Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0613 – C8-0360/2017),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 7/2013 Revizorskog suda prema kojemu EGF pruža istinsku europsku dodanu vrijednost kada se koristi za sufinanciranje usluga za radnike koji su proglašeni viškom ili naknada koje obično ne postoje u okviru sustava povlastica za nezaposlene u državama članicama;

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije usvojene nakon siječnja 2007. o mobilizaciji EGF-a, zajedno s primjedbama Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja u vezi s podnesenim zahtjevima,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0367/2017),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da je Grčka podnijela zahtjev EGF/2017/003 GR/Attica retail za financijski doprinos iz EGF-a slijedom otpuštanja 725 radnika u devet poduzeća u gospodarskom sektoru trgovine na malo, u Atici i deset drugih regija(4);

C.  budući da je zahtjev podnesen na temelju intervencijskih kriterija iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u;

D.  budući da Grčka, kako bi povezala ta otpuštanja s globalnom financijskom i gospodarskom krizom, navodi da je njezino gospodarstvo šest uzastopnih godina (od 2008. do 2013.) bilo u recesiji; budući da su se od 2008. do 2016. grčki BNP i javna potrošnja smanjili za 26,2 % odnosno 22,8 % te da je u 700 000 više nezaposlenih; budući da su od 2008. godine grčke vlade, kako bi mogle otplaćivati vanjski dug, morale znatno povećati porezne stope, racionalizirati javne izdatke i smanjiti plaće zaposlenika u javnom sektoru, osobito mirovine, dok su se plaće u privatnom sektoru također smanjile kao posljedica kombinacije primijenjenih politika; budući da je pad dohotka doveo do pada potrošnje, što se snažno odrazilo na sektor maloprodaje;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Grčka u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 2 949 150 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 4 915 250 EUR;

2.  napominje da je Komisija poštovala rok od 12 tjedana od primitka ispunjenog zahtjeva koji su podnijele grčke vlasti, nakon čega je 23. listopada 2017. završila svoju ocjenu o usklađenosti s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa te o tome istog dana obavijestila Parlament;

3.  napominje da predmetnih devet poduzeća u vlasništvu ima dućane i supermarkete u kojima se prodaje potrošačka roba; izražava žaljenje zbog velikog pada trgovine na malo u razdoblju od 2008. do 2015., u rasponu od 60% za trgovine kućanskim uređajima preko 30% za trgovine na malo prehrambenim proizvodima do 23 % za supermarkete;

4.  uviđa da su predmetna otpuštanja izravno povezana sa smanjenjem prihoda u sektoru maloprodaje od 2008. godine; napominje da je u razdoblju od 2008. do 2015. u sektorima maloprodaje, proizvodnje i građevinarstva izgubljeno 164 000 radnih mjesta, što čini 64,2% svih izgubljenih radnih mjesta;

5.  podsjeća da je zbog gospodarske krize kupovna moć grčkih domaćinstava od 2008. pod velikim pritiskom; konstatira da se drastično smanjenje zajmova poduzećima i građanima odrazilo na poduzeća u maloprodajnom sektoru; žali zbog toga što se zbog tih dvaju faktora općeniti indeks prometa u sektoru maloprodaje smanjio, odnosno što je u razdoblju od 2008. do 2016. pao za više od 63%; napominje da su mjere štednje koje se primjenjuju od 2008. godine, osobito smanjenje plaća, ponovno pregovaranje o uvjetima najmova i produženje rokova dospijeća računa, dovele do pogoršanja situacije; ističe da ovaj slučaj pokazuje da se primijenjene mjere ne mogu učinkovito dugoročno nositi s gospodarskom krizom;

6.  sa zabrinutošću naglašava da regija Atika, u kojoj je koncentrirano više od 70 % otpuštanja, ima stopu nezaposlenosti od 22,9 %, dok se u ostalih 10 regija kreće od 19,5 % u Egejskoj regiji do 26,8 % u Epiru i Zapadnoj Makedoniji; zabrinut je zbog činjenice da bi ta otpuštanja mogla dodatno pogoršati stanje u pogledu nezaposlenosti s kojim su od početka financijske i gospodarske krize suočene te regije; posebno napominje da 31,8 % stanovništva u Atici živi pod prijetnjom siromaštva ili socijalne isključenosti;

7.  napominje da Grčka razmatra pet vrsta mjera: (i) profesionalno usmjeravanje, (ii) osposobljavanje, prekvalifikacija i stručno osposobljavanje, (iii) doprinos za pokretanje poduzeća, (iv) naknada za traženje posla i osposobljavanje i (v) subvencija za otvaranje radnih mjesta.

8.  napominje da je 85,2 % ciljanih korisnika starije od 55 godina, te da ih je 24,8 % starije od 64 godine; žali što nije bilo moguće pronaći održivo rješenje kako bi se izbjeglo njihovo otpuštanje, posebno uzimajući u obzir činjenicu da je starija dob otegotna okolnost pri traženju posla; pozdravlja odluku Grčke da se radnicima, a posebno starijim korisnicima pruže tečajevi za strukovno osposobljavanje koji odgovaraju njihovim potrebama te trenutačnim zahtjevima na tržištu rada;

9.  ističe i pozdravlja činjenicu da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama izrađen u dogovoru s glavnim tajnikom i predstavnicima Instituta rada Općeg saveza grčkih radnika; podsjeća da je snažan socijalni dijalog utemeljen na uzajamnom povjerenju i zajedničkoj odgovornosti najbolji instrument u potrazi za dogovorenim rješenjima i zajedničkim gledištima u predviđanju i sprečavanju postupaka restrukturiranja i upravljanju njima; ističe da bi se tim dijalogom moglo pomoći u sprečavanju zatvaranja radnih mjesta i time nastajanja novih slučajeva za EGF;

10.  napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 34,72 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je tik ispod maksimuma od 35 % koji je utvrđen u Uredbi o EGF-u i što predstavlja mnogo viši udio od onih koji su predloženi za ostale nedavne primjere; napominje da ta djelovanja ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih korisnika u traženju zaposlenja ili aktivnostima osposobljavanja;

11.  napominje da su grčke vlasti potvrdile da za mjere prihvatljive za financiranje iz EGF-a nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije;

12.  podsjeća na to da bi se pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama financiranih iz EGF-a trebalo usmjeriti na inicijative kojima se doprinosi zapošljavanju, osposobljavanju radnika i valoriziranju njihova radnog iskustva radi približavanja poslodavcima, što se odnosi i na zadruge, ali i uskladiti ih s postojećim programima Unije, među ostalim i s Europskim socijalnim fondom; uvjeren da je bi se koherentnom strategijom smanjila opasnost od preseljenja i stvorilo okružje pogodno za povratak industrijske proizvodnje u Uniju; naglašava da bi ozbiljna politika prevencije i predviđanja restrukturiranja trebala dobiti prednost pred korištenjem sredstava iz EGF-a; ističe također važnost istinske industrijske politike na razini Unije, koja donosi održiv i uključiv rast;

13.  podsjeća na to da je u svojoj Rezoluciji od 15. rujna 2016. o aktivnostima, učinku i dodanoj vrijednosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u razdoblju 2007. – 2014.(5) već izrazio zabrinutost zbog razlike između sredstava zatraženih od EGF-a i iznosa koje su države članice vratile; poziva Komisiju da nastavi poticati države članice na izradu realističnijih procjena vjerojatnih troškova kako bi se potreba za naknadnim povratom sredstava svela na najmanju moguću razinu;

14.  podsjeća da bi u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika trebalo predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

15.  ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

16.  podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

17.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

18.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Istočnoj Makedoniji, Trakiji (EL11), Središnjoj Makedoniji (EL12), Zapadnoj Makedoniji (EL13), Tesaliji (EL14), Epiru (EL21), Zapadnoj Grčkoj (EL23), Središnjoj Grčkoj (EL24), Peloponezu (EL25), Južnom Egeju (EL42) te Kreti (EL43). (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0361.

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Grčke – EGF/2017/003 GR/Attica retail

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2018/6.)