacije europske politike za borbu protiv nejednakosti

1.  smatra da nejednakost ugrožava budućnost europskog projekta, da narušava njegovu legitimnost te da može narušiti povjerenje u EU kao pokretača društvenog napretka, što je dimenzija Unije koju treba razviti; podsjeća na to da postojeće nejednakosti imaju negativne učinke koji narušavaju političku i društvenu stabilnost; naglašava da poticanje uzlazne konvergencije i unaprjeđenje života svih građana Europe i dalje treba biti pokretač za daljnju integraciju;

2.  čvrsto vjeruje da smanjenje nejednakosti mora biti jedan od glavnih prioriteta na europskoj razini, i to ne samo kako bi se suzbilo siromaštvo ili promicala konvergencija, nego i kao preduvjet za gospodarski oporavak, stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta, socijalnu koheziju i zajedničko blagostanje;

3.  ističe da je smanjenje nejednakosti presudno kako bi se promicale pravednije i stabilnije demokracije, zajamčilo jednako postupanje bez dvostrukih standarda, marginaliziralo populizam, ekstremizam i ksenofobiju, te zajamčilo da Europsku uniju kao projekt podržavaju njezini građani;

4.  podsjeća Komisiju i države članice da Europska unija mora ispuniti svoje obveze u skladu s Ugovorima u pogledu promicanja dobrobiti svojih naroda, pune zaposlenosti i društvenog napretka, socijalne pravde i zaštite, jednakosti između žena i muškaraca, jednakosti među građanima različitih socioekonomskih pozadina, međugeneracijske solidarnosti, zaštite prava djeteta i socijalne uključenosti svih koji se nalaze u nepovoljnom položaju ili su marginalizirani;

5.  poziva Komisiju i države članice da u skladu sa svojim nadležnostima ocijene uspješnost i rezultate koordinacije gospodarske politike, uzimajući u obzir razvoj društvenog napretka i socijalne pravde u EU-u; upozorava na to da u okviru Europskog semestra nije prioritizirano ostvarivanje tih ciljeva ni smanjenje nejednakosti; apelira na Komisiju da poboljša proces koordinacije politika kako bi se unaprijedilo praćenje, sprečavanje i ispravljanje negativnih trendova koji bi mogli povećati nejednakosti i oslabiti socijalni napredak ili negativno utjecati na socijalnu pravdu, na način da se uspostave preventivne i korektivne mjera kada je to potrebno; smatra da bi u kontekstu Europskog semestra trebalo razmotriti posebne politike usmjerene na borbu protiv gospodarskih nejednakosti te ih u njega prema potrebi uključiti;

6.  smatra da se socijalne mjere u nekim slučajevima mogu smatrati mjerama ublažavanja te da bi ih trebalo dopuniti gospodarskim politikama i društveno odgovornim strukturnim reformama kako bi se postigao pozitivan, dugotrajan i održiv gospodarski rast te na strukturnoj razini srednjoročno i dugoročno smanjio trend nejednakosti;

7.  apelira na Komisiju da u okviru područja primjene Europskog semestra i ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti bolje ocijeni neravnoteže u smislu raspodjele prihoda i bogatstva, uključujući i na način da izradi izvješća o detaljnom preispitivanju u slučaju da se otkriju neravnoteže, kako bi se na taj način povezala gospodarska koordinacija s rezultatima u području zaposlenosti i socijalnih pitanja; poziva Komisiju da utvrdi točno i ažurno stanje u pogledu razlika u prihodima i bogatstvu, socijalne kohezije i socijalne uključenosti između i unutar zemalja, te da potkrijepi svoje prijedloge i preporuke za političke odluke pouzdanim i detaljnim podacima; poziva Komisiju da ispita koji bi pokazatelji gospodarske nejednakosti trebali biti najtočniji (npr. Ginijev indeks, Palmin indeks, indeks Theil, udio plaća, omjer minimalne plaće u odnosu na BDP po glavi stanovnika ili prosječnu plaću, itd.), te da prati kretanja u području nejednakosti, također uzimajući u obzir sveukupnu konkurentnost i produktivnost svih čimbenika;

8.  primjećuje da regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije iz članka 174. UFEU-a, kao i udaljene regije i regije sa snažnim padom broja stanovnika, imaju više poteškoća u pogledu pristupa javnim uslugama kao što su zdravstvena skrb i obrazovanje, te da, kao posljedica toga, navedene usluge često predstavljaju veće opterećenje za javne financije te njihovi korisnici moraju duže putovati kako bi ih mogli koristiti;

9.  ponavlja da je potrebno usmjeriti ulaganja u poboljšanje teritorijalne kohezije kako bi se ojačalo industrijsku strukturu regija s ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, osobito u pogledu pristupa širokopojasnom internetu;

10.  apelira na Komisiju da potiče države članice na ambiciozna ulaganja u socijalnu zaštitu, usluge i infrastrukturu uz pomoć bolje usmjerene i strateške upotrebe europskih strukturnih i investicijskih fondova i Europskog fonda za strateška ulaganja kako bi se pružio odgovor na socijalne i ekonomske potrebe država članica i regija;

11.  ponovno poziva na uspostavu istinskog europskog stupa socijalnih prava kojim se promiče uzlazna konvergencija, uzimajući u obzir podjelu nadležnosti propisanu Ugovorima i izgradnju produbljene i pravednije socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije (EMU)

12.  poziva Komisiju da intenzivira rad s državama članicama na postizanju svih ciljeva strategije Europa 2020., uključujući smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti za 20 milijuna, te da uskladi cilj strategije Europa 2020. s Programom održivog razvoja do 2030., te stoga uključi u svoje ciljeve i borbu protiv nejednakosti i ekstremnog siromaštva; traži od Komisije da nastavi pomno pratiti provedbu ciljeva strategije Europa 2020. te da uzme u obzir ljestvicu pokazatelja Eurostata o glavnim pokazateljima strategije Europa 2020, također i u postupku Europskog semestra i preporukama po pojedinim zemljama;

13.  poziva Komisiju i države članice, podsjećajući da su države članice u prvom redu odgovorne za svoje socijalne politike koje se mora podupirati i dopunjavati europskim djelovanjem, da pojačaju napore koje ulažu u smanjenje nejednakosti između dohodovnih skupina, te da potaknu donošenje odgovarajućeg okvira mjera kojima se osiguravaju, među ostalim, dostojni radni uvjeti za sve, javno obrazovanje, zdravstvo, mirovine, odgovarajuće javne infrastrukture i socijalne službe te se potiču jednake mogućnosti; ističe da bi se takvim okvirom trebao omogućiti „socijalni uzlaz” koji dobro funkcionira;

14.  ističe da bi se proračunom Unije trebala realizirati provedba odgovarajućih politika za smanjenje nejednakosti i povećanje socijalne kohezije;

15.  ističe prvenstvo temeljnih prava; naglašava da radno pravo i visoki socijalni standardi imaju ključnu ulogu u ponovnoj uspostavi ravnoteže u gospodarstvima, podupiranju prihoda i poticanju kapaciteta za ulaganja; podsjeća na važnost poštovanja socijalnih prava sadržanih u Povelji EU-a o temeljnim pravima, uključujući prava i slobode sindikata i pravo na kolektivno pregovaranje, te poštovanja načela jednakog postupanja prema radnicima;

16.  ističe da ne smijemo zanemariti buduću važnost sektorskih politika za smanjenje nejednakosti te da se, kada je riječ o potrebi za daljnjim razvojem unutarnjeg tržišta i za investicijskom politikom na europskoj i nacionalnoj razini (npr. za velike infrastrukturne projekte, zdravstvo, obrazovanje) te oblikovanju svih aspekata energetske politike, posebice moraju uzeti u obzir mogućnosti koje takve nude politike u pogledu gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih čimbenika, kako bi se mogle jamčiti jednake mogućnosti; poziva Komisiju da s državama članicama radi na razvoju sveobuhvatnih strategija za otvaranje radnih mjesta, poduzetništvo i inovacije, u cilju ostvarivanja strateških ulaganja u zelene poslove, u socijalni i zdravstveni sektor te sektor skrbi, te u socijalnu ekonomiju, čiji je potencijal za zapošljavanje neiskorišten;

Mjere kojima se potiče otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta i kvalitetno zaposlenje

17.  izražava zabrinutost zbog rasta nejednakosti u EU-u nakon krize, koji je uglavnom potaknut rastućom nezaposlenosti; smatra da je nezaposlenost jedan od uzroka nejednakosti i da bi politike za otvaranje pristojnih radnih mjesta i kvalitetno zaposlenje usmjerene na glavna žarišta nezaposlenosti mogle pridonijeti poboljšanju dohotka kućanstava u donjem kvintilu;

18.  poziva Komisiju da u predstojećoj reviziji Direktive o pisanoj izjavi uključi odredbe kojima se eliminira diskriminacija na temelju ugovornog statusa i svakom radniku jamči pravo na poštene uvjete zaposlenja u skladu s normama za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada;

19.  nadalje, ističe činjenicu da zbog visoke stope nezaposlenosti dolazi do negativnog pritiska na visinu plaća i, u nekim slučajevima, do štetnog učinka na radne i društvene uvjete; naglašava da je borba protiv nezaposlenosti nužan, ali sam po sebi nedovoljan uvjet za smanjenje nejednakosti;

20.  poziva Komisiju da predloži povećanje financijskih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI) za razdoblje 2017. – 2020. što uključuje i potrebu da se bolje dopre do osoba mlađih od 30 godina; poziva Komisiju da doprinese boljoj provedbi Garancije za mlade na način da se više usredotoči na najranjivije mlade osobe koje se često moraju nositi sa složenim potrebama, te da pritom uzme u obzir najnovije zaključke izvješća Europskog revizorskog suda o primjeni Inicijative za zapošljavanje mladih i osigura točnu i transparentnu provedbu i ocjenu;

21.  naglašava da je važno u većoj mjeri pratiti mlade koji izlaze iz Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih s ciljem njihove trajne i učinkovite integracije na tržištu rada; poziva Komisiju da prouči mogućnosti za dodatnu fleksibilnost Inicijative za zapošljavanje mladih, također i za zemlje koje uspješno provode politike za mlade, uz integraciju programa za zaštitu mladih koji prelaze s obrazovanja ili visokog obrazovanja na radno mjesto, kako bi se na taj način kompenziralo za isključenost mladih iz programa doprinosa za sustave socijalne zaštite u Europi;

22.  ističe da programi poput Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih ne smiju biti nadomjestak za napore koje države članice same ulažu u borbu protiv nezaposlenosti mladih i promicanje njihove održive integracije na tržištu rada; smatra da je kvalitetno i dostupno obrazovanje ključan faktor za prevladavanje nejednakosti; stoga poziva na povećanje ulaganja u javno obrazovanje i cjeloživotno učenje;

23.  poziva Komisiju i države članice da naglašavaju potrebu za promicanjem zelenih radnih mjesta i da povećaju stopu zaposlenosti u ruralnim područjima i područjima pogođenima demografskim padom te da takva područja učine atraktivnijima za žene;

24.  poziva Komisiju i države članice da putem ESF-a i postupka Europskog semestra, odnosno putem nacionalnih programa reformi, zajamče potpunu provedbu, na nacionalnoj razini, mjera koje su sadržane u preporuci Vijeća o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržištu rada;

25.  poziva Komisiju i države članice da ekonomsku i monetarnu uniju upotpune istinskim europskim tržištem rada u kombinaciji s opsežnom pokrivenosti u smislu socijalne zaštite; smatra da su funkcionalna tržišta rada i usklađeni i snažni sustavi socijalne skrbi ključni za uspjeh europske monetarne unije te da su dio šireg procesa uzlazne konvergencije prema ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; u tom smislu poziva Komisiju da predstavi studiju o tome kako EU može poduprijeti i promicati programe zajamčenog javnog zapošljavanja na nacionalnoj razini;

26.  poziva države članice da osiguraju bolju usklađenost sustava obrazovanja i osposobljavanja s potrebama na tržištu rada u cijelom EU-u, čime će se otvoriti nove prilike za mobilnost i poboljšati strategije za zapošljavanje i osposobljavanje – posebno preko „obuka na radnom mjestu” i ciljanih ulaganja kojima će se potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i povećati potražnja za zapošljavanjem; podsjeća da je stjecanje novih vještina važan element koji omogućuje ponovnu integraciju u tržište rada i koji doprinosi rješavanju problema dugotrajne nezaposlenosti i ostvarivanju bolje usklađenosti vještina s dostupnim radnim mjestima; ističe da su vrednovanje vještina i priznavanje formalnog i informalnog učenja važan alat kojim se omogućuje da se stečene vještine vrednuju na tržištima rada; ustraje u tome da bi tijekom cijelog životnog ciklusa, uključujući starost, trebalo promicati prilike za cjeloživotno učenje kako bi se iskoristio njihov puni potencijal u borbi protiv nejednakosti;

27.  poziva Komisiju i države članice da zajedno rade na uklanjanju diskriminacije pri zapošljavanju i diskriminatornih postupaka zapošljavanja koji ljudima onemogućuju ulazak na tržište rada zbog, između ostalog, spola, rodnog identiteta ili izražavanja, spolne orijentacije, spolnih obilježja, etničke pripadnosti, invalidnosti ili starosti;

Poboljšanje radnih i životnih uvjeta

28.  izražava zabrinutost zbog sve raširenijeg neprijavljenog rada, netipičnih ugovora o radu i drugih oblika nestandardnog zapošljavanja, što može rezultirati nesigurnim uvjetima rada, nižim plaćama, iskorištavanjem i nižim doprinosima za socijalno osiguranje kao i rastućom nejednakosti u nekim državama članicama; podsjeća da je potrebno osigurati adekvatnu socijalnu sigurnost i socijalnu zaštitu kako bi se zaštitilo sve radnike; poziva Komisiju i države članice da ulažu veće napore u borbu protiv sive ekonomije i neprijavljenog rada;

29.  smatra da kvalitetu radnih mjesta diljem EU-a treba poboljšati, posebno u pogledu plaća dostatnih za život, sigurnosti radnih mjesta, dostupnosti obrazovanja i cjeloživotnog učenja te zdravlja i sigurnosti na radu; poziva Komisiju da podrži daljnja istraživanja u pogledu praćenja i unaprjeđenja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i sveukupne konkurentnosti u EU-u, na temelju istraživanja Eurofounda;

30.  smatra da određeni oblici zapošljavanja, kao što su ugovori bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati i neplaćene stručne prakse, ne omogućuju pristojan životni standard; smatra da je ključno osigurati odgovarajuće mogućnosti za učenje i osposobljavanje te pristojne radne uvjete, ako je to primjenjivo, za pripravništva, stažiranja i naukovanja, kako bi se postavila ograničenja za nestandardne oblike rada te kako bi se spriječilo korištenje ugovora bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati, korištenje poduzeća za privremeno zapošljavanje radi zamjene radnika koji su u štrajku te korištenje ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne poslove;

31.  smatra da dobrovoljni rad na nepuno radno vrijeme može potaknuti određene kategorije osoba koje na tržištu rada trenutačno nisu dovoljno zastupljene da sudjeluju u njemu, što može biti korisno za ostvarivanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

32.  čvrsto vjeruje da bi se moglo razmotriti preciznu zajedničku klasifikaciju zapošljavanja na europskoj razini kako bi se smanjile nesigurnosti na temelju znanstveno utvrđenih činjenica i podataka; uvjeren je da će se primjenom načela jednake plaće za jednak rad na istom mjestu pridonijeti smanjenju nejednakosti među radnicima;

33.  ističe važnost kvalitetnog analiziranja raznih posljedica i aspekata sve veće automatizacije i posljedica kašnjenja u prilagođavanju zakonodavstva, što predstavlja prijetnju zbog mogućeg pritiska na sustave socijalne zaštite i plaće, osobito pogađajući niskokvalificirane i srednjekvalificirane radnike; u tom kontekstu ističe da je socijalnu zaštitu i plaće važno održati na adekvatnim razinama;

34.  smatra da se Novim programom vještina mora omogućiti cjenovno prihvatljiv pristup cjeloživotnom učenju za sve radnike i osigurati prilagodba digitalizaciji i stalnim tehnološkim promjenama;

35.  prima na znanje mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o okvirnoj direktivi o adekvatnom minimalnom dohotku u Europskoj uniji, u kojoj bi se trebalo odrediti zajednička pravila i pokazatelje te metode praćenja njezine provedbe; ističe da bi se referentni proračuni, iz kojih se dobivaju podaci o trošku dostojanstvenog života za različite uvjete stanovanja, sastav kućanstava i dobi, mogli upotrijebiti za ocjenu adekvatnosti programa minimalnog dohotka koje uvode države članice;

36.  izražava zabrinutost zbog niske razine korištenja sustava minimalnog dohotka, ako postoje, što upućuje na mnoge postojeće prepreke, uključujući previše detaljne procedure i stigmu povezanu s prijavljivanjem za te programe; smatra da su programi potpore dohotku ključni kako bi se izbjegli gospodarski trendovi nejednakosti, što se može ostvariti na način da se pojedincima pruži potpora prije nego što se nađu u situaciji da su siromašni i socijalno isključeni;

37.  ističe važnost socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kada je riječ o određivanju plaća, te da je potrebno da ti mehanizmi ostanu u nadležnosti socijalnih partnera u skladu s njihovom autonomijom, kako je utvrđeno Ugovorima; poziva Komisiju da provede studiju o indeksu plaće dostatne za život kako bi procijenila troškove života i prihode koji su približno potrebni za ispunjenje osnovnih potreba obitelji za svaku državu članicu i regiju; ističe da je za svako kućanstvo nužna odgovarajuća razina dohotka kako bi se siromašnim radnicima omogućilo da postignu financijsku neovisnost i pritom si osiguraju smještaj i hranu;

38.  naglašava da bi, kada je riječ o dugoročnom financiranju izgradnje novih stambenih objekata, osim europskih strukturnih i investicijskih fondova i EFSU-a, trebali biti upotrijebljeni i drugi oblici privatnog i javnog financiranja kako bi se pojačale aktivnosti nacionalnih javnih banaka ili drugih agencija u području pristupačnog i socijalnog stanovanja;

39.  poziva Komisiju da poboljša situaciju u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu za radnike, uključujući pravilnom provedbom Direktive o radnom vremenu;

40.  podsjeća da je pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje temeljno pravo u EU-u i da ga europske institucije moraju poštovati, voditi se njegovim načelima i promicati njegovu primjenu(37); smatra da sve manje pregovaračke moći radnika i sindikata nisu doprinijele tim ciljevima te da bi mogle biti uzrok niskog rasta plaća i širenja nesigurnog rada;

41.  napominje da je važno zaštititi prava radnika i ojačati pregovaračke moći zaposlenika preko strukturnih reformi tržišta rada kojima se potiče održiv rast, dostojanstvena radna mjesta, zajedničko blagostanje i socijalna kohezija; naglašava ulogu dijaloga među socijalnim partnerima u rješavanju problema nejednakosti na tržištu rada; poziva države članice i EU da zajamče pravo na sindikalno udruživanje, kao i snagu i autonomiju sindikata i udruga poslodavaca u pregovorima na bilo kojoj razini;

42.  ističe, nadalje, važnost civilnog dijaloga s predstavnicima različitih skupina u društvu, posebno onih koji su izloženi većem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, kada se raspravlja o pitanjima koja se odnose na nejednakost;

43.  poziva na provedbu politike protiv diskriminacije koja ima ključnu ulogu u jamčenju jednakih mogućnosti zapošljavanja i poticanju socijalne uključenosti; poziva države članice da odblokiraju direktivu o borbi protiv diskriminacije;

44.  poziva države članice da poduzmu mjere kako bi se osiguralo da se riješe problemi diskriminacije, uznemiravanja i nasilja na osnovi spola, rodnog identiteta ili izražavanja, spolne orijentacije i spolnih obilježja (među ostalima) na radnom mjestu, i da se uspostave jasni mehanizmi prijave i potpore za žrtve i postupci protiv počinitelja;

Osnaživanje socijalne države i socijalne zaštite

45.  ističe da su sustavi socijalne skrbi i zaštite u mnogim zemljama pod pritiskom jer na njih utječe financijska konsolidacija s posljedicama u smislu nejednakosti prihoda; smatra da sustavi socijalne skrbi trebaju imati ulogu sigurnosne mreže i također olakšati uključivanje na tržište rada; naglašava potrebu za višedimenzionalnim pristupom postizanju veće jednakosti i društvene kohezije, što se odražava u horizontalnoj socijalnoj klauzuli (članak 9. UFEU-a), uz naglasak na socijalnu dimenziju politika Unije i obvezu primjene načela socijalnog uključivanja na sve politike Unije;

46.  navodi da socijalni napredak, kako je definiran u europskom indeksu društvenog napretka, predstavlja sposobnost društva za ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba svojih građana, za ostvarivanje uvjeta koji omogućuju građanima i zajednicama da poboljšaju i održe kvalitetu života te za stvaranje uvjeta u kojima svi pojedinci mogu ostvariti svoj puni potencijal;

47.  potiče države članice da unaprijede svoje sustave socijalne skrbi (obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, mirovine i prijenosi) na temelju socijalnih zaštitnih mjera na visokoj razini, kako bi se ostvarila sveobuhvatna zaštita ljudi, uzimajući u obzir nove socijalne rizike i ugrožene skupine koje su se pojavile kao rezultat financijske, ekonomske i zatim socijalne krize s kojom su se države članice morale nositi;

48.  poziva države članice da povećaju ulaganja u kvalitetne i pristupačne usluge predškolskog obrazovanja i skrbi za djecu, naglašavajući da se može zaključiti da se takva ulaganja isplate, posebice za djecu iz obitelji u nepovoljnom položaju; poziva države članice da, uz potporu Komisije i u skladu s ciljevima iz Barcelone, poduzmu primjerene mjere radi osiguravanja univerzalnog i cijenom prihvatljivog pristupa kvalitetnom javnom obrazovanju od rane dobi (od 0 do 3 godina), s obzirom na to da je to ključno za borbu protiv nejednakosti u dugoročnom razdoblju;

49.  poziva na univerzalnu dostupnost cjenovno pristupačnog stanovanja, zaštitu ranjivih kućanstava od prezaduženosti i deložacije, te promicanje učinkovitog okvira na europskoj razini kojim se pojedincima i obiteljima daje druga prilika;

50.  apelira na države članice da brzo reagiraju na aktualnu migracijsku i izbjegličku krizu te da se pobrinu za to da izbjeglice imaju pristup brzim procesima učenja jezika i upoznavanja s kulturom, osposobljavanju, kvalitetnom smještaj, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, tržištu rada i socijalnoj zaštiti te priznavanju formalnih i neformalnih vještina i sposobnosti, kao i da se pobrinu za to da budu uključeni u društvo;

51.  smatra da se svima mora zajamčiti univerzalan pristup javnim sustavima primjerenih i starosnih mirovina temeljenim na solidarnosti; poziva Komisiju da podupre države članice u jačanju javnih i strukovnih mirovinskih sustava kako bi se osigurao odgovarajući mirovinski prihod koji je iznad granice siromaštva i kako bi se umirovljenicima omogućilo da zadrže svoj životni standard i da žive dostojanstveno i neovisno; ponovo poziva na uvođenje bodova za skrb u mirovinskim sustavima kako bi se nadoknadili izgubljeni doprinosi žena i muškaraca zbog skrbi o djeci i dugotrajne skrbi, kao instrument za smanjenje razlika u mirovinama muškaraca i žena; ističe da, iako sustavi osobnih mirovina mogu biti važni alati za poboljšanje adekvatnosti mirovina, zakonom propisani mirovinski sustavi temeljeni na solidarnosti i dalje su najučinkovitiji instrument za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u starosti;

52.  ističe da je potrebno zajamčiti temeljna prava osoba s invaliditetom, uključujući pravo na dostojan rad bez ograničenja, usluge i sigurnost osnovnih prihoda prilagođene posebnim potrebama pojedinaca, dostojne životne standarde i socijalnu uključenost te posebne odredbe o zaštiti od iskorištavanja i prisilnog rada;

53.  smatra da je međunarodna trgovina pokretač rasta, ali da iz tog proizašle koristi nisu uvijek dobro raspodijeljene, što se može smatrati izvorom nejednakosti; poziva Komisiju i države članice da promiču pravednije međunarodne trgovinske sporazume u kojima se poštuju europski propisi o tržištu rada i temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada, uz istodobno očuvanje kvalitetnog zaposlenja i prava radnika i osiguravanje europskih i nacionalnih mehanizama za pružanje naknade radnicima i sektorima pogođenima negativnim posljedicama velikih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima do kojih dolazi zbog globalizacije, uključujući Europski fond za prilagodbu globalizaciji;

54.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se uz pomoć politika tržišnog natjecanja EU-a omogući pošteno tržišno natjecanje i da se pridonese borbi protiv kartela ili neodgovarajućih državnih potpora, koji narušavaju cijene i remete funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kako bi se na taj način osigurala zaštita potrošača;

Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti

55.  smatra da bi se u Europskoj uniji trebalo zajamčiti pravo na jednake mogućnosti; izražava zabrinutost zbog toga što aktualne posljedice nejednakosti koje utječu na sve koji žive u EU-u, ali posebno djecu i mlade, često otežava neravnopravan ustroj obrazovnih sustava te su one štetne za dobrobit i razvoj mladih kao individua, čime se pridonosi niskom samopoštovanju ili osjećaju uključenosti europske mladeži, a posebno onih kojima nedostaje resursa i mogućnosti;

56.  ističe da obrazovanje ima ključnu ulogu u smanjenju nejednakosti i, s tim u vezi, poziva države članice da pojačaju napore koje ulažu i izdvoje dostatna ulaganja kako bi zajamčile jednake mogućnosti; ističe važnost univerzalnog pristupa obrazovanju i dostupnosti studentskih potpora za mlade u visokoškolskom obrazovanju; poziva Komisiju da pruži potporu državama članicama pri osiguravanju adekvatnog, pristojnog i pristupačnog stanovanja za mlade kako bi olakšala njihove prijelazne faze;

57.  poziva Komisiju i države članice da intenziviraju borbu protiv siromaštva, osobito kod djece, na način da si zadaju ciljeve za smanjenje siromaštva djece, razmotre koordiniranu provedbu preporuke o ulaganju u djecu te da uspostave program jamstva za djecu;

58.  ističe, nadalje, da su mnoge kulturne i sportske aktivnosti snažni alati za koheziju i socijalnu integraciju, te ističe da te aktivnosti mogu poboljšati mogućnosti zapošljavanja članova društva koji su u najnepovoljnijem položaju podučavajući ih „mekim vještinama”;

59.  poziva države članice da ostvare ciljeve strategije Europa 2020. o smanjenju siromaštva i rizika od socijalne isključenosti;

60.  smatra da je nagli rast broja beskućnika u većini država članica EU-a problem kojim se potrebno hitno pozabaviti; smatra da bi, u skladu s načelima navedenima u stupu socijalnih prava, Komisija trebala pružati podršku državama članicama u njihovim nastojanjima da riješe problem beskućništva koje je u porastu s ciljem njegova postupnog iskorjenjivanja;

Postizanje istinske rodne uravnoteženosti

61.  napominje da je Komisija predstavljanjem prijedloga direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika radi suočavanja s izazovima u narednim desetljećima odgovorila na poziv Parlamenta za uspostavu bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života žena i muškaraca koji žive i rade u EU-u; ponovno poziva da se zajamče adekvatne naknade i socijalna zaštita te ističe da su prijedlozi Komisije dobra osnova za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada i za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i fleksibilnih radnih dogovora i za muškarce i za žene, što predstavlja sredstvo za smanjenje nejednakosti u plaćenom i neplaćenom radu;

62.  naglašava da se daljnje uključivanje žena na tržištu rada ostvaruje jačanjem potpore za žensko poduzetništvo kao i premošćivanjem jaza između obrazovnih postignuća žena i njihova položaja na tržištu rada te osiguravanjem jednakih mogućnosti za muškarce i žene u pogledu plaća, napredovanja i mogućnosti rada na puno radno vrijeme, što su sve ključni čimbenici za postizanje uključivog i dugoročnog gospodarskog rasta, uklanjanje razlika u mirovinama između muškaraca i žena, borbu protiv nejednakosti i poticanje financijske neovisnosti žena;

63.  poziva Komisiju da predloži inicijative, ako je to potrebno, kako bi se uklonile bilo kakve razlike u plaćama između muškaraca i žena, odredile kazne za centre za rad koji krše pravo na jednakost određivanjem različitih plaća za jednake kategorije poslova ovisno o tome obavljaju li ih prvenstveno muškarci ili žene;

64.  izražava žaljenje zbog činjenice da, unatoč tomu što je u postojećem zakonodavstvu zajamčeno načelo jednake plaće za rad jednake vrijednosti za muške i ženske radnike, i dalje postoje razlike u plaćama žena i muškaraca i čak još veće u mirovinama; poziva Komisiju, države članice i socijalne partnere da riješe problem razlika u plaćama i mirovinama žena i muškaraca;

65.  izražava zabrinutost zbog povećanja stope siromaštva, posebice kada je riječ o ženama, te zbog činjenice da siromaštvo posebno pogađa samohrane majke, mlade žene i starije žene; ističe da se smanjenje razine siromaštva za 20 milijuna osoba do 2020. može postići politikama borbe protiv siromaštva i aktivnim politikama u vezi s tržištem rada koje se temelje na rodno osviještenoj politici prvenstveno usmjerenoj na povećanje i podupiranje sudjelovanja žena na tržištu rada; napominje da se siromaštvo i dalje mjeri zbirnim dohotkom kućanstva, pri čijem se izračunu pretpostavlja da svi članovi kućanstva jednako zarađuju i ravnomjerno raspoređuju sredstva; poziva na uvođenje individualiziranih prava i izračuna na osnovi individualnih prihoda kako bi se razotkrio istinski razmjer siromaštva žena;

66.  podsjeća na važnu ulogu kvalitetnih javnih usluga u postizanju rodne ravnopravnosti kao i poreznih sustava i sustava socijalnih naknada u kojima ne postoje destimulativni faktori koji osobe koje ostvaruju drugi prihod u kućanstvu odvraćaju od toga da rade ili da rade više, jer bi to moglo poboljšati sudjelovanje žena na tržištu rada;

67.  ponavlja svoj poziv Vijeću da osigura brzo donošenje direktive o rodnoj ravnoteži među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzu, što je važan prvi korak za jednaku zastupljenost i u javnom i u privatnom sektoru;

Modernizacija poreznih sustava

68.  poziva Komisiju i države članice da isprave prekomjerne međuljudske nejednakosti podržavanjem i poticanjem najproduktivnijih oblika ulaganja; podsjeća da su za to ključne objektivne politike oporezivanja i da je u mnogim državama članicama potrebna temeljita porezna reforma; poziva Komisiju da u svjetlu Europskog semestra prati, promiče i priprema referentna mjerila te savjetuje o njima;

69.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu konkretne radnje protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih prijevara, kao važno sredstvo smanjenja gospodarske nejednakosti i poboljšanja ubiranja poreznih prihoda u državama članicama;

70.  poziva Komisiju da potakne reforme poreznih politika država članica kako bi se osigurali adekvatni proračuni za zdravstvo, stanovanje, zapošljavanje i socijalne i obrazovne usluge; smatra da bi to trebalo uključivati i borbu protiv korupcije u javnoj upravi i rješavanje problema nejednake raspodjele bogatstva, uključujući preraspodjelu prekomjerne koncentracija bogatstva, s obzirom na to da je to ključno postići kako se nejednakost ne bi pogoršala u mnogim državama članicama; nadalje ističe da je potrebno uvesti mjere u područjima poput financijalizacije gospodarstva i daljnje koordinacije, približavanja i usklađivanja porezne politike, ako je to primjenjivo, kao i mjere protiv poreznih oaza, poreznih prijevara i utaje poreza, mjere za rješavanje problema neprijavljenog rada, i mjere za optimizaciju kombinacije poreza i njihovih udjela u poreznim prihodima država članica koji proizlaze od rada i od bogatstva;

o
o   o

71.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 236 E, 12.8.2011., str. 57.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0260.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0073.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0010.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0317.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0136.
(7) SL C 366, 27.10.2017., str. 19.
(8) SL C 482, 23.12.2016., str. 141.
(9) SL C 75, 26.2.2016., str. 130.
(10) SL C 65, 19.2.2016., str. 68.
(11) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.
(12) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 77.
(13) SL C 199 E, 7.7.2012., str.25.
(14) SL C 70 E, 8.3.2012., str. 8.
(15) SL C 9 E, 15.1.2010., str. 11.
(16) SL C 170, 5.6.2014., str. 23.
(17) SL C 248, 25.8.2011., str. 130.
(18) SL C 318, 23.12.2009., str. 52.
(19) SL C 166, 7.6.2011., str. 18.
(20) http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=13608&langId=en
(21) Mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu upućeno Vijeću, Vijeću europske unije, 649/11, SOC 124, 15. veljače 2011.
(22) Europska komisija, institucionalni dokument 025, svibanj 2016.
(23) Autori: Jonathan D. Ostry, Andrew Berg i Charalambos G. Tsangarides.
(24) Autori: Andrew Berg i Jonathan D. Ostry.
(25) Eurostat, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Income_distribution_statistics
(26) MMF (2017.), „Radni dokument MMF-a 17/76: Prekomjerna nejednakost”. Autori: Francesco Grigoli i Adrian Robles, Washington, D.C.: Međunarodni monetarni fond
(27) MMF (2015.), Uzroci i posljedice nejednakosti dohotka: globalna perspektiva. Dokument s rasprave osoblja SDN/15/13 Washington, D.C.: Međunarodni monetarni fond http://www.imf.org/external/pubs/ft/sdn/2015/sdn1513.pdf
(28) OECD (2015.), „Svi smo u tome zajedno. Zašto svi imaju koristi od smanjenja nejednakosti”, Pariz: Izdavaštvo OECD-a.
(29) Eurostat: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/f/f8/People_at_risk_of_poverty_or_social_exclusion%2C_EU-27_and_EU-28%2C_2005-2015.JPG
(30) OECD (2015), „Svi smo u tome zajedno: Zašto svi imaju koristi od smanjenja nejednakosti”, str. 67.
(31) Eurofound (2017.), „Socijalna mobilnost u EU-u”, Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije.
(32) https://www.eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef_publication/field_ef_document/ef1461en.pdf
(33) „Nejednakost i mentalne bolesti”, R. Wilkinson i K. Pickett, Odsjek za znanosti o zdravlju, Sveučilište u Yorku, Ujedinjena Kraljevina; objavljeno na internetu 25. svibnja 2017.; S2215-0366(17)30206-7.
(34) COREPER I, „Primjerena mirovinska primanja s obzirom na društva koja stare – Nacrt zaključaka Vijeća = usvajanje’, 12352/15, http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12352-2015-INIT/hr/pdf
(35) Eurofound (2017.), „Nejednakosti dohotka i uzorci zapošljavanja u Europi prije i nakon velike recesije”.
(36) OECD (2015), „Svi smo u tome zajedno: Zašto svi imaju koristi od smanjenja nejednakosti”, Pariz: Izdavaštvo OECD-a.
(37) U skladu s člankom 51. Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Pravna napomena