Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2069(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0385/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0385/2017

Rasprave :

PV 11/12/2017 - 19
CRE 11/12/2017 - 19

Glasovanja :

PV 12/12/2017 - 5.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0487

Usvojeni tekstovi
PDF 320kWORD 67k
Utorak, 12. prosinca 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Izvješće o građanstvu EU-a za 2017.: Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena
P8_TA(2017)0487A8-0385/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2017. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2017.: Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena (2017/2069(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 24. siječnja 2017. naslovljeno „Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena – Izvješće o građanstvu EU-a za 2017.” (COM(2017)0030),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. siječnja 2017. sastavljeno u skladu s člankom 25. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o napretku prema učinkovitom građanstvu EU-a 2013. – 2016. (COM(2017)0032,

–  uzimajući u obzir rezultate javnog savjetovanja Komisije iz 2015. o građanstvu EU-a i rezultate anketa Eurobarometra o biračkim pravima i građanstvu,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2., 6. i 9. – 12. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članke 18. – 25. UFEU-a i članke 11., 21. i 39.–46. Povelje EU-a o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir poštovanje vladavine prava, kao što je sadržano u članku 2. UEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 2. UEU-a kojim se utvrđuje pravo slobode kretanja osoba,

–  uzimajući u obzir pravo na predstavke sadržano u članku 44. Povelje EU‑a o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 165. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir pravo na predstavke sadržano u članku 227. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 29. veljače 2016. o strategiji jedinstvenog tržišta(1), posebno dokument o ishodu neformalnog sastanka centara SOLVIT održanog u Lisabonu 18. rujna 2015.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2013.: Građani EU-a: vaša prava, vaša budućnost(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014.(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. s preporukama Komisiji o prekograničnim aspektima posvojenja(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. ožujka 2017.(7), o provedbi programa Europa za građane,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (preinaka) (COM(2016)0411),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke o aktivnostima Radne skupine Odbora za pitanja dobrobiti djece,(8) te posebno njegove zaključke,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2016. o aktivnostima Odbora za predstavke u 2015.(9),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za predstavke od 23. ožujka 2017.(10) i mišljenje Odbora za ustavna pitanja od 1. lipnja 2017.(11) u vezi izvješća Komisije o praćenju primjene zakonodavstva EU-a 2015.,

–  uzimajući u obzir saslušanja koja je 2016. i 2017. godine organizirao Odbor za predstavke, osobito: zajedničko javno saslušanje od 11. svibnja 2017., koje su suorganizirali odbori LIBE, PETI i EMPL, naslovljeno „Situacija i prava građana EU-a u Ujedinjenoj Kraljevini”, javno saslušanje od 11. listopada 2016. naslovljeno „Prepreke slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu”, javno saslušanje od 4. svibnja 2017. naslovljeno „Borba protiv diskriminacije i zaštita manjina”, zajedničko javno saslušanje od 15. ožujka 2016., koje su organizirali Glavna uprava za pravosuđe i zaštitu potrošača Europske Komisije i odbori Europskog parlamenta LIBE, PETI, AFCO i JURI, naslovljeno „Građanstvo Unije u praksi” te zajedničko saslušanje o apatridnosti, koje su 29. lipnja 2017. organizirali odbori LIBE i PETI,

–  uzimajući u obzir saslušanje Odbora PETI od 23. veljače 2016. naslovljeno „Proširivanje područja primjene Povelje EU-a o temeljnim pravima (članak 51.)?”, saslušanje od 21. lipnja 2016. o „Transparentnosti i slobodi informiranja u institucijama EU-a” i saslušanje od 22. lipnja 2017. o „Vraćanju povjerenja građana u europski projekt”, zajedno s prethodnim saslušanjima održanima u ovom parlamentarnom sazivu o „Pravu na predstavke” (23. lipnja 2015.) i o „Europskoj građanskoj inicijativi” (26. veljače 2015.),

–  uzimajući u obzir studije koje je 2016. i 2017. na zahtjev Odbora za predstavke naručio Resorni odjel C Parlamenta, naslovljene „Prepreke za pravo građana EU-a i njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak”, „Vrste diskriminacije vidljive iz zaprimljenih predstavki”, „Utjecaj Brexita na pravo na predstavke te na nadležnosti, odgovornosti i aktivnosti Odbora za predstavke” i „Zaštitna uloga Odbora za predstavke u kontekstu provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke i mišljenja Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova (A8-0385/2017.),

A.  budući da su građanstvo EU-a i njegova povezana prava prvotno uvedeni 1992. Ugovorom iz Maastrichta te su dodatno ojačani Ugovorom iz Lisabona, koji je stupio na snagu u prosincu 2009., kao i Poveljom EU-a o temeljnim pravima;

B.  budući da ostvarivanje građanstva zahtijeva prethodno jamstvo i uživanje svih ljudskih prava, posebno ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava;

C.  budući da je sveobuhvatan pristup, osmišljen tako da slijedi ciljeve utvrđene u Ugovorima o EU-u, kao što je puna zaposlenost i socijalni napredak, ključan kako bi se omogućilo istinsko uživanje prava i sloboda koja proizlaze iz građanstva EU-a;

D.  budući da se pristup građanstvu EU-a stiče na temelju državljanstva jedne od država članica, koje je uređeno nacionalnim zakonima; budući da istovremeno iz građanstva EU-a proizlaze prava i obveze koji su utvrđeni pravom Unije i ne ovise o državama članicama; budući da zbog toga države članice, uključujući njihove poddržavne vlasti, ne mogu na neopravdan način ograničiti ta prava i obveze; budući da bi se u kontekstu pristupa nacionalnom državljanstvu na države članice trebala primjenjivati načela zakonodavstva EU-a, kao što su načela proporcionalnosti i nediskriminacije, oba dobro razrađena u sudskoj praksi Suda Europske unije; budući da, u skladu s Ugovorima, institucije EU-a moraju svim građanima EU-a posvetiti jednaku pozornost;

E.  budući da građani EU-a imaju povjerenje u države članice, uključujući njihove poddržavne vlasti, u pogledu primjene prava Zajednice i njihova nacionalnog prava, što je preduvjet za učinkovito ostvarivanje prava koja proizlaze iz građanstva EU-a koje imaju;

F.  budući da su napori u pogledu promicanja građanstva EU-a povezani s poboljšanjima kvalitete demokracije u Uniji, stvarnim uživanjem temeljnih prava i sloboda te mogućnošću svakog građanina da sudjeluje u demokratskom životu Unije;

G.  budući da jednostrana promjena granica države članice predstavlja barem kršenje članka 2., članka 3. stavka 2. i članka 4. stavka 2. UEU-a i ugrožavanje uživanja svih prava koja proizlaze iz građanstva EU-a;

H.  budući da su Ugovorom iz Lisabona konsolidirana neotuđiva prava i jamstva građanstva EU-a, uključujući, među ostalim, i slobodu putovanja, rada i studiranja u drugoj državi članici, slobodu sudjelovanja u europskom političkom životu, slobodu promicanja jednakosti i poštovanja raznolikosti te zaštitu od diskriminacije, osobito od diskriminacije na temelju državljanstva; budući da je sve češće ostvarivanje prava na slobodno kretanje unutar EU-a tijekom proteklih desetljeća imalo za posljedicu pojavu miješanih obitelji različitih nacionalnosti, često uključujući djecu; budući da, iako je riječ o pozitivnom trendu za konsolidaciju građanstva EU-a kao zasebne institucije, njime su ujedno obuhvaćene posebne potrebe te ono predstavlja izazove u raznim područjima, uključujući pravne aspekte;

I.  budući da je mogućnošću povlačenja UK-a iz Europske unije (Brexit) istaknuta važnost prava koja proizlaze iz građanstva EU-a, kao i njihova ključna uloga u svakodnevnom životu milijuna građana EU-a, te je porasla razina svijesti u EU-u o mogućnosti gubitka prava obaju strana kao posljedice Brexita, osobito uzimajući u obzir 3 milijuna građana EU-a koji žive u UK-u te 1,2 milijuna državljana UK-a koji žive u EU-u;

J.  budući da su neposredno nakon događaja u Ujedinjenoj Kraljevini izbjeglička humanitarna kriza, visoke stope nezaposlenosti i siromaštva te porast ksenofobije i rasizma u EU-u narušili povjerenje u sustav EU-a i europski projekt u cjelini;

K.  budući da su pravo slobode kretanja i njegovo ostvarivanje od ključne važnosti za građanstvo EU-a te da se njima nadopunjuju druge slobode na unutarnjem tržištu EU-a; budući da je sloboda kretanja, koja je najpriznatije i najpopularnije pravo među građanima EU-a te najpozitivnije europsko postignuće nakon osiguranja mira, ponajprije važna mladim Europljanima;

L.  budući da su slobodu kretanja i njezino ostvarivanje kršile razne države članice koje su protjerivale građane EU-a sa svojih teritorija ili prijetile da će to učiniti, kao što se navodi u nizu predstavki;

M.  budući da su predstavke i pritužbe upućene Komisiji i mreži SOLVIT dokaz da se građani EU-a susreću sa znatnim teškoćama pri ostvarivanju svojih temeljnih prava i sloboda zbog ozbiljnih gospodarskih problema i problema zapošljavanja, otežanih administrativnim opterećenjima i birokracijom u državama članicama, i zbog pogrešnih informacija i/ili nesuradnje nadležnih tijela država članica;

N.  budući da je načelo nediskriminacije na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili bilo kakvog drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, kao što je sadržano u članku 21. Povelje EU-a o temeljnim pravima, primarni izraz građanstva EU-a; budući da je ono ključno za uspješno ostvarivanje slobode kretanja, kao što je vidljivo iz predstavki;

O.  budući da je poštovanje prava pripadnika manjina jedno od temeljnih vrijednosti EU-a, kao što je utvrđeno u Ugovorima; budući da otprilike 8 % građana EU-a pripada nacionalnoj manjini te da otprilike 10 % njih govori regionalni jezik ili jezik manjine; budući da je potrebno poboljšati učinkovitu zaštitu manjina;

P.  budući da jačanje prava građana i demokratskih institucija uključuje borbu protiv diskriminacije i neravnopravnosti spolova u skladu s ciljevima održivog razvoja;

Q.  budući da premala zastupljenost žena na položajima na kojima se donose odluke, osobito u političkom životu i na razini uprava poduzeća, koči razvoj sposobnosti i smanjuje razinu sudjelovanja žena u demokratskom životu EU-a;

R.  budući da žene koje sudjeluju u donošenju političkih odluka ili se nalaze na vodećim položajima i danas nailaze na razne prepreke, kao što su i dalje prisutni rodno uvjetovani stereotipi i posljedice nedavne gospodarske krize koja se negativno odrazila na pitanja ravnopravnosti spolova;

S.  budući da u prekograničnim obiteljskim sporovima diljem EU-a i dalje postoje velike razlike u području zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji;

T.  budući da je diskriminacija s kojom se suočavaju žene u cijelom EU-u prepreka jednakosti; budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene kao glasačko tijelo i na vodećim položajima, bez obzira na to je li riječ o funkciji na koju su izabrane, javnoj službi, akademskoj zajednici, medijima ili privatnom sektoru; budući da su često prisutna višestruka diskriminacija s kojom se žene suočavaju i nerazmjeran broja žena suočenih sa siromaštvom i socijalnom isključenosti prepreke punom ostvarivanju njihovih građanskih prava;

U.  budući da je pravo na upućivanje predstavki Europskom parlamentu, kao što je utvrđeno člancima 20. i 227. UFEU-a i člankom 44. Povelje EU-a o temeljnim pravima, jedan od stupova građanstva EU-a, da je ono drugo najpoznatije pravo koje proizlazi iz građanstva EU-a te da se njime u okviru procesa koji mora biti otvoren, demokratski i transparentan mora stvarati prostor za komunikaciju građana i europskih institucija;

V.  budući da bi se temeljna prava građana EU-a mogla jamčiti novim pristupom u pogledu tumačenja članka 51. Povelje o temeljnim pravima;

W.  budući da su europski građani izravno zastupljeni u Europskom parlamentu te da imaju demokratsko pravo kandidirati se i glasovati na europskim izborima, čak i kad borave u drugoj državi članici; budući da se pravo europskih građana koji su ostvarili svoje pravo na slobodu kretanja da glasuju na europskim i lokalnim izborima ne omogućuje i ne promiče u dovoljnoj mjeri u svim državama članicama; budući da je u raznim predstavkama naglašeno postojanje birokratskih prepreka i nedostataka upravne ili druge prirode u pogledu ostvarivanja prava glasanja na nacionalnim ili regionalnim izborima u matičnoj državi članici za one koji borave u drugoj državi članici; budući da su određeni građani spriječeni u ostvarivanju tog demokratskog prava, kao što su osobe s invaliditetom u državama članicama koje su ratificirale Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD), ali koje nisu ispunile svoju obvezu reformiranja izbornog zakona kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da ostvaruju svoje pravo glasanja;

X.  budući da građani imaju pravo zajedno s drugim građanima EU-a iz svih država članica organizirati ili poduprijeti europsku građansku inicijativu (EGI), kojom bi im se trebalo omogućiti da pomognu utvrditi zakonodavni program EU-a; budući da je EGI važan instrument izravne demokracije kojim se građanima omogućuje da se aktivno uključe u stvaranje okvira politika i zakonodavstva EU-a; budući da bi trebao biti transparentan i učinkovit; budući da ostvarivanje tog prava dosad nije bilo zadovoljavajuće;

Y.  budući da se stvaranjem schengenskog područja i uvrštavanjem schengenske pravne stečevine u okvir EU-a uvelike povećala sloboda kretanja u EU-u te je ona jedno od najvećih postignuća procesa europske integracije; budući da je Vijeće Europske unije u svojim zaključcima br. 9166/3/11 i br. 9167/3/11 od 9. lipnja 2011. potvrdilo uspješno okončanje postupka ocjenjivanja i tehničku spremnost Bugarske i Rumunjske za pristupanje schengenskom području;

Z.  budući da je sigurnost jedno od pitanja koje najviše zabrinjava građane EU-a; budući da bi EU trebao svojim građanima dati osjećaj da je njihova sloboda zaštićena i da je njihova sigurnost zajamčena na cijelom području EU-a te istodobno zajamčiti da su njihove slobode i prava jednako poštovani i zaštićeni; budući da je terorizam globalna prijetnja s kojom se treba učinkovito suočiti na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a kako bi se zajamčila sigurnost europskih građana;

AA.  budući da u skladu s procjenom učinka (SEC(2011)1556), koju je izradila Komisija i koja je priložena prijedlogu koji je doveo do donošenja Direktive Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama(12), gotovo sedam milijuna građana EU-a putuje ili živi izvan EU-a, u mjestima u kojima njihova vlastita država nema veleposlanstvo ili konzulat; budući da se očekuje da će se do 2020. broj građana EU-a bez predstavništva povećati na najmanje 10 milijuna; budući da građani EU-a koji borave na teritoriju države koja nije članica EU-a i u kojoj njihova zemlja nema predstavništvo imaju pravo na zaštitu od strane diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje druge države članice pod istim uvjetima kao i njihovi državljani;

1.  prima na znanje izvješće Komisije o građanstvu EU-a za 2017., koje sadržava popis novih prioritetnih područja djelovanja za nadolazeće godine; podsjeća da je ispravna primjena zakonodavstva EU-a zajednička odgovornost država članica i institucija EU-a; naglašava u tom smislu ključnu ulogu Komisije kao čuvarice Ugovora u provedbi članaka od 258. do 260. UFEU-a; izražava potrebu za time da se prioritetima učinkovito odgovori na pitanja koja izazivaju zabrinutost građana te potrebu za jasno definiranim i konkretnim obvezama za sljedeće tri godine; poziva Komisiju da ubrza svoju politiku provedbe zakonodavstva EU-a primjenom svih raspoloživih alata i mehanizama;

2.  napominje da su pravo na podnošenje predstavki, pravo na upućivanje predmeta Europskom ombudsmanu i pravo na pristup dokumentima i registrima ključni i konkretni elementi građanstva EU-a kojima se povećava transparentnost postupaka donošenja odluka; stoga izražava svoju želju da se ta prava promiču i ističu kao ključni elementi izvješća Komisije o građanstvu EU-a i u njemu ispravno odražavaju;

3.  naglašava činjenicu da je učinkovito ostvarivanje prava na podnošenje predstavki olakšano zahvaljujući poboljšanoj obradi predstavki u Europskom parlamentu i tome što je krajem 2014. osnovan portal Odbora za predstavke, kojim se omogućilo jednostavno podnošenje predstavki te njihova učinkovitija obrada, kao što je objašnjeno u odgovarajućim godišnjim izvješćima Odbora za predstavke; poziva da se provedba sljedećih koraka projekta dovrši bez odgode, kao što je predviđeno, jer će se time podnositeljima predstavki i podržavateljima omogućiti itekako interaktivnije praćenje postupka obrade predstavki;

4.  naglašava da na temelju uspješnog ostvarivanja prava koja proizlaze iz građanstva pretpostavlja da države članice podržavaju sva prava i slobode sadržane u Povelji EU-a o temeljnim pravima; naglašava činjenicu da se usvajanjem demokratskog i participativnog upravljanja, najvećom mogućom razinom transparentnosti i izravnim sudjelovanjem građana u postupku donošenja odluka u konačnici osnažuje građanstvo EU-a; poziva države članice da učinkovitije informiraju građane EU-a o njihovim pravima i dužnostima te da olakšaju jednak pristup navedenim pravima i da se ta prava u jednakoj mjeri poštuju u njihovoj zemlji podrijetla i u drugim državama članicama; naglašava postojeća izuzimanja od dijelova Ugovora EU-a koja provode neke države članice, što dovodi do de facto razlika u pravima građana;

5.  izražava snažno žaljenje zbog toga što tijekom gotovo cijelog desetljeća u cijelom EU-u nije ostvaren značajan napredak u donošenju direktive o borbi protiv diskriminacije; poziva sve institucije EU-a i države članice da ponovno pokrenu relevantne pregovore, smatrajući ih najvećim prioritetom; prima na znanje obvezu Komisije da aktivno podupre završetak tih pregovora;

6.  smatra da je potrebno povećati učinkovitost politika EU-a u području borbe protiv diskriminacije i ukloniti preostale prepreke; preporučuje Komisiji da ažurira prve dvije direktive o borbi protiv diskriminacije, odnosno Direktivu Vijeća 2000/43/EZ i Direktivu Vijeća 2000/78/EZ, kako bi ih uskladila s važećom verzijom Ugovora i Poveljom EU-a o temeljnim pravima;

7.  poziva na donošenje učinkovitog zakonodavnog okvira i mjera za koordinaciju na razini EU-a i država članica kako bi se osigurale visoke razine socijalne zaštite i stabilna, pošteno plaćena radna mjesta; smatra ovaj pristup ključnim za jačanje temeljnih prava i sloboda koja proizlaze iz građanstva EU-a;

8.  naglašava da su se zbog mjera štednje koje su donesene na razini EU-a i država članica pogoršale gospodarske i socijalne nejednakosti, čime se uvelike ograničilo praktično ostvarivanje temeljnih prava i sloboda koja proizlaze iz građanstva EU-a;

9.  podsjeća na svoje amandmane usvojene 14. rujna 2017.(13) i prijedlog Komisije o sveobuhvatnoj Direktivi o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615), uključujući različite načine prijevoza; preporučuje zakonodavcima da ubrzaju proces usvajanja Europskog akta o pristupačnosti; pozdravlja međuinstitucijski sporazum o provedbi Ugovora iz Marakeša o zakonodavstvu EU-a o autorskim pravima, za koji se Odbor za predstavke zalaže od 2011., te ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da ubrzaju ratifikaciju Ugovora iz Marakeša; poziva sve države članice da ratificiraju Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) te da potpišu njezin Protokol; podupire proširenje uporabe uzajamno priznate kartice EU-a za osobe s invaliditetom na što više država članica; potiče ih da olakšaju mobilnost osoba s invaliditetom i smanjenom funkcionalnom sposobnošću u EU-u; naglašava da je potrebno poboljšati pristupačnost web stranica EU-a za osobe s invaliditetom;

10.  poziva Komisiju da bude aktivnija u borbi protiv diskriminacije pripadnika zajednice LGBTI i da se bori protiv homofobije tako da odredi konkretne mjere koje treba poduzeti na nacionalnoj i europskoj razini; istovremeno poziva institucije EU-a da pomno prate situaciju u pogledu prava osoba iz skupine LGBTI i da promiču priznavanje prekograničnih prava pripadnika te skupine i njihovih obitelji u EU-u;

11.  podsjeća da se načelo jednakosti žena i muškaraca može provesti samo u okviru strateškog uvođenja rodne osviještenosti u sve politike EU-a, uključujući u okviru svojeg Strateškog djelovanja za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.; poziva Komisiju da olakša potpuni pristup uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem u svim državama članicama; poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere kojima bi se ukinula diskriminacija i mjere borbe protiv diskriminacijskih izjava usmjerenih protiv žena u EU-u, koje potiču rodne stereotipe; ponovno naglašava potrebu za ulaganjem u građanski odgoj i obrazovanje te obrazovanje o ravnopravnosti spolova u cijeloj Europi; skreće pozornost na razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena u EU-u, kojima se dovodi u pitanje mogućnost stvarne ekonomske neovisnosti milijuna žena; naglašava važnost političkog sudjelovanja mladih, posebno žena i djevojčica, te poziva Komisiju i države članice da više potiču njihovo sudjelovanje;

12.  pozdravlja prijedlog Komisije da se potpiše i završi pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji; međutim, žali zbog ograničenja u dva područja – u pitanjima povezanima s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima te u pitanjima azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja – čime se unosi pravna nesigurnost glede opsega pristupanja Europske unije toj Konvenciji; apelira na države članice da ubrzaju pregovore o ratifikaciji i provedbi Istanbulske konvencije; poziva države članice koje još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju da to brzo učine, a Komisiju da predloži direktivu o nasilju nad ženama; pozdravlja činjenicu da je Komisija podnijela paket mjera za usklađivanje poslovnog i privatnog života te poziva sve institucije da se o tim mjerama izjasne u što kraćem roku; poziva Komisiju i države članice na promicanje zastupljenosti žena na vodećim položajima i na poduzimanje posebnih mjera radi odgovora na potrebe ranjivih skupina građana izloženih intersekcijskoj višestrukoj diskriminaciji kako bi ti građani mogli ostvarivati svoja prava koja proizlaze iz građanstva, primjerice s pomoću odgovarajućih strategija; poziva Vijeće da uloži veće napore kako bi se prekinulo blokiranje Direktive o jednakoj zastupljenosti žena u izvršnim odborima; ponovno poziva Komisiju da u obliku komunikacije usvoji svoje Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.;

13.  podsjeća da su tradicionalne manjine stoljećima živjele zajedno s većinskim kulturama na europskom kontinentu; naglašava potrebu da institucije EU-a preuzmu aktivniju ulogu u zaštiti manjina, primjerice promicanjem sastanaka o podizanju razine svijesti, seminara i rezolucija te konkretnih administrativnih mjera u institucijama EU-a; smatra da bi EU trebao utvrditi visoke standarde za zaštitu manjina, počevši s normama kodificiranima u instrumentima međunarodnog prava, kao što su oni Vijeća Europe, te da ti standardi trebaju biti čvrsto ugrađeni u pravni okvir kojim se jamče demokracija, vladavina prava i temeljna prava diljem EU-a; potiče države članice da bez zadrške i bez daljnje odgode ratificiraju Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima te da primijene Ugovore u dobroj vjeri; nadalje podsjeća na potrebu za provedbom načela nastalih u okviru Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS); izražava žaljenje zbog retorike kojom se potiče diskriminacija na temelju državne pripadnosti; potiče nacionalne vlade da pronađu trajna rješenja i da promiču kulturu jezične raznolikosti u svim državama članicama i u EU-u kao cjelini, uključujući jezike koji nisu službeni jezici EU-a, jer se i u Ugovorima i u Povelji EU-a o temeljnim pravima navode zaštita nacionalnih manjina i diskriminacija na temelju jezika;

14.  izražava duboku zabrinutost zbog broja Roma u Europi koji su žrtve diskriminacije pri prijavi rođenja i koji stoga nemaju osobne isprave te im je uskraćen pristup osnovnim uslugama u zemljama boravišta, što dovodi to toga da im je uskraćen i pristup svim pravima u EU-u; poziva države članice da s tim u vezi odmah poduzmu korektivne mjere kako bi se osiguralo da oni uživaju svoja temeljna ljudska prava i sva prava koja proizlaze iz građanstva EU-a; poziva Komisiju da ocijeni i prati stanje u državama članicama i da predloži identifikaciju i zaštitu osoba čije državljanstvo nije utvrđeno i koje nemaju pristup osobnim ispravama;

15.  poziva Komisiju i države članice da predlože posebne mjere za uklanjanje prepreka slobodnom kretanju, u skladu s rezolucijama Parlamenta od 15. ožujka 2017. o preprekama slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu(14) i od 28. travnja 2016. o zaštiti najboljeg interesa djeteta diljem EU-a na temelju predstavki upućenih Europskom parlamentu(15);

16.  poziva Komisiju da redovito prati primjenu Direktive 2004/38/EZ u državama članicama i da poduzme odgovarajuće mjere za uklanjanje mogućih prepreka slobodi kretanja; pozdravlja alat e-učenja o pravu na slobodu kretanja građana Unije koji pomaže lokalnim upravama u boljem razumijevanju prava i obveza koje sa sobom donosi slobodno kretanje;

17.  prepoznaje nastojanja Komisije usmjerena na veću dostupnost i pristupačnost centara za informiranje i pomoć u pogledu EU-a i prava koja dodjeljuje građanima, kao što su mreža Europe Direct, portal Vaša Europa i portal e-pravosuđe, radi boljeg informiranja osoba koje ostvaruju svoja prava koja imaju kao građani EU-a; podržava prijedlog Komisije o jedinstvenom digitalnom pristupniku kojim bi se građanima pružio jednostavan internetski pristup informacijama, pomoći i servisima za rješavanje problema u pogledu ostvarivanja prava na jedinstvenom tržištu;

18.  poziva Komisiju da osnaži mrežu SOLVIT poboljšanjem međudjelovanja svojih službi i nacionalnih centara radi jamčenja boljeg praćenja neriješenih i ponavljajućih slučajeva te jače povezanosti raznih alata za provedbu zakonodavstva EU-a, kao što su EU PILOT i CHAP; istodobno poziva države članice da među građanima EU-a promiču mrežu SOLVIT i njezine usluge te ostale mehanizme pravne zaštite i sudjelovanja građana, na razini Unije (npr. preko Odbora za predstavke Europskog parlamenta, Europskog ombudsmana ili europske građanske inicijative) i na nacionalnoj razini (npr. preko regionalnih ili lokalnih ombudsmana, odbora za predstavke ili popularnih zakonodavnih inicijativa);

19.  podupire predanost Komisije u Izvješću o građanstvu EU-a za 2017. da na cijelom području EU-a organizira kampanju za podizanje razine obaviještenosti i osviještenosti o pravima koja proizlaze iz građanstva EU-a kako bi pomogla građanima da bolje razumiju svoja prava; ističe da bi građani trebali imati pristup svim potrebnim informacijama za istinsko jačanje europskog građanstva i da bi te informacije trebale biti predstavljene na jasan i razumljiv način kako bi im se omogućilo donošenje utemeljenih odluka o ostvarivanju njihovih prava iz Ugovora i prava zajamčenih Poveljom EU-a o temeljnim pravima; preporučuje promicanje transparentnosti i proaktivne konzularne potpore kao najučinkovitijih alata za te potrebe te odgovarajuće objavljivanje informacija potrebnih kako bi se olakšalo uključivanje novopridošlih;

20.  podsjeća da su pristup zdravstvenim uslugama, koordinacija sustava socijalne sigurnosti i priznanje stručnih kvalifikacija u drugim državama članicama područja u kojima se građani EU-a često suočavaju s teškoćama te poziva Komisiju na odlučnu provedbu u cilju rješavanja takvih situacija;

21.  izražava zabrinutost zbog jačanja političkog nezadovoljstva u javnosti; naglašava potrebu za davanjem prednosti borbi protiv ksenofobije, rasizma, diskriminacije i govora mržnje;

22.  potvrđuje da su mjere za povećanje odaziva birača na europskim izborima zajednička odgovornost EU-a i država članica; potiče države članice na promicanje demokratskog sudjelovanja boljim obavješćivanjem građana o pravu da se kandidiraju i glasuju na lokalnim izborima i europskim izborima na razne načine i na razumljivom jeziku te uklanjanjem svih prepreka za njihovo sudjelovanje, kao što su ekonomska, socijalna i jezična diskriminacija, nepoštene prakse i korupcija; poziva države članice da uklone prepreke za pristup građana s invaliditetom i da olakšaju glasanje na svim izborima državljanima koji žive, rade ili studiraju izvan svojeg uobičajenog mjesta glasovanja, primjerice uvođenjem elektroničke identifikacije i elektroničkog glasovanja;

23.  smatra da bi reforma Izbornog zakona mogla biti prilika da Unija postane demokratskija; ističe činjenicu da tisuće europskih građana dijele to mišljenje; podsjeća da je potrebno promicati sudjelovanje na izborima za Europski parlament povećanjem vidljivosti političkih stranaka na europskoj razini i da je jačanje europskog karaktera izbora za Europski parlament zajednička odgovornost EU-a i njegovih država članica; potiče Vijeće da u reviziju prethodno navedenog zakona uključi popise koji će biti usmjereni i uravnoteženi u pogledu pitanja spola; traži od Komisije da djeluje na temelju zaprimljenih pritužbi u pogledu ostvarivanja prava glasanja na europskim lokalnim izborima, da osmisli konkretan akcijski plan za uvođenje elektroničkog glasovanja na izborima za Europski parlament, počevši od najranije ostvarivog datuma, te da taj sustav učini što dostupnijim svim građanima EU-a; poziva države članice da poduzmu sve što je u njihovoj moći da potaknu osobe koje nemaju državljanstvo ni jedne države, a koje imaju stalno prebivalište u državama članicama EU-a, da prihvate državljanstvo države članice domaćina kako bi mogle uživati sva prava koja proizlaze iz građanstva EU-a; smatra da bi građani EU-a koji se presele u drugu državu članicu i ondje borave trebali imati mogućnost ostvarivanja prava glasanja na nacionalnim izborima u svojoj zemlji podrijetla; poziva države članice koje svojim državljanima koji su odlučili živjeti u drugoj državi članici na dulje vrijeme oduzimaju biračko pravo da olakšaju uvjete pod kojima oni to pravo glasa mogu zadržati radi glasanja na nacionalnim izborima; poziva Komisiju da poduzme potrebne korake kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da ostvare svoje pravo glasanja bez ikakva oblika diskriminacije; podupire mogućnost uvođenja europske osobne iskaznice, uz nacionalne identifikacijske isprave;

24.  prima na znanje najnoviju komunikaciju Komisije (COM(2017) 0482) o europskoj građanskoj inicijativi, koja sadržava prijedlog revizije Uredbe (EU) br. 211/2011 od 16. veljače 2011., u cilju poboljšanja njezina učinka; izražava nadu da će nakon revizije Uredbe instrument europske građanske inicijative postati transparentniji, učinkovitiji i jednostavniji za korištenje te da će se istodobno zajamčiti demokratsko i šire sudjelovanje građana u europskoj raspravi i izradi programa; naglašava značajnu zakonodavnu ulogu koju će imati Parlament te važnost dobre suradnje s Komisijom tijekom revizije Uredbe; poziva Komisiju da uvrsti odredbe čiji je cilj revidiranje uvjeta za pravnu prihvatljivost, zahtjeva za registraciju i postupaka za ispitivanje europske građanske inicijative;

25.  smatra da je u interesu građanstva Unije potrebno djelovanje Komisije radi jačanja europske kulturne dimenzije; podržava program Europa za građane radi financiranja inovativnijih projekata koji imaju potencijal za sistemski učinak; predlaže da se program Upoznavanje Europe razvija usporedno s programom Europa za građane i bude njegova dopuna;

26.  predlaže da, u cilju jačanja građanstva Unije i njegova ostvarivanja, Komisija potiče lokalne vlasti da imenuju vijećnike nadležne za europske poslove s obzirom na to da je ta razina najbliža građanima;

27.  preporučuje da Komisija uvede urudžbeni zapisnik u svim svojim sjedištima, uključujući predstavništva u državama članicama, kako bi se građanima omogućilo obraćanje bilo kojoj instituciji EU-a pismenim putem ili izravno s odgovarajućim jamstvima;

28.  preporučuje da Komisija u suradnji s pružateljima univerzalnih poštanskih usluga uvede sustav za razmjenu poruka s potvrdom sadržaja, datuma i pošiljatelja kako bi se građani mogli obratiti europskim institucijama pismenim putem s odgovarajućim jamstvima;

29.  izražava uvjerenje da su temeljno pravo na slobodu izražavanja i informiranja, sadržano u članku 11. Povelje EU-a o temeljnim pravima, sloboda medija i pristup različitim stajalištima u društvu i u medijima nužni za zdravu demokraciju te stoga čine ustavni temelj država članica EU-a, kako je sadržano u člancima 2. i 6. UEU-a; naglašava da je potrebna jasno definirana politika EU-a za suzbijanje antieuropske propagande i širenja neistinitih informacija te za poticanje neovisnosti javnih medija o vladama; predlaže da se u javnim medijima u svim državama članicama minimum vremena posveti sadržaju u vezi s EU-om; predlaže da institucije EU-a nastave s uspostavom europskih televizijskih kanala koji bi se emitirali u svim državama članicama i na svim službenim jezicima EU-a te s obrazovanjem građana o medijskoj pismenosti od najranije dobi; podržava širenje tiskanih i multimedijskih proizvoda na svim službenim jezicima EU-a; u tom smislu ističe potrebu za daljnjim podizanjem razine svijesti među europskim novinarima;

30.  smatra da su jezična raznolikost i transparentnost ključni alati za približavanje građana EU-u te za njihovo uključivanje u aktivnosti EU-a; napominje da pristup dokumentima čini 30 % istraga koje je Europski ombudsman proveo u 2016. te stoga preporučuje promicanje prava na pristup dokumentima i prijevod što većeg broja dokumenata na sve službene jezike EU-a; podržava jačanje dijaloga s građanima i potiče javne rasprave kojima je cilj da građani EU-a bolje razumiju utjecaj EU-a na njihov svakodnevni život i kojima bi im se omogućilo sudjelovanje u razmjenama mišljenja zahvaljujući terminima u televizijskim programima namijenjenima za ciljanu publiku; poziva na donošenje horizontalne direktive o zviždačima kojom bi se utvrdili primjereni kanali i postupci za prijavljivanje slučajeva;

31.  podržava promicanje kulture javne usluge među europskim i nacionalnim institucijama i smatra da bi EU trebao pružiti primjer najvišim standardima u pogledu administracije i transparentnosti, u skladu s člankom 41. Povelje EU-a o temeljnim pravima; predlaže da se lokalni uredi EU-a u državama članicama pretvore u jedinstvene kontaktne točke na kojima bi se građanima EU-a nudile sveobuhvatne usluge kako bi se smanjila birokracija i birokratske prepreke za ostvarivanje prava povezanih s građanstvom EU-a; ističe važnost projekta „samo jednom”, kojim se uklanjaju nepotrebna opterećenja za europska poduzeća, od kojih se tijekom prekograničnog poslovanja uvijek iznova traže isti podaci i dokumenti;

32.  ističe da dostupnost obrazovanja ima ključnu ulogu u informiranju budućih građana EU-a o njihovim pravima; naglašava važnost promicanja razvoja prenosivih vještina kojima se poboljšava međukulturno razumijevanje i aktivno sudjelovanje u raznolikim društvima s pomoću programa Erasmus +; potiče države članice da više prostora posvete građanskom obrazovanju osobito usmjerenom na građanstvo EU-a i na teme o EU-u u svojim školskim kurikulumima i da u skladu s time prilagode obrazovanje nastavnika; podsjeća da je potrebno pružiti potporu učiteljima i odgojno-obrazovnim radnicima kako bi informacije o pravima i građanstvu EU-a uključili u svoja poučavanja; u tom kontekstu ističe potrebu za dodatnim promicanjem i razvijanjem internetskih platformi kako bi obrazovni stručnjaci mogli pristupiti inovativnim višejezičnim nastavnim materijalima koji će im pomoći nadahnuti i motivirati učenike u učenju o EU-u; poziva Komisiju da pokrene strategiju Obrazovanje za građanstvo koja će sadržavati predložene smjernice za razvoj kurikuluma koji bi uključivao školski posjet institucijama EU-a;

33.  podsjeća da, u skladu s trenutačnim zakonodavstvom EU-a, povlačenje države članice iz Unije podrazumijeva gubitak statusa građanina EU-a za njezine državljane; žali što će povlačenje UK-a iz EU-a biti prvi slučaj u povijesti da su građani lišeni prava koja su im dodijeljena Ugovorima o EU-u; naglašava da se očekuje da će taj gubitak prava imati ozbiljan utjecaj na njihovu svakodnevicu; ističe da bi se svaki sporazum trebao temeljiti na načelima pravičnosti, simetrije, pravednog postupanja, reciprociteta i nediskriminacije, kao i punog poštovanja integriteta zakonodavstva EU-a, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i njezin provedbeni okvir; poziva obje pregovaračke strane da daju prednost građanima zahvaćenima tom situacijom i zaštite njihova prava; poziva pregovaračke strane da nakon povlačenja UK-a u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju sva izvedena socijalna, ekonomska i obiteljska prava, osobito prava na zdravstvenu zaštitu;

34.  predlaže da se 9. svibnja proglasi europskim državnim praznikom radi jačanja osjećaja pripadnosti europskoj obitelji;

35.  poziva države članice da zajamče dovoljno jasno i detaljno nacionalno zakonodavstvo kako bi osigurale poštovanje prava slobodnog kretanja građana i članova njihovih obitelji, da nastave s odgovarajućim osposobljavanjem nadležnih nacionalnih tijela u tom pogledu i da zainteresiranim stranama na precizan način prosljeđuju točne informacije te da potiču dobru suradnju i brzu razmjenu informacija s drugim nacionalnim upravnim tijelima, posebno kad je riječ o prekograničnom osiguranju i mirovinama; poziva na bolju suradnju država članica domaćina i relevantnih konzulata koji će osigurati odgovarajuću mrežu za pružanje pomoći i pravedno postupanje u prekograničnim predmetima, osobito kad je riječ o skrbništvu nad djecom; poziva Komisiju na podnošenje zakonodavnog prijedloga o prekograničnom priznavanju rješenja o posvojenju;

36.  poziva Vijeće Europske unije i Europsko vijeće da svim zemljama koje ispunjavaju potrebne tehničke kriterije dopuste da postanu članice schengenskog područja i da tako svi građani EU-a mogu ostvarivati svoje pravo na slobodu kretanja bez prepreka u obliku graničnih kontrola;

37.  podsjeća da zakonodavstvo EU-a u području sigurnosti treba biti ažurirano, učinkovito i djelotvorno u pogledu sprečavanja i utvrđivanja rastućih sigurnosnih prijetnji te reagiranja na njih; poziva na hitnu provedbu Europskog programa sigurnosti, bolju provedbu postojećih pravnih instrumenata EU-a u tom području i učinkovitiju razmjenu informacija i suradnju među državama članicama i s agencijama EU-a; pozdravlja inicijative Komisije za jačanje sigurnosne suradnje među državama članicama; naglašava važnost potpunog poštovanja temeljnih prava u borbi protiv terorizma; naglašava da je usklađivanje unutarnjeg i vanjskog djelovanja EU-a u području sigurnosti ključno za učinkovitu zaštitu građana EU-a;

38.  poziva institucije EU-a i države članice da pojačaju napore za razvoj učinkovite i istinske sigurnosne unije u kojoj će se rješavati sve dimenzije terorističkih prijetnji;

39.  smatra da su deradikalizacija i sprečavanje radikalizacije apsolutni prioriteti EU-a te se snažno zalaže za jačanje konkretnih međusektorskih programa usmjerenih na obrazovanje, volonterske i kulturne aktivnosti te rad mladih i programe deradikalizacije u institucijama, lokalnim zajednicama, civilnom društvu, vjerskim zajednicama i regionalnoj upravi; smatra da bi sveobuhvatna politika u tom području trebala biti popraćena dugoročnim proaktivnim postupcima deradikalizacije u pravosudnom sektoru; naglašava da je potrebno izraditi strategije za društvenu uključenost i politike za borbu protiv diskriminacije; poziva države članice da na sveobuhvatan način rješavaju pitanje radikalizacije i da iskoriste stručnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji, koja je uspostavljena na inicijativu Komisije; naglašava da se sprečavanje radikalizacije može poduprijeti i mjerama koje se financiraju iz programa EU-a kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i Europa za građane;

40.  poziva na potpunu i učinkovitu provedbu Direktive (EU) 2015/637 kako bi se građanima EU-a zajamčila konzularna zaštita u trećim zemljama u kojima njihove države članice nemaju predstavništvo;

41.  poziva Komisiju da iznese prijedlog novog i sigurnijeg formata za privremenu putnu ispravu za građane EU-a bez predstavništva izvan EU-a čija je putovnica ukradena, izgubljena, uništena ili privremeno nedostupna kako bi se zajamčilo da se sigurno mogu vratiti kući;

42.  ističe da žrtvama zločina i terorizma te njihovim obiteljima treba zajamčiti odgovarajuću razinu prava bez diskriminacije u cijelom EU-u, da je prema njima potrebno postupati s poštovanjem i dostojanstveno te da te osobe trebaju primiti prikladnu potporu u skladu sa svojim potrebama i potrebama svojih obitelji; naglašava da sve je veći broj europskih građana doživio terorističke napade izvan svoje zemlje te stoga u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 o borbi protiv terorizma hitno poziva na uvođenje protokola u državama članicama kako bi se europskim građanima koji nisu državljani dotične države članice pomoglo u slučaju terorističkog napada; ističe da je potrebna posebna direktiva o zaštiti žrtava terorizma;

43.  žali zbog postojanja prekograničnih prepreka u građanskim ili socijalnim stvarima, kao što su obiteljski zakon ili mirovine, koji mnoge građane sprječavaju u punom uživanju prava koja proizlaze iz građanstva EU-a;

44.  žali zbog toga što mogućnosti koje su dostupne roditeljima i djeci u slučaju razdvajanja ili razvoda nisu iste u svim državama članicama, zbog čega se na stotine roditelja u Europi obratilo Odboru za predstavke kako bi ga potaknuli na veću aktivnost u tom području, unatoč tome što je njegova nadležnost u tom pogledu ograničena;

45.  poziva na pojačanu suradnju među državama članicama kako bi se osigurala zaštita žrtava rodno uvjetovanog nasilja kao i na to da se u prekograničnim obiteljskim sporovima u obzir uzima najbolji interes djeteta;

46.  pozdravlja početak djelovanja Snaga solidarnosti EU-a za mlade europske građane i poziva da se ta inicijativa ispravno financira kako kvalitetna radna mjesta ne bi bila zamijenjena neplaćenim volontiranjem;

47.  poziva države članice da uspostave mjere koordinacije i suradnje kako bi učinkovito riješile probleme dvostrukog oporezivanja i porezne diskriminacije u bilo kojem prekograničnom kontekstu te da usmjere svoju pozornost na stvarno stanje prekogranične mobilnosti radne snage; smatra da se problemima u pogledu dvostrukog oporezivanja trenutačno ne posvećuje dovoljno pozornosti s obzirom na to da se rješavaju u okviru postojećih bilateralnih sporazuma o oporezivanju ili jednostranim djelovanjem države članice te da ti problemi zahtijevaju usklađeno i pravovremeno djelovanje na razini EU-a;

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Europskom ombudsmanu te vladama i parlamentima država članica.

(1) Dokument Vijeća 6622/16.
(2) Dokument Vijeća 14268/15.
(3) SL C 378, 9.11.2017., str. 146.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0106.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0385.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0013.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0063.
(8) PE 601.177v04-00.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0512.
(10) PE 597.698v03-00. Vidi također izvješće A8-0265/2017.
(11) PE 603.107v02-00. Vidi također izvješće A8-0265/2017.
(12) SL L 106, 24.4.2015., str. 1.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0347.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0083.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0142.

Pravna napomena